SlideShare uma empresa Scribd logo

Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.

•
•
IPF UNBI
IPF UNBI

Fenomenalan prikaz zivota i djela Muhammeda a.s. posljednjeg Allahovog poslanika ljudima.

Educação
1 de 486
Baixar para ler offline
ER - RAHIKUL - MAHTUM ZAPE^A]ENI D@ENETSKI NAPITAK Studija o ‘ivotopisu Resulullaha, s.a.v.s. Autor: Safijurrahman el - Mubarekfuri Sarajevo, 2001 - 1422. H.G.
Naslov originala ER - RAHIKUL - MAHTUM Naslov prijevoda: ZAPE^A]ENI D@ENETSKI NAPITAK Autor Safijurrahman el Mubarekfuri S arapskog prevela Subhija Had‘imejli} - Skenderovi} [erijatski recenzent Muhamed Mehanovi} Likovno - tehni~ki urednik Ned‘ad Kazi}, Fatih Farhat Lektor i korektor Nermina Ferizbegovi}, Omer Resulovi} DTP Kavazovi} D&T, Sarajevo [tampa “OKO” - Sarajevo Tira`: 30.000 KNJIGA BROJ 20 Peto izdanje BESPLATNI PRIMJERAK Izdava~ Sva prava {tampanja i izdavanja zadr`ava Visoki saudijski komitet za pomo} BiH i Kulturni centar “Kralj Fahd” u Sarajevu [TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA “DVA HRAMA” KRALJA FAHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo UDK 297.161 el - MUBAREKFURI, Safijurrahman Zape~a}eni d`enetski napitak: studija o `ivotopisu Resulullaha, s.a.v.s. / Safijurrahman el - Mubarekfuri; (s arapskog prevela Subhija Had`imejli} - Skenderovi}). - 5. izd. - Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini, 1998. - 490 str.; 20 cm. - (Visoki saudijski komitet zs pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 20) Prijevod djela: Er - rahikul - mahtum. - Bilje{ke: str. 445 - 470. ISBN 9958 - 880 - 10 - 9 COBISS - ID 521734
U ime Allaha, Milostivog, Svemilosnog PREDGOVOR Hvala Allahu Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. Hvala Allahu Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: “I doista, ovo je pravi put moj, pa se njega dr`ite idruge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova.” (El - En‘am, 153) Uzvi{eni Allah tako|er veli: “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni tako|er veli: “Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo.” (Et - Tegabun, 8) Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: “Reci: ‘Meni je, doista, jasno ko je Gospodar moj‘” (El - En‘am, 57), na{eg Vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme. Najuzvi{enija znanost je spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanja vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije. U tradiciji se pominje: “Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka je kao vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde.” Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji i najdostojniji da bude primjen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm {erijatom. A cilj i svrha egzistencije ~injenje je ibadeta Allahu: “D`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju.” (Ez - Zarijat, 56) Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a
djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa, povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, ‘ivot s onim {to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo? U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, ‘ivimo s ovom odabranom skupinom knjiga iz serije “Biblioteka bosanske porodice”, koju nudimo odraslom i malom, mu{ku i ‘ensku. Svako od njih mo‘e zeti iz njih shodno obimu znanja koje mu je Allah dao,oboru‘avaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahova svjetla. “Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samo onaj ko je propao”- veli Poslanik, a.s. “Ostavio sam vam dvije stvari koje, ako ih se budete pridr`avali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet” - veli Poslanik, a.s., tako|er. Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrim djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enju djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom nagradom. On ~uje dove i odaziva se. Direktor Regionalnog ureda Visokog saudijskog komiteta za Evropu Naser b. Abdurrahman es - Saeed
RIJE^ GENERALNOG SEKRETARA ISLAMSKE SVJETSKE LIGE - RABITE, GOSPODINA PROFESORA ALI EL - HAREKANA Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Stvoritelju nebesa i Zemlje, Davaocu tmine i svjetla, i neka je Allahov salavat i selam na ne{eg Poslanika, a.s., koji je pe~at svim poslanicima, koji je znao obradovati i upozoriti, obe}ati i zaprijetiti. S njim je Allah izveo ~ovje~anstvo iz tmine i zablude na pravi put, put vlasnika svega {to je na nebesima i na Zemlji. A zar se sve ne vra}a Allahu?! Kada je Uzvi{eni Allah, d`.{. obdario Svog Poslanika, a.s., {efa’atom i dodijelio mu posebno mjesto me|u poslanicima, uputio je muslimane da ga vole i Sebi u~inio njegove sljedbenike dragim, poru~io je: “Reci: ‘Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas }e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti.‘” (Ali Imran, 31) Ove Allahove, d`.{., rije~i, poruka su muslimanima da svim svojim srcem te`e i vole Resulullaha, a.s. Razlozi za neprekidnu ljubav nalaze se u li~nosti, karakteru i djelu Resulullaha, a.s., iz dana u dan su sve ve}i i ve}i. Stoga su se muslimani od samog po~etka islama ~vrsto vezali uz njega, opona{ali ga, i na svakom koraku isticali njegove vrijednosti i vrline, pa zbog svega toga, po~e{e bilje`iti njegov `ivotni put, “Siretu Resulullah, a.s.” Poslanikov, a.s., sjajni `ivotopis temelji se na njegovim rije~ima, djelima i njegovom uzornom karakteru. Ai{a, r.a., ka`e: “Njegovo pona{anje je po Kur’anu!”, a Kur’an je Allahova knjiga, Njegova univerzalna rije~ - pa ko se bude tako vladao, bit }e najbolji ~ovjek, kompletna li~nost i najvoljenija osoba kod Allahovih stvorenja.
