2. •Opšte karakteristike Drugog svetskog
rata:
Trajanje – od 1. IX 1939.
do 2. IX 1945 godine.
Uzrok – težnja za novom
teritorijalnom podelom
sveta.
Povod – napad Nemačke
na Poljsku 1. IX 1939.
3. •Zaraćene strane:
-Sile osovine: -Antifašističa koalicija:
(Trojni pakt- počev od 1940.) (Počev od 1941.)
Nemačka,
Italija,
Japan,
Danska,
Finska,
Mađarska,
Bugarska,
Rumunija.
Velika Britanija,
Rusija,
SAD,
Kina,
Kanada i još 60-ak država
koje su prišle tokom rata.
4. Mapa kolonijalne podele sveta posle Prvog svetskog rata.
Mapa kolonijalne podele sveta pred Drugi svetski rat.
5. • Oružja koja su se koristila u
drugom svetskom ratu bila su:
Avioni
Tenkovi,
Podmornice,
Radari,
Atomske bombe.
6.
7. 10. maja 1940. - Nemačka je počela osvajanje
Francuske.
22. juna 1940. – Kapitulacija Francuske.
Hitler u Parizu.
Očaj na licima građana.
8. Vreme: jul 1940. – maj 1941.
Lokacija: Vazdušni prostor
Ujedinjenog Kraljevstva
uglavnom iznad južne
Engleske
Rezultat: Odlučna britanska pobeda
Sukobljene strane
Ujedinjeno Kraljevstvo Nacistička Nemačka
Zapovednici
Hju Dauding Herman Gering
Albert Keserling
Jačina
U početku700; paraslo skoro
na1.000 do kraja bitke.
1.260 bombardera, 1.089
lovaca
Gubici
1023 lovaca, 376
bombarderaи 148
hidroaviona uništeno
27.450 poginulih civila,
32.138 ranjenih
2.698 pilota poginulo, 873
uništena lovca i 1014
uništenih bombardera
Britanski osmatrač na krovu
zgrade u Londonu
9. Bitka za Britaniju počela je u leto 1940. godine.
To su bili vazdušni napadi, gde su Nemci izveli na hiljade letova.
To je bio prvi veći Hitlerov neuspeh.
Moralnu snagu Britaniji pružao
Je premijer Vinston Čerčil.
11. OPERACIJA BARBAROSA
Vreme: 22. јun 1941.
decembar1941.
Lokacija: Belorusija, Ukrajina, Rusija
(Sovjetski Savez)
Rezultat: Strateški poraz Osovine
Sukobljene strane
Sovjetski Savez Sile Osovine
Zapovednici
Josif Staljin Adolf Hitler
Jačina
oko 2.600.000 оkо 3.200.000
12. bio je nemački kodni naziv za napad nacističke
Nemačke na Sovjetski Savez tokom Drugog svetskog rata. Operacija je dobila
ime po caru Svetog rimskog carstva Fridrihu Barbarosi.
13. 4. septembar- Nemci započinju napad na Staljingrad
BITKA ZA STALJINGRAD
Vreme: 28. јun 1942.— 2.februar1943.
Lokacija: Staljingrad
Rezultat: Sovjetska pobeda
SUKOBLJENE STRANE
Sovjetski Savez Nemačka
Italija
Mađarska
Rumunija
Hrvatska
ZAPOVEDNICI
Josif Staljin
Andrej Jeremenko
Aleksandar Vasiljevski
Vasilij Čujkov
Georgi Žukov
Konstantin Rokosovski
Adolf Hitler
Fridrih Paulus
Erih fon Manštajn
16. Etape Sovjetskog napredovanja (12.
decembar 1942. i februar i mart
1943. )
Snage Sile osovine u
okruženju u Staljingradu.
17. Bitka kod Kurska
(tenkovska bitka)
KURSKA BITKA
Vreme: 5. jul 1943. — 23.
avgust 1943.
