business skripta

1. 1. INFORMACIJSKO DRUŠTVO U EUROPI I HRVATSKOJ
U prosincu 1999 Europska komisija pokreće e - Europe kako bi se europske
građane upoznalo kakvu korist donosi informacijsko društvo.
U lipnju 2000 predsjednici džava i članice EU usvajaju plan e - Europe 2002
te donose mjere kako da se postignu ciljevi koji su istaknuti u e - Europe
inicijativi.
Plan e – Europe ima 3 strateška cilja:
1. Da pristup internetu bude brži i jeftiniji, da bude brži Internet za
istraživače i studente te da budu sigurne mreže i smart kartice.
2. Da se ulaže u razvoj omladine u digitalnom dobu, da svatko može
sudjelovati u gospodarstvu društva znanja.
3. Da se stimulira korištenje interneta sa čime će se ubrzati razvoj e-tržišta,
omogućiti pristup javnim servisima i uslugama, da zdravstvo postane
online te da se razvije inteligentni transportni sustav.
Plan e- Europe 2002 ima 10 područja : E – znanost, E – sigurnost, E –
obrazovanje, E – rad, E – pristup, E – tržište, E – vlada, E – zdravlje, E –
sadržaji, E – tansport.
Plan e – Europe 2005 je informacijsko društvo za sve.
S ovim planom se očekivalo da Europa ima moderne online servise u vladi,
zdravstvu, itd. S ovim planom se očekuje da se stvori dinamičko okruženje za e-poslovanje,
da se stvori širokopojasni pristup po povoljnim cijenama te da se
stvori sigurna infomacijska infrastruktura.
Sa ovim planom se nastoji osigurati otvaranje novih radnih mjesta, povećanje
produktivnosti, da se moderniziraju javni servisi te da svatko ima priliku
sudjelovati u informacijskom društvu u svijetu.
Plan e- Europe 2005 stimulira sadržaje i servise koji su temeljeni na
širokopojasnoj infrastrukturi.
Plan akcija obuhvaća 4 međusobno povezane mjere:
1. Strateške mjere pomoću kojih se usvajaju zakoni koji pojačavaju
konkurentnost i interoperabilnost na europskoj razini.
2. Provedba strateških mjera je potpomognuta korištenjem „primjera dobre
prakse“ te sa projektima će se poticati uvođenje najsuvremenijih
infrastruktura.
3. Strateške mjere će biti bolje praćene s benchmarkingom (usporedbom) i
praćenjem progresa u postizanju ciljeva.
4. Opća koordinacija postojećih strategija će utjecati na postizanje sinergije
među pojedinim akcijama.Posebna upravljačka grupa će voditi pregled
razvoja akcija te izmjenu informacija između europske razine i privatnog
sektora.
1

2. E- HRVATSKA
Obuhvača:
1.Strategiju Hrvatske u 21 stoljeću koja sadržava informacijsko
komunikacijsku tehnologiju. Ova strategija je donesena od strane Vlade RH
25.05.2002. U njoj su utvrđeni nositelji za ostvarivanje pojedinih strateških
preporuka. U njoj je opisana uloga informacijske tehnologije u sveopćem
razvitku i usmjerenost RH na razvitak informacijskog društva.
2.Ured za internetizaciju
3.Središnji državni ured za e-Hrvatsku
OCJENJIVANJE PROVEDBE STRATEGIJE e- HRVATSKA
Ocjenjivanje stupnja razvoja inform.društva se provodi standardiziranom
metodologijom a njezini rezultati se prikazuju pomoću indikatora. Zemlje EU su
odredile 8 osnovnih usluga poslovnim subjektima i 12 osnovnih usluga
građanima.
Osnovne usluge za građane su: 1.prijava poreza na dohodak – 2.usluge Zavoda
za zapošljavanje – 3.Socijalne naknade –4. Osobni dokumenti (putovnica,
vozačka dozvola) – 5.registracija vozila – 6.građevinska dozvola – 7.prijave
policiji – 8.javne knjižnice – 9.izvodi iz matičnih knjiga – 10.upisi na
visokoškolske ustanove – 11.prijava promjene boavišta – 12.zdravstvene usluge
Osnovne usluge za poslovne subjekte su: 1.socijalno osiguranje zaposlenika –
2.porez na dobit – 3.porez na dodanu vrijednost – 4.upis u registar poslovnih
subjekata – 5.prijava podataka državnom zavodu za statistiku – 6.carinska
prijava – 7.dozvole i izvještaji temeljem studija utjecaja na okoliš – 8.javna
nabava
RAZINE INFORMATIZIRANOSTI
Svaka usluga se mjeri kroz razinu informatiziranosti:
0 – informacija o usluzi nije dostupna na mreži
1 – na mreži je dostupna samo informacija o usluzi
2 – jednosmjerna interakcija: podrazumijeva da su formulari dostupni u
elektroničkom obliku za pohranjivanje na računalu
3 – dvosmjerna komunikacija: podrazumijeva da se ispunjavanjem formulara
pokreće pojedina usluga
4 – transakcija: podrazumijeva da je cijela usluga dostupna na mreži, moguće je
popunjavanje formulara, narudžbe, i dr. usluge putem mreže.
INFRASTRUKTURA – obuhvača: zakonodavni okvir, institucionalni okvir,
širokopojasnu višeuslužnu mrežu, sigurnost mreže i podataka, računalno –
komunikacijsku mrežu tijela državne uprave, agenciju za potporu informacijskih
sustava, interoperabilnost.
2