Muslimane i danas ~vrsto povezuje velika i neograni~ena ljubav prema Poslaniku, a.s. Otuda onaj ko ga voli, ~ita i pi{e o njemu. Tako je nikla ideja da se odr`i Prvi islamski kongres, posve}en studiji o ~asnom Resulullahovom, a.s., `ivotu, radu i djelu. Taj komgres odr`an je u Pakistanu, 1396. h. g., gdje je Islamska liga - Rabita ponudila nov~ane nagrade u vrijednosti 150 000 saudijskih rijala za pet najboljih pisanih djela o `ivotu Resulullaha, a.s., uz slijede}e propozicije: 1. da studija bude kompletna i da precizno obuhva}a historijske doga|aje hronolo{kim redom; 2. da bude autenti~na i prethodno neobjavljivana; 3. da autor navede sva klasi~na i ostala djela kojima se slu`io; 4. da autor napi{e posebno kompletnu autobiografiju sa stru~nim kvalifikacijama i navedenim svojim nau~nim radovima ili {tampanim djelima, ako ih ima; 5. da studija bude ~itko napisana ili od{tampana; 6. da bude napisana na arapskom ili nekom drugom `ivom jeziku; 7. studije }e se primati od po~etka mjeseca rebiu-ssani, 1396. h .g. pa do po~etka muharrema, 1397. h. g.; 8. studije }e se predavati Op}em sekretarijatu Islamske Rabite u Meki, u zatvorenim i zape~a}enim kovertama, koje }e se registrirati pod zasebnim serijskim brojevima; 9. radove }e pregledati posebna stru~na komisija, sastavljena od u~enjaka ove znanosti. Ovakav proglas bio je podsticaj da na konkursu u~estvuju svi oni koje je Allah, d`.{., obdario ljubavlju prema Resulullahu, a.s., pa su prou~avali njegovu li~nost, rad i djelo, a uz to su imali dara i da pi{u. U sjedi{te Rabite po~eli su prispijevati radovi napisani arapskim, urdu i drugim jezicima. Na konkurs je prispio 171 rad, od ~ega: 84 studije na arapskom jeziku, 64 studije na urdu jeziku, 21 studija na engleskom, jedna na francuskom i jedna na hamitskom (afri~kom) jeziku. Stru~na komisija pro~itala je i prou~ila sve radove i odabrala pet najboljih, ~iji su autori i dobili nagrade. To su: 1. dobitnik prve nagrade, profesor Safijju - R - Rahman El - Mubarekfuri, predava~ na Selefijskom univerzitetu u Indiji. Vrijednost nagrade je 50 000 saudijskih rijala; 2. dobitnik druge nagrade, dr. Med`id Ali Kan, sa Pokrajinskog islamskog univerziteta u Nju Delhiju, Indija. Vrijednost nagrade je 40 000 saudijskih rijala; 3. dobitnik tre}e nagrade, dr. Nusajr Ahmed Nasir, rektor Islamskog univerziteta u Pakistanu. Vrijednost nagrade: 30 000 saudijskih rijala; 4. dobitnik ~etvrte nagrade, profesor Hamid Meahmud Mensur Lemud iz Egipta, a vrijednost nagrade je 20 000 saudijskih rijala;
5. dobitnik pete nagrade je profesor Abdusselam Ha{im Hafiz iz Medine, Saudijska Arabija, a vrijednost nagrade je 10 000 saudijskih rijala. Rabita je objavila imena pobjednika na Prvoj azijskoj islamskoj konferenciji u Kara~iju, mjeseca {a’bana, 1398. h. g., kao {to ih je objavila cjelokupna islamska javnost. Ovaj doga|aj proslavljen je u Meki, na sve~anosti koju je organizirao emir Saud ibn Abdul - Muhsin ibn Abdul - Aziz, zamijenik namjesnika okruga Meke, 12. rebiul-evvela, 1399. h. g. Sekretarijat Rabite je na toj sve~anosti obznanio da }e {tampati nagra|ene studije na nekoliko svjetskih jezika. Shodno tome, nudimo po{tovanom ~itaocu prvijenca ovih studija, prvonagra|eno djelo autora {ejha Safijjur rahmana el - Mubarekfurija, profesora Selefijskog univerziteta u Indiji. [tampat }e se i ostali nagra|eni radovi, s molbom Uzvi{enom Allahu, d`.{., da primi od svih nas na{a djela, u~injena izri~ito u Njegovo ime. Allah je divan Gospodar i divan Pomaga~! Neka je salavat i selam na na{eg Resulullaha, a.s., njegovu porodicu i njegove sljedbenike! Generalni sekretar Rabite Muhamed ibn Ali el - Harekan
PREDGOVOR Siretu Resulullahi, a.s., uvijek }e biti historijska osmatra~nica, nepresu{no vrelo, iz kojeg }e se napajati generacija za generacijom `rdnih znati`eljnika koji su ba{tinici poslanstva, nosioci imanske baklje, ~iji }e plamen vje~no gorjeti, a oreol svjetlosti se stalno {iriti. Ko je prou~avao `ivotni put Resulullaha, a.s., i dovoljno se posvetio njegovoj idejnoj, misaonoj i prekti~noj vrijednosti vidi neprekidni lanac interesantnih i neobi~nih historijskih doga|aja u kojima su Resulullah, a.s., i mala skupinavjernika ovladali mnogim nau~nim saznanjima jo{ u ono doba. Porijeklo materije, uzroci zemljine te`e, i mnoga druga saznanja iz Kur’ana, uzdigla su njima ~ovje~nost na nivo, do tada nepoznat i nevi|en u ljudskom rodu. Ko se dublje unese u `ivot i djelo