Repúblika Demokrátika Timor-Leste
Sensu Agríkola Timor-Leste 2019
Highlights of Main Report
Diresaun Jerál Estatístika, MdF ho
Ministériu Agrikultura no Peskas
Dili, October 2020
MINISTÉRIO DA
AGRICULTURA E
PESCAS
Âmbitu TLAC 2019
• TLAC 2019 realiza ona iha fulan Augostu to’o fulan Outubru 2019
• Levantamentu dadus Sensu agríkola halo utiliza kestionáriu tolu (3)
:
– Kestionáriu-1 uja ba parte listajen uma-kain no instituisaun, kobre
informasaun báziku sensu.
– Kestionáriu-2 uja ba rekolla informasaun detallu husi atividade agríkola
husi uma-kain agríkola no instituisaun agríkola.
– Kestionáriu-3 uja kolleta informasaun husi xefe suku kona ba
disponibilidade aktividade ekonómika, disponibilidade infraestrutura
suku, no dezastre.
Relatóriu ida ne’e halo de’it ba dadus ne’ebe rekolla iha kestionáriu-1 no
kestionáriu-2.
Sumáriu Indikadores
• Timor-Leste Iha Suku452, Postu Administrativu
65, Munisípiu 12 no RAEOA;
• Iha Estimasaun Xave hira ne’ebe hetan husi
TLAC 2019 aprezenta ba nivel nasional no mos
munisipíus.
Listajen Uma Kain no Instituisaun
Item Dadus Estimatimasaun
Númeru Ârea Enumerasaun ne’ebe Alista 2 237
Númeru Total Uma-Kain Privadu ne’ebe alista
213 417
Total Populasaun Ne’ebe Konta 1 208 070
Númeru Total Propriedade Uma-Kain agríkola
ne’ebe alista 141 141
Númeru Total Instituisaun agríkola ne’ebe alista 597
Persentajen Propriedade Uma-Kain agríkola husi
Total Uma-Kain Listajen 66%
* uma-kain proprietáriu agríkola identifika tuir akordu ho kondisaun
pre-rekijitus ba medida rai kuda aihoris minimu 0.02 ha no/ka iha
animal bot 2 baleten no/ka iha animal ki’ik 3 baleten no/ka iha manu
10 baleten.
uma-kain proprietáriu agríkola no Área
Item Dadus Númeru
Área (iha
hectare)
uma-kain proprietáriu agríkola Hotu
141 141 216 180
instituisaun proprietáriu agríkolaHotu
597 3 070
Total Propriadade agríkola
141 738 219 250
Númeru Uma-Kain Ne’ebe Involve de’it iha
Aktividade Peska mais ou menus loron 15
durante fulan 12 ikusliu
3 637
Númeru Uma-Kain Ne’ebe Involve de’it iha
Aktividade Akikultura mais ou menus loron
15 durante fulan 12 ikusliu
2 069
Tipu uma-kain proprietáriu agríkola
Propriodade
Individual,
137554
Proprieodade Konjunta,
3586
Timor Leste
Kuaze 98 porsentu (137 554) mak hanesan propriodade individual, 2
porsentu (3043) mak propriodade konjunta.
uma-kain proprietáriu agríkola tuir Sexu
Propriedade
Mane, 119323
Propriedade
Feto, 21818
Kuaze 15 posentu (21 818) propriodade husi feto no 85 porcentu
(119 323) propriadade husi mane
Total Área (Ha.) husi uma-kain proprietáriu agríkola tuir munisípiu
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
35000
40000
45000
41256
40101
25728
17252
14398
12052
11891
11368
10849
10126
9233
8555
3371
Persentajen uma-kain proprietáriu agríkola
tuir klase medida propriadade nian
<0.02 has.; 19.5%
0.02 ha. - 0.99 ha.;
45.9%
1.00 ha. - 3.99 has.;
29.5%
4.00 – 9.99 ha, 3.2%
10.00 – 19.99 ha, 0.9%
20.00 – 49.99 ha, 0.6% 50.00 – 99.99 ha, 0.3%
100 ha ba leten, 0.1%
1. Besik porsentu 66 mak iha rai ho medida menus husi hektar 1, no
kompartilla de’it porsentu 8 husi total rai agríkola iha teritoriu tomak.
2. Besik porsentu 2 mak iha rai ho medida 10 ha ba leten no halo konta
porsentu 52 husi total rai agríkola iha teritoriu
Área Média Propriedade uma-kain
agríkola
Item Dadus Estimasaun
Área Média Propriedade uma-kain agríkola:
i) Operador husi propriadade mane
ii) Operador husi propriadade feto
1.53ha.
1.55ha.
1.43ha.
Númeru média husi parsela uma-kain proprietáriu
agríkola 1.5
Área média kada parsela uma-kain proprietáriu agríkola
nian
1.01 ha.
Persentajen husi parsela ba aihoris temporária iha uma-
kain proprietáriu agríkola 70%
persentajen husi parsela ba aihoris permanente iha uma-
kain proprietáriu agríkola 45%
Área Média (ha.) uma-kain proprietáriu agríkola tuir munisípiu
0.00
0.50
1.00
1.50
2.00
2.50
3.00
2.85
2.43
1.89
1.63
1.61
1.60
1.53
1.40
1.35
1.07
0.97
0.90
0.67
0.60
Área Média (Ha.) parsela tuir Munisípiu
0.00
0.50
1.00
1.50
2.00
2.50
2.02
1.62
1.25
1.06
1.01
0.94
0.93
0.92
0.84
0.83
0.66
0.60
0.52
0.47
Persentajen parsela husi uma-kain proprietáriu
agríkola tuir kategoria pose rai
Na’in ka okupa rai ho sertifikadu
portugés 4%
Na’in ka okupa rai ho
sertifikadu Indonézia
6%
a’in ka okpa rai ho
númeru referénsia ka
sertifikadu seluk
23%
Na’in ka okupa rai
lahó sertifikadu
63%
Rai komunitáriu 2%
Rai Aluga 1%
Nain ba rai ho maneira Seluk
1%
Persentajen nain* ba parsela uma-kain proprietáriu agríkola
hamutuk 96%.
* Na’in ka okupa rai ho sertifikadu portugés; Na’in ka okupa rai ho sertifikadu Indonézia; Na’in ka
okupa rai lahó sertifikadu; Na’in ka okpa rai ho númeru referénsia ka sertifikadu seluk.