3. Zakonodavni okvir je pravni okvir za razvoj informacijskog društva a određen
je sa: 1.zakonom o električnom pojasu – 2.zakonom o električnoj trgovini –
3.zakonom o telekomunikacijama – 4.zakonom o elektroničkim medijima –
5.tehničkim zakonodavstvom – 6.zakonima o pravima intelektualnog vlasništva
–7. pravu na zaštitu osobnih podataka – i 8.pravu pristupa informacijama.
Još se mora donijeti zakon koji će reguliati elektronički dokument, elektronička
plaćanja i elektronički novac.
Institucionalni okvir obuhvača: institucije državne uprave koje su nadležne za
pojedine sektore – lokalnu samoupravu na lokalnoj razini – središnje državne
urede kao koordinirajuća tijela – vladine organizacije kao provedbena tijela
(fina, isl.).
Širokopojasna višeuslužna mreža u Hrvatskoj je pri samom dnu sa svega 0,7
% korisnika. Nedostupnost širokopojasnog prijenosa podataka je glavni razlog
za usporeni razvoj e-trgovine i e-poslovanja u HR.
Sigurnost mreže i podataka podrazumijeva da je sigurnost informacijskih
resursa međunarodni problem. Danas postoje akti poput zakona o zaštiti osobnih
podataka i zakon o pravu na pristup informacijama. Akti koji su u tijeku su:
ustroj agencije za zaštitu osobnih podataka, izrada plana za informacijsku
sigurnost koji će napraviti razgraničenje između nacionalne sigurnosti i javnog
sektora i taj plan treba napraviti ustroj Zavoda za informatičku sigurnost.
Računalno – komunikacijska mreža tijela državne uprave podrazumijeva da
informacijska tehnologija može unaprijediti kvalitetu i brzinu rada te smanjiti
troškove poslovanja državne uprave.
Agencija za potporu informacijskih sustava će razvijati implementaciju
politike za razvoj e-uprave, davati će podršku tijelima državne uprave pri
razvoju njihovog e-poslovanja, podupirati će zajedničku računalno
komunikacijsku infrastrukturu, razvijati će zajedničke elektroničke usluge i
pristup informacijskim resursima državne uprave uz odgovarajuču autorizaciju
te planirati cjeloživotno obrazovanje državnih službenika u primjeni
informacijske i komunikacijske tehnologije.
Interoperabilnost znači da su potrebni protokoli za dostup do zajedničkih
usluga.Sustav interoperabilnosti čini skup normi koje čine tehnološku podlogu
za elektroničko povezivanje i taj sustav omogućava otvaranje tržišta aplikativnih
rješenja.
SADRŽAJI I USLUGE obuhvačaju:
1.E državnu upravu – koja koristi informacijsku tehnologiju za poticaj
restrukturianja poslovnih procesa. Sadržaj o radu državne uprave su dostupni na
internetu. Državni službenici se informatički obrazuju.
2.E-pravosuđe – podrazumijeva da treba uspostaviti razmjenu zemljišnih
podataka između nadležnih ustanova.Zatim treba uspostaviti integralni
informacijski sustav za podršku rada sudova.
3

4. 3.E-obrazovanje podrazumijeva primjenu inform.i komunikacijske tehnologije
u nastavi te uvođenje informatike kao obaveznog nastavnog predmeta u
školama.
4.E-zdravstvo je područje u kojem se očekuje podizanje kvalitete usluge
građanima uz financijske uštede pomoću informatizacije primarne zdravstvene
zaštite, uvođenjem integriranog bolničkog informacijskog sustava,
informatizacijom sustava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
uvođenjem multifunkcijske smart kartice, uvođenjem online naručivanja za
specijalističke preglede.
5.E-poslovanje omogučava stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj elektroničkog
poslovanja. Informacijski sustavi za infrastrukturnu podršku prometa roba i
usluga obuhvača: informacijski sustav carinske uprave, nacionalni prometni
portal, oblikovanje sustava elektroničke javne nabave, oblikovanje sustava
partnerstva između privatnog i javnog sektora.
Promocija informacijskog društva podrazumijeva da se treba stvoriti povoljna
društvena klima temeljena na transparentnom protoku informacija.Zatim, da se
trebaju stvoriti mjere za povećanje broja računala u domaćinstvima, povećanje
broja korisnika interneta te osigurati mjesta javnog besplatnog pristupa na
Internet, npr. u gradskim knjižnicama, školama te poštanskim uedima.
E – BUSINESS
Pojam e-business uključuje tržište, tj.kupovinu i prodaju, putem digitalnih
tehnologija.Temeljito će utjecati na aspekte gospodarstva u svijetu i na naćin
kako će ljudi raditi u 21 st.pružajući razne mogućnosti ali i izazove tvrtkama i
potrošačima.
Povjerenje u elektroničku trgovinu podrazumijeva da još uvijek nije e-trgovina
širokopojasno rasprostranjena jer samo 16% građana EU koristi mogućnosti
koje ovaj oblik poslovanja nudi. Međutim potrošači su sve radoznaliji da
isprobaju elektroničko tržište. Svaki četvrti potrošač koji ne koristi e-trgovinu ne
vjeruje mediju za prijenos podataka. Povjerenje nije jedini faktor koji potrošače
spriječava da kupuju online.Velika večina ne kupuju preko interneta (57%) jer
nemaju pristup.Oko 55 % ljudi koji preferiraju ići osobno u trgovine i tamo
odabrati proizvode, navode da nisu zainteresirani za e-trgovinu.Povjerenje u e-trgovinu
ima iznimno važnu ulogu u percepciji interneta kod potrošača.Oko
25% ljudi koji ne koriste e-trgovinu smatra da to nije pouzdan način, osobito
plaćanja. Potrošači su također nepovjerljivi i oko informacija koje su ponuđene
online. Zatim, potrošači navode da bi akreditacija web sjedišta povećala njihovo
povjerenje u e-trgovinu.
Jedinstveno tržište Europe podrazumijeva omogućiti konkurentnu globaliziranu
ekonomiju, itd.
Udaljenost kao prepreka podrazumijeva da prepreka koju jedinstveno europsko
tržište nije moglo ukloniti se naziva udaljenost.E-business pomaže ukljanjanju te
4