Resulullaha, a.s., otkriva mu se misteriozni preobra`aj suhe, neplodne i prazne historije, koja je bila poput pustinje, u plodnu i bogatu zemlju iz koje isklija, a potom izraste, ~ovje~nost, znanje, uljudnost i ljepota. S Resulullahovog, a.s., izvora napoji{e se ljudi, iz njegovog ru`i~njaka ubra{e plodove i mirisno cvije}e. Time su se hranili i bili prekoreni tek toliko da se zna da su ljudi, a ne meleki; mogao si ih ~uti kako govore: “Postoji jedna velika pustinja u ~ijem zagrljaju odrsto{e ljudi koji prihvati{e islam i poneso{e ga prostorima nastanjenim mrakom, razgone}i ispred sebe tminu i neznanje.” Djela Resulullaha, a.s., govore nam: “Mi izgra|ujemo ummet - narod kome }e pripasti historija svijeta u budu}nosti.” Dosada{nja historija ne pozna li~nost poput Resulullaha, a.s., koja je imala toliko strpljenja u nesre}i, postojanosti u pravdi, ~vrstine u karakteru, smirenosti u ovodunjalu~kim potresima i stresovima. Niko nije bio milostiviji od njega, {irokogrudniji i razumniji, i niko od ljudi nije mogao doku~iti kao on, izvanzemaljska zna~enja. Njega je Allah, d`.{., stvorio da ovlada mnogim neda}ama i da ih pot~ini sebi. Stoga je Resulullah, a.s., za historiju ~ovje~anstva nepresu{ni izvor humanizma, a za samo ~ovje~anstvo pokrovitelj ustrojstva tog humanizma i njegovog provo|enja od ideje u djelo. Uzvi{eni Allah, d`.{., zape~atio je Resulullahovo, a.s., srce od svih poroka i nevaljal{tina, od samog ro|enja pa do smrti. ^itaju}i Resulullahov, a.s., `ivotopis, upoznajemo njegovu li~nost, njegove karakterne
Zape~a}eni d`enetski napitak 11 crte, njegov na~in izra`avanja i metod rada, i shav}amo da mu je Allah, d`.{., u svemu bio naklonjen: Upu}iva~, Pomaga~ i Za{titnik. Islam mu je bila vjera, a Kur’an vodilja. Uz ovo }emo spoznati da ~ovjek nije u stanju dosti}i visoke moralne ciljeve i ljudske vrijednosti, osim po uzoru na Resulullaha, a.s., koji je prije svega bio ~ovjek, a zatim pokreta~ humanizma i dru{tvenog naretka. U Resulullahove, a.s., nadljudske, nadnaravne mogu}nosti, tj. u njegove mu’d`ize ubraja se, izme|u ostalog, i to {to je svoju historiju dopunio ~injenicama koje do tada ~ovje~anstvo nije zabilje`ilo. Cijeli Resulullahov, a.s., `ivot postavljen je i ure|en Allahovom odredbom. Kao da je njegov `ivot skup odlika od Allaha danih,koje je on postavio u vremenu da budu izvor ljudske duhovnosti, kao {to je postavio Sunce da bude izvor svjetlosti materijalnim pojavama. Jedna va`na komponenta Resulullahove, a.s., li~nosti bio jedar govora - rje~itost, koja ina~e nije nedostajal tom nepismenom arapskom narodu. Resulullahov, a.s., govor, njegove rije~i, iskazane misli, odvode te u bogatu plodnu ba{~u s raznoraznim plodovima. Kad u|e{ u tu ba{~u, osje}a{ da sve oko tebe di{e i kao da kuca jednim srcem. Svaka Resulullahova, a.s., rije~ i misao nosi sa sobom poruku. Shvati{ li je, osjetit }e{ novu volju za `ivotom. On do~arava `eljenu sliku svojim na~inom kazivanja: smireno, iskreno, osje}ajno i dopadljivo. Potom, i ne htiju}i uvijek, ~italac pada pod njegov utijecaj, pa se postepeno humanizira. On odgaja i njeguje u ~itaocu ono {to je ljudsko, a potom Allah, d`.{., podari kome ho}e dio njegove svjetlost. Resulullahov, a.s., govor nam je blizu kao du{a u ~ovjeku, a u isto vrijeme tako daleko, kao {to ne znamo {ta je du{a. On ima rje{enje za svaki problem, nudi izlaz iz svake te{ke situacije i ukazuje na osvjetljenje staza kojima treba kretati. Dok ~itamo Resulullahove, a.s., rije~i, gubimo predod`bu o vremenu i prostoru, i onako zadubljeni u zna~enje tih rije~i, do`ivljavamo njegovu blizinu, kao da je t, s nama u neposrednom govoru. Kad u svoj tekst unese novu ideju, ona odjednom, kazana njegovim rije~ima, daje novi smisao. Mi ga razumijemo onoliko koliko smo s njim, koiliko ga pratimoi koliko `elimo da ga razumijemo. Ako se na ne~emu zaustavimo - i on se zaustavi, ako produ`imo - i on produ`i. Ono {to smo prema njemu izvr{ili - i on je prema nama ispunio. Resulullah, a.s., ne posjeduje u svom na~inu izra`avanja ono {to posjeduje ve}ina retori~ara svijeta. U njegovom jeziku nema brztalnog govora, nema cini~nog i dvosmislenog zna~enja, nema crnog humora. On ne dozvoljava sebi da, kao drugi, pusti jeziku na volju. Resulullahov, a.s., govor je govoren ili kazan, da bi ponio smisao i poruku koja treba postati stvarnost. On govori srcem koje zra~i imanom i Kur’anom. Iza njegovih rije~i stoji Uzvi{eni Allah, d`.{.