Nain ba parsela tuir munisípiu
75.0%
80.0%
85.0%
90.0%
95.0%
100.0%
105.0%
84.9%
92.0%
94.2%
95.4%
95.7%
95.9%
96.5%
97.9%
98.1%
98.4%
99.2%
99.2%
99.3%
99.5%
Númeru instituisaun proprietáriu agríkola no área
(Ha) tuir klase medida propriadade agríkola nian
Pelu menus porsentu 2 husi instituisaun proprietáriu agríkola iha
área 5 ba leten; halo konta 71 % husi total área instituisaun
proprietáriu agríkola nian (3070 ha).
<0.02ha. 0.02 ha. -
0.99 has.
1.00 ha. -
3.99 has.
4.00 has. -
9.99 has.
10.00 has.
- 19.99
has.
20.00 has.
- 49.99
has.
50.00 has.
- 99.99
has.
100
hectares
and over
0.0%
10.0%
20.0%
30.0%
40.0%
50.0%
60.0%
70.0%
30.8% 30.8%
28.1%
4.4% 3.0% 1.0% 0.5% 1.3%
0.0% 1.6%
8.5%
4.2%
8.1% 6.5% 7.1%
63.9%
Nu. Inst. Agrikola Rai
Kultivasaun Aihoris no prátikas
agríkolas
Uma-kain proprietáriu agríkola ne’ebe
kultiva aihoris tuir tipu jeral aihoris/plantas
Aihoris Permanente; 3.9%
Aihoris
Temporá
ria 23.2%
Aihoris Temporária no
Permanente; 62.9%
Laiha; 10.0%
Persentajen husi uma-kain proprietáriu agríkola no
área kultivasaun aihoris tuir klase medida rai (ha)
1. Área kultivasaun Brutu tuir uma-kain proprietáriu agríkola durante period
referensia mak 509 226 ha
2. Besik 63% husi proprietáriu agríkola iha área kultivasaun < 1 ha ne’ebe
reprezenta 17 % husi área kultivasaun brutu kompara ho 5% deit husi proprietáriu
agríkola mak iha área kultivasaun 10 ha ba leten no reprezenta 55% husi área
kultivasaun brutu iha teritoriu tomak.
<0.02ha. 0.02 ha. -
0.99 ha.
1.00 ha. -
3.99 ha.
4.00 ha. -
9.99 ha.
10.00 ha. -
19.99 ha.
20.00 ha. -
49.99 ha.
50.00 ha. -
99.99 ha.
100 ha no
liu
0.0%
10.0%
20.0%
30.0%
40.0%
50.0%
60.0%
0.5%
16.8%
22.2%
5.7%
4.8%
8.6%
28.7%
12.6%
14.7%
48.4%
24.4%
7.5%
2.7% 1.5% 0.4% 0.5%
% Husi Rai Kultivasaun % Husi Rai Kultivasaun Propr. Agri.
Persentajen área brutu ne’ebe utiliza ba kultivasaun aihoris/plantas
prinsipal sanulu resintolu (13) durante period referensia
Batar
Hare
Ai-Farina
Kafe
Nu
Hudi
Ai-Teka
Has
Fehuk Midar
Ai-Dila
Kami'i
Talas
Bua
0.0% 2.0% 4.0% 6.0% 8.0% 10.0% 12.0% 14.0% 16.0% 18.0% 20.0%
18.0%
7.6%
7.4%
6.3%
5.8%
5.4%
4.2%
3.6%
2.8%
2.4%
2.1%
2.0%
1.9%
Rai Kultivasaun tuir Metodu Kuda
Aileu
Ainaro
Baucau
Bobonaro
Covalim
a
Dili
Erm
era
Lautem
Liquica
M
anatutu
M
anufahi
RAEOA
Viqueque
0%
20%
40%
60%
80%
100%
120%
40.8%
9.6%
40.0%
25.7%
8.3%
0.9%
28.7%
23.0%
36.1%
21.3%
21.7%
9.8%
21.9%
7.6%
8.7%
4.5%
5.0%
4.4%
6.4%
4.9%
9.7%
8.7%
14.4% 16.4%
2.1%
9.8%
51.6%
81.7%
55.4%
69.3%
19.5%
92.7%
66.4%
67.4%
55.2%
64.3%
62.0%
88.1%
68.3%
Kuda Hamutuk Kuda Tuir Liña Kuda Namkari
Rai Kultivasaun tuir tipu kuda
Aileu Ainaro Baucau Bobonaro Covalima Dili Ermera Lautem Liquica ManatutuManufahi RAEOA Viqueque
25.4%
6.0% 8.5%
27.9% 8.1%
3.0%
24.2%
8.8%
22.8%
9.6%
5.5% 7.3%
16.3%
72.1%
37.9%
47.3%
21.6%
12.9%
8.3%
40.7%
83.2%
36.8%
57.0%
51.8%
81.9%
33.0%
2.5%
56.1%
44.2%
50.5%
11.1%
88.7%
35.1%
8.0%
40.4%
33.4%
42.8%
10.7%
50.7%
Monokultura Mistura Namkari
Prátikas fila rai ne’ebe proprietáriu sira uja
Persentajen uma-kain proprietáriu agríkola ne’ebe relata
halo kultivasaun maibe la fila sira nia rai 51%
Proprietáriu Sira ne’ebe relata fila rai:
Persentajen husi sira ne’ebe fila rai ho tipu konvensionál
Persentajen husi sira ne’ebe fila rai ho tipu konservativu 67%
33%
Utilizasaun Forsa:
Persentajen husi sira ne’ebe utiliza forsa manual
Persentajen husi sira ne’ebe utiliza forsa mekánika
Persentajen husi sira ne’ebe utiliza forsa animal
63%
33%
4%
Proprietárius ne’ebe utiliza irigasaun tuir
fonte prinsipal bee irigasaun
Bee hosi
rai-leten ,
68.1%
Bee hosi rai-okos,
11.1%
Mistura
bee hosi
rai-leten
no rai-okos
, 14.4%
Fornesementu bee hosi
Governu, 3.9%
Seluk, 2.4%
Pelu menus 20 porsentu (28 965) husi uma-kain agríkola relata
utiliza irigasaun
Proprietárius ne’ebe utiliza irigasaun tuir métodu irigasaun
Irrigasaun sulin
naturál, 52.8%
Kanál irrigasaun ,
23.8%
Irrigasau
n
bomba,
3.0%
Manuál
uza
manguei
ra, balde
17.3%
Irrigasaun aspersaun
(sprinkle), 0.4%
Irrigasaun turuk, 0.5%
Seluk, 2.2%
Proprietárius ne’ebe utiliza irigasaun tuir
termu pagamentu bee irigasaun
Na’in
rasik
nian ka
Simu
hosi ema
seluk,
17.5%
Gratuita, 78.5%
Selu bazeia ba área ne'ebé
