SlideShare uma empresa Scribd logo
1 de 12
Rimsko osvajanje Italije
• U prvim vekovima svoje istorije, Rim je bio
samo jedan od mnogobrojnih gradova na
Apeninskom poluostrvu
• Rimljani su postepeno od običnog grada
stvorili moćnu imperiju na tri kontinenta
(Evropa, Azija, Afrika)
• U početku oni su ratovali protiv svojih
neposrednih suseda Latina i Etruraca
Rat protiv Latina
• Ubrzo nakon proterivanja Tarkvinija Oholog,
trideset latinskih gradova udružilo se protiv Rima,
sa namerom da se oslobode rimske prevlasti
• Do sukoba Latina i Rimljana došlo je kod Regilskog
jezera (499 ili 496.god. p.n.e.)
• Ishod bitke nije najjasniji ( većina izvora navodi
pobedu Rimljana)
• Sukobi su okončani kada je i jednima i drugima
zapretila opasnost od susednih italskih plemena
• 493.god. p.n.e. Rimljani i Latini sklopili su savez
• Veliku opasnost za ranu rimsku republiku
predstavljao je susedni etrurski grad Veji
• Borba je počela iz ekonomskih razloga, zbog kontrole
trgovačkih puteva u dolini Tibra
• Borba izmedju Rima i Veja trajala je skoro 100 godina
i završena je pobedom Rima i osvajanjem Veja
396.god. p.n.e.
• Nekoliko godina posle pokoravanja Veja, Rimljani su
bili suočeni sa novom opasnošću
Najezda Gala
• Gali su 387.god. p.n.e. napali Rim, porazili rimsku
vojsku, prodrli u grad i opljačkali ga
• Rimljani su se sklonili na brdoviti Kapitol, odakle
su posmatrali razaranje grada
• Nakon opsade Kapitola, Rimljani su bili prinudjeni
na predaju zbog gladi. (legenda o „guskama koje
su spasile Rim)
• Gali su se povukli iz grada nakon plaćanja otkupa.
• Rimu je bilo potrebno nekoliko decenija da se
oporavi od ovog razaranja
Samnitski ratovi
• Do polovine 4.veka p.n.e. Rimljani su pokorili
sve svoje susede
• 338.god. p.n.e. pokoreni su Latini, gradovi u
blizini Rima su pripojeni rimskoj državi a ostali
su postali rimski saveznici
• Pokoravanjem svojih suseda, Rimljani su došli
u dodir sa Samnitima, najmoćnijim italskim
plemenom u središnjem delu Apeninskog
poluostrva
• Rimljani su sa Samnitima tokom 4.veka p.n.e.
vodili tri rata; za Rimljane je najteži bio Drugi
samnitski rat (327-304.god. p.n.e)
• Rimljani su pretrpeli težak i ponižavajući poraz u
Kaudinskom klancu 321.god. p.n.e., nakon čega
su morali da sklope mir sa Samnitima
• Rimljani su period primirja iskoristili da se
oporave i prikupe saveznike za nastavak rata
• Rat je konačno završen 304.god. p.n.e.
• Moć Samnita konačno je slomljena početkom
3.veka p.n.e. nakon Trećeg samnitskog rata
Ratovi sa Tarentom
• Pokoravanjem Samnita Rimljani su postali gospodari
srednje Italije
• Širenje rimskog uticaja na jug dovelo ih je u sukob sa
Tarentom, najmoćnijim grčkim gradom južne Italije;
moć Tarenta (spartanska kolonija) počivala je na
razgranatoj trgovini
• Tarent je za rat protiv Rima obratio za pomoć
epirskom kralju Piru, dobrom ratniku, koji je imao
ambicije da i sam osvoji Italiju i da stvori carstvo
slično carstvu Aleksandra Makedonskog
• Pir je imao dobru i iskusnu vojsku i primenjivao je taktiku
makedonske falange, sa kojom se Rimljani nikada nisu susreli
ranije; osim toga posedovao je i slonove, koje Rimljani takodje
nikada nisu videli
• On je porazio Rimljane u dvema bitkama; kod Herakleje
280.p.n.e. i Auskuluma 279.p.n.e., ali je pretrpeo velike
gubitke (“Još jedna ovakva pobeda i ostaću bez vojske”-Pirova
pobeda)
• Medjutim Pir nije iskoristio početne pobede da napadne sam
Rim, koji su prikupili snagu i naneli odlučujući poraz Piru kod
Beneventa 275.god p.n.e.
• Tarent je kapitulirao 272.god. p.n.e., do sredine 3.veka p.n.e.
čitavo Apeninsko poluostrvo našlo se pod rimskom vlašću
Italija pod rimskom vlašću
• Prema pokorenim narodima Rimljani su imali
različit odnos
• Neki su bili pripojeni rimskoj državi i oni su
dobili rimska gradjanska prava
• Većina etrurskih i italskih gradova, kao i grčkih
kolonija dobila je status saveznika
• Oni su imali opet različit status, oni koji su se
predali imali su povoljniji položaj od onih koji
su se suprotstavljali Rimu
• Saveznici su zadržali formalnu nezavisnost, ali
nisu mogli da vode samostalnu spoljnu
politiku i morali su da ratuju za Rim
• Pokorenim narodima Rimljani su oduzimali
deo zemlje, tu zemlju su zvali „državna zemlja“
(ager publicus)
• Na državnoj zemlji osnivane su rimske
kolonije, kao značajna uporišta Rimljana
• Početkom 1.veka p.n.e. Nezadovoljni svojim
položajem saveznici su započeli rat protiv Rima
• Ovaj rat poznat je kao Saveznički rat (91-
89.god. p.n.e.)
• Nakon ovog rata svi slobodni stanovnici Italije,
južno od reke Po, dobili su rimska gradjanska
prava