12 Zape~a}eni d`enetski napitak Sve u svemu, to je formula na temelju koje treba `ivjeti ~ovjek. @ivot, rije~i i djelo Allahovog Poslanika treba da budu uzor za svakog ~ovjeka, pogotovo kad se zna da je on od ro|enja do smrti hodio stazama ~istog islama (fitre). Njegov `ivot nema tamnih mrlja koje bi istakle suprotno saznanje. Tu nema kolebanja. Stoga isti~emo da cijeli `ivot Resulullaha, a.s., njegove rije~i i djelo, trebaju zna~iti vjerniku ono {to za njega zna~i njegovo srce, bez kojeg ne bi mogao da `ivi. Njegova sjena treba ga pratiti poput savjesti koja prati razum. Svjesno ne mo`emo pobje}i od svoje sjene, niti od svoje savjesti. Svjesno ne smijemo pobje}i od Reulullaha, a.s. Trebamo te`iti za duhovnim i moralnim uzdignu}ima nad materijalnim privla~nostiam i ovozemaljskim njihovim okovima. Du{a ne mo`e poletjeti i uzdi}i se na visinu dok ~ovjek ne spozna cilj svog ra|anja, `ivljenja, umiranja i ponovnog o`ivljenja. A spozanti to mo`e samo onaj ~ovjek kome je njegov Poslanik bioResulullah, a.s. Na{ ummet ima vjeru i Poslanika kakve nema ni jedan drugi narod. “Allah, d`.{., poslao nas je da izvedemo onoga ko ho}e iz robovanja ~ovjeku u robavanje i obo`avanje Gospodara svih ljudi, iz nepravde vjera u pravdu islama i iz nepravde ovoga svijeta u {irinu i ovoga i onoga svijeta.” Ovo su rije~i koje poja~avaju ~ovjekov iman. One zra~e svijetlom i pru`aju nadu. Izgovorila ih je osoba koju je odgojio na{ vo|a i prvi u~itelj, s.a.v.s., osoba koja je shvatila cilj svoga `ivljenja i radila na ostvarenju tog cilja. I takav mora biti svako ko ho}e da se pridru`i povorci pravovjernih na njihovom dugom putu. Zbog velikog zna~aja koji zauzima “Sira” u `ivotu svakog muslimana, bilo zbog pro{losti ili sada{njsti, napisane su mnogeknjige kojima se `ivotu Resulullaha, a.s., pristupalo s razli~itih aspekata, tematski ili metodski. Me|utim, ima nekoliko knjiga o Resulullahovom, a.s., `ivotu i djelu koje se odlikuju pripovjeda~kim stilom pisanja, a uz to su dosljedne historijskim zbivanjima i preciznim i ta~nim podacima, {to omogu}ava ~itaocu da ih ~ita s lahko}om, da ih potpuno razumije i prou~ava bez manjkavosti. Ova knjiga, s naslovom na arapskom jeziku “Er - Rahikul - Mahtum”, profesora Safijju - R - Rahmana iz Indije, spada u jedinstvene knjige po svojoj hronologiji zbivanja, metodologiji izlaganja, a posebno je izra`ena sveobuhvatnost ~iste “Sire”, bez primjese sumnje ili neistine, koje su prate}e komponente u nekim djelima. Tako|er, ova knjga se odlikuje svojom pristupa~no{}u {iroj ~itala~koj publici, kao i samim istra`iva~ima kojima je “Sira” struka. Svako }e za sebe na}i ono {to `eli. Stoga je djelo “Er - Rahikul - Mahtum” dobilo prvu nagradu na Rabitinom konkursu “Za najbolju Siru”. Dodajmo ovdje da je ovo djelo samo nastavak truda koji su ulo`ili u~enjaci Indije kroz dugi niz stolje}a na o~uvanje isalmske tradicije, njegiju}i mnoge islamske znanosti. Poznata
Zape~a}eni d`enetski napitak 13 su njihova originalna i neponovljiva nau~na dostignu}a na polju tefsira, hadisa, Sire i ostalih hadiskih znanosti. I dok objavljujemo ovu knjigu za muslimane Istoka i Zapada, molimo Allaha, d`.{., da se njome koriste. Allah zna {ta je u namjeri svakog ~ovjeka!
RIJE^ AUTORA Hvala Allahu, Koji je poslao Svoga Poslanika, a.s., s Objavom istinite vjere, koja }e se uzdi}i nad svim vjerama. Hvala Allahu, Koji ga je poslao da svjedo~i, da obraduje, da opominje i da poziva svome Gospodaru, nose}i svjetiljku koja sija. Hvala Allahu, Koji je dao da u na{em Poslaniku, a.s., imamo lijep uzor za sve one koji mnogo vole i mnogo slave Allaha i nadaju se Sudnjem danu. Dragi moj Allahu, blagoslovi, i salavat i selam donesi na na{eg Poslanika, a.s., njegovu obitelj, rodbinu i drugove, i one koji ih slijede u dobrim djelima do Sudnjeg dana! Podari im izvore Svoje milosti, Svoga zadovoljstva i opskrbe! A zatim: Radostan sam da je Islamska svjetska liga - Rabita, objavila konkurs za najbolju “Es - Siru” na kongresu Es - Sire, odr`anom u Pakistanu, mjeseca rebiul-evela, 1396. H. g. Konkurs je bio otvorenog tipa za sve muslimane svijeta, a tema je bila `ivotopis Vjerovjesnika, neka je na njega hiljadu hiljadu puta salavat i spas! Bio je ovo veliki izazova piscima i u~enjacima ove tematike da ulo`e maksimalan trud i da se prijave za konkurs. Smatram da }e ovaj trud biti plodonosan i od velike vrijednosti za budu}e generacije. Zaista je `ivotopis Resulullaha, a.s., jedinstven. On je muhamedanski, poslani~ki i druga~iji od svih drugih `ivotopisa. Salavat i selam na Allahovog Poslanika! Kad preciznije pogledamo, Sira je jedini izvor iz koga proisti~u prakti~na islamska `ivotna pitanja, od neprocjenjive vrijednosti za sre}u ljudskog roda. Sretan sam zbog dono{enja odluke da u~estvujem na tom mubarek konkursu, ali se pitam: gdje sam to ja, i ko sam to ja da bih mogao baciti jedan zra~ak svjetlosti na `ivot najodabranijeg i Allahu najdra`eg od svih poslanika, Resulullaha, a.s. Ja sam ~ovjek koji do`ivljava veliku sre}u i zadovoljstvo kad s nalazi u “dru{tvu” Resulullaha, a.s. Ljubav prema njemu grije moje srce i daje mi podstreka i volje za `ivotom, bodri me da ne klonem duhom i ne malaksam tijelom, da ne posrnem u ponore tmine. U~i me da dostojanstveno `ivim ovaj `ivot i dostojanstveno umrem kao pripadnik najodabranijeg naroda, Resulullahovog, a.s., ummeta. Molim Allaha, d`.{., da s njegovim{efa’atom grijehe mi oprosti! Na kraju, re}i }u ne{to ukratko o svome radu: Prije nego sam po~eo pisati ovaj rad, smatrao sam da on treba biti srednjeg obima.
