3. POLJOPRIVREDA
Oslanjali su se na stočarstvo I zemljoradnju
U zemljoradnji napredak je postizan korišćenjem
tropoljnog sistema.
Nisu svi slojevi društva jednako iskorištavali svoje
posjede. Velika vlastelinstva su davala djelove svoje
zemlje seljacima, a oni su zauzvrat davali dio
proizvoda I bili duţni da svojim radom sudjeluju u
obradi ostalog dijela posjeda, ta obaveza se nazivala
“RABOTA”.
Svako domaćinstvo je teţilo da gaji stoku jer mu je to
bilo višestruko potrebno.
Stoku su najvise gajili nomadski narod VLASI.
4. RUDARSTVO
Sredinom XII vijeka u Srbiji se razvilo rudarstvo
Najvaţniji rudnici su:
Brskovo, Rudnik, Trepča, Novo Brdo-dobijali su
srebro, srebro pomješano sa zlatom, olovo i
bakar.
Prvi rudari su bili SASI ali njih je ubrzo
zamjenilo domaće stanovništvo.
Rudare su placali trgovci i vlastela i tako
izvlacili dobit, dio proizvedenog metala uzimao
je vladar.
Uz rudnike veoma brzo su rasla nova naselja u
5. GRADOVI
Dio gradova Srbije među njima i oni ekonomski
najsnazniji vode porijeklo od rudarskih
naseobina( Maglič).
U sastvavu srpske drţave također je bilo i starih
vizantijskih gradova(Prizren, Skoplje i drugi
gradovi Makedonije) i starih primorskih
gradova(Kotor, Bar, Ulcinj, Skadar).
Svi su oni imali vise ili manje razvijenu
zanatsku proizvodju i učestvovali u trgovačkom
prometu
6. TRGOVINA
Već krajem XII vijeka postojale su trgovačke veze
između primorskih mijesta i oblasti u unutrašnjosti, a
kada su rudnici otvoreni trgovina je napredovala.
Trgovacki promet je odrzavan po najvise od
primorskih gradova, a pogotovo Dubrovnik.
Trguje se : stokom, sirom, sušenim mesom, koţom i
krznom, medom i voskom.
Izvozili su metale koje je evropsko trţiste trebalo, a u
Srbiju donosili tkanine, so, luksuzne proizvode iz
Italije, vina, začine itd.
Trgovci su tada imali razne povlastice od strane
vladara kao npr. Garanciju lične i imovinske
bezbjednosti i sudsku autonomiju.
7. DRUŠTVO
Za vrijeme Nemanjića društvo se dijeli na klasu
velmoţa i na klasu zavisnih seljaka.
Zavisni seljaci, zemljoradnici i stočari, radili su u
okvirima vlastelinstva dajući brojne
novčane, naturalne i radne daţbine .
Od njihovog rada uzdrţavali su mnogobrojno
svećenstvo i monaštvo, kao i vlastela.
Od sredine XIII vijeka društvo se dijeli na
vlastelu, vlastelinčiće i sebre.
Sebri se dijele na meropse(zemljoradnici i
zanatlije) i vlasi(stočari).
8. ZAKONIK CARA DUŠANA
Zakon je usvojen sa ciljem
da se osigura vladajući
poloţaj i povlastice
vlastele, da obezbjedi
mjere za drţanje
meropaha i drugih sebara i
da učvrsti vlast u
osvojenim oblastima
stvaranjem jedinstvene
balkanske drţave.
Zakonik se sastoji od 135
do 201. člana.
Prilikom sastavljanja
Zakona, kao izvori posluţili
su: Odredbe iz vizantijskog
prava, tzv. Vasilike i razne
9. DRŽAVNA UPRAVA
Zetom je upravljao Nemanjin sin Vukan i njegovi
potomci a Humom potomci Nemanjinog brata
MIROSLAVA !
U Dušanovo doba lokalna uprava je bila u rukama
vladarevih činovnika,koji su se zvali Kefalije.
Veće oblasti su u doba carstva davane na upravu
velmoţama,Dušanovim srodnicima ili istaknutim
vojskovođama.
Drţavna teritorija bila je podjeljena na
Romaniju(Vizantijske oblasti),Srbiju(kojom je formalno
vladao Uroš).
Najvišu sudsku vlast imao je vladar.
