3. Što se dogodilo u XX stoljeću? Korijenski uzroci krize 20. stoljeće – postignuto - Potrošnja fosilnih goriva ↑ 50 x - Industrijska proizvodnja ↑ 50 x - Globalni BDP ↑ 50 x 20. stoljeće – potrošeno - Svjetske šume ↓ 50% - Bioraznolikost ↓ 50% - Neobnovljivih resursa svih potrošeno oko ↓ 50% Razvojni obrazac iz 20. stoljeća ne može se ponoviti u 21. stoljeću !!!
5. NAFTA TA DIVNA I NEZAMJENJIVA ENERGIJA O KOJOJ SMO POTPUNO OVISNI 1 barrel nafte (164 l) ekvivalentan je 25 000 sati fizičkog rada čovjeka (12 godina) Bakterijama je trebalo 200 mil.godina da od 24 tone paprati naprave 1 litru nafte ! Potrošnja (2007.g.) 85,24 mil.barrel/dan, ili oko 12 milijuna tona dnevno
6.
7. Ekstrapolacija prošlih trendova – neprimjenjiva! JEFTINA NAFTA – NIKADA VIŠE! Cijena nafte iza II svjetskog rata bila je 1$/barrel The Petroleum Plateau By Richard Heinberg (MuseLetter #135 May 2003) Fokus planiranja
8. KLIMATSKA/EKOLOŠKA KRIZA Kopenhagen 12.2009. - Pregovaralo se o 450 ppm !!! 450 ppm-a CO2 je zadnji put bilo na Zemlji prije 20 miliona godina Razina mora tada je bila 25-40 m viša!!! 350 najvažniji broj na svijetu! Lester Brown: “Do 2020. godine emisije CO2 moraju se smanjiti za 80%!”
9.
10.
11. CIJENE ŽITARICA I NAFTE POSTALE SU MEĐUOVISNE! 2008. g. 125 mil.tona žitarica pretvoreno je u biogorivo. Samo žitaricama iz USA pretvorenim u biogorivo moglo se godinu dana hraniti 330 mil. ljudi. MORALNI I POLITIČKI PROBLEM EPSKIH RAZMJERA: Prosječno godišnje primanje 910 mil.vlasnika automobila - 30000 $/g.; 2 mlrd. najsiromašnijih – 3000 $/g. Tržišna logika kaže – daj žitarice automobilima!
13. POST CARBON INSTITUTE (Osnovan 2003. g.) Misija da pojedincima, zajednicama, poslovnom svijetu i vladama osiguramo resurse koji će im pomoći da razumiju i odgovore na međuovisne krize 21. stoljeća - ekonomsku, energetsku, ekološku i krizu uzrokovanu nejednakostima. Naša vizija je svijet otpornih zajednica i relokaliziranih ekonomija koje dobro uspijevaju unutar ekoloških ograničenja
14.
15.
16.
17. ČETIRI POČETNA KORAKA 1. Politički: pristupiti sporazumu gradonačelnika o zaštiti klime 2. Pristupiti kampanji ICLEI-a “Gradovi za zaštitu klime” 3. Potpisati Protokol o iscrpljivanju zaliha nafte 4. Osnovati akcijsku grupu zaduženu za pitanja vrhunca proizvodnje nafte
18.
19.
Notas do Editor
Da smo u krizi to nikome ne treba objašnjavati. Bilo bi jednostavno kada bi to bio simptom da su se samo malo raštimali financijski tokovi. Ali tvrdokornost ove krize ukazuje da još nešto ne štima. Kad bi razdvojili bitno od nebitnog, vidjeli bi da su energetski i klimatski problemi puno ozbiljniji i za sudbinu ljudi opasniji problemi od onog što se zbiva s financijama. Zato je ovaj priručnik o planiranju za klimatske i energ. neizvjesnosti.
(1:00)
U usporedbi s ljudskim radom po najmizernijoj nadnici na svijetu od 1$/dan, cijena od 3100$ (plaća od 120 kn/mjesečno) za taj barrel mogla bi se opravdati u energetskom smislu. Barrel je sada 114$ (14.11.’11.) i SKUP je, bio je iz II sv.rata i 1$, ali i 147$ (2008.).
Prošle godine emisije su narasle 6% i preskočile “worst case scenario” IPCC izvješća iz 2007. g. Ima još samo pet godina za zaustaviti nepovratne, katastrofalne CC. Ovo je za vas mlade daleko važnija činjenica od svega što se može dogoditi ili će se dogoditi na planu financija – uključivo bankrot države.
Ako se osjećate nemoćnim da djelujete na ono što radi država, EU, WTO, UN, ipak bi morali moći ostvariti utjecaj na ono što se zbiva u vašoj četvrti, općini, gradu ili županiji. Srećom upravo tu se treba i može najviše učiniti. Ovaj priručnik savjetuje kako.
Dobro obratite pozornost na ovu jednostavnu poruku. Ona je suprotna svemu što se obično preporuča za izlazak iz krize, što se reklamira u medijima, za što se pripremate na studijima. Tu ne piše postići veću konkurentnost, poticati rast i izvoz – već sasvim suprotno!