hetan irrigasaun, 2.3%
Selu bazeia ba volume
bee ne’ebé uza, 1.3% Seluk, 0.5%
Proprietárius ne’ebe utiliza Adubu tuir tipu adubu
Pelu menus 6 porsentu uma-kain proprietáriu agríkola (7852)
relata uja adubu ba kuda aihoris
Adubu Non Organiku Adubu Organiku Bio-Adubu
(Biofertilizante)
0.00%
10.00%
20.00%
30.00%
40.00%
50.00%
60.00%
70.00%
37.50%
63.30%
3.40%
Prátikas protesaun aihoris
Pelu menus 6 porsentu (8 538) husi uma-kain proprietáriu
agríkola relata uja tipu ba protesaun aihoris nian husi insetu,
moras, du’ud fuik, no laho
Utiliza
Proteksaun
Rum
a
Proteksaun
ba
insetu
Proteksaun
ba
m
oras
Proteksaun
ba
du’ut-fuik
Proteksaun
ba
laho
0.0%
2.0%
4.0%
6.0%
6.0%
4.0%
3.2%
4.2%
1.7%
Chart Title
Proprietárius ne’ebe utiliza Fini no Material kultivasaun
tuir tipu fini no material kultivasaun
Husi teritoriu tomak, iha uma-kain agríkola hamutuk 28 298
(20 %) uza fini ho produsaun aas no mos fini material
kultivasaun variadade local no
0.0%
20.0%
40.0%
60.0%
5.4%
30.3%
56.5%
7.7%
Proprietárius ne’ebe utiliza Fini no Material
kultivasaun tuir fonte fini no material kultivasaun
Proprietárius ne’ebe simu/asesu Informasaun
agríkola tuir fontes Informasaun
Kuaze 12 porsentu (16 433 ) husi uma-kain proprietáriu agríkola
simu ka asesu informsaun kona ba servisu estensaun.
0.00%
10.00%
20.00%
30.00%
40.00%
50.00%
60.00% 53.50%
55.70%
5.00%
20.70% 21.30%
45.90% 45.00%
30.00%
22.10%
Hakiak Animal
Númeru Uma-Kain proprietárius agríkola ne’ebe iha
Animal iha loron enumerasaun tuir munisípiu
Baucau
Ermera
Bobonaro
Oe-Cusse
Viqueque
Covalima
Liquica
Lautem
Dili
Ainaro
Aileu
Manufahi
Manatuto
0 2000 4000 6000 8000 10000 12000 14000 16000 18000 20000
17896
15229
13727
12845
12476
9973
9790
9142
7146
7052
6931
6579
5372
Purvoltade 95 % (134 158) husi uma-kain agríkola hotu iha Timor-Leste relata
hakiak animal iha tempu enumerasaun sensus agríkola.
Uma-Kain proprietárius agríkola ne’ebe iha
animal bo’ot tuir klase númeru animal bo’ot
Klase
númeru: 0-1,
24.8%
Klase númeru: 2-4, 42.6%
Klase númeru: 5-9,
19.2%
Klase
númeru: 10-
19, 9.1%
Klase númeru: 20+, 4.4%
Entre uma-kain agríkola ne’ebe mak hakiak animal, 62 porsentu
relata hakiak animal bot.
Uma-Kain proprietárius agríkola ne’ebe iha
animal ki’ik tuir klase númeru husi animal ki’ik
klase númeru 0-2,
38.2%
klase númeru 3-4, 26.1%
klase númeru 5-9,
24.2%
klase
númeru 10-
19, 9.1%
klase númeru 20+, 2.5%
Entre uma-kain agríkola ne’ebe mak hakiak animal, 92 porsentu
relata hakiak animal ki’ik.
Uma-Kain proprietárius agríkola ne’ebe hakiak
manu tuir klase númeru manu
klase númeru
manu:
0-4, 37.1%
klase númeru manu:
5-9, 19.5%
klase númeru
manu:
10-19, 29.4%
klase númeru
manu:
20-49, 12.2%
klase númeru manu:
50-99, 1.5% klase númeru manu:
100+, 0.4%
Entre uma-kain agríkola ne’ebe mak hakiak animal, 92 porsentu
relata hakiak manu.
Total númeru Animal hakiak iha loron enumerasaun
tuir Munisípiu
Baucau
Viqueque
Bobonaro
Oe-Cusse
Lautem
Ermera
Covalima
Manatuto
Liquica
Ainaro
Manufahi
Dili
Aileu
0 50000 100000 150000 200000 250000 300000 350000
319370
244332
213045
211140
193216
186034
183486
174257
148377
114637
113401
91047
75034
Purvoltade 2.3 milliaun animal hakiak mak relata iha Teritóriu
tomak durante tempu enumerasaun sensus agríkola.
Númeru média animal ne’ebe hakiak
Indikador Estimasa
un
Númeru média animal ne’ebe hakaik kada uma-kain
agríkola ne’ebe hakiak animal
16.9
Númeru média tuir klase númeru animal:
Animal bot 3.4
Animal ki’ik 4.9
Fahi 3.4
Manu 8.6
Uma-kain proprietárius Agríkolas ne’ebe Utiliza
Servisus Veterinária tuir Tipu Animal
Entre Uma-Kain ne’ebe hakiak animal, estimasaun hatudu katak 7
748 (6%) mak utiliza servisu Veterinária.
Animal Bot Animal Ki'ik Manu
0.0%
0.5%
1.0%
1.5%
2.0%
2.5%
3.0%
3.5%
4.0%
4.5%
5.0%
2.9%
4.6%
1.9%
Uma-Kain proprietárius agríkolas ne’ebe Utiliza
Servisus Veterinária tuir fontes utilizasaun
Governu, 68.3%
Privadu, 22.9%
ONG, 5.1%
Seluk, 3.7%
Uma-Kain proprietárius Agríkolas ne’ebe Involve
iha Aktividade Peskas tuir Grau Partisipasaun
Loron
Balu,
36.2%
Semana
Balu, 11.3%
Fulan Balu, 12.1%
Maizumenus beibeik,
40.5%
Tuir estimasaun iha 4 405 (3.1 %) husi total uma-kain agríkolas
mak involve iha peskas.