Mais conteúdo relacionado

Mais procurados

5. razred Stara Grčka
5. razred Stara Grčka5. razred Stara Grčka
5. razred Stara GrčkaPedja Vajagic
 
Osnivanje i razvoj rima
Osnivanje i razvoj rimaOsnivanje i razvoj rima
Osnivanje i razvoj rimaDušan Novakov
 
13.Рим у доба републике
13.Рим у доба републике13.Рим у доба републике
13.Рим у доба републикеŠule Malićević
 
6. razred uvod u srednji vek rani srednji vek u evropi
6. razred uvod u srednji vek rani srednji vek u evropi6. razred uvod u srednji vek rani srednji vek u evropi
6. razred uvod u srednji vek rani srednji vek u evropiPedja Vajagic
 
Osnovne odlike srednjeg veka
Osnovne odlike srednjeg vekaOsnovne odlike srednjeg veka
Osnovne odlike srednjeg vekaandjelan
 
Наполеоново доба
Наполеоново добаНаполеоново доба
Наполеоново добаUcionica istorije
 
Velika seoba naroda
Velika seoba narodaVelika seoba naroda
Velika seoba narodaandjelan
 
17. западна европа у раном средњем веку
17. западна европа у раном средњем веку17. западна европа у раном средњем веку
17. западна европа у раном средњем векуŠule Malićević
 
Vizantija u ranom srednjem veku
Vizantija u ranom srednjem vekuVizantija u ranom srednjem veku
Vizantija u ranom srednjem vekuandjelan
 

Mais procurados (20)

5. razred Stara Grčka
5. razred Stara Grčka5. razred Stara Grčka
5. razred Stara Grčka
 
Osnivanje i razvoj rima
Osnivanje i razvoj rimaOsnivanje i razvoj rima
Osnivanje i razvoj rima
 
стари исток
стари истокстари исток
стари исток
 
VELIKA SEOBA NARODA
VELIKA SEOBA NARODA  VELIKA SEOBA NARODA
VELIKA SEOBA NARODA
 
13.Рим у доба републике
13.Рим у доба републике13.Рим у доба републике
13.Рим у доба републике
 
Rimska kultura
Rimska kulturaRimska kultura
Rimska kultura
 
6. razred uvod u srednji vek rani srednji vek u evropi
6. razred uvod u srednji vek rani srednji vek u evropi6. razred uvod u srednji vek rani srednji vek u evropi
6. razred uvod u srednji vek rani srednji vek u evropi
 
Stari Istok
Stari IstokStari Istok
Stari Istok
 
Osnovne odlike srednjeg veka
Osnovne odlike srednjeg vekaOsnovne odlike srednjeg veka
Osnovne odlike srednjeg veka
 