Zape~a}eni d`enetski napitak 15 Izbjegavao sam op{irno izlaganje, kao i bezvrijedno skra}ivnje. ^itao sam u mnogim izvornim djelima “Sire” veliku op{irnost u manje va`nim stvarima, tj. u sporednim doga|ajima, kao i razli~it raspored i redoslijed bitaka, te sam u ovakvim slu~ajevima nastojao biti precizan sa ciljem da do|em do prave istine. Doga|aje i zbivanja sam promatrao s vi{e razl~itih aspekata, dok nisam prihvatio da u kosturu mog rada bude ono {to je najjasnije i po mom mi{ljenju najta~nije. Izbjegavao sam navo|enje dokaza, jer to dovodi do nepotrebne op{irnosti, ali mo`da sam ukazao na neke dokaze, onda kad bih se pobojao da }e se ~italac i{èu|avati, ili kada bih primijetio da su svi autori, unato~ istini, oti{li drugim putem. Moj Allahu, meni dobro odredi na ovom i budu}em svijetu; Ti si, zaista, Onaj Koji opra{ta, Koji zaslu`uje ljubav, Ti si Gospodar Ar{a slavnog! 24.07.1396. h. g. Safijjurrahman el - Mubarekfuri Selefijski univerzitet, Indija
16 Zape~a}eni d`enetski napitak Prvi put na{ muslimansko - bo{nja~ki narod ima priliku da na svom jeziku upozna djelo indijskog profesora SAFIJUR RAHMANA EL - MUBAREKFURIJA pod naslovom “ZAPE^A]ENI D@ENETSKI NAPITAK”. Ovo djelo dobilo je prvu nagradu od ukupno 171 prispjelog rada na natje~aju za najbolju Resulullahovu siru (`ivotopis). Konkurs je raspisala Islamska svjetska liga “Rabita”. ^itaocu se pru`a mogu}nost da otvori stranice ove knjige i spozna put do d`enetskog napitka. Molimo Allaha, d`.{., da ovo djelo bude od velike koristi na{im muslimanima. Prevoditeljica
POLO@AJ ARAPA I ARAPSKIH NARODA Siretu Resululah, a.s., ili `ivotopis Resulullaha, a.s. pravi je tuma~ Objave Kur’ana i poruke koju je Poslanik, a.s., ponio cijelom ~ovje~anstvu. Ta Objava putokaz je kojim je Allah, d`.{. izveo ljude iz tmine na svjetlo, iz vjere u idole u vjeru u jednog Boga. Stoga nije mogu}e u potpunosti do~arati veli~anstvenu mo} Allahove objave, osim ako se uporedi stanje koje je prethodilo Objavi, donosimo poglavlje o arapskim narodima i historijskim zbivanjima prije islama, a onda i poglavlje o historijskim prilikama vremena u kojem se pojavio Muhammed, a.s. POLO@AJ ARAPA Rije~ “arebun”, zna~i: pustinja, stepa, neplodna zemlja bez vode i biljnog `ivota. Ovim imenomje od najstarijih vremena nazvan Arabijski poluotok, kao {to su istim imenom nazvani stanovnici ove zemlje, koja je postala njihovom domovinom. Arabijski poluotok grani~i sa zapada Crvenim morem i dijelom Sinajskog poluotoka, s istoka Arabijskim zalivom i velikim dijelom ju`nog Iraka. S juga je Arabijsko more, koje je produ`etak Indijskog mora. Sa sjevera grani~i sa Sirijom i dijelom Iraka. Povr{ina mu je izme|u milion i milion i tri stotine kvadratnih milja. Arabijski poluotok zauzima veoma va`an prirodno - geostrate{ki polo`aj u tom dijelu svijeta. [to se ti~e unutra{njeg sastava, poluotok je sa svih strana gola pustinja i pijesak {to bija{e neprobojna brana koja nije dozvolila strancima da ga osvoje i nad njim uspostave svoju upravu. Zbog toga su i stanvonici ovog poluotoka uvijek ostali slobodni i nepokoreni, i pored toga {to su grani~ili s dvije najve}e imperije toga doba (Bizantijom i Perzijom) ~ijim
18 Zape~a}eni d`enetski napitak napadima ne bi mogli odoljeti da nije bilo ove neprobojne brane. Gledano na spolja{nji svijet, Arabijski poluotok zauzima sredi{nji polo`aj me|u kontinentima poznatim kao Stari svijet. Vezano je uz njih i kopnom i morem. Njegova sjeverozapadna granica predstavlja kapiju za ulazak u Afriku, a sjeveroisto~na granica klju~ je za Evropu. Isto~na, pak, otvara vrata nearapima, te je tako veza s Indijom i Kinom ujedno veza s Dalekim istokom. Svaki od ovih kontinenata vezan je s poluotokom morskim putem koji la|e i brodovi vodi pravo u luke na poluotoku. Zbog takvog geografskog polo`aja Arabije, njen sjever i jug bili su pristani{ta drugim narodima, bili su centri trgovine, kulture, obrazovanja, vjera i umjetnosti. ARAPSKI NARODI Histori~ari dijele Arape na tri grupe prema porijeklu: 1. Arapi El - Baide, ili Arapi starosjedioci tog poluotoka, o ~ijem porijeklu nema dovoljno pisanih podataka. Njima pripadaju plemena: Ad, Semud, Tasm D`edis, Amlak i jo{ neka druga. To su, u stvari, Arapi beduini; 2. Arapi El - Arebe, koji su porijeklom od Ja’reb ibn Je{d`ea bin Kahtana. a zovu ih i Arapi Kahtanije; 3. Arapi El - Musta’rebe, koji su porijeklom od Ismailai zovu ih Arapi Adnanije. Arapi Kahtanije ili El - Arebe do{li su s juga Arabijskog poluotoka. Njihova kolijevka je Jemen. Njihove porodice rzgranale su se `enidbenim vezama, pa izdvajamo dva poznatija plemena: a) Humejr, s najpoznatijim porodicama Zejdul - D`umhur, Kudat i Sekasik; b) Kehlan, s najpoznatijim porodicama: Hemedan, Emar, Tajj, Mizhad`, Kinda, Laham, D`izam, El - Ezd, El - Evs, El - Hazred`, a potomci D`efna bili su vladari [ama, tj. Sirije, Palestine i Jordana. Pleme Kehlan raselilo se iz Jemena po ~itavoj Arabiji i to prije poplave izazvane pucanjem brane (Sejul - ‘Arim). Postali su ~uveni trgovci,ali im trgovina propada nakon {to Vizantija zauzima pomorski put, a kopneni put je uni{ten poslije zauzimanja Egipta i Sirije. Plemena su `ivjela u me|usobno dobrim, rijetko lo{im odnosima. Me|utim, stalno su se takmi~ila, natjecala koje }e biti bolje i koje }e ste}i ve}u slavu. Stalno je me|u njima vladao duh rivalstva. Doga|alo s da su se me|usobno krvno vezivali putem `enidbe, kao {to se desilo sa Humejrom i Kehlanom.