Uma-Kain proprietárius Agríkolas ne’ebe
Involve iha Aktividade Peskas tuir Munisípiu
0
200
400
600
800
1000
1200
23
67
510
359
277
1104
63
216
480
314
106
531
355
Ró ho motór no U-K ida mesak
maka na’in, 35.2%
Ró ho motór
U-K hirak
maka na’in,
8.8%
Ró ho motór empresta hosi ema
seluseluk, 4.2%
Ró lahó
motór U-K
ida mesak
maka na’in,
18.2%
Ró lahó
motór U-K
hirak maka
na’in, 4.8%
Ró lahó
motór
empresta
hosi ema
seluk, 3.9%
La uja Ró,
24.9%
Uma-Kain Proprietárius Agríkolas ne’ebe Relata utiliza
Ró ba aktividade peskas tuir tipu Ró
Uma-Kain Proprietárius Agríkolas ne’ebe Involve iha Aktividade Akikultura
tuir Grau Partisipasaun
Loron Balu, 48.5%
Semana Balu, 7.2%
Fulan
Balu,
12.0%
Maizumenus beibeik,
32.3%
Uma-kain agríkola 4 543 mak involve iha aktividade akikultura,
reprezenta 3.2 % husi total uma-kain agríkola iha Timor Leste.
Uma-Kain proprietáriu agríkola ne’ebe Involve iha Aktividade
Akikultura tuir Munisípiu
Manatuto
Dili
Lautem
Liquica
Covalima
Oe-Cusse
Manufahi
Bobonaro
Viqueque
Baucau
Aileu
Ainaro
Ermera
0 200 400 600 800 1000 1200
72
83
109
111
117
248
258
268
417
522
594
771
973
Utilizasaun Fasilidade Produsaun Akikultura
tuir Tipu fasilidade produsaun
Kriasaun Kolan,
82.9%
Kriasaun
tanke-
rede,
1.6%
Kriasaun
gaiola,
0.5%
Hakiak
ikan iha
natar
, 13.8%
Inkubadora/viveiru,
0.4% Seluk, 0.8%
Númeru Uma-Kain agríkola ne’ebe Relata Utiliza
Mákina no Ekipamentu Peskas no Akikulturas
Ro’o Aluminium
Armadilha/bubu
Redi tipu Tramel
Rumpon
Redi tipu Nilo
Ro’o Fiber
Redi serku
Ro Motor tipu Jhonson
Ro Motor tipu Yamaha
Kail
Ro Motor tipu Ketinting
Tali Senar
Kilat
Ro’o Ai
Redi tipu Gill
0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600 1800
16
20
54
67
94
138
149
246
263
371
427
491
910
1265
1549
Series1
Persentajen Traballador ne’ebe Uma-Kain Agríkola sira selu
tuir Númeru Média Loron Servisu
Loron 1-0 Loron 2-5 Loron 6-8 Loron 9-14 Loron 15-
19
Loron 20+
0.0%
5.0%
10.0%
15.0%
20.0%
25.0%
30.0%
35.0%
40.0%
33.0%
34.6%
16.1%
10.9%
1.1%
4.3%
38.0%
35.8%
16.3%
6.7%
0.6%
2.5%
34.6%
35.0%
16.2%
9.6%
0.9%
3.7%
Traballador Mane Traballador Feto Traballador hotu
Métodu Pagamentu Prinsipal ba Traballador
Ho Osan, 80.5%
Produtu
agríkola ,
3.8%
Troka
liman/
troka
malu,
14.1%
Forma Pagamentu seluk,
1.6%
Populasaun agríkola
Populasaun husi Uma-Kain Proprietáriu
Agríkola tuir Munisípiu
MA...
MA...
AILEU
AI...
DILI
LA...
CO...
LIQ...
VIQ...
OEC...
BO...
ER...
BA...
0
20,000
40,000
60,000
80,000
100,000
120,000
33,977
35,282
41,828
43,902
47,032
53,076
53,131
61,255
62,075
65,214
76,006
93,817
97,621
Sensus agríkola 2019 konta ona kresimentu 4.3 pursentu husi 213 417 uma-
kain iha Sensus Populasaun 2015 iha tempu listajen no relata katak iha ema
1.21 miliaun iha teritoriu tomak iha tinan 2019.
Populasaun (Idade tinan 3+) husi uma-kain
proprietáriu agríkola tuir nivel edukasaun
0.0%
5.0%
10.0%
15.0%
20.0%
25.0%
30.0%
35.0%
6.3%
27.6%
13.5%
15.8%
2.2%
3.9%
28.2%
2.5%
5.7%
24.8%
14.5%
15.1%
1.6%
2.9%
32.6%
2.9%
6.0%
26.2%
14.0%
15.4%
1.9%
3.4%
30.4%
2.7%
Timor-Leste Mane Feto
Populasaun (Idade tinan 10+) husi uma-kain proprietáriu
agríkola tuir atividade ekonomia prinsipal
Persons in labour force Persons working Persons out of labour
force
0.0%
10.0%
20.0%
30.0%
40.0%
50.0%
60.0%
70.0%
80.0%
90.0% Timor
Leste;
36.7%
Timor
Leste;
31.5%
Timor
Leste;
63.3%
Mane, 57.4% Mane, 50.2% Mane, 42.6%
Feto, 16.0% Feto, 12.8% Feto, 84.0%
Ema ne’ebe fasparte forsa Ema ne’ebe iha servisu Ema ne’ebe laiha servisu
Atividade Produsaun
Persentajen husi forsa traballu (idade tinan 10+) husi uma-kain
agríkola tuir aktividade indústria
Sexu
Traballador
Kultivasaun
Ai-horis
temporária
Kultivasaun
Aihoris
Permanente
Agrikultura
Mistura
Produsaun
Animal
Aktividade
Seluk
Total 43.6% 8.5% 31.1% 5.8% 10.9%
Mane 43.6% 8.9% 31.1% 5.9% 10.5%
Feto 43.6% 7.0% 31.2% 5.4% 12.8%
OBRIGADU

PowerPtion_tet_Revised 02 July 2020.pptx

  • 1.