4.стари египат
4.стари египат4.стари египат
4.стари египат
 
СТАРА ГРЧКА
СТАРА ГРЧКАСТАРА ГРЧКА
СТАРА ГРЧКА
 
Наполеоново доба
Наполеоново добаНаполеоново доба
Наполеоново доба
 
Srpska despotovina
Srpska despotovinaSrpska despotovina
Srpska despotovina
 
постанак рима
постанак римапостанак рима
постанак рима
 
грчко персијски ратови, пелопонески рат
грчко персијски ратови, пелопонески ратгрчко персијски ратови, пелопонески рат
грчко персијски ратови, пелопонески рат
 
Najstari period grčke
Najstari period grčkeNajstari period grčke
Najstari period grčke
 
Velika seoba naroda
Velika seoba narodaVelika seoba naroda
Velika seoba naroda
 
Rome
RomeRome
Rome
 
17. западна европа у раном средњем веку
17. западна европа у раном средњем веку17. западна европа у раном средњем веку
17. западна европа у раном средњем веку
 
Vizantija u ranom srednjem veku
Vizantija u ranom srednjem vekuVizantija u ranom srednjem veku
Vizantija u ranom srednjem veku
 

Mais de Milan Stojanovic

POSLERATNI SVET I NJEGOVE SUPROTNOSTI-Gimnazija(1).pptx
POSLERATNI  SVET I NJEGOVE  SUPROTNOSTI-Gimnazija(1).pptxPOSLERATNI  SVET I NJEGOVE  SUPROTNOSTI-Gimnazija(1).pptx
POSLERATNI SVET I NJEGOVE SUPROTNOSTI-Gimnazija(1).pptxMilan Stojanovic
 
aneksiona kriza i carinski rat.pdf......
aneksiona kriza i carinski rat.pdf......aneksiona kriza i carinski rat.pdf......
aneksiona kriza i carinski rat.pdf......Milan Stojanovic
 
LEKCIJA 02 - FRANCUSKA APSOLUTNA MONARHIJA.pdf
LEKCIJA 02 - FRANCUSKA APSOLUTNA MONARHIJA.pdfLEKCIJA 02 - FRANCUSKA APSOLUTNA MONARHIJA.pdf
LEKCIJA 02 - FRANCUSKA APSOLUTNA MONARHIJA.pdfMilan Stojanovic
 
srbi-u-habsburc5a1koj-monarhiji.ppt......
srbi-u-habsburc5a1koj-monarhiji.ppt......srbi-u-habsburc5a1koj-monarhiji.ppt......
srbi-u-habsburc5a1koj-monarhiji.ppt......Milan Stojanovic
 
420215351-04-Srpska-revolucija-mirnodopski-period-1815-1835-1.ppt
420215351-04-Srpska-revolucija-mirnodopski-period-1815-1835-1.ppt420215351-04-Srpska-revolucija-mirnodopski-period-1815-1835-1.ppt
420215351-04-Srpska-revolucija-mirnodopski-period-1815-1835-1.pptMilan Stojanovic
 
istaknuti-antiČki-mislioci.ppt,,,,,,,,,, ,
istaknuti-antiČki-mislioci.ppt,,,,,,,,,, ,istaknuti-antiČki-mislioci.ppt,,,,,,,,,, ,
istaknuti-antiČki-mislioci.ppt,,,,,,,,,, ,Milan Stojanovic
 
01-doseld198avanje-slovena-na-balkansko-poluostrvo.ppt
01-doseld198avanje-slovena-na-balkansko-poluostrvo.ppt01-doseld198avanje-slovena-na-balkansko-poluostrvo.ppt
01-doseld198avanje-slovena-na-balkansko-poluostrvo.pptMilan Stojanovic
 
i-svetski-rat.pptx........................
i-svetski-rat.pptx........................i-svetski-rat.pptx........................
i-svetski-rat.pptx........................Milan Stojanovic
 
srednja-i-istoc48dna-evropa-u-srednjem-veku1.ppt
srednja-i-istoc48dna-evropa-u-srednjem-veku1.pptsrednja-i-istoc48dna-evropa-u-srednjem-veku1.ppt
srednja-i-istoc48dna-evropa-u-srednjem-veku1.pptMilan Stojanovic
 
Nemanjići................................
Nemanjići................................Nemanjići................................
Nemanjići................................Milan Stojanovic
 
UJEDINJENE ITALIJE I Nemačke.............
UJEDINJENE ITALIJE I Nemačke.............UJEDINJENE ITALIJE I Nemačke.............
UJEDINJENE ITALIJE I Nemačke.............Milan Stojanovic
 
01832_2020-11-16_Istorija_7_razred_11_11_2020.pptx
01832_2020-11-16_Istorija_7_razred_11_11_2020.pptx01832_2020-11-16_Istorija_7_razred_11_11_2020.pptx
01832_2020-11-16_Istorija_7_razred_11_11_2020.pptxMilan Stojanovic
 
hriscanstvo-u-srednjem-veku.ppt
hriscanstvo-u-srednjem-veku.ppthriscanstvo-u-srednjem-veku.ppt
hriscanstvo-u-srednjem-veku.pptMilan Stojanovic
 
religija-i-kultura-antic48dke-grc48dke.ppt
religija-i-kultura-antic48dke-grc48dke.pptreligija-i-kultura-antic48dke-grc48dke.ppt
religija-i-kultura-antic48dke-grc48dke.pptMilan Stojanovic
 
-svakodnevni-c5beivot-u-srednjovekovnoj-srbiji-1.pptx
-svakodnevni-c5beivot-u-srednjovekovnoj-srbiji-1.pptx-svakodnevni-c5beivot-u-srednjovekovnoj-srbiji-1.pptx
-svakodnevni-c5beivot-u-srednjovekovnoj-srbiji-1.pptxMilan Stojanovic
 
22.1.-pobeda-antifac5a1istic48dke-koalicije.pptx
22.1.-pobeda-antifac5a1istic48dke-koalicije.pptx22.1.-pobeda-antifac5a1istic48dke-koalicije.pptx
22.1.-pobeda-antifac5a1istic48dke-koalicije.pptxMilan Stojanovic
 

Mais de Milan Stojanovic (20)

POSLERATNI SVET I NJEGOVE SUPROTNOSTI-Gimnazija(1).pptx
POSLERATNI  SVET I NJEGOVE  SUPROTNOSTI-Gimnazija(1).pptxPOSLERATNI  SVET I NJEGOVE  SUPROTNOSTI-Gimnazija(1).pptx
POSLERATNI SVET I NJEGOVE SUPROTNOSTI-Gimnazija(1).pptx
 
aneksiona kriza i carinski rat.pdf......
aneksiona kriza i carinski rat.pdf......aneksiona kriza i carinski rat.pdf......
aneksiona kriza i carinski rat.pdf......
 
LEKCIJA 02 - FRANCUSKA APSOLUTNA MONARHIJA.pdf
LEKCIJA 02 - FRANCUSKA APSOLUTNA MONARHIJA.pdfLEKCIJA 02 - FRANCUSKA APSOLUTNA MONARHIJA.pdf
LEKCIJA 02 - FRANCUSKA APSOLUTNA MONARHIJA.pdf
 
srbi-u-habsburc5a1koj-monarhiji.ppt......
srbi-u-habsburc5a1koj-monarhiji.ppt......srbi-u-habsburc5a1koj-monarhiji.ppt......
srbi-u-habsburc5a1koj-monarhiji.ppt......
 
420215351-04-Srpska-revolucija-mirnodopski-period-1815-1835-1.ppt
420215351-04-Srpska-revolucija-mirnodopski-period-1815-1835-1.ppt420215351-04-Srpska-revolucija-mirnodopski-period-1815-1835-1.ppt
420215351-04-Srpska-revolucija-mirnodopski-period-1815-1835-1.ppt
 
istaknuti-antiČki-mislioci.ppt,,,,,,,,,, ,
istaknuti-antiČki-mislioci.ppt,,,,,,,,,, ,istaknuti-antiČki-mislioci.ppt,,,,,,,,,, ,
istaknuti-antiČki-mislioci.ppt,,,,,,,,,, ,
 
01-doseld198avanje-slovena-na-balkansko-poluostrvo.ppt
01-doseld198avanje-slovena-na-balkansko-poluostrvo.ppt01-doseld198avanje-slovena-na-balkansko-poluostrvo.ppt
01-doseld198avanje-slovena-na-balkansko-poluostrvo.ppt
 
i-svetski-rat.pptx........................
i-svetski-rat.pptx........................i-svetski-rat.pptx........................
i-svetski-rat.pptx........................
 
srednja-i-istoc48dna-evropa-u-srednjem-veku1.ppt
srednja-i-istoc48dna-evropa-u-srednjem-veku1.pptsrednja-i-istoc48dna-evropa-u-srednjem-veku1.ppt
srednja-i-istoc48dna-evropa-u-srednjem-veku1.ppt
 
Nemanjići................................
Nemanjići................................Nemanjići................................
Nemanjići................................
 
UJEDINJENE ITALIJE I Nemačke.............
UJEDINJENE ITALIJE I Nemačke.............UJEDINJENE ITALIJE I Nemačke.............
UJEDINJENE ITALIJE I Nemačke.............
 
01832_2020-11-16_Istorija_7_razred_11_11_2020.pptx
01832_2020-11-16_Istorija_7_razred_11_11_2020.pptx01832_2020-11-16_Istorija_7_razred_11_11_2020.pptx
01832_2020-11-16_Istorija_7_razred_11_11_2020.pptx
 
hriscanstvo-u-srednjem-veku.ppt
hriscanstvo-u-srednjem-veku.ppthriscanstvo-u-srednjem-veku.ppt
hriscanstvo-u-srednjem-veku.ppt
 
sociologijaubiznisu-vezb
sociologijaubiznisu-vezbsociologijaubiznisu-vezb
sociologijaubiznisu-vezb
 
religija-i-kultura-antic48dke-grc48dke.ppt
religija-i-kultura-antic48dke-grc48dke.pptreligija-i-kultura-antic48dke-grc48dke.ppt
religija-i-kultura-antic48dke-grc48dke.ppt
 
-svakodnevni-c5beivot-u-srednjovekovnoj-srbiji-1.pptx
-svakodnevni-c5beivot-u-srednjovekovnoj-srbiji-1.pptx-svakodnevni-c5beivot-u-srednjovekovnoj-srbiji-1.pptx
-svakodnevni-c5beivot-u-srednjovekovnoj-srbiji-1.pptx
 
22.1.-pobeda-antifac5a1istic48dke-koalicije.pptx
22.1.-pobeda-antifac5a1istic48dke-koalicije.pptx22.1.-pobeda-antifac5a1istic48dke-koalicije.pptx
22.1.-pobeda-antifac5a1istic48dke-koalicije.pptx
 
kapitilacija Nemachke
kapitilacija Nemachkekapitilacija Nemachke
kapitilacija Nemachke
 
krstaski-ratovi.ppt
krstaski-ratovi.pptkrstaski-ratovi.ppt
krstaski-ratovi.ppt
 
Drugi_svetski_rat(1).ppt
Drugi_svetski_rat(1).pptDrugi_svetski_rat(1).ppt
Drugi_svetski_rat(1).ppt
 