11. OBILJEŽLJA VIZANTIJSKE KULTURE
Osnivanjem autokefalne srpske arhiepiskopije
za kraljevinu Stefana Prvovjenčanog, ona se
potpuno vezala za vizantijsku crkvu i otvorila se
širom njenim kulturnim uticajima.
Očuvala je bogosluţenje na
crkvenoslovenskom jeziku koji je pod uticajem
srpskog govornog jezika primio osobene crte.
To je srpska recenzija ili redakcija
crkvenoslovenskog jezika.
12. KNJIŽEVNOST
Originalno knjiţevno stvaranje kod Srba najbolje je
došlo do izraţaja u ţivotopisima vladara i crkvenih
starješina.
Prve biografije (ţitija) su posvećene osnivaču dinastije
Nemanjića a pisali su ih Sava i Stefan Prvovjenčani.
Kasnije je napisana Savina opširna biografija, a
sredinom XIV vijeka arhiepiskop Danilo II je napisao
niz biografija vladara sve do Dušana.
U kasnijem periodu jedini koji piše je Konstantin
Filosof, napisao je “Ţitije Despota Stefana
Lazarevića”.
Ulogu sličnu ţitijama igrale su i pohvale sastavljene u
13. ŽITIJE
“Ţitije Svetog Simeona”prvo izdanje – napisao
Sveti Sava.
„„Ţitije Svetog Simeona‟‟drugo izdanje-napisao
Stefan Prvovjenčani.
„„Ţitije Svetog Simeona‟‟trećce izdanje-napisao
Domentijan
“Ţitije Svetog Save” – napisao
TeodosijeDomentijan
“Ţitije Stefana Dečanskog” – napisao Grigorije
Camblak.
“Ţitije despota Stefana Lazarevića” –
Konstantin Filosof.
14. SVETI SAVA
Ko je bio Sveti Sava?
Gdje se zamonašio?
Najveće zasluge Svetog
Save?
Najvaţnije djelo?
Gdje je prenjeo mošti
svoga oca?
Koga je pomirio tim
postupkom?
15. ARHITEKTURA
Počev od Nemanje srpski vladari su smatrali svojom
duţnošću da podiţu crkve i uz njih prebivališta za
monahe.
Najraniji arhitektonski spomenici iz doba Nemanjića
čine poseban stil koji je nazvan “Raška škola”.
Najznačajniji spomenici raške škole su manastiri
Studenica, Ţiča, Mileševa, Sopoćani, Gradac i Arilje.
Za vrijeme Milutina javlja se u srpskoj umjetnosti novi
stil “Srpsko-vizantijski stil”(Gračanica, Hilandar i
Bogorodica Ljeviška u Prizrenu).
Iz vremena posle Nemanjića su spomenici stila
nazvanog “Moravska škola”(Crkva Svetog Trojstva).
16. ZADUŽBINE
Đurdjevi stupovi-zaduţbina Stefana Nemanje
Studenica-najznačajnija zaduţbina Stefana Nemanje
Ţiča-zaduţbina Stefana Prvovjenčanog i Svetog Save.
Mileševa-zaduţbina kralja Vladislava
Gradac-zaduţbina Jelene Anţujske,zene kralja Urosa
I.
Morača-zaduţbina kneza Stefana
Nemanjćca,Vukanovog sina.
Arilje-zaduţbina kralja Dragutina,
Saborna crkva u Hilandaru-zaduţbina kralja Milutina
Gračanica-zaduţbina kralja Milutina
17. SLIKARSTVO
Široke zidne površine u crkvama uslovile su
stvaranju freski.
Teme su bile odredjene crkvenim propisima i
pravilima.
Slike na zidovima spomenika Raške škole su
jednostavne, svečane i snaţne
Vrhunac slikarstva dostignut je u manastiru
Sopoćanima.
U crkvama Srpsko-vizantijskog stila
kompozicije su brojnije i sloţenije.
18. PITANJA
Kako se zvala obaveza seljaka prema njihovim
gospodarima?
RABOTA!
Ko su bili prvi rudari?
SASI!
Kako se dijelilo društvo za vrijeme Nemanjića?
Na klasu velmoţa i zavisnih seljaka
Kome su posvecene prve biografije(ZITIJE)?
Osnivacu dinastije Nemanjića
Koja su tri stila u arhitekturi?
Raška škola, Srpsko-vizantijski stil, Moravska škola.
Kako se nazivaju crteţi na zidovima crkava?
FRESKE.