    Repúblika Demokrátika Timor-Leste SensuAgríkola Timor-Leste 2019 Highlights of Main Report Diresaun Jerál Estatístika, MdF ho Ministériu Agrikultura no Peskas Dili, October 2020 MINISTÉRIO DA AGRICULTURA E PESCAS
  • 2.
    Âmbitu TLAC 2019 •TLAC 2019 realiza ona iha fulan Augostu to’o fulan Outubru 2019 • Levantamentu dadus Sensu agríkola halo utiliza kestionáriu tolu (3) : – Kestionáriu-1 uja ba parte listajen uma-kain no instituisaun, kobre informasaun báziku sensu. – Kestionáriu-2 uja ba rekolla informasaun detallu husi atividade agríkola husi uma-kain agríkola no instituisaun agríkola. – Kestionáriu-3 uja kolleta informasaun husi xefe suku kona ba disponibilidade aktividade ekonómika, disponibilidade infraestrutura suku, no dezastre. Relatóriu ida ne’e halo de’it ba dadus ne’ebe rekolla iha kestionáriu-1 no kestionáriu-2.
  • 3.
    Sumáriu Indikadores • Timor-LesteIha Suku452, Postu Administrativu 65, Munisípiu 12 no RAEOA; • Iha Estimasaun Xave hira ne’ebe hetan husi TLAC 2019 aprezenta ba nivel nasional no mos munisipíus.
  • 4.
    Listajen Uma Kainno Instituisaun Item Dadus Estimatimasaun Númeru Ârea Enumerasaun ne’ebe Alista 2 237 Númeru Total Uma-Kain Privadu ne’ebe alista 213 417 Total Populasaun Ne’ebe Konta 1 208 070 Númeru Total Propriedade Uma-Kain agríkola ne’ebe alista 141 141 Númeru Total Instituisaun agríkola ne’ebe alista 597 Persentajen Propriedade Uma-Kain agríkola husi Total Uma-Kain Listajen 66% * uma-kain proprietáriu agríkola identifika tuir akordu ho kondisaun pre-rekijitus ba medida rai kuda aihoris minimu 0.02 ha no/ka iha animal bot 2 baleten no/ka iha animal ki’ik 3 baleten no/ka iha manu 10 baleten.
  • 5.
    uma-kain proprietáriu agríkolano Área Item Dadus Númeru Área (iha hectare) uma-kain proprietáriu agríkola Hotu 141 141 216 180 instituisaun proprietáriu agríkolaHotu 597 3 070 Total Propriadade agríkola 141 738 219 250 Númeru Uma-Kain Ne’ebe Involve de’it iha Aktividade Peska mais ou menus loron 15 durante fulan 12 ikusliu 3 637 Númeru Uma-Kain Ne’ebe Involve de’it iha Aktividade Akikultura mais ou menus loron 15 durante fulan 12 ikusliu 2 069
  • 6.
    Tipu uma-kain proprietáriuagríkola Propriodade Individual, 137554 Proprieodade Konjunta, 3586 Timor Leste Kuaze 98 porsentu (137 554) mak hanesan propriodade individual, 2 porsentu (3043) mak propriodade konjunta.
  • 7.
    uma-kain proprietáriu agríkolatuir Sexu Propriedade Mane, 119323 Propriedade Feto, 21818 Kuaze 15 posentu (21 818) propriodade husi feto no 85 porcentu (119 323) propriadade husi mane
  • 8.
    Total Área (Ha.)husi uma-kain proprietáriu agríkola tuir munisípiu 0 5000 10000 15000 20000 25000 30000 35000 40000 45000 41256 40101 25728 17252 14398 12052 11891 11368 10849 10126 9233 8555 3371
  • 9.
    Persentajen uma-kain proprietáriuagríkola tuir klase medida propriadade nian <0.02 has.; 19.5% 0.02 ha. - 0.99 ha.; 45.9% 1.00 ha. - 3.99 has.; 29.5% 4.00 – 9.99 ha, 3.2% 10.00 – 19.99 ha, 0.9% 20.00 – 49.99 ha, 0.6% 50.00 – 99.99 ha, 0.3% 100 ha ba leten, 0.1% 1. Besik porsentu 66 mak iha rai ho medida menus husi hektar 1, no kompartilla de’it porsentu 8 husi total rai agríkola iha teritoriu tomak. 2. Besik porsentu 2 mak iha rai ho medida 10 ha ba leten no halo konta porsentu 52 husi total rai agríkola iha teritoriu
  • 10.
    Área Média Propriedadeuma-kain agríkola Item Dadus Estimasaun Área Média Propriedade uma-kain agríkola: i) Operador husi propriadade mane ii) Operador husi propriadade feto 1.53ha. 1.55ha. 1.43ha. Númeru média husi parsela uma-kain proprietáriu agríkola 1.5 Área média kada parsela uma-kain proprietáriu agríkola nian 1.01 ha. Persentajen husi parsela ba aihoris temporária iha uma- kain proprietáriu agríkola 70% persentajen husi parsela ba aihoris permanente iha uma- kain proprietáriu agríkola 45%
  • 11.
    Área Média (ha.)uma-kain proprietáriu agríkola tuir munisípiu 0.00 0.50 1.00 1.50 2.00 2.50 3.00 2.85 2.43 1.89 1.63 1.61 1.60 1.53 1.40 1.35 1.07 0.97 0.90 0.67 0.60
  • 12.
    Área Média (Ha.)parsela tuir Munisípiu 0.00 0.50 1.00 1.50 2.00 2.50 2.02 1.62 1.25 1.06 1.01 0.94 0.93 0.92 0.84 0.83 0.66 0.60 0.52 0.47
  • 13.
    Persentajen parsela husiuma-kain proprietáriu agríkola tuir kategoria pose rai Na’in ka okupa rai ho sertifikadu portugés 4% Na’in ka okupa rai ho sertifikadu Indonézia 6% a’in ka okpa rai ho númeru referénsia ka sertifikadu seluk 23% Na’in ka okupa rai lahó sertifikadu 63% Rai komunitáriu 2% Rai Aluga 1% Nain ba rai ho maneira Seluk 1% Persentajen nain* ba parsela uma-kain proprietáriu agríkola hamutuk 96%. * Na’in ka okupa rai ho sertifikadu portugés; Na’in ka okupa rai ho sertifikadu Indonézia; Na’in ka okupa rai lahó sertifikadu; Na’in ka okpa rai ho númeru referénsia ka sertifikadu seluk.
