SlideShare uma empresa Scribd logo
1 de 7
Zvuk je oblik talasnog kretanja koji opažamo čulom sluha.
Oblast fizike koja se bavi proučavanjem nastanka zvuka ,
njegovih osnovnih svojstva i zakona zvučnih pojava naziva
se akustika. Naše uho može da opaža zvucne oscilacije čije
su frekvencije od 20Hz do 20 000Hz. Sva svojstva zvuka
zavise od elastičnosti tela koje osciluje, ali i gustine sredine
kroz koju se zvuk prostire. Osnovna podela zvuka jeste na
prost i složen zvuk. Prost zvuk ili ton nastaje oscilovanjem
tela, čije se oscilacije mogu predstaviti funkcijom sinusnog
oblika. Prost zvuk se ne može dalje razložiti, već se od
njega grade složeni oblici zvuka
Složen zvuk jeste kombinacija više
prostih zvukova pa je njegov oblik
izoblicena sinusoida .
Kada se složeni zvuk razloži na
proste zvukove , tada zvuk sa najmanjom
frekvencijom nosi naziv osnovni ton.
Zvuk se može kretati kroz sve sredine : čvrste , tečne i gasovite.
Zvukovu koje slušamo svakodnevno vrlo su raznovrsni ali medju njima jasno
razlikujemo muzičke tonove i sumove
Zvuk koji se obrazuje harmoniskim oscilovanjem čestica naziva se muzicki
ton.
Šum je rezultat veoma složenog oscilovanja.
Brzina zvuka zavisi od svojstva sredine kroz koju zvuk prolazi, kao i od
temperature.
Zavisno od temperature, brzina zvuka u vazduhu se kreće od 330 m/s do 400
m/s.
Izvori zvuka
Zvucni izvor mozemo shvatiti kao mesto na kome nastaje zvuk.
U principu svako telo koje moze da osciluje frekvencijom u intervalu
čujnosti, može biti izvor zvuka. Kao izvor zvuka možemo navesti zvučnu
viljusku .
Zvucna viljuska je predmet koji se koristi u laboratoriji kao izvor prostog
zvuka prostog zvuka.
Zvučna viljuška proizvodi relativno slab zvuk pa se pri korišćenju ona
stavlja na drvenu kutiju-rezonator koja je na jednoj strani otvorena. Ova
kutija znatno pojačava zvuk tako da se on čuje jasnije i dalje.
Osnovne karakteristike zvučnih izvora su sopstvena frekvencija i
snaga koju mogu da emituju u okolni prostor.
Karakteristike zvuka
Postoje tri osnovne karakteristike zvuka: jačina,visina i boja zvuka.
Jedna od važnih karakteristika zvučnih talasa je jačina zvuka .
Razlikujemo objektivnu i subjektivnu jačinu zvuka .
Objektivnu jačinu zvuka odredjuje energia zvucnog talasa koja se u
jedinici vremena prenosti česticama koje osciluju kroz jediničnu površinu
normalnu na pravac kretanja talasa .
Jačina zvuka koja se opaža čulom sluha je subjektivna jačina.
Visina zvuka -Frekvencija oscilovanja zvucnih talasa procenjuje se uhom
kao visina visina zvuka. Sto je veća frekvencija to je veća i visina zvuka.
Visina zvuka moze da se odredi i pomoću monokorda. Odredjuje se veza
izmedju frekvencija zvuka, sile zatezanja, dužine, debljine i gustine žice
koja proizvodi zvuk .
Boja zvuka – Složeni tonovi pri istoj osnovnoj frekvenciji mogu se
razlikovati po obliku oscilovanja i prema harmoniskom spektru . Ta
različitost se opaža uhomkao boja zvuka.
Na primer, izgovorene reči jednake po osnovnim frekvencijama kod
različitih ljudi se razlikuju po boji, na sličan način i kod muzičkih
instrumenata

Mais conteúdo relacionado

Mais procurados

Mais procurados (20)

Skeletni sistem čoveka
Skeletni sistem čoveka Skeletni sistem čoveka
Skeletni sistem čoveka
 
Čulni sistem čoveka
Čulni sistem čovekaČulni sistem čoveka
Čulni sistem čoveka
 
3. Savremena teorija evolucije
3. Savremena teorija evolucije3. Savremena teorija evolucije
3. Savremena teorija evolucije
 
1. Podaci o evoluciji, hemijska i bioloska evolucija
1. Podaci o evoluciji, hemijska i bioloska evolucija1. Podaci o evoluciji, hemijska i bioloska evolucija
1. Podaci o evoluciji, hemijska i bioloska evolucija
 
Endokrini sistem
Endokrini sistemEndokrini sistem
Endokrini sistem
 
Zvuk
ZvukZvuk
Zvuk
 
Evolucija
EvolucijaEvolucija
Evolucija
 
Evolucija coveka
Evolucija covekaEvolucija coveka
Evolucija coveka
 
Odnosi ishrane
Odnosi ishraneOdnosi ishrane
Odnosi ishrane
 
Populacija
PopulacijaPopulacija
Populacija
 
Harmonijske oscilacije
Harmonijske oscilacijeHarmonijske oscilacije
Harmonijske oscilacije
 
Geološka doba i teorije o organskoj evoluciji
Geološka doba i teorije o organskoj evolucijiGeološka doba i teorije o organskoj evoluciji
Geološka doba i teorije o organskoj evoluciji
 
Monitoring životne sredine i bioindikatori
Monitoring životne sredine i bioindikatoriMonitoring životne sredine i bioindikatori
Monitoring životne sredine i bioindikatori
 
5. Prirodna selekcija, mehanizmi delovanja
5. Prirodna selekcija, mehanizmi delovanja5. Prirodna selekcija, mehanizmi delovanja
5. Prirodna selekcija, mehanizmi delovanja
 
Molekulske osnove nasledjivanja
Molekulske osnove nasledjivanjaMolekulske osnove nasledjivanja
Molekulske osnove nasledjivanja
 
Ekosistem
EkosistemEkosistem
Ekosistem
 
Čulo vida
Čulo vidaČulo vida
Čulo vida
 
Наследне болести - урадила Марина Трајановић
Наследне болести - урадила Марина ТрајановићНаследне болести - урадила Марина Трајановић
Наследне болести - урадила Марина Трајановић
 
2 karakteristike zvuka (1)
2 karakteristike zvuka (1)2 karakteristike zvuka (1)
2 karakteristike zvuka (1)
 
Nervni sistem čoveka
Nervni sistem čovekaNervni sistem čoveka
Nervni sistem čoveka
 

Akustika 2

  • 1.
  • 2. Zvuk je oblik talasnog kretanja koji opažamo čulom sluha. Oblast fizike koja se bavi proučavanjem nastanka zvuka , njegovih osnovnih svojstva i zakona zvučnih pojava naziva se akustika. Naše uho može da opaža zvucne oscilacije čije su frekvencije od 20Hz do 20 000Hz. Sva svojstva zvuka zavise od elastičnosti tela koje osciluje, ali i gustine sredine kroz koju se zvuk prostire. Osnovna podela zvuka jeste na prost i složen zvuk. Prost zvuk ili ton nastaje oscilovanjem tela, čije se oscilacije mogu predstaviti funkcijom sinusnog oblika. Prost zvuk se ne može dalje razložiti, već se od njega grade složeni oblici zvuka
  • 3. Složen zvuk jeste kombinacija više prostih zvukova pa je njegov oblik izoblicena sinusoida . Kada se složeni zvuk razloži na proste zvukove , tada zvuk sa najmanjom frekvencijom nosi naziv osnovni ton. Zvuk se može kretati kroz sve sredine : čvrste , tečne i gasovite. Zvukovu koje slušamo svakodnevno vrlo su raznovrsni ali medju njima jasno razlikujemo muzičke tonove i sumove Zvuk koji se obrazuje harmoniskim oscilovanjem čestica naziva se muzicki ton. Šum je rezultat veoma složenog oscilovanja. Brzina zvuka zavisi od svojstva sredine kroz koju zvuk prolazi, kao i od temperature. Zavisno od temperature, brzina zvuka u vazduhu se kreće od 330 m/s do 400 m/s.
  • 4. Izvori zvuka Zvucni izvor mozemo shvatiti kao mesto na kome nastaje zvuk. U principu svako telo koje moze da osciluje frekvencijom u intervalu čujnosti, može biti izvor zvuka. Kao izvor zvuka možemo navesti zvučnu viljusku . Zvucna viljuska je predmet koji se koristi u laboratoriji kao izvor prostog zvuka prostog zvuka.
  • 5. Zvučna viljuška proizvodi relativno slab zvuk pa se pri korišćenju ona stavlja na drvenu kutiju-rezonator koja je na jednoj strani otvorena. Ova kutija znatno pojačava zvuk tako da se on čuje jasnije i dalje. Osnovne karakteristike zvučnih izvora su sopstvena frekvencija i snaga koju mogu da emituju u okolni prostor.
  • 6. Karakteristike zvuka Postoje tri osnovne karakteristike zvuka: jačina,visina i boja zvuka. Jedna od važnih karakteristika zvučnih talasa je jačina zvuka . Razlikujemo objektivnu i subjektivnu jačinu zvuka . Objektivnu jačinu zvuka odredjuje energia zvucnog talasa koja se u jedinici vremena prenosti česticama koje osciluju kroz jediničnu površinu normalnu na pravac kretanja talasa . Jačina zvuka koja se opaža čulom sluha je subjektivna jačina. Visina zvuka -Frekvencija oscilovanja zvucnih talasa procenjuje se uhom kao visina visina zvuka. Sto je veća frekvencija to je veća i visina zvuka. Visina zvuka moze da se odredi i pomoću monokorda. Odredjuje se veza izmedju frekvencija zvuka, sile zatezanja, dužine, debljine i gustine žice koja proizvodi zvuk .
  • 7. Boja zvuka – Složeni tonovi pri istoj osnovnoj frekvenciji mogu se razlikovati po obliku oscilovanja i prema harmoniskom spektru . Ta različitost se opaža uhomkao boja zvuka. Na primer, izgovorene reči jednake po osnovnim frekvencijama kod različitih ljudi se razlikuju po boji, na sličan način i kod muzičkih instrumenata