5. prepreke i omogućuje tvrtkama da trguju diljem svijeta putem vlastitog web
sjedišta.
Niže prepreke za male i srednje poduzetnike podrazumijevaju jedinstveno tržište
koje omogućuje e-poslovanje što znaći veliki poticaj razvoju konkurentnosti
europskih tvrtki.Posebno se to odnosi na malo i srednje poduzetništvo koje
obično ima problema s poslovanjem izvan domaće zemlje i susreću se sa
poteškoćama u usvajanju novih tehnologija.
Povjerenje i sigurnost ukazuje da treba osigurati povjerenje korisnika u online
trgovinu, osigurati privatnost potrošača, osigurati potrošačka prava te osigurati
interoperabilnost.
INFORMACIJSKO – KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA (ICT)
Omogučava novi način partnerstva između kompanija i potrošača.Unapređuje
način na koji oni međusobno rade ali unapređuje i proizvode koji oni
nude.Zahtjeva nove tehnologije i vještine koje sva radna snaga mora usvajati.
POLITIKA I INFORMACIJSKE AKTIVNOSTI U ZAKONODAVNOM
PODRUČJU
Omogučava reviziju relevantne europske legislative koja onemogućava razvoj e-businessa.
Poboljšava povjerenje u e-business na način da se osnivaju europski
mehanizmi za online sporove, razvijaju informacisjki sustavi za legalna pitanja,
isl.
INTEROPERABILNOST I STANDARDI podrazumijeva da se trebaju davati
podrške razvoju interoperabilnih poslovnih rješenja za transakcije, potpise,
nabavu i mobilna plačanja.Trebaju se uvoditi organizacijski i tehnološki
standardi.
LJUDSKI RESURSI podrazumijevaju analizu ponude i potražnje za e-vještinama
u Europi.
PODIZANJE SVIJESTI I AKTIVNOSTI PODRŠKE podrazumijeva da
treba razviti e-business mrežu podrške za koordinaciju aktivnosti u razvoju
malih i srednjih poduzetnika. Treba biti svjestan što su sve ostvarila manja i
srednja poduzeća primjenom e-business rješenja (konferencije, sajmove).
DINAMIČKO OKRUŽENJE ZA e-POSLOVANJE
Podrazumijeva najprije polazište.Zatim, e-business se sastoji od online kupovine
i prodaje.Sastoji se i od restrukturiranja poslovnih procesa kako bi se najbolje
koristile digitalne tehnologije. Teba stvoriti „e-povjerenje“ i rješavanje online
sporova. Ovo okruženje podrazumijeva da je porezna regulativa za e-tržište
djelomično usvojena jer se sada već elektroničko izdaju računi te regulira PDV
na digitalnim uređajima.
5

6. Cilj je potaknuti e-business kako bi se povečala konkurentnost europskih tvrtki
podizanjem produktivnosti te razvojem kroz ulaganje u informacijsko
komunikacijsku tehnologiju. Zatim ulaganjem u ljudske resurse i nove poslovne
modele uz osiguravanje privatnosti.
Predložene aktivnosti su:
Za zakonodavstvo su: revizija zakona koji koče razvoj e-businessa te način
kako rješavati sporove te osobito između potrošača i tvrtki preko granica zbog
različitih zakona.
Za poduzetništvo su: potpora malim i srednjim poduzetnicima i koordinacija
njihovih aktivnosti u području e-businessa, poticanje online suradnje, inovacije
u e-businessu.
Za e-vještine su: analiza ponude i potražnje u Europi te poticanje suradnje
između javnog i privatnog sektora u definiciji potrebnih vještina.
Za interoperabilnost su: potpisi u nabavi i plaćanju te stvaranju mogućnosti da
usluge omoguće sigurno i jednostavno poslovanje preko granica i da omoguće
mobilno tržište.
Za sigurnost i povjerenje su: online sustav za rješavanje sporova, stvaranje
informacijskog sustava za zakonodavna pitanja te sustav za stvaranje
akreditacije kako bi se podiglo povjerenje potrošača u e-tržište.
SIGURNA INFORMACIJSKA INFRASTRUKTURA
EU ima opsežnu strategiju na temu mrežne sigurnosti, računalnog kriminala i
zaštite podataka u električnoj komunikaciji.Zaštićuje se privatnost u
telekomunikacijskom sektoru.
Radi se na stvaranju smart kartice. Prioriteti su na stvaranju pouzdane
informacijske infrastrukture sa naglaskom na nove tehnologije
(npr.širokopojasni pristup), zatim se otkrivaju ranjivosti i međuzavisnosti u
infrastrukturama. Razvija se sigurna komunikacija između javnih servisa na
način da se nastoji razviti sigurno komunikacijsko okruženje za razmjenu
klsificiranih vladinih informacija.
ŠIROKOPOJASNI PRISTUP
On će biti iznimno važan za ekonomski razvoj pojedinih zemalja.Investicije u
širokopojasnu strukturu uglavnom dolaze iz privatnog sektora.Očekuje se da će
konkurencija pozitivno utjecati na stopu investicija, smanjenje cijena i na
inovativnost. Javni se sektor mora usmjeriti na područja gdje konkurencija nije
učinkovita ili je nema. Ovaj pristup će utjecati na učinkovitost tehnologija na
mobilne širokopojasne bežične usluge, na širokopojasni pristup satelitskim
sustavima, konvergenciju fiksne i mobilne mreže uključujući i tranziciju prema
novoj generaciji interneta.
6

7. Predložene aktivnosti za regulaciju spektra su: novi regulacijski okvir za
radijske spektre kako bi se efikasnije koristile bežične širokopojasne usluge.
Za širokopojasni pristup u manje zastupljenim regijama su: aktivnosti vlade
u zemljama članicama EU kojima će podržavati razvoj širokopojasnog pristupa
iz strukturalnih fondova.
Za smanjenje barijere za implementaciju širokopojasne infrastrukture su:
Aktivnosti sa kojima će se olakšati investicije, itd.
Za više platformski sadržaj su: aktivnosti koje poduzimaju tvrtke kako bi
nudile svoje sadržaje na različitim tehnološkim platformama (interaktvina
digitalna TV, isl.).
Za prijelaz na digitalnu televiziju su: aktivnosti sa kojima nacionalne vlade
trebaju svoje planove transparentno izložiti, a ti planovi su: prijelaz, tranzicijski
period, mogućnosti satelita, kabelske TV, itd.
ŠIROKOPOJASNE VEZE
Ove internetske veze su bile ključan faktor u razvoju e-tržišta.U ruralnim
zajednicama SAD-a i Europe, dolazak širokopojasnog interneta je utjecao na
stvaranje novih radnih mjesta.Vlade pojedinih zemalja bi trebale ukloniti sve
prepreke koje stoje na putu razvoja širokopojasne infrastrukture jer one donose
korist i poduzetnicima i potrošačima. One su utjecale i na razvoj novih Internet
biznisa pa tako su tisuće ljudi u SAD i Europi iskoristili e-tržište kako bi
izgradili novi biznis. Internet je snizio trošak ulaska u biznis.Sa cijenom
osobnog računala, sa brzom Internet vezom i dobrom web stranicom svatko s
malo poduzetničkog duha može dohvatiti kupce širom svijeta.
3. VRIJEDNOST ONLINE TRGOVINE U SAD-u
Online trgovina je 2003 porasla za 26% na 55 milijardi USD. Online trgovina u
SAD predstavlja samo 1,6% ukupne vrijednosti maloprodaje, ali tu nisu
uključeni podaci o online rezervacijama putovanja.Aviokompanije, hoteli i rent-a-
car agencije samostalno prodavaju usluge online. Podaci ne uključuju usluge
prodaje karata, financijske usluge banaka, osiguranja, itd., pornografiju (2
milijarde USD u 2003 ), online traženje partnera i predaka, online kockanje ( 6
milijardi USD na svjetskom tržištu), online ljekarne ( 700 milijuna USD
potrošeno 2003 na lijekove u Kanadi).
RAST e-TRŽIŠTA SE NASTAVLJA pa tako je 200 milijuna Amerikanaca
potrošilo online 120 milijardi USD u 2004 god.E-tržište zapravo mijenja gotovo
sve vrste poslovanja.
PRODAJA RABLJENE ROBE podrazumijeva da e-tržište ne uključuje samo
maloprodaju i usluge poput putovanja već 24 milijarde USD vrijedna korištena
7

8. roba se prodaje na aukcijama na internetu. U prodaji rabljene robe, rabljeni
automobili predstavljaju najveću kategoriju.
UDIO B2B POSLOVANJA se sagledava kroz činjenicu da tržišta izvan SADa
se razvijaju brže pa je tako kineski eBay najveće sjedište online trgovine u toj
zemlji. U online trgovinu nisu uključene usluge business – to – business koje
prema procjenama vrijede više od bilijuna USD godišnje.
PROFIL POTROŠAČA SE MIJENJA što pokazuje činjenica da je veći broj
žena nego muškaraca koji kupuju online.Prosječna dob korisnika web-a se
povečava. Stupanj obrazovanja se smanjuje, a njihova potrošnja raste. Nestaju
razlike između profila online i offline potrošača.
POTROŠAČI VOLE KUPOVATI PUTEM INTERNETA
Vodeča web sjedišta moraju ponuditi vrhunsku kvalitetu usluge i to višu od
klasičnih offline trgovina.Amazon je npr. dobio najviša priznanja u području
zadovoljstva korisnika koja su ikada dodijeljena u bilo kojoj maloprodaji.
Konkurencija na webu je žestoka.Treba postojati transparenstnost cijena. Uz
online usluge je moguće provjeriti cijenu ponuđenu od stotine web trgovaca
samo klikom miša.
KUPCI ZNAJU SVE O PROIZVODU što podrazumijeva da kupci imaju
pristup velikom broju informacija o samom proizvodu koristeći Internet i to ne
samo od proizvođača već i od prijašnjih kupaca koji su napisali svoje
komentare.
PORAST Internet TRGOVINE MIJENJA NAVIKE POTROŠAČA što
znaći da potrošači postaju sve sigurniji u kupovinu robe i usluga online, oni
postaju sve vještiji u korištenju interneta pri odlukama gdje i kako potrošiti
novac i offline ( npr. vrlo se malo novih automobila prodaje online, međutim 3-4
kupca koja ulaze u auto salone su već donijela izbor o kupnji online: koju boju,
upućeni su u cijenu, itd.).Takvo ponašanje je i pri trgovini drugom robom i
uslugama.
KORIŠTENJEM INTERNETA PRIJE KUPOVINE se upoznavaju detalji
proizvoda, traže se najbolje cijene te postoji podatak da od 60 milijuna korisnika
interneta, njih polovica kupuje proizvod offline nakon što su potražili podatke na
internetu.
REGIONALNE RAZLIKE značu da u različitim zemljama postoje razlike u
navikama potrošača. U Italiji i Španjolskoj više kupaca kupuje offline. U
Njemačkoj i Velikoj Britaniji pola kupaca kupuju online (ujedno su ove dvije
države dva najrazvijenija Internet tržišta). Večina potrošača počinje kupovati
jednostavne proizvode poput CD-a, i sl. a potom prelaze na kompleksnije
proizvode. Prodaja rabljenih automobila je u velikom porastu.
TVRTKE SI NE MOGU PRIUŠTITI DA IGNORIRAJU Internet jer
potrošači koriste obje vrste trgovine:i online i offline. Za neke je online shoping
samo još jedan prodajni kanal ali i koristan način za prikupljanje informacija.
8

9. Korištenjem interneta su tvrtke primorane da koriste drugačije načine promocije
i marketinga pa je najučinkovitiji marketing alat postao plaćanje sponzoriranih
linkova na Yahoo i Googlu.
ZAŠTO JE WEB VAŽAN?
Web stranice postaju vrata prema proizvodima i uslugama – čak iako tvrtka
uopće ne prodaje online.Konkurencija je udaljena samo jednim klikom miša.
Čak i najinteresantnija web sjedišta mogu biti nezamjetna u virtualnom svijetu
ako se ne pojavljuju visoko među rezultatima pretraživanja interneta.
PRETRAŽIVAČI SU VRATA INTERNETA jer mnogi korisnici započinju
svoju potragu upravo na pretraživačima. Preko istaživača je lako dohvatiti
potrošače. Nastaje novo internetsko bojno polje oko pretraživača (google,
yahoo, microsoft ). Visoki promet imaju yahoo, ebay, amazon. Konkurentsku
prednost imaju oni pretraživači sa povoljnim cijenama što je ključ uspjeha.
KUPCI MIJENJAJU PROCES KUPNJE jer provjeravaju cijene online,
offline, kod konkurencije, u drugim zemljama, itd. Nađu najprije proizvod na
internetu, zatim posjete lokalni dućan i pogledaju proizvod a nakon toga kod
kuće nađu najjeftiniju ponudu i kupuju.
WEB JE NAJSEBIČNIJE OKRUŽENJE NA SVIJETU zato što kupcima
mreža omogućava da budu neodlučni. Ako se kupcima web ne sviđa, oni idu
dalje.ljudi žele koristiti Internet onda kad oni to žele, onako kako žele i za što
žele.
ŠTO JE KUPCU NA PAMETI? trebaju da otkriju ponuđači usluga i onda im
to pružaju. Amazon je krenio sa knjigama pa je proširio ponudu na mnoge druge
proizvode a od nedavno su počeli prodavati zdravstvene proizvode, nakit i
delicije. Yahoo sa 260 milijuna korisnika svaki mjesec proučava navike
korisnika i prilagođava im webove kako bi im olakšao kupnju. Kupci žele
prvenstveno biti informirani o proizvodu i cijenama što je moguće bolje.
TRADICIONALNA TRGOVINA NEĆE IZUMRIJETI pa na primjer
klasične knjižare i dalje imaju svoje kupce, roba se i dalje prodaje na
sajmovima, itd.Putničke agencije će morati naći odgovore na izazove online
trgovine jer online rezervacije su porasle sa 20% na 50%, a predviđa se rast
maloprodaje sa 10% na 15% u slijedećem desetljeću.
TRADICIONALNA TRGOVINA ĆE SE MORATI MIJENJATI pa tako će
se mnoge trgovine transformirati u izložbene salone. Online i offline svijet će se
ujediniti pa će prodaja uključivati kombinaciju tadicionalnog dućana, tiskanog
kataloga, TV programa za kućnu prodaju, narudžbi preko telefona i web sjedišta
putem kojeg će se moći trgovati.
CIJENA I ZADOVOLJSTVO KUPACA su najvažniji čimbenici u trgovini.
Jedna od najvećih ekonomskih prednosti interneta jeste snižavanje cijena
transporta što znači da će biti i niže cijena proizvoda. Zašto ljudi ne kupuju
9

10. preko online može biti razlog zbog straha od prijevare koji ujedno predstavlja i
najveću prijetnju online trgovini.
SAVRŠENO TRŽIŠTE
Za to postoji dosta dokaza pa na primjer dokle god se na internetu mogu brzo
naći informacije o proizvodu i cijeni te dokle god se može naći jeftiniji
proizvod, e-tržište će rasti. Tvrtke će morati shvatiti da potrošači znaju gdje
mogu najbolje kupovati pa stoga to predstavlja potencijal da se e-tržište razvije u
savršeno tržište.
SIGURNOST U BRZINU INTERNETA kazuje da je jednostavnost ulaska na
Internet privukla i mnoge prevarante.Pa tako su lažni e mailovi koji su naveli
ljude da daju svoje osobne podatke o kreditnim karticama koštali američke
banke i tvrtke koje nude kreditne kartice 1,2 milijarde USD u 2003 god.
ZLATNA GROZNICA e-TRŽIŠTA ukazuje da softwerske tvrtke, dizajneri
web stranica i ponuđači usluga trebaju nužno izgraditi mehanizme kako bi se
biznis mogao sigurnije odvijati.Ukoliko oni to uspiju i ukoliko se širokopojasna
infrastruktura bude uravnoteženo razvijala tada će razvoj e-tržišta biti daleko
veći.
BUDUĆNOST ZA e-TRŽIŠTE se sastoji u tome da je online prodaja u
stalnom porastu, da je prodaja korištene robe na Internet aukcijama neočekivani
uspjeh, da će se rezervacije putovanja uglavnom preseliti na Internet, da je
online zabava također u porastu. Sigurnost mora biti nužno poboljšana za daljnji
razvoj e-tržišta.
YAHOO REZULTATI POSLOVANJA: Američki Internet portal yahoo je
ostvario rezultate u 2004 god u prihodima od 3, 58 milijarde dolara i operativnu
dobit od 689 milijuna dolara. U 2003 su prihodi bili 1,63 milijarde dolara a
operativna dobit je bila 295,7 miliona dolara. Rrazlog je većoj dobiti
prvenstveno u porastu oglašavanja na internetu.
DOBIT IBM-a U 2004 god je bio 8,43 milijarde.
4. OSNOVE PROJEKTNOG RADA
PROJEKTNA TERMINOLOGIJA obuhvača:
1. Projekt, projektni rad i projektnu organizaciju
2. Timski rad, projektni tim, uloge u timu
3. Resurse – novac, ljude, opremu, upravljanje sa resursima
Projekt je organizirana aktivnost koja ima specifične ciljeve planirane u
određenom vremenu sa jasno određenim resursima. To su jedinstvene aktivnosti
i ne ponavljaju se. Mogu biti jednostavni i vrlo kompleksni.
10

11. METODA PROJEKTNOG RADA obuhvača: upravljanje projektom jednako
kao što se upravlja tipičnim poduzečem, članovi tima su izabrani u timove zbog
svojih specifičnih talenata i vođeni su od strane vođe. Kada se tvrtka fokusira na
rezultate projektnih timova, ona brže ostvaruje kreativnost i svoje ciljeve sa
čime postaje konkurentna na tržištu.Podrazumijeva upravljanje, timove i
doprinose. Upravljanje obuhvača kontrolu, planiranje i vođenje.
Izvorni projekt je kada multidisciplinarna grupa ljudi radi zajedno kako bi
zadovoljila potrebe klijenata na način da ostvaruju zadatke i ciljeve koji imaju
početnu i krajnju točku u vremenu.
Projekti su poduhvati rizika jer nisu 100% predvidljivi.
Teba biti balans između kvalitete, vremena i cijene.
Planiranju treba pristupiti tako da se izbjegava individualni rad i da se planira
rad u timu. Ključni ljudi u planiranju trebaju biti uključeni u planiranje od
najranije faze.
Shema redoslijeda planiranja
Kod postavljanja ciljeva treba vidjeti da li su oni smart, tj.pametni. Postoju
specifični, mjerljivi, ostvarljivi, ciljevi koji su orjentirani prema rezultatu te oni
koji su određeni u vremenu.
Treba sagledati da li su svi članovi projektnog tima uključeni u postavljanje
ciljeva. Treba provjeriti da li su svi ciljevi provjereni sa klijentima i sponzorima,
da li su svi ciljevi provjereni sa managerima od kojih se očekuje da osiguraju
resurse. Treba vidjeti da li su ciljevi projekta dokumentirani u pisanoj formi.
11