Zape~a}eni d`enetski napitak 19 Narod Kehlana raselio se na ~etiri strane i otuda ~etiri grupe njihovih potomaka. To su: EL - EZD Prema naho|enju njihovog starje{ine, Imran bin ‘Amr Muzejkaba, oni su se selili na sve strane. Putovali su od Jemena do sjevera Arabije. Postoje evidentirana mjesta u kojima su se nastanili nakon posljednje seobe. Sa’lebe ibn Amr El - Ezdi krenuo je u Hid`az. Nastanio se izme|u dva mjesta: Es - S’alebije i Zi - Kar. Kad mu je odrstao sin, i oja~ao, krenuo je u svijet. Do{ao je u Medinu i tu se nastanio. Njegovi potomci su: El - Evs, El - Hazred`, sinovi Harisete ibn Sa’lebe. Od njih se odvojio Haris ibn Amr iz plemena Huzaat i do{ao u oblast Hid`aza. Nastanio se u Merri Ez - Zahran. Njegovo pleme zauze Harem i Meku za svoje prebivali{te, nakon {to otjera{e njene starosjedioce D`erahime. ‘Imran bin Amr nastanio se u Omanu sa svojim potomcima i oni su ogranak plemena Ezd u Omanu. Plemena Nasra bin El - Ezda nastanila su se u Tihami, a zovu se Ezd [enue’. D`efne ibn Amr odseli u [am, gdje je i ostao da `ivi sa svojim plemenom. On je predak kraljevva El - Gassasine, koji dobi{e taj naziv po jednoj vodi u Hid`azu poznatoj pod imenom Gassan, a tu im je bilo i prvo boravi{te pred odlazak u [am. LAHAM I D@IZAM Od prvog plemena je potomak Nasr bin Rebia, od koga potje~u kraljevi Menazire u Hajri. BENU - TAJJ Nakon odlaska El - Ezda, Benu - Tajj krenu{e na sjever. Naseli{e se na dva bre`uljka, Ed`em i Selma, pa su oba prozvana bre`uljci Tajja
20 Zape~a}eni d`enetski napitak KINDA Oni naseli{e podru~je Bahrejna, a potom su morali na silu oti}i sa te zemlje. Zatim su oti{li u Hadramevt, pa ih je sna{lo ono {to ih je sna{lo u Bahrejnu, te su se nastanili u Ned`du. Osnova{e dr`avu od velike strate{ke va`nosti, ali ta dr`ava ubrzo propade. Od nje nemamo nikakvih tragova. Pleme Kuda’a potje~e od Humejra, (ima i razli~itih mi{ljenja o njegovom prijeklu). Oni su napustili Jemen i naselili se u pustinji1 Es - Semave na rubni dijelovima Iraka. ARAPI MUSTAR’ EBE Oni potje~u od pradjeda Ibrahima, a.s., porijeklom iz ira~kih krajeva, preciznije iz gradi}a Er, koji se nalazio na zapadnoj obali rijeke Eufrat, u blizini Kufe. Iskopine i ba{tina tog, historijski zna~ajnog, mjesta detaljno su opisane i sa~uavne u knjigama. Tako|er, sa~uvani su i zapisi o prijeklu porodice Ibrahima, a.s., te o dru{tvenim i vjerskim zbivanjima iz toga doba.2 Poznato je iz historije da je Ibrahim, a.s., odselio iz mjesta Er i do{ao u Haran, ili Hiran, a odatle oti{ao u Palestinu. Palestinu je odabrao kao centar svog misionarsta, a povremeno je putovao u druge zemlje i opet se vra}ao.3 Izvori navode da je jednom prilikom doputovao u egipat kod Faraona, koji je poku{ao napraviti spletku i zlo njegovoj `eni, ali je Allah, d`.{., njegovo spletkarenje vratio na njega, te u tome nije uspio. Faraon je uvidio koliko je Sara bila privr`ena Allahu, d`.{., te joj zbog toga, kao slu{kinju, dade svoju k}er Had`eru.4 Sara primi Had`eru u slu`bu, a potom je udade za Ibrahima, a.s.5 Tako Had`era postade drugom `enom Ibrahima, a.s., a spletka Faraonova nije urodila plodom. Ibrahim se vratio u Palestinu i Allah, d`.{., mu podari od Had`ere Ismaila. Sara, njegova prva `ena, bila je ljubomorna, pa je nagovarala Ibrahima da ostavi Had`eru i njeno malo dijete, Ismaila. Ibrahim, a.s., da bi udovoljio njenoj `elji, ne htjede se rastaviti od Had`ere, ali nju i sina odvede u Hid`az i ostavi ih u neplodnoj dolini, a uz Svetu ku}u Bejtul - Muharrem, koja je tada postojala u obliku uzdignute gomile pijeska i kamenja, koju bi povremeno bujice raznosila s lijeve i desne strane. Ibrahim, a.s., ostavi ih u hladovini visoke palme, u blizini dana{enjeg Zemtema, koji tada nije postojao. To je mjesto u vrhu dana{njeg mesd`idul - harama. U Had`erino vrijeme sve je to bilo pusto. Ibrahim, a.s., pored `ene i sina ostavi zave`ljaj s hranom i posudu s vodom, a potom se vrati u Palestinu.