  • 14.
    Nain ba parselatuir munisípiu 75.0% 80.0% 85.0% 90.0% 95.0% 100.0% 105.0% 84.9% 92.0% 94.2% 95.4% 95.7% 95.9% 96.5% 97.9% 98.1% 98.4% 99.2% 99.2% 99.3% 99.5%
  • 15.
    Númeru instituisaun proprietáriuagríkola no área (Ha) tuir klase medida propriadade agríkola nian Pelu menus porsentu 2 husi instituisaun proprietáriu agríkola iha área 5 ba leten; halo konta 71 % husi total área instituisaun proprietáriu agríkola nian (3070 ha). <0.02ha. 0.02 ha. - 0.99 has. 1.00 ha. - 3.99 has. 4.00 has. - 9.99 has. 10.00 has. - 19.99 has. 20.00 has. - 49.99 has. 50.00 has. - 99.99 has. 100 hectares and over 0.0% 10.0% 20.0% 30.0% 40.0% 50.0% 60.0% 70.0% 30.8% 30.8% 28.1% 4.4% 3.0% 1.0% 0.5% 1.3% 0.0% 1.6% 8.5% 4.2% 8.1% 6.5% 7.1% 63.9% Nu. Inst. Agrikola Rai
  • 16.
    Kultivasaun Aihoris noprátikas agríkolas
  • 17.
    Uma-kain proprietáriu agríkolane’ebe kultiva aihoris tuir tipu jeral aihoris/plantas Aihoris Permanente; 3.9% Aihoris Temporá ria 23.2% Aihoris Temporária no Permanente; 62.9% Laiha; 10.0%
  • 18.
    Persentajen husi uma-kainproprietáriu agríkola no área kultivasaun aihoris tuir klase medida rai (ha) 1. Área kultivasaun Brutu tuir uma-kain proprietáriu agríkola durante period referensia mak 509 226 ha 2. Besik 63% husi proprietáriu agríkola iha área kultivasaun < 1 ha ne’ebe reprezenta 17 % husi área kultivasaun brutu kompara ho 5% deit husi proprietáriu agríkola mak iha área kultivasaun 10 ha ba leten no reprezenta 55% husi área kultivasaun brutu iha teritoriu tomak. <0.02ha. 0.02 ha. - 0.99 ha. 1.00 ha. - 3.99 ha. 4.00 ha. - 9.99 ha. 10.00 ha. - 19.99 ha. 20.00 ha. - 49.99 ha. 50.00 ha. - 99.99 ha. 100 ha no liu 0.0% 10.0% 20.0% 30.0% 40.0% 50.0% 60.0% 0.5% 16.8% 22.2% 5.7% 4.8% 8.6% 28.7% 12.6% 14.7% 48.4% 24.4% 7.5% 2.7% 1.5% 0.4% 0.5% % Husi Rai Kultivasaun % Husi Rai Kultivasaun Propr. Agri.
  • 19.
    Persentajen área brutune’ebe utiliza ba kultivasaun aihoris/plantas prinsipal sanulu resintolu (13) durante period referensia Batar Hare Ai-Farina Kafe Nu Hudi Ai-Teka Has Fehuk Midar Ai-Dila Kami'i Talas Bua 0.0% 2.0% 4.0% 6.0% 8.0% 10.0% 12.0% 14.0% 16.0% 18.0% 20.0% 18.0% 7.6% 7.4% 6.3% 5.8% 5.4% 4.2% 3.6% 2.8% 2.4% 2.1% 2.0% 1.9%
  • 20.
    Rai Kultivasaun tuirMetodu Kuda Aileu Ainaro Baucau Bobonaro Covalim a Dili Erm era Lautem Liquica M anatutu M anufahi RAEOA Viqueque 0% 20% 40% 60% 80% 100% 120% 40.8% 9.6% 40.0% 25.7% 8.3% 0.9% 28.7% 23.0% 36.1% 21.3% 21.7% 9.8% 21.9% 7.6% 8.7% 4.5% 5.0% 4.4% 6.4% 4.9% 9.7% 8.7% 14.4% 16.4% 2.1% 9.8% 51.6% 81.7% 55.4% 69.3% 19.5% 92.7% 66.4% 67.4% 55.2% 64.3% 62.0% 88.1% 68.3% Kuda Hamutuk Kuda Tuir Liña Kuda Namkari
  • 21.
    Rai Kultivasaun tuirtipu kuda Aileu Ainaro Baucau Bobonaro Covalima Dili Ermera Lautem Liquica ManatutuManufahi RAEOA Viqueque 25.4% 6.0% 8.5% 27.9% 8.1% 3.0% 24.2% 8.8% 22.8% 9.6% 5.5% 7.3% 16.3% 72.1% 37.9% 47.3% 21.6% 12.9% 8.3% 40.7% 83.2% 36.8% 57.0% 51.8% 81.9% 33.0% 2.5% 56.1% 44.2% 50.5% 11.1% 88.7% 35.1% 8.0% 40.4% 33.4% 42.8% 10.7% 50.7% Monokultura Mistura Namkari
  • 22.
    Prátikas fila raine’ebe proprietáriu sira uja Persentajen uma-kain proprietáriu agríkola ne’ebe relata halo kultivasaun maibe la fila sira nia rai 51% Proprietáriu Sira ne’ebe relata fila rai: Persentajen husi sira ne’ebe fila rai ho tipu konvensionál Persentajen husi sira ne’ebe fila rai ho tipu konservativu 67% 33% Utilizasaun Forsa: Persentajen husi sira ne’ebe utiliza forsa manual Persentajen husi sira ne’ebe utiliza forsa mekánika Persentajen husi sira ne’ebe utiliza forsa animal 63% 33% 4%
  • 23.
    Proprietárius ne’ebe utilizairigasaun tuir fonte prinsipal bee irigasaun Bee hosi rai-leten , 68.1% Bee hosi rai-okos, 11.1% Mistura bee hosi rai-leten no rai-okos , 14.4% Fornesementu bee hosi Governu, 3.9% Seluk, 2.4% Pelu menus 20 porsentu (28 965) husi uma-kain agríkola relata utiliza irigasaun
  • 24.
    Proprietárius ne’ebe utilizairigasaun tuir métodu irigasaun Irrigasaun sulin naturál, 52.8% Kanál irrigasaun , 23.8% Irrigasau n bomba, 3.0% Manuál uza manguei ra, balde 17.3% Irrigasaun aspersaun (sprinkle), 0.4% Irrigasaun turuk, 0.5% Seluk, 2.2%
  • 25.
    Proprietárius ne’ebe utilizairigasaun tuir termu pagamentu bee irigasaun Na’in rasik nian ka Simu hosi ema seluk, 17.5% Gratuita, 78.5% Selu bazeia ba área ne'ebé hetan irrigasaun, 2.3% Selu bazeia ba volume bee ne’ebé uza, 1.3% Seluk, 0.5%
  • 26.
    Proprietárius ne’ebe utilizaAdubu tuir tipu adubu Pelu menus 6 porsentu uma-kain proprietáriu agríkola (7852) relata uja adubu ba kuda aihoris Adubu Non Organiku Adubu Organiku Bio-Adubu (Biofertilizante) 0.00% 10.00% 20.00% 30.00% 40.00% 50.00% 60.00% 70.00% 37.50% 63.30% 3.40%
  • 27.
    Prátikas protesaun aihoris Pelumenus 6 porsentu (8 538) husi uma-kain proprietáriu agríkola relata uja tipu ba protesaun aihoris nian husi insetu, moras, du’ud fuik, no laho Utiliza Proteksaun Rum a Proteksaun ba insetu Proteksaun ba m oras Proteksaun ba du’ut-fuik Proteksaun ba laho 0.0% 2.0% 4.0% 6.0% 6.0% 4.0% 3.2% 4.2% 1.7% Chart Title
  • 28.
    Proprietárius ne’ebe utilizaFini no Material kultivasaun tuir tipu fini no material kultivasaun Husi teritoriu tomak, iha uma-kain agríkola hamutuk 28 298 (20 %) uza fini ho produsaun aas no mos fini material kultivasaun variadade local no 0.0% 20.0% 40.0% 60.0% 5.4% 30.3% 56.5% 7.7%
  • 29.
    Proprietárius ne’ebe utilizaFini no Material kultivasaun tuir fonte fini no material kultivasaun
  • 30.
    Proprietárius ne’ebe simu/asesuInformasaun agríkola tuir fontes Informasaun Kuaze 12 porsentu (16 433 ) husi uma-kain proprietáriu agríkola simu ka asesu informsaun kona ba servisu estensaun. 0.00% 10.00% 20.00% 30.00% 40.00% 50.00% 60.00% 53.50% 55.70% 5.00% 20.70% 21.30% 45.90% 45.00% 30.00% 22.10%
  • 31.
  • 32.
    Númeru Uma-Kain proprietáriusagríkola ne’ebe iha Animal iha loron enumerasaun tuir munisípiu Baucau Ermera Bobonaro Oe-Cusse Viqueque Covalima Liquica Lautem Dili Ainaro Aileu Manufahi Manatuto 0 2000 4000 6000 8000 10000 12000 14000 16000 18000 20000 17896 15229 13727 12845 12476 9973 9790 9142 7146 7052 6931 6579 5372 Purvoltade 95 % (134 158) husi uma-kain agríkola hotu iha Timor-Leste relata hakiak animal iha tempu enumerasaun sensus agríkola.
  • 33.
    Uma-Kain proprietárius agríkolane’ebe iha animal bo’ot tuir klase númeru animal bo’ot Klase númeru: 0-1, 24.8% Klase númeru: 2-4, 42.6% Klase númeru: 5-9, 19.2% Klase númeru: 10- 19, 9.1% Klase númeru: 20+, 4.4% Entre uma-kain agríkola ne’ebe mak hakiak animal, 62 porsentu relata hakiak animal bot.
  • 34.
    Uma-Kain proprietárius agríkolane’ebe iha animal ki’ik tuir klase númeru husi animal ki’ik klase númeru 0-2, 38.2% klase númeru 3-4, 26.1% klase númeru 5-9, 24.2% klase númeru 10- 19, 9.1% klase númeru 20+, 2.5% Entre uma-kain agríkola ne’ebe mak hakiak animal, 92 porsentu relata hakiak animal ki’ik.
  • 35.
    Uma-Kain proprietárius agríkolane’ebe hakiak manu tuir klase númeru manu klase númeru manu: 0-4, 37.1% klase númeru manu: 5-9, 19.5% klase númeru manu: 10-19, 29.4% klase númeru manu: 20-49, 12.2% klase númeru manu: 50-99, 1.5% klase númeru manu: 100+, 0.4% Entre uma-kain agríkola ne’ebe mak hakiak animal, 92 porsentu relata hakiak manu.
  • 36.
    Total númeru Animalhakiak iha loron enumerasaun tuir Munisípiu Baucau Viqueque Bobonaro Oe-Cusse Lautem Ermera Covalima Manatuto Liquica Ainaro Manufahi Dili Aileu 0 50000 100000 150000 200000 250000 300000 350000 319370 244332 213045 211140 193216 186034 183486 174257 148377 114637 113401 91047 75034 Purvoltade 2.3 milliaun animal hakiak mak relata iha Teritóriu tomak durante tempu enumerasaun sensus agríkola.
  • 37.
    Númeru média animalne’ebe hakiak Indikador Estimasa un Númeru média animal ne’ebe hakaik kada uma-kain agríkola ne’ebe hakiak animal 16.9 Númeru média tuir klase númeru animal: Animal bot 3.4 Animal ki’ik 4.9 Fahi 3.4 Manu 8.6
  • 38.
    Uma-kain proprietárius Agríkolasne’ebe Utiliza Servisus Veterinária tuir Tipu Animal Entre Uma-Kain ne’ebe hakiak animal, estimasaun hatudu katak 7 748 (6%) mak utiliza servisu Veterinária. Animal Bot Animal Ki'ik Manu 0.0% 0.5% 1.0% 1.5% 2.0% 2.5% 3.0% 3.5% 4.0% 4.5% 5.0% 2.9% 4.6% 1.9%
  • 39.
    Uma-Kain proprietárius agríkolasne’ebe Utiliza Servisus Veterinária tuir fontes utilizasaun Governu, 68.3% Privadu, 22.9% ONG, 5.1% Seluk, 3.7%
  • 40.