12. STRUKTURA POSLOVA WBS –A ( WORK BREAKDOWN
STRUCTURE)
Ova struktura podrazumijeva da sav posao treba podijeliti u veče grupe poslova,
da grupe poslova treba podijeliti u zadatke, da zadatke treba podijeliti u
podzadatke, itd. Najniža razina podijeljenoga posla mora biti tako malena da se
više ne može vidjeti i ne može kontrolirati.
Svi članovi tima moraju biti uključeni u definiranje WBSa. Potrebno je
analizirati prednosti i nedostatke kod raščlambe poslova. Zatim, WBS treba
pružiti sigurnost da su ključna područja na projektu pod kontrolom. Sam WBS
treba predstaviti managerima čija je pomoć nužna u provedbi projekta.
STRUKTURA PROJEKTNE ORGANIZACIJE obuhvača: Da treba
osigurati da odgovornost bude na jednoj osobi, da su uloge i odgovornosti jasno
definirane, da je organizacijska mapa predstavljena svim osobama uključenima
u projekt, a to su manageri zadatka, funkcionalni manageri i nadzorni odbor.
DINAMIKA I ROKOVI NA PROJEKTU podrazumijeva redoslijed kojim se
događaji moraju zbiti kao i potrebno vrijeme . Rokovi su i osnovno sredstvo
kontrole.
GANTT KARTA
GANTT KARTA je učinkovit alat za komunikaciju i mora biti usklađena sa
strukturom poslova (WBS-om), obuhvača 10 – 15 aktivnosti i predstavlja
ključne rokove. Ona se obavezno mora prezentirati pred svim članovima tima,
funkcinalnim managerima i klijentima. Ona se koristi u standardnom formatu te
za usporedbu trenutnog stanja na projektu u odnosu na plan. Linije predstavljaju
vrijeme a ne količinu posla!!
GANTT KARTA SADRŽI:
1.Tražene podatke – koji podrazumijevaju listu aktivnosti, trajanje aktivnosti te
progres na pojedinoj aktivnosti do ovog trenutka.
2. Izlazne informacije – koje sadrže plan aktivnosti i status.
Njezine prednosti su: Ona je jednostavna i razumljiva te je raspored projekta
grafički lako vidljiv.Zatim ima veliku vrijednost u prikazivanju napretka ili
njegovom izostanku. Prikazuje status i identificira elemente koji su ispred ili iza
rokova.
Njezini nedostaci su: Ona ne pokazuje međuzavisnost aktivnosti, zatim nije
vidljiv stvarni napredak projekta jer elementi koji kasne ne znače i projekt koji
kasni te nije dovoljan cjelokupan napredak projekta.
ALOKACIJA RESURSA podrazumijeva zajedničke aktivnosti vlasnika
resursa i korisnika resursa. Zatim spor u korištenju resursa zahtjeva formalnu
arbitražu više upravljačke razine (nedostatak resursa, u određivanju
prioriteta,itd.). Rezervne zalihe financijskih resursa trebaju biti na raspolaganju
voditelju projekta jer povečanje troškova je u završnim fazama projekta, ovisno
o riziku.
12

13. STATISTIKE PROJEKTNOG RADA pokazuju da između 80 -90% projekata
ne ostvari svrhu, 80% se ne završu na vrijeme, 80% su izvan budgeta, 40% ne
uspiju ili se odustane od njih, manje od 40% se bave treningom i potrebnim
vještinama.
ZRNCA MUDROSTI kazuju da nema projekta koji je završio na vrijeme ili
unutar zadanog budgeta, ili sa istim timom ljudi s kojim je započeo. Projekt se
najčešće bro ostvaruje dok ne dođe do 90% realizacije a tada ostaje 90%
realizirani zauvijek. Kada se sadržaji projekta mogu slobodno mijenjati, razina
promjena će uskoro prerasti razinu napredovanja.Nepažljivo planirani projekt će
trajati 3 puta duže od očekivanja a pažljivo planiran projekt će trajati 2 puta
duže.
POSTAVA PROJEKTA (BUDGET) – budget je sredstvo kontrole.
Razlikuje se izravan i neizravan budget. Izravan budget se radi prema
planiranom trošku – a u njemu voditelji projekata procjenjuju potrebne ljude,
nabavu, usluge, itd. te tome pridodaju pripadajuče troškove. Neizravan budget se
radi prema sredstvima na raspolaganju – a u njemu voditelji dobiju zadani
budget u okviru kojega oblikuju poslove kako bi bili izvedivi unutar
raspoloživih sredstava.
Kod budgeta treba koristiti puno predračuna, zatim treba predvidjeti vrijeme za
izvještavanje te osigurati rezervu. Troškove treba dijeliti na fiksne i varijabilne,
pratiti ih prema mjestu nastanka i pema vrsti troška.
4. TIMSKI RAD JE KLJUČ MODERNOG POSLOVNOG
UPRAVLJANJA
Tim je mnogo više od grupe briljetnih pojedinaca. Uspješni timovi su
timovi sa mnogostruktim interesima i obilježjima. Tim čak i od dvoje ili
troje ljudi mora biti uravnotežen.
Klučne karakteristike dobrih timova su: da imaju zajedničku svrhu a to je
da dijele dobit. Oni su zavisni jedni od drugih kako bi postali uspješni i
timovi su uravnoteženi.
Visoko uspješni timovi izvršavaju 9 ključnih aktivnosti: savjetovanje,
inovativnost, promocija, razvoj, organizacija, proizvodnja, nadgledavanje,
inspekcija, ?.Ovaj upitnik je u sredini oko kojega se vrte sve ostale
aktivnosti. A taj upitnik predstavlja voditelja tima.
Voditelj tima je centar upavljanja timom. Svi manageri mogu naučiti
vještinu povezivanja.Postoje 3 vrste povezivanja: interno, vanjsko i
neformalno. Uspješni voditelji tima slušaju prije nego donesu odluke, dobro
informiraju sve članove tima, imaju razumijevanje za probleme, razvijaju
uravnotežene timove, dodijeljuju poslove ljudima prema njihovim
kapacitetima te potiču poštovanje i razumijevanje među članovima tima.
Zatim podjeljuju poslove koje ne moraju nužno oni sami
napraviti.Postavljaju ciljeve pred tim ali ujedno uvijek tjeraju članove tima
da postižu više. Uključuju članove tima u rješavanje ključnih problema.
13