Zape~a}eni d`enetski napitak 21 Pro|e nekoliko dana Had`erinog boravka u pustinji s malim djetetom. Hrane nestade, a i voda se potro{i. Allahova volja htjede, pa iz pjeska provri voda - izvor Zem - zem, pa im postade napitak koji im ugasi `e| i postade izvor njihovog `ivota za izvjesno vrijeme. Pri~a o Had`eri i Ismailu je duga i op}epoznata.6 U tom peridu nai{lo je pleme Jemanije, zvano D`urhum, ili drugo njihovo koljeno, pa zauze{e zemlju oko vrela Zem - zem, po odobrenju Had`ere, Ismailove majke. Za pleme D`urhum ka`u da je ranije `ivjelo u dolinama u blizini Meke. Buharija u svome predanju jasno tvrdi da je to pleme nastanilo podru~je dana{nje Meke poslije ro|enja Ismaila, a prije njegovog punoljetstva, kao i to, da su oni i ranije silazili s brda u to dolinu, ali zbog nepostojanja vode nisu je ranije naselili.7 Ibrahim, a.s., dolazio je u Meku s vremena na vrijeme, da obi|e svoju ostavljenu obitelj. Ne zna se ta~no koliko je bilo takvih putovanja, izuzev {to je historija zabilje`ila ~etiri. Allah, d`.{., spomenuo je u Kur’anu da je Ibrahim, a.s., vidio u snu da }e zaklati svoga sina Ismaila, pa kako je krenuo da izvr{i to djelo, Allah, d`.{., re~e: “I njih dvojica poslu{a{e, i kad ga on ~elom prema zemlji polo`i, Mi ga zovnusmo: ‘O iIbrahime, ti si se Objavi (u snu) odazvao; a Mi ovako nagra|ujemo one koji dobra djela ~ine’, - to je, zaista, bilo pravo isku{enje! - ‘i kurbanom velikim ga iskupismo.’” (Es - Saffat, 103 - 107) U knjizi postanka navodi se da je Ismail stariji od Ishaka trinaest godina. Pri~a svjedo~i da se ovaj doga|aj desio poslije ro|enja Ishaka, jer je prva vijest o Ishaku spomenuta poslije u cijelosti pri~e o Ismailu. Ova pri~a spominje najmanje jedno Ibrahimovo putovanje prije Ismailove punoljetnosti, a tri ostala putovanja opisuje Buharija, preneseno od Ibn- Abbasa, r.a., a on direktno od Resulullaha, a.s.8 Ismail je izrastao u lijepog i stasitog mladi}a. Nau~io je arapski jezik od plemena D`urhum.Veoma im se dopadao, pa ga o`eni{e djevojkom iz svog plemena. U me|uvremenu mu je majka umrla, a desilo se da se i Ibrahim, a.s., uputio iz Palestine da obi|e `enu Had`eru i sina Ismaila. Stigao je u Hid`az nakon Ismailove `enidbe. Potra`io je Ismaila kod ku}e, ali ga ne na|e, ve} zate~e njegovu `enu. On je upita za njega, kako je i kako `ivi. Ona se po`ali na siroma{tvo, a Ibrahim, a.s.,opru~i joj da ka`e Ismailu neka promjeni ku}ni prag. Ismail je shvatio o~evu poruku, pa se razvede od ove `enei o`eni drugu. Bila je to k}er Mudad bin Amra, velikodostojnika, starje{ine D`urhuma.9 Ibrahim, a.s., je nakon ove Ismailove `enidbe ponovo do{ao, i opet nije na{ao Ismaila kod ku}e, pa je upitao njegovu `enu kako je i kako `ivi. Ona se zahvalila Allahu, d`.{., na svemu, a on poru~i Ismailu da ovaj put pri~vrsti ku}ni prag. Potom se Ibrahim, a.s., vrati u Palestinu.
22 Zape~a}eni d`enetski napitak Ibrahim je i tre}i put do{ao, pa je zatekao Ismaila kako {ilji strijelu pod kro{njom jednog drveta u blizini Zem - zem vrela. Krenu{e jedan prema drugom, kao sin prema ocu i otac prema sinu (nisu se poznavali, ali su se osje}ali). Njihov susret napokon se dogodi nakon toliko dugo vremena. Te{ko da bi mogao stari otac sakriti svoje suze - radosnice pred sinom, ili pak, ~estiti i dobri sin svoju sre}u pred ocem. Utom periodu sagradi{e temelje na kojima podigo{e Kabu. Ibrahim, a.s., objavi ljudima da trebaju obavljati had`, onako kako mu je Allah, d`.{., naredio. Allah, d`.{., je Ismailu podario od Mudadove k}eri dvanaest sinova, a to su: Nabit (Nebajot), Kajdar (Kedar), Edbail (Adbeel), Mib{am (mibsam), Mi{ma (Mi{ma), Duma (Duma), Mi{a (Masa), Haded (Hadad), Jetma (Tema), Jetur(Jetur), Nefis (Nafi{) i Kaideman (Kedma). Od njih se razmnio`i dvanaest plemna. Sva su u po~etku boravilau Meki. Bavili su se trgovinom. Putovali su trgova~kim putevima na relaciji Jemen - [am - Egipat i oratno. Nakon nekog vremena, ova plemena raseli{e se po ~itavoj Arabiji, pa i van nje. Uglavnom su pala u zaborav, izuzev Nabitova i Kajdarova plemena. Na sjeveru Hid`aza procvala je kultura El - Enbata. Taj narod osnova jaku vlast kojoj se pokori{e okolna plemena. Prijestolnica im je bila u Batri. Niko se nije usu|ivao suprotstaviti im se, sve dok ne do|o{e Viznantinci, koji ih pokori{e. Profesor Sulejman en - Nedevi, u svojoj nau~noj studiji, iznosi mi{ljenje da vladari plemena Gassan (Gassasine), kao i ensarije, iz plemena El - Evs i El- Hazred`, ne potje~u od Kahtana, ve} od porodice Nabita ibn Ismaila, a njihovi historijski tragovi na tim mjestima svjedo~e o tome.10 Potomci Kajdara ostali su u Meki, gdje su se udoma}ili. Njihovoj lozi pripadaju Adnan i njegov sin Mead. Preko njega su Arapi Adnanije zapamtili svoje porijeklo. Adnan je dvadeset i prvi predak u uzlaznoj porodi~noj lozi Resulullaha, a.s. Zabilje`eno je da je Resulullah, a.s., pri spominjanju svoga porijekla dolazio do Adnana, a tada bi zastao, govore}i: “Slagali su rodoslovci”, i ne bi i{ao dalje od Adnana.11 Grupa u~enjaka smatra da je Poslanikovom rodoslovlju dozvoljeno i}i dalj od Adnana, smatraju}i da je pomenuti hadis slab (daif). Oni ka`u da od Adnana do Ibrahima, a.s., uzlazno, ima ~etrdeset koljena.12 Potomstvo Meada razmno`ilo se od njegovog sina Nezara, jedinog njegovog mu{kog potomka. On je imao ~etvero djece, od koje su nastala ~etiri plemena, i to: Ijjad, Emmar, Rebiat i Mudar. Zadnja dva plemena brojna su i veoma poznata u historiji po slavi ~uvenosti. Pleme Rabiat porodilo je zna~ajne historijske li~nosti predislamskog doba. To su: Esed ibn Rebia, Anzeh, Abdul - Kajs, dva Vailova sina - Bekr i Taglub, zatim Hanife, i drugi. Narod Mudara rzdvoji se `enidbenim vezama i brojno{}u na dva velika plemena: Kajs Ilan bin Mudar i Ilijas ibn Mudar.