Lokacija: Kursk
Rezultat: Sovjetska pobeda
Сукобљене стране
Sovjetski Savez Nemačka
Заповедници
Georgi Žukov
Konstantin
Rokosovski
Nikolaj Vatutin
Ivan Konjev
Erih fon Manštajn
Ginter fon Kluge
Herman Hot
Valter Model
18. Mapa Kurske oblasti i nemačkog proboja
JAČINA
Sovjetski Savez Nemačka
Oko 2 000 000 vojnika, 5 200
tenkova (uključujući i rezerve),
2 400 aviona,
20 000 topova i minobacača i
920 bacača (19 armija od čega
3 oklopne armije, podržane sa
još 5 vazdušnih armija)
Oko 1 000 000 vojnika, 2
700 tenkova ( uglavnom Pz
III и Pz IV, око 80 Pz VI
,,Tigrova’’ i 200 Pz V
,,Pantera’’ ) samopohodnih i
jurišnih topova (uglavnom
StuG III, ali i tipa Brumber,
Ferdinand (oko 90), Našron,
Marder) (14 oklopnih i 2
motorizovane divizije), 10
000 artiljerijskih i
minobacačkih cevi i 2 000
aviona.
21. Operacija Kompas bila je prva velika
saveznička vojna operacija tokom
severnoafričke kampanje Drugog
svetskog rata. U decembru 1940. godine
Britanske i savezničke snage napale su
italijanske položaje u zapadnom Egiptu i
istočnoj Libiji, a nakon svega dva
meseca borbe, ostvarena je velika
pobeda prilikom čega je zarobljeno
115.000 italijanskih vojnika odnosno
uništena većina njihove vojne opreme.
Katastrofalan italijanski poraz nagnao je
Musolinija da u pomoć pozove
Nemačku.
OPERACIJA KOMPAS
Datum 1940-1941
Lokacija pojas Sidi Barrani (Egipat) - El
Aghela(Libija)
Ishod Saveznička pobeda
Sukobljeni
Ujedinjeno Kraljevstvo
Australija
Britanska Indija
Slobodna Francuska
Italija
Vođe
Archibald Wavell
Henry M. Wilson
Richard O'Connor
Rodolfo Graziani
Italo Gariboldi
Mario Berti
Giuseppe Tellera †
Pietro Maletti †
Annibale Bergonzoli
Vojne snage
36.000 vojnika
120 topova
275 tenkova
142 aviona
150.000 vojnika
1600 topova
600 tenkova
331 aviona
Posljedice
Gubitci:
500 mrtvih
55 nestalih
1373 ranjenih
Gubitci:
3000 mrtvih
115.000 zarobljenih
22.
23. Bitka kod Kurska 1943.
Američki brodovi u plamenu za
vreme napada na Pearl Harbor
1941.godine
Sovjetski vojnici u bici za Staljingrad
Bitka kod El
Alameina 1942.
godine
24.
25. Operacija je počela u noći između 9. i 10. jula. Njihov glavni cilj bio je ometanje
snadbevanja napad na komunikacije i zauzimanje mostova.Tačka okupljanja bila je
u blizini aerodroma grada Džele.
Sicilija, 11. jul
1943.
39. Preživeli fotograf Kimura rukama
pokazuje kako je nastala
eksplozija i kako se on našao
slučajno u centru tog gorućeg
konusa koji je izbacio veliku
snagu i strahovitu toplotu.
Kimura je imun na radijaciju!
40. Tačan broj ljudskih žrtava Drugog svetskog rata nije utvrđen niti će ikada biti, ali
većina procena spominje brojku od 55 miliona ljudi.
Nemački teritorijalni gubici 1919. – 1945.
41. Holokaust je ime za sistematski državni progon i genocid nad različitim etničkim,
verskim i političkimgrupama ljudi tokom Drugog svetskog rata od strane Nacističke
Nemačke njenih saradnika.
Logoraši koji nisu dočekali
oslobođenje.
42.
43. Država Nastradali vojnici Nastradali civili
Procenat nastradalog
stanovništva
Poljska 300.000 5.700.000 18 %
SSSR 8.600.000 16.000.000 14 %
Jugoslavija 300.000 1.200.000 10,6 %
Nacistička Nemačka 4.000.000 2.000.000 8 %
Grčka 74.000 390.000 7 %
Japan 1.950.000 680.000 4,5 %
Francuska 290.000 290.000 1,5 %
Italija 280.000 160.000 1,2 %
Velika Britanija 270.000 115.000 1 %
SAD 300.000 0 0,2 %
Nastradali Broj nastradalih
Sovjetski zarobljenici 3.500.000
Nastradali ukoncentracionim logorima 1.100.000
Romi 240.000
Jevreji 6.000.000
STRADANJA U RATU
CIVILI I RATNI ZAROBLJENICI KOJE SU UBILI NACISTI
44. Nirnberško suđenje je bilo suđenje istaknutim članovima političke,
vojne i ekonomske alite nacističke Nemačke. Trajalo je od 20.
Novembra 1945. do 1. oktobra 1946. godine.