14. Načela visoko uspješnih timova su da postavljaju visoke ciljeve i da ih
redovito uspjevaju dostići, postižu visoku razinu zadovoljstva poslom,
članovi tima dobro surađuju jedni sa drugima, članovi tima poštuju voditelja.
Ovi timovi imaju visoki stupanj autonomije, brzo uče na vlastitim greškama,
orijentirani su na klijenta, imaju visoko razvijene vještine za rješavanje
problema, vrlo su motivirani.
Postoji 8 uloga u timu: 1.predsjedavajući ( dominantan i uravnotežen) –
2.oblikovač ( zabrinut ) – 3.biljka (pametan,čovjek ideja) – 4.procjenitelj
( pametan i uravnotežen, kritičar) – 5.radnik tvrtke (uravnotežen i
kontroliran) – 6.istražitelj resursa (uravnotežen i dominantan) – 7.timski
radnik (slabo dominantan, graditelj timova) i 8.dovršitelj (zabrinut).
NERAZVIJENI TIM ima atmosferu napetu, interesi su pojedinačni, sukobi
ako postoje onda se skrivaju. Sva mišljenja u ovom timu ne stignu doći na red.
Ovaj tim se bazira na ustaljenim metodama i boji se promjena te svi prijedlozi o
promjeni metode rada budu odbijeni.Vrlo malo se vremena posvečuje tome kako
tim treba funkcionirati. Što se tiče razumijevanja zadataka, najčešće voditelj ima
drugačiji pogled od ostalih dok su ostali zbunjeni. Voditelj se često imenuje na
način da se odabire ona osoba koja prva progovori. Odluke donosi uglavnom
samo voditelj. Što se tiče korištenja kapaciteta, tim ima nisku razinu svjesti o
raspoloživim resursima. Osobne slabosti se prikrivaju jer ne postoje grupne
vještine kako ih rješavati. Greške se koriste kako bi se osudilo pojedince a ne
kao prilike za učenje.Postoji defenzivni otpor prema vanjskim prijetnjama.
EKSPERIMENTIRAJUČI TIM ima atmosferu dinamičnu i uzbudljivu
atmosferu gdje se izražavaju zajednički interesi.Članovi tima više slušaju i
razmišljaju te manje se priča na nepovezan način. Pojavljuje se potreba za
planiranjem i upravljanjem vremenom. Zadaci se razmataju i diskutiraju ali ne
postoji želja za promjenama.Glavne odluke donosi voditelj.Povečava se
spremnost da se i tiši članovi tima uključe u rad. Sve je veča izolacija prema
vanjskome i nastaje takmičarski duh.
KONSOLIDIRAJUČI TIM ima atmosferu u kojoj je otvoreni pristup sa
povjerenjem te se riješavaju interpersonalni problemi. Slušanje među članovima
je dobro što vodi do konstruktivnih ideja. Dobra je ravnoteža između slaganja i
neslaganja. Postoji želja za istraživanjem metoda i njihovoj promjeni. Bolje se
procjenjuje vrijeme za pojedine faze posla. Zadaci se znatno bolje razumijevaju
kroz upite i diskusiju. Kada se imenuje voditelj, prijedlog se daje da voditelj
treba biti najbolja osoba za pojedini zadatak. Što se tiče kapaciteta, jasno se
razumiju snage i slabosti u grupi te se pokušavaju koristiti i resursi izvan grupe.
Osobne slabosti se prihvačaju i prema njima se odnosi na pozitivan način. U
odnosu na vanjsko, nosi se konstruktivno s vanjskim zahtjevima i konfliktima.
ZRELI TIM ima atmosferu da je visoka razina povjerenja i predanosti timskom
radu.Pojedinačne potrebe za priznanjem su niske jer su uglavnom zadovoljene.
Postoji povjerenje, otvorenost i suradnja.Sukob osjećaja se rješava sa lakoćom.
Sukobi iznutra i izvana se lako rješavaju. Svi pažljivo slušaju jedni druge te ima
14

15. puno dobrih ideja. Što se tiče metoda, znatno se fleksibilnije koriste procedure i
tim je spreman da isproba promjene kako bi se olakšali zadaci grupe. Vrijeme se
fleksibilnije koristi. Zadaci se sada trajno razmatraju te mijenjaju se ovisno o
povratnim informacijama. Voditelj se imenuje onaj kod kojeg je prepoznata
sposobnost za rješavanje zadatka. Voditeljski stil se prilagođuje grupnoj
sposobnosti i zadatku. Odluke donosi grupa. Korištenje kapaciteta i osobne
slabosti su kao kod konsolidirajučeg tima. Tim se fleksibilno i konstruktivno
nosi sa svim problemima izvan grupe.
DISCIPLINA STVARNIH TIMOVA ima za osnovu da tim ima mali broj
članova sa komplementarnim vještinama, da su predani zajedničkoj svrsi,
zajedničkim rezultatima i smatraju se međusobno uračunjivima.
5. DINAMIKA I ROKOVI NA PROJEKTU
Stuktura poslova WBS – primjeri!
OPRGANIZACIJA PROJEKTA uključuje:
1.Odgovornost članova i voditelja tima koji moraju biti na raspolaganju,
predani, voljni za rad, odgovorni te imati potrebna znanja.
2.Kontrolu koja se provodi na način da se unutar WBS-a podijele zadaci i da se
definira posao tako da se može poslije kontrolirati.
Oganizacija projekta mora uključiti ciljeve koji su provjereni, područja
odgovornosti, postaviti glavna zaduženja te razviti potrebnu suradnju među
članovima tima.
LCR KARTA služi za definiranje članova tima te koje aktivnosti oni obavljaju
ili koje odluke donose. Ova karta pokazuje aktvinosti, koja je razina
odgovornosti i kakvi su radni odnosi među članovima tima. Karta LCR ne
pokazuje kako ljudi djeluju unutar projekta ili sa klijentom.
15

16. Primjer karte je:
1- odgovornost direktora
Voditelj
projekta
ured
projekta
Član
tima
Voditelj
odsjeka
Voditelj
odjela
s - odgovornost
specijaliste
c - mora biti kontultiran
i - mora biti obavješten
o - mora odobriti
Nabava sirovina
Pripremiti račun za
materijale c s c
Kontaktirati dobavljače c s i
Posjetiti dobavljače i s s s i
Pripremiti narudžbu s c
Odobriti trošak i i i
Naručiti c s
Obaviti kontrolu kvalitete i c s
DINAMIKA I ROKOVI NA PROJEKTU određuju redoslijed kojim se
događaji moraju zbiti i koje je potebno vrijeme za njih. Rokovi predstavljaju
osnovna sredstva kontrole.
RASPORED PROJEKTA obuhvača postignute rezultate u određenom
vremenu, kakvi su odnosi između pojedinih zadataka, vrstu komunikacijskog
sredstva. Projekt ima nekoliko pristupa:
Fazni pristup – ima prednosti jer ima bolju kontrolu i nizak rizik, a nedostaci su
mu neefikasna potrošnja resursa i vremena.
Paraleleni pristup – ima prednosti jer ima kraće vrijeme i efikasnije korištenje
resursa, a nedostaci su da ga je teško kontrolirati te ima povećane zahtjeve na
resurse.
NAJKRITIČNIJI ZADATAK NA PROJEKTU podrazumijeva činjenicu da
svaki projekt ima svoj kitični put tj. najduži niz zadataka koji slijede jedan
drugog bez ikakve vremenske rezerve te ako je bilo koji zadatak u kašnjenju,
tada će i završetak projekta kasniti.
MREŽNO PLANIRANJE podrazumijeva PERT I CPM.
PERT KARTA je karta gdje se zadaci nalaze na strelicama.
CPM KARTA je karta gdje se zadaci nalaze u krugovima.
I JEDNA I DRUGA KARTA sadržavaju tražene podatke koji obuhvačaju listu
aktivnosti, odnose među aktivnostima i trajanje svake aktivnosti. Zatim
sadržavaju izlazne informacije koje obuhvačaju vrijeme zavšetka projekta, sve
kritične aktivnosti i vrijeme rezerve kod aktivnosti koje nisu kritične.
Njihove prednosti su – da zahtjeva kompletno planiranje, pokazuje odnose i
međuzavisnost, omogućuje kontrolu unaprijed i smanjuje rizik
Njihovi nedostaci su – da zahtjeva jako mnogo podataka, da imaju skupo
održavanje, da se zanemaruje trošak, zadaci se ponavljaju ili su rutinski.
16

17. MJERNE JEDINICE SU: NOVAC – kune, GBP…; BROJ LJUDI – njihovo
vrijeme u satima; VRIJEME – tjedana, mjeseci, godina…; PRODUKTI –
tj.proizvodi te % DOSTIGNUTE RAZINE KVALITETE.
PLANIRANJE PROJEKTA je proces planiranja, organiziranja te vođenja
zadataka i resursa da bi se ostvarili unaprijed definirani ciljevi koji su obično
ograničeni budgetom , vremenom i resursima.
obuhvača projektne ciljeve, WBS analizu poslova, definianje zadataka u
projektu, raspored projekta, procjenu troška i budget te projektni plan.
IZRADA PLANA PROJEKTA obuhvača definiranje zadataka i vrijeme
njihovog trajanja, definiranje međuovisnosti zadataka, definiranje resursa i
njihovih troškova te na kraju provjera plana.
UVOĐENJE I PRAĆENJE PROJEKTA gdje pod pojmom praćenja se
podrazumijeva paćenje utrošenog vremena, praćenje troškova i analizu rizika.
KOMUNIKACIJA je vrlo važna tijekom projekta za njegovu uspješnu
realizaciju. Komuniciraju članovi tima i managament.
RIZIK može značiti vjerojatnost pojave.Može značiti događaj (npr. rizik od
rušenja sustava).To je nedovoljno poznavanje budućih događaja i može se
definirati kao neizvjesnost i moguća šteta. On može značiti i mjeru
predostrožnosti da se izbjegnu opasnosti. U kontekstu projekta je prepoznavanje
rizika povezano sa prilikama (pozitivnim ishodima) i prijetnjama ( negativnim
ishodima ). Neizvjesnost od rizika u projektu se smanjuje ako za vrijeme
planiranja svi članovi projektnog tima razmišljaju o riziku.Svaki cilj u
projektnom planu povezan je sa mogućim rizikom koji treba posebno analizirati.
Primarni izvori rizika na svakom projektu su: kvaliteta, dinamika, rokovi i
trošak!! Upravljanje sa rizikom mora uključiti sva područja na projektu a to su
trošak, izvedba te dinamika i rokovi, tj. vrijeme.
POTENCIJALNI UZROCI RIZIKA su slabo definirani zahtjevi, nedostatak
kvalificiranih resursa, nedostatak podrške managamenta, slaba procjena,
neiskustvo voditelja ili članova tima, promjene na tržištu, u tehnologiji, itd.
Metode za upravljanje rizikom su:
- izbjegavanje: iako se ne može rizik u potpunosti izbjeći, ipak ga se može
djelomično prenijeti u neko drugo područje.
- reduciranje: sa kontrolirati se može rizik ako se blisko prati projekt.
- pretpostavke i prihvačanje: znači prepoznati rizikali i prihvačati posljedice
akose propust i dogodi.
- poznavanje i istaživanje: znači izvoditi testove i simulacije te započeti rizični
zadatak čim je ranije to moguće.
MS project omogućava: objavljivanje izvještaja, komuniciranje putem mail-a te
komuniciranje putem MS project poslužitelja.
17

18. 5 OSNOVNIH ELEMENATA U IZVEDBENOM PLANU PROJEKTA SU:
· Projektni ciljevi (smart) , svrha posla
· WBS – analiza projekta
· Organizacijska struktura projekta
· Raspored projekta – dinamika i rokovi
· Budget projekta
OVIH 5 ELEMENATA GORE SU SHEMA po
kojoj radis projekt: znaci stavis npr. Projektni
ciljevi i onda pises o tome ali u skracenim
recenicama –
o Pa rečenica
o Pa rečenica, itd.
I tako redom svih 5 točaka.
RAZLIKA IZMEĐU TIMOVA I GRUPA su:
Timovi imaju karakteristike: da mijenjaju ili priznaju članstvo, mijenjaju ili
preispituju svoje ciljeve, suočavaju se sa sukobima, taže predanost radu te potiču
i prihvačaju kreativnost.
Grupe imaju karakteristike: da su obično izabrane i definirane, da rade sa
fiskiranim ciljevima, da obično izbjegavaju konflikte, da potroše dosta vremena
kako bi postigle konsenzus te ignoriraju šutljive i različite.
18