1. - usmjereni i radijalni radiosustavi (za službe održavanja,
vatrogastva, policije, hitne pomoći)
- telekomunikacijski prijenosd podataka za sustav kontrole i
upravljanja prometom
Pitanja i odgovori :
INFRASTRUKTURA CESTOVNOG
SAOBRAĆAJA
1.
Prometna signalizacija
Oprema i zaštita ceste?
- statička (tlocrtna i okomita)
- dinamička (semafori, znakovi promjenljive obavijestiputokazi, znakovi ogrančenja i sl. u svjetlovodnoj, LED ili
elektromehaničkoj izvedbi)
- meteorološka mjerenja
- automatsko brojanje prometa i statistička obrada
2.Prometni znakovi ?
- znakovi opasnosti
- znakovi izričitih naredbi
- znakovi obavijesti
- znakovi obavijesti za vođenje prometa
- dopunske ploče znakovi
- promjenjivi prometni znakovi
- prometna svjetla i svjetlosne oznake
- oznake na kolniku i drugim površinama
Posebna oprema tunela
3.Prometna signalizacija?
itd.
- statička (tlocrtna i okomita)
- dinamička (semafori, znakovi promjenljive obavijesti-putokazi,
znakovi ogrančenja i
sl. u svjetlovodnoj, LED ili
elektromehaničkoj izvedbi)
- meteorološka mjerenja
- automatsko brojanje prometa i statistička obrada
- sustavi ventilacije i mjerenja CO, strujanja zraka, temperature,
- sustavi vatrodojave i vatrozaštite
- interna televizija i sustav ozvučenja u dugim tunelima
Tehničko osiguranje građevina
- centri za održavanje i kontrolu prometa (COKP), naplatne postaje,
mostovi i vijadukti
4. Prometna oprema?
Dobrom opremom povećava se sigurnost vozača što je posebno
važno pri velikim brzinama i velikim gustoćama.
Automatska naplata na cestama, tunelima i mostovima
Osim prometnih znakova, opremu cestu čine:
- otvoreni i zatvoreni sustavi automatske ili ručne naplate
- kolobrani
- automatski prolaz bez zaustavljanja (npr. ―smart card‖)
- ograde
- anonimni automatski prolaz (kategorija-plaćanje-prolaz)
- živice
- smjerokazi
Sustav daljinske kontrole, vođenja i upravljanja
- „mačje oči―
- kilometarske oznake
- centralno nadziranje podsistema (1, 5, 6)
- snjegobrani
- prometno-informacijski nadzor podsistema (4, 7)
- vjetrobrani
5. Zaštita od buke?
Uređaje za zaštitu od buke treba postaviti na lokalitetima ili
dionicama prometnica uz naselja. Zaštita se mora postaviti na
mjestima s dokazanim prekoračenjem dopuštenog praga buke i
obavezno na dionicama novogradnji predviđenom u okviru
studije utjecaja na okoliš.
Ulaganje u zaštitu, te odabir materijala i načina izvedbe uređaja
za zaštitu od buke provodi se na temelju više disciplinarnih
nalaiza, mišljenja zainteresiranog stanovništva i pravila struke.
6.Oprema na autocestama i brzim cestama?
Uz navedenu opremu, signalizaciju i građevine za funkcionalniji
i sigurniji promet na postojećoj cestovnoj mreži, potrebno je na
komercijalnim prometnicama (autocestama, brzim ccestama,
tunelima, mostovima) podići nivo sigurnosti i udobnosti
dodatnom opremom i modernim sistemima praćenja prometa.
Energetika
- vodovi i kabeli traženog napona
- transformatorke stanice
- sistemi rezervnog napajanja
Rasvjeta
- cestovna rasvjeta (čvorišta, vijadukti, tuneli, mostovi)
- tunelska rasvjeta
- rasvjeta građevina ( centar održavanja, naplatne kućice,
granični prijelazi, itd.)
Telekomunikacije
- kabeli i oprema
- alarmni pozivni sustav (TPS na cesti, SOS u tunelu)
7.Donji ustroj ceste?
Pod donjim ustrojem ceste podrazumijevaju se:
- zemljani trup i
- građevine (objekti) – mostovi, propusti, vijadukti, potporni i
obložni zidovi, itd.
Donji ustroj ima zadatak da preuzme prometno opterećenje i
čitavu konstrukciju gornjeg stroja.
8.Zemljani trup ceste?
Zemljani trup ceste je dio ceste načinjen od zemlje ili drugog
građevinskog materijala (škjunka, pijeska, kamena, itd.)
Prema položaju terena, zemljani trup može biti u:
- nasipu
- usjeku
- zasjeku ili
- isjeku
Uravnjena gornja površina donjeg ustroja, na koju naliježe gornji
ustroj, preuzima preko kolničke konstrukcije stalna i pokretna
prometna opterećenja. To je tzv. posteljica ili planum. Jedan od
oblika zemljanog trupa može biti i tunel.Međutim, pri izvedbi
tunela, osim iskopa, moraju biti izvedeni i mnogi drugi radovi,
pa se zbog toga tunel obično smatra posebnim građevinskim
objektom. Zemljani trup mora biti izgrađen tako da što duže
osigurava dobru stabilnost ceste, da se ne pojave slijeganja i

2. deformacije, što bi moglo uzrokovati oštećenje kolovozne
konstrukcije.Dobro nabijen zemljani trup sliježe se vremenom
do 1%, a nenabijeni čak i više od 10%.
- ekonomičnost
9. Zidovi i tuneli?
- trajnost
Zidovi su građevine koje osiguravaju stabilnost zemjanog trupa
ceste, a izvode se obično prije ili za vrijeme izvedbe donjeg
ustroja ceste.
- dobro uklapanje u krajolik
Zidovi se prema položaju i funkciji dijele na:
- po vrsti prirodnih i vještačkih zapreka koje premošćuju
- potporne
- po vrsti prometa ili namjeni
- uporne i
- po vrsti sistema nosive konstrukcije te po položaju kolovoza u
poprečnom presjeku konstrukcija
- obložne zid Potporni zid može biti smješten uz sam kolovoz
(krunski potporni zid) ili podalje od ruba kolovoza.
Uporni zid, zavisno od sastava tla i prostornim ograničenjima,
može biti izveden u punoj visini ili s pokosom povrh krune zida.
- sigurnost
Mostovi se mogu podijeliti na mnogo načina:
Prema građevnom materijalu, mostovi mogu biti:
- drveni
- masivni (od kamena, opeke, armiranog ili prednapetog betona)
Građevni materijali od kojih se izrađuju zidovi su: beton,
armirani beton, kanem, različiti montažni elementi od betona ili
armiranog betona i žičane košare ispunjene kamenom (gabioni).
Tuneli su podzemne građevine u terenu, odnosno ispod brdskog
masiva ili vode, a služe provođenju prometnica, vodovoda, itd.
Tunelom se, u načelu, savladavaju prirodne prepreke i skraćuju
trase ili dužine putovanja.
Prema namjeni mogu se razvrstati na:
- prometne (željeznički, cestovni, brodski, pješački i tuneli za
javni gradski promet)
- hidrotehničke
- metalni (od lijevanog željeza, čelika ili aluminija)
- od kombinovanih materijala
Vijadukti su mostovi preko dolina, provalija ili preko
prometnice. Grade se na mjestima gdje bi trebalo izgraditi velike
nasipe, veće od desetak metara.Izvode se od različitog
materijala, pa mogu biti masivni od kamena, betona ili
armiranog betona. Vijadukti od armiranog betona s masivnim
stupovima od kamena ili betona pogodniji su od kamenih ili
betonskih vijadukata, jer mogu bolje preuzeti naprezanje, a
manje opterećuju zemljino tlo.
11. Nadvožnjaci i podvožnjaci?
Radi sigurnosti prometa, naročito na cestama višeg ranga,
prometni pravci se moraju ukrštati u dva nivoa. Ta se ukrštanja
izvode mostovima koji se nazivaju podvožnjaci( ispod ceste) i
nadvožnjaci (iznad ceste).
- gradske
- komunalne i
12. Gornji ustroj ceste?
- za posebne namjene
Prema dužini, cestovni tuneli se mogu podijeliti na:
- kratki tuneli
(L ≤ 500 m)
- sredni tuneli
(500 m ≤ L ≤ 2000 m)
- dugi tuneli
(L ≥ 2000 m
10. Mostovi i vijadukti?
Gornji stroj ceste je dio ceste koji direktno preuzima sva
opterećenja od vozila i prenosi ih na donji stroj ceste.
U širem značenju, gornji stroj se često terminološki povezuje s
kolovoznom konstrukcijom (kao nosivim građevinsko-tehničkim
sistemom).
Gornji stroj ceste, a posebno završni slojevi konstrukcije, moraju
udovoljavati najbitnijim zahtjevima:
- treba prenijeti sva statička i dinamička opterećenja bez
deformacija,
Most je građevina za prelaz preko prirodne ili vještačke
prepreke.
- završni sloj (zastor) mora biti ravan, vodonepropustan, otporan
na trošenje (habanje) i hrapav pod prometom
Prirodnim preprekama se smatraju:
- geometrijsko oblikovanje površinamora osigurati kvalitetnu
odvodnju ceste, a struktura zastora treba imati zahtjevna
drenažna i ostala propisana svojstva
- rijeke, potoci, doline,
a vještačkim:
- ceste, željeznice, itd
Mostovi, kao i ostale građevine, moraju zadovoljavati određene
zahtjeve, od kojih su najvažniji:
- funkcionalnost
Dimenzioniranje konstrukcije gornjeg stroja provodi se za
propisano prognozno razdoblje (20, odnosno 10 godina) i za
mjerodavne prometne i prirodne prilike:
- veličinu i strukturu prometa
- osovinsko opterećenje

3. - nosivost donjeg ustroja te
- klimatske i hidrološke uslove
- dubina smrzavanja
Gornji stroj ceste (kolovoz) sastoji se od dva glavna dijela:
-
od cestovnog zastora i
-
od podloge
13. Cestovni zastor?
Cestovni zastor je završni sloj gornjeg ustroja. Najčešće se
sastoji od trošivog (habajućeg) površinskog sloja i veznog
sloja.Vezni sloj može biti od jednog ili dvaju slojeva.Na cestama
sa slabim prometnom cestovni se zastor može sastojati samo od
trošivog (habajućeg) sloja.
14. Osnovni hidrometeorološki podaci u sistemu odvodnje s
cesta?
Za odvodnju značajnije građevine potrebno je poznavanje
hidrometeoroloških podataka kao što su:
- intenzitet
- visina
- trajanje
- učestalost oborina
- temperaturne oscilacije
-trajanje mraza
- dubina prodiranja mraza i sl.
15. Šta je akvaplaning?
Akvaplaning (hidroplaning) je pojava koja se događa kada
vozilo svojom težinom ne može da istisne vodu na putu ispod
gume. Tanak sloj vode koji ostaje između gume i podloge
uzrokuje klizanje vozila. Pri kritičnoj brzini, obično između 5590 km/h, vozilo gubi kontakt s podlogom i dolazi u opasnost da
izleti sa puta.Važna funkcija koju guma treba da ispuni na
mokroj i vodom prekrivenoj podlozi je da, kroz kanale kojima je
ispresecan protektor, ispumpa vodu. Bez ovih kanala tanak sloj
vode ostao bi između gume i podloge što bi izazvalo gubitak
prijanjanja—akvaplaning.
16. Uređaji za odvodnju?
Voda se s površine kolinika i iz cestovnog tijela mora brzo i
najkraćim putem sprovesti do recipijenta. Prema mjestu ugradbe
može se učiniti podjela na uređaje za nadzemnu i podzemnu
odvodnju te na građevine za prikupljanje vode – recipijente ili
uređene vodotokove.