Zape~a}eni d`enetski napitak 23 Od Kajsa ibn Mudar potje~u: Benu - Sulejm, Benu - Havazin, Benu - Gatafan, a od Gatafana su: Fabes, Zubjan, E{d`e i Gani bin E’asar. Od Ilijasa ibn Mudara su: Temim ibn Merre, Huzejf ibn Mudrike, Benu - Esed ibn Huzejme i potomci Ken’aneta ibn Huzejme. Od Ken’aneta potje~u Kurej{ije, i to sinovi Fihr ibn Malika ibn Nadara ibn Ken’aneta. Kurej{ije se vremenom izrodi{e u vi{e plemena, a najpoznatija su: D`umh, Sehm, Adijj, Mahzum, Tejm, Zehra i potomci Kusajja ibn Kilaba, a oni su: Abdud - Dar ibn Kusajj, Esed ibn ‘Abdul - ‘Uzza ibn Kusajj i Abdu Menaf ibn Kusajj. Pleme Abdu Menafa grana se na ~etiri porodice: Abdu - { -[ems, Nevfel, El - Muttalib, Ha{im, a Ha{imovu porodicu Allah, d`.{., obdario je Svojim poslanikom Muhammedom, a.s., sinom Abdullaha ibn Abdul - Muttaliba ibn Ha{ima.13 Resulullah, a.s., rekao je: “Allah je odabrao Ismaila od Ibrahimove djece, a Ken’ana od Ismailove djece, a Kurej{ije od Ken’anove djece, a od Kurej{ija odabrao je Benu - Ha{ima, a mene od Benu - Ha{ima.”14 Prenosi se od Abbasa bin Abdul - Muttaliba, da je rekao: “Rekao je Resulullah, a.s.: ‘Allah je stvorio stvorenja, a meni je dao da budem porijeklomod najbolje loze, najboljeg plemena i najbolje ku}e. Ja sam, dakle, najbolji i po osobinama i po porijeklu.’”15 Kad se pro{iri pleme Adnana raseli se po cijeloj Arabiji u potrazi za vodom i pa{njacima. Potomci Bekr ibn Vaila, Abdul - Kajs i potomci Temima naseli{e se u Bahrejnu i tu ostado{e. Pleme Benu - Hanife bin Sa’b ibn Ali ibn Bekr naseli se u Hid`ru, glavni grad Jemame, a ostali potomci Bekr ibn Vaila naseli{e zemlju uzdu` od Jemame preko Bahrejna i Sejf Kazime do mora, te na obronke oblasti Sevad u Iraku, Eblu i Hit. Pleme Taglib nastani se u El - D`ezire El - Furatijje. Neke njihove porodice `ivjele su uz pleme Bekr. Benu - Temim nastani{e se u Basrijskoj pustinji. Benu - Sulejm ostado{e u blizini Medine, u dolini Vadil - Kura i Hajbera isto~no od Medine, pa do D`ebelajna - dva brda koja dose`u do El - Harre. U Taifu se nastani pleme Sekif, a pleme Havazin isto~no od Meke, na obroncima Evtasa, na putu izme|u Meke i Basre. Benu - Esed naseli se isto~no od Tejme i zapadno od Kufe, a izme|u njih su bile ku}e Buhtura iz plemena Tajj. Udaljenost od njih do Kufe iznosila je pet dana hoda. Zubjan se nastani izme|u Tejme i Havrana. U Tuhami ostade porodica Ken’anet, a Meku i njenu okolicu nastani{e Kurej{ije, koje je okupio i ujedinio Kus ibn Kulab. Zahvaljuju}i njemu, pleme Kurej{ postade ~uveno i ugledno jo{ prije islama.16
24 Zape~a}eni d`enetski napitak VLAST I UPRAVA KOD ARAPA Kad je trebaloda govorimo o stanju Arapa prije islama, odlu~ili smo da damo kratak pregled historijata Arapa, njihove dr`ave, naroda i vjere, kako bi se mogli lak{e razumijeti neobi~ni doga|aji i zbivanja u vrijeme pojave islama. U vrijeme pojave islama, Arabijskim poluotokom valdala su dva stale`a: a) krunisani kraljevi, koji nisu bili samostalni; b) plemenski poglavari i vo|e, koji su imali povlastice kao i kraljevi, bilo u vlasti ili ~asti, s razlikom {to ve}ina njih nije bila samostalna. Samo rijetki plemenski poglavari bili su podre|eni krunisanom kralju. Krunisani kraljevi bili su vladari Jemena, te Ali Gassana i El - Hire. Ostali vladari Poluotoka nisu imali krunu. VLAST U JEMENU Najstariji narod za koji se zna u Jemenu od Arapa El - Aribe jeste narod od Sabe. O njima se dosta saznalo po arheolo{kim iskopinama Evra iz 25. stolje}a prije ro|enja Isaa, a.s., ili prije nove ere. Visok stepen civilizacije dostigli su u 11. stolje}u, p.n.e. Njihovo razdoblje mogli bismo podijeliti u ~etiri perioda: 1. To je period koji je dosezao do 650. g. p.n.e. Vladari tog perioda nazivali su se “Tvrdi Sabejci”. Njihova prijestolnica bila je grad Sarvah, ~ije ru{evine postoje na dan hoda zapadno od grada Ma’reba koji se jo{ zove Hariba. U vrijeme sabejskih vladara po~ela je izgradnja ~uvene brane, poznate pod imenom “Seddu Me’reb”, koja je imala veliki historijski zna~aj za Jemen. Zna se da su Sabejci bili veliki osvaja~i, pa su pod svojom vla{}u dr`ali mnoge kolonije u Arabiji, a i van nje. 2. Drugi period traje od 650. - 115. g. p.n.e. U tom periodu kraljevi su odbacili naziv “Tvrdi Sabejci”, prozva{e se “Kraljevi od Sabe” i uze{e za svoju prijestolnicu Ma’reb umjesto Servaha, ~ije iskopine postoje {ezdesetak miljaisