2. Strahote rata
• 24.juna 1859.godine nedaleko od Solferina, gradića na
sjeveru Italije došlo je do sukoba između austrijske i
francusko – italijanske vojske.
• Vodila se poslednja bitka za nezavisnost sjevera Italije, poslije
koje su Austrijanci konačno protjerani sa tog područja.
• Francuski car Napoleon III bio je na strani Italije.
• Nakon 15 sati krvavih okršaja, bojno polje je ostalo prekriveno
ranjenicima.
• Smatra se da je broj ranjenika prelazio cifru od 40 000.
3. Uzaludni napori...
• Sanitetske službe koje su mogle da pomognu
ranjenicima bile su van bojnog polja, i nijesu bili svijesni
tragedije koja se na njemu odvijala.
• Uprkos naporima ljekara za većinu ranjenika nije bilo
spasa...
4. Početak jedne ideje
• Putujući na poslovni sastanak, mladi ženevski trgovac
nailazi na stravične prizore bitke kod Solferina. Zvao se
Anri Dinan i imao je 31.godinu.
• Bez razmišljanja on prekida put i vođen neodoljivim
nagonom da nešto učini za ranjenike on traži način da
svima nekako pomogne.
• Uvidjevši da svima neće moći da pomogne, uspio je da
nagovori nekolicinu mještana Solferina da priteknu u
pomoć ranjenicima.
• Očajnički tražeći način da im objasni koliko je njihova
pomoć neophodna u jednom trenutku je izjavio “Tutti
fratelli” – što u prevodu znači “Svi smo braća”
• Dobra volja i entuzijazam odnose prevagu, i dobrovoljci
žure na bojno polje da pomognu ranjenicima. Ranjenike
su prenosili u crkve i privatne kuće gdje im je ukazivana
pomoć, pisane zadnje želje...
6. Ideja rađa entuzijazam
• U Dinanovoj glavi se rađa ideja o stvaranju organizacije
koje će pružati pomoć ranjenicima.
• Postavio je sebi pitanje: “Da je u Solferinu tog dana
bilo dovoljno dobrovoljaca koji su upućeni u osnove
pružanja prve pomoći, koliko je patnje moglo biti
izbjegnuto? Koliko je mladih i perspektivnih života moglo
biti spašeno? “
7. Povratak u Ženevu
• Dugo po povratku u Ženevu, Dinanu iz glave ne izlaze
strahote kojima je prisustvovao u Solferinu.
• Posledice bitke ne daju mu mira pune tri godine. A
onda jednoga dana, ne uspjevajući da odoli nemiru
počinje da piše knjigu koja će postati kapitalno djelo
humanitarizma – “ S j e ć a n j e na S o l f e r i n o ” , 1862.
8. Dinanova ideja pada na plodno tlo...
• Dinanova ideja se u prvi mah čini potpuno nerealnom,
čak i revolucionarnom, i ne nailazi odmah na podršku.
• Uvjereni da je Dinanova ideja ostvarljiva, general
Gijom Anri – Difur i pravnik Gistav Monije stupaju u
kontakt sa njim.
• 9. februara 1863. godine Monije i Difur osnivaju odbor
čiji je glavni zadatak da ispitaju ostvarljivost Dinanove
ideje. Odbor pored njih dvojice sačinjavaju i Anri Dinan,
ratni hirurg Luj Apia i ljekar Teodor Monoar.
• 17. februara 1863. godine Odbor usvaja naziv
“ Me đ u n a r o d n i komi tet za p o m o ć
ranjenicima” , koji je kasnije popularno nazvan
“ K o m i t e t o m p e t o r i c e ”
10. Sa riječi na djela...
• Komitet ubrzo počinje da propagira svoju ideju u
svijetu, i poziva određeni broj država u Ženevu na
međunarodni kongres.
• 26. oktobra 1863. godine, general Difur otvara
međunarodni kongres na kojem je bilo prisutno 36
predstavnika iz 16 zemalja.
• Glavne odluke:
1. Formirati u svakoj zemlji učesnici Nacionalne
komitete za pomoć ranjenicima
2. Da ranjenici, dobrovoljci i saniteti budu zaštićeni
3. Da se kao znak raspoznavanja a u počast zemlji
organizatoru koristi CRVENI KRST na bijeloj
pozadini, što predstavlja kontrastno obilježje
švajcarske zastave.
• Dinanova vizija postaje stvarnost, rođena je svjetska
organizacija Crvenog krsta.
11.
12. Prva Ženevska konvencija
• 22. avgusta 1864.godine, godinu dana nakon
Konferencije, u Ženevi je potpisana Prva ženevska
konvencija koja se odnosi na zaštitu ranjenika u
kopnenim snagama.
• 1868. godine, zaštita je proširena na ranjene pripadnike
pomorskih snaga i brodolomnike.
13. Crveni krst na iskušenju...
• 1866. godine general Difur i Jakob Dubs stvaraju
švajcarski Crveni krst.
• U godinama koje su uslijedile, širom svijeta se počinju
osnivati Nacionalna društva Crvenog krsta.
• Širom zemljine kugle počinje obuka dobrovoljaca za
pružanje prve pomoći bolesnima i ranjenima.
• Crveni krst je stavljen na probu 1870. godine kada je
izbio francusko – njemački rat koji je odnio velike žrtve.
• Po prvi put u istoriji, ranjenicima na licu mjesta prvu
pomoć ukazuju obučeni pripadnici Crvenog krsta.
• Djelokrug Crvenog krsta se širi i na pomoć
unesrećenimane samo u ratu već i u mirnodopskim
uslovima, i to u slučaju prirodnih katastrofa, ili
epidemija, kao i pomoć socijalno ugroženim osobama.
• Primjer: Zemljotres u Mesini 1908. godine
14. Crveni krst na iskušenju...
Francusko – njemački rat 1870 Zemljotres u Mesini 1908.godine
Pomoć pripadnika Crvenog krsta
socijalno ugroženim ljudima
15. Crveni krst – I svjetski rat
• Volonteri Crvenog krsta su pružali pomoć ranjenicima,
civilima, brodolomnicima, ratnim zarobljenicima i u
Prvom svjetskom ratu.
• Posredstvom Međunarodnog komiteta Crvenog krsta organizuju se
medjunarodne razmjene zarobljenika, i veliki broj ratnih zaroboljnika
je na taj način vraćen u svoje domove.
• Volonteri Crvenog krsta su takođe pružali pomoć ranjenicima i u
toku Oktobarske revolucije – 1917.godine, što je bilo neuobičajeno
jer je u pitanju bio građanski rat.
16. Crveni krst – II svjetski rat
• Crveni krst je prisutan na svijm bojištima i na svim
evropskim frontovima. Ranjenicima, volonteri pružaju
pomoć, njeguju ih, transportuju, razmjenjuju.
• U borbi protiv ljudskih stradanja koriste se sva moguća sredstva –
kada se pokvare motorna vozila, bez oklijevanja se koriste konji i
psi, u cilju što efikasnijeg transporta ranjenika i bolesnika.
• Zahvaljujući konvencijama, Crveni krst je bio u prilici da obavi
blizu 11. hiljada posjeta logorima, uruči 24 miliona pisama i da
podijeli pomoć vrijednu 3,4 milijarde švajcarskih franaka. Takođe,
MKCK je u velikoj mjeri pomagao i djeci čiji su roditelji stradali u
ratu.
18. Crveni krst danas
• Sedam osnovnih principa Međunarodnog komiteta
Crvenog krsta danas su:
1. Humanost
2. Nepristrasnost
3. Neutralnost
4. Nezavisnost
5. Dobrovoljnost
6. Jedinstvo
7. Univerzalnost
• Preko 180 nacionalnih društava Crvenog krsta, koja
rade u različitim kontekstima broje preko deset
miliona članova, i čine pokret univerzalnim.
• Shodno Ženevskim konvencijama, delegati MKCK-a
su ovlašćeni da posjećuju ratne zarobljenike,
internirana građanska lica i da sa njima razgovaraju
bez prisustva svjedoka.
19. Crveni krst danas
• Područja u kojima Crveni krst ima obavezu djelovanja
su:
1. Oružani sukobi ( primjena Ženevskih konvencija)
2. Epidemije
3. Elementarne nepogode
4. Vanredno stanje
• Vrijednosti i aktivnosti na kojima se temelji Crveni
krst, danas , su:
1. Sprječavanje i ublažavanje ljudskih patnji za vrijeme
oružanih sukoba, ekoloških i drugih katastrofa
2. Aktivnosti usmjerene na zaštitu života i zdravlja
3. Edukacija (obuka volontera u oblasti prve pomoći...)
4. Socijalna pomoć ugroženom stanovništvu
5. Očuvanje dostojanstva ugroženog čovjeka i razvoj
solidarnosti prema svima kojima je potrebna zaštita.
21. Literatura
• Istorija Crvenog krsta, Medjunarodni komitet Crvenog
krsta, Beograd, 2005.
• Statute and rules of procedure of the International Red
cros and Red crescent movement, Geneve, 1986
• Priručnik za parlamentarce br. 1 / 1999 “Poštovanje
međunarodnog humanitarnog prava”, Međunarodni
komitet Crvenog krsta, 1999
• http://www.icrc.org
• Zakon o Crvenom krstu Crne Gore
