2. PSIHOSOMATSKE BOLESTI
• grč. psiho + grč. soma = tijelo
• bolesti različitih organa koje nastaju uslijed psihičkih doživljaja
• emocionalna uzbuđenja i psihička napetost uzrokuju organske promjene u tijelu
putem VEGETATIVNOG ŽIVČANOG SUSTAVA
•
3. PSIHOSOMATSKE BOLESTI PREMA AMERIČKOM
PSIHIJATRIJSKOM UDRUŽENJU:
• 1. KOŽNE BOLESTI: akne, urtikarija (koprivnjača), neurodermitis (kronične kožne
promjene s neugodnim svrbežom) i angioneurotski edem (otok kapaka, usana, jezika...);
• 2. BOLESTI PROBAVNOG SUSTAVA: grč mišića između jednjaka i želuca te želuca i
dvanaesnika, želučani čir i čir dvanaesnika, kronični zatvor, ulcerozni kolitis, kronična
upala tankog crijeva (Chronova bolest);
• 3. BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA: bronhijalna astma i tuberkuloza;
• 4. BOLESTI SRCA I KRVNIH ŽILA: zakrčenje krvnih žila srca - angina pectoris i
infarkt, visoki krvni tlak, aritmije;
• 5. BOLESTI ŽLIJEZDA S UNUTRAŠNJIM IZLUČIVANJEM: šećerna bolest, nizak šećer u
krvi, pojačan rad štitne žlijezde;
• 6. REUMATSKE BOLESTI: reumatska upala zglobova, kronična bol u leđima;
• 7. GINEKOLOŠKE BOLESTI: bolne menstruacije, spontani pobačaji;
• 8. OSTALO: debljina, alergijske reakcije, migrene i druge glavobolje, kronični svrbeži,
tumori...
•
4. STRES
• STRES OVISI O NAŠOJ PROCJENI
SITUACIJE!
• stres prate uglavnom NEGATIVNI
OSJEĆAJI (ljutnja, strah, tuga,
bijes), koji utječu na tjelesne
funkcije putem autonomnog
živčanog sustava
5. TJELESNI
SUSTAVI
UKLJUČENI
KOD STRESA!
• SREDIŠNJI ŽIVČANI SUSTAV
• ENDOKRINI SUSTAV
• IMUNOLOŠKI SUSTAV
Interakcija ovih sustava pomaže
održavanju ravnoteže fizičkog i psihičkog
zdravlja. Događaji koji izazivaju stres
mogu imati štetne
učinke na različite fiziološke funkcije,
uključujući rast, reprodukciju,
metabolizam i imunološki sustav, kao i na
ponašanje i razvoj osobnosti.
6. HIPOTALAMUSNO-HIPOFIZNO-NADBUBREŽNA
OSOVINA
• interakcija između hipotalamusa, hipofize i nadbubrežnih žlijezda
• HPA osovina, glavni dio neuroendokrinog sustava koji kontrolira reakcije na stres i
regulira puno tjelesnih procesa; imunološki sustav, raspoloženje i emocije,
seksualnost, skladištenje i potrošnju energije.
• zajednički mehanizam za interakciju između endokrinih žlijezda, hormona i dijelova
mozga koji nam omogućuje adaptaciju
7. ZAŠTO KORTIZOL?
1. Osoba je suočena sa stresnom situacijom – potiče se lučenje hormona nadbubrežne
žlijezde.
2. Kortizol priprema tijelo na tzv. reakciju “borba ili bijeg” i povećava razinu glukoze
stvarajući glavni energetski izvor za velike mišiće i čuvanja zaliha glukoze.
3. Razina hormona se normalizira ukoliko dođe do smanjenja stresa. Ukoliko ne -
ostaje povišen.
8. KORIST?
• Emocije potiču na aktivnost naš autonomni živčani sustav i sustav žlijezda
s unutrašnjim izlučivanjem.
• Te fiziološke reakcije su KORISNE jer nam pomažu da se spremnije i bolje
suočimo s uzrocima emocionalnih stanja – npr. da brže pobjegnemo iz
situacije koja nam izaziva strah – ali mogu biti štetne ako su intenzivne i
česte i tako mogu potaknuti razvoj raznih tjelesnih simptoma i bolesti.
9. PREVENCIJA
Briga o psihofizičkom zdravlju:
knjige, filmovi
metode opuštanja
naučiti postavljati realne planove
koristiti sustav nagrađivanja samog sebe za
ostvareno
razgovarati o problemima
namirnice biljnog porijekla, voće i povrće uz
izbjegavanje masne i prezačinjene hrane
naći vrijeme za obroke (posljednji obrok 2 h pred
počinak)
piti dovoljno vode, izbjegavajti gazirana pića i
alkohol
kavu, čaj ili kakao, piti nakon obroka po
mogućnosti nekoliko sati nakon
ne pušiti
redovita tjelesna aktivnost
druženje s dragim ljudima
10. PSIHONEUROIMUNOLOGIJA
• proučava utjecaj stresa na imunosni
sustav
• bavi se pitanjem kako psihički činitelji
djeluju na neurološke i endokrine
promjene, a one na rad imunosnog
sustava te na razvoj i tijek bolesti
• ne proučava samo utjecaj stresa i
psihičkih stanja na nastanak bolesti nego
nastoji utvrditi može li se djelovanjem na
psihička stanja poboljšati bolesnikovo
zdravstveno stanje
• ispitivanja zdravstvenog stanja ljudi koji
često doživljavaju stresove pokazuju da
oni imaju više različitih zdravstvenih
problema nego članovi usporedne
skupine koji nisu proživjeli jake stresove
11. LITERATURA
• Havelka, M. i Zarevski P. (2014). Psihologija-udžbenik za treći razred medicinske
škole za zanimanje medicinska sestra/tehničar opće njege. Zagreb: Školska knjiga
• http://www.zzjzpgz.hr/nzl/2/psihosoom.htm
• https://www.ssc.uniri.hr/files/Psihosomatske_smetnje.pdf