rimsko-osvajanje-italije.pptx

  • 2. • U prvim vekovima svoje istorije, Rim je bio samo jedan od mnogobrojnih gradova na Apeninskom poluostrvu • Rimljani su postepeno od običnog grada stvorili moćnu imperiju na tri kontinenta (Evropa, Azija, Afrika) • U početku oni su ratovali protiv svojih neposrednih suseda Latina i Etruraca
  • 3. Rat protiv Latina • Ubrzo nakon proterivanja Tarkvinija Oholog, trideset latinskih gradova udružilo se protiv Rima, sa namerom da se oslobode rimske prevlasti • Do sukoba Latina i Rimljana došlo je kod Regilskog jezera (499 ili 496.god. p.n.e.) • Ishod bitke nije najjasniji ( većina izvora navodi pobedu Rimljana) • Sukobi su okončani kada je i jednima i drugima zapretila opasnost od susednih italskih plemena • 493.god. p.n.e. Rimljani i Latini sklopili su savez
  • 4. • Veliku opasnost za ranu rimsku republiku predstavljao je susedni etrurski grad Veji • Borba je počela iz ekonomskih razloga, zbog kontrole trgovačkih puteva u dolini Tibra • Borba izmedju Rima i Veja trajala je skoro 100 godina i završena je pobedom Rima i osvajanjem Veja 396.god. p.n.e. • Nekoliko godina posle pokoravanja Veja, Rimljani su bili suočeni sa novom opasnošću
  • 5. Najezda Gala • Gali su 387.god. p.n.e. napali Rim, porazili rimsku vojsku, prodrli u grad i opljačkali ga • Rimljani su se sklonili na brdoviti Kapitol, odakle su posmatrali razaranje grada • Nakon opsade Kapitola, Rimljani su bili prinudjeni na predaju zbog gladi. (legenda o „guskama koje su spasile Rim) • Gali su se povukli iz grada nakon plaćanja otkupa. • Rimu je bilo potrebno nekoliko decenija da se oporavi od ovog razaranja
  • 6. Samnitski ratovi • Do polovine 4.veka p.n.e. Rimljani su pokorili sve svoje susede • 338.god. p.n.e. pokoreni su Latini, gradovi u blizini Rima su pripojeni rimskoj državi a ostali su postali rimski saveznici • Pokoravanjem svojih suseda, Rimljani su došli u dodir sa Samnitima, najmoćnijim italskim plemenom u središnjem delu Apeninskog poluostrva
  • 7. • Rimljani su sa Samnitima tokom 4.veka p.n.e. vodili tri rata; za Rimljane je najteži bio Drugi samnitski rat (327-304.god. p.n.e) • Rimljani su pretrpeli težak i ponižavajući poraz u Kaudinskom klancu 321.god. p.n.e., nakon čega su morali da sklope mir sa Samnitima • Rimljani su period primirja iskoristili da se oporave i prikupe saveznike za nastavak rata • Rat je konačno završen 304.god. p.n.e. • Moć Samnita konačno je slomljena početkom 3.veka p.n.e. nakon Trećeg samnitskog rata
  • 8. Ratovi sa Tarentom • Pokoravanjem Samnita Rimljani su postali gospodari srednje Italije • Širenje rimskog uticaja na jug dovelo ih je u sukob sa Tarentom, najmoćnijim grčkim gradom južne Italije; moć Tarenta (spartanska kolonija) počivala je na razgranatoj trgovini • Tarent je za rat protiv Rima obratio za pomoć epirskom kralju Piru, dobrom ratniku, koji je imao ambicije da i sam osvoji Italiju i da stvori carstvo slično carstvu Aleksandra Makedonskog
  • 9. • Pir je imao dobru i iskusnu vojsku i primenjivao je taktiku makedonske falange, sa kojom se Rimljani nikada nisu susreli ranije; osim toga posedovao je i slonove, koje Rimljani takodje nikada nisu videli • On je porazio Rimljane u dvema bitkama; kod Herakleje 280.p.n.e. i Auskuluma 279.p.n.e., ali je pretrpeo velike gubitke (“Još jedna ovakva pobeda i ostaću bez vojske”-Pirova pobeda) • Medjutim Pir nije iskoristio početne pobede da napadne sam Rim, koji su prikupili snagu i naneli odlučujući poraz Piru kod Beneventa 275.god p.n.e. • Tarent je kapitulirao 272.god. p.n.e., do sredine 3.veka p.n.e. čitavo Apeninsko poluostrvo našlo se pod rimskom vlašću
  • 10. Italija pod rimskom vlašću • Prema pokorenim narodima Rimljani su imali različit odnos • Neki su bili pripojeni rimskoj državi i oni su dobili rimska gradjanska prava • Većina etrurskih i italskih gradova, kao i grčkih kolonija dobila je status saveznika • Oni su imali opet različit status, oni koji su se predali imali su povoljniji položaj od onih koji su se suprotstavljali Rimu
  • 11. • Saveznici su zadržali formalnu nezavisnost, ali nisu mogli da vode samostalnu spoljnu politiku i morali su da ratuju za Rim • Pokorenim narodima Rimljani su oduzimali deo zemlje, tu zemlju su zvali „državna zemlja“ (ager publicus) • Na državnoj zemlji osnivane su rimske kolonije, kao značajna uporišta Rimljana
  • 12. • Početkom 1.veka p.n.e. Nezadovoljni svojim položajem saveznici su započeli rat protiv Rima • Ovaj rat poznat je kao Saveznički rat (91- 89.god. p.n.e.) • Nakon ovog rata svi slobodni stanovnici Italije, južno od reke Po, dobili su rimska gradjanska prava