    Uma-Kain proprietárius Agríkolasne’ebe Involve iha Aktividade Peskas tuir Grau Partisipasaun Loron Balu, 36.2% Semana Balu, 11.3% Fulan Balu, 12.1% Maizumenus beibeik, 40.5% Tuir estimasaun iha 4 405 (3.1 %) husi total uma-kain agríkolas mak involve iha peskas.
  • 41.
    Uma-Kain proprietárius Agríkolasne’ebe Involve iha Aktividade Peskas tuir Munisípiu 0 200 400 600 800 1000 1200 23 67 510 359 277 1104 63 216 480 314 106 531 355
  • 42.
    Ró ho motórno U-K ida mesak maka na’in, 35.2% Ró ho motór U-K hirak maka na’in, 8.8% Ró ho motór empresta hosi ema seluseluk, 4.2% Ró lahó motór U-K ida mesak maka na’in, 18.2% Ró lahó motór U-K hirak maka na’in, 4.8% Ró lahó motór empresta hosi ema seluk, 3.9% La uja Ró, 24.9% Uma-Kain Proprietárius Agríkolas ne’ebe Relata utiliza Ró ba aktividade peskas tuir tipu Ró
  • 43.
    Uma-Kain Proprietárius Agríkolasne’ebe Involve iha Aktividade Akikultura tuir Grau Partisipasaun Loron Balu, 48.5% Semana Balu, 7.2% Fulan Balu, 12.0% Maizumenus beibeik, 32.3% Uma-kain agríkola 4 543 mak involve iha aktividade akikultura, reprezenta 3.2 % husi total uma-kain agríkola iha Timor Leste.
  • 44.
    Uma-Kain proprietáriu agríkolane’ebe Involve iha Aktividade Akikultura tuir Munisípiu Manatuto Dili Lautem Liquica Covalima Oe-Cusse Manufahi Bobonaro Viqueque Baucau Aileu Ainaro Ermera 0 200 400 600 800 1000 1200 72 83 109 111 117 248 258 268 417 522 594 771 973
  • 45.
    Utilizasaun Fasilidade ProdusaunAkikultura tuir Tipu fasilidade produsaun Kriasaun Kolan, 82.9% Kriasaun tanke- rede, 1.6% Kriasaun gaiola, 0.5% Hakiak ikan iha natar , 13.8% Inkubadora/viveiru, 0.4% Seluk, 0.8%
  • 46.
    Númeru Uma-Kain agríkolane’ebe Relata Utiliza Mákina no Ekipamentu Peskas no Akikulturas Ro’o Aluminium Armadilha/bubu Redi tipu Tramel Rumpon Redi tipu Nilo Ro’o Fiber Redi serku Ro Motor tipu Jhonson Ro Motor tipu Yamaha Kail Ro Motor tipu Ketinting Tali Senar Kilat Ro’o Ai Redi tipu Gill 0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600 1800 16 20 54 67 94 138 149 246 263 371 427 491 910 1265 1549 Series1
  • 47.
    Persentajen Traballador ne’ebeUma-Kain Agríkola sira selu tuir Númeru Média Loron Servisu Loron 1-0 Loron 2-5 Loron 6-8 Loron 9-14 Loron 15- 19 Loron 20+ 0.0% 5.0% 10.0% 15.0% 20.0% 25.0% 30.0% 35.0% 40.0% 33.0% 34.6% 16.1% 10.9% 1.1% 4.3% 38.0% 35.8% 16.3% 6.7% 0.6% 2.5% 34.6% 35.0% 16.2% 9.6% 0.9% 3.7% Traballador Mane Traballador Feto Traballador hotu
  • 48.
    Métodu Pagamentu Prinsipalba Traballador Ho Osan, 80.5% Produtu agríkola , 3.8% Troka liman/ troka malu, 14.1% Forma Pagamentu seluk, 1.6%
  • 49.
  • 50.
    Populasaun husi Uma-KainProprietáriu Agríkola tuir Munisípiu MA... MA... AILEU AI... DILI LA... CO... LIQ... VIQ... OEC... BO... ER... BA... 0 20,000 40,000 60,000 80,000 100,000 120,000 33,977 35,282 41,828 43,902 47,032 53,076 53,131 61,255 62,075 65,214 76,006 93,817 97,621 Sensus agríkola 2019 konta ona kresimentu 4.3 pursentu husi 213 417 uma- kain iha Sensus Populasaun 2015 iha tempu listajen no relata katak iha ema 1.21 miliaun iha teritoriu tomak iha tinan 2019.
  • 51.
    Populasaun (Idade tinan3+) husi uma-kain proprietáriu agríkola tuir nivel edukasaun 0.0% 5.0% 10.0% 15.0% 20.0% 25.0% 30.0% 35.0% 6.3% 27.6% 13.5% 15.8% 2.2% 3.9% 28.2% 2.5% 5.7% 24.8% 14.5% 15.1% 1.6% 2.9% 32.6% 2.9% 6.0% 26.2% 14.0% 15.4% 1.9% 3.4% 30.4% 2.7% Timor-Leste Mane Feto
  • 52.
    Populasaun (Idade tinan10+) husi uma-kain proprietáriu agríkola tuir atividade ekonomia prinsipal Persons in labour force Persons working Persons out of labour force 0.0% 10.0% 20.0% 30.0% 40.0% 50.0% 60.0% 70.0% 80.0% 90.0% Timor Leste; 36.7% Timor Leste; 31.5% Timor Leste; 63.3% Mane, 57.4% Mane, 50.2% Mane, 42.6% Feto, 16.0% Feto, 12.8% Feto, 84.0% Ema ne’ebe fasparte forsa Ema ne’ebe iha servisu Ema ne’ebe laiha servisu
  • 53.
    Atividade Produsaun Persentajen husiforsa traballu (idade tinan 10+) husi uma-kain agríkola tuir aktividade indústria Sexu Traballador Kultivasaun Ai-horis temporária Kultivasaun Aihoris Permanente Agrikultura Mistura Produsaun Animal Aktividade Seluk Total 43.6% 8.5% 31.1% 5.8% 10.9% Mane 43.6% 8.9% 31.1% 5.9% 10.5% Feto 43.6% 7.0% 31.2% 5.4% 12.8%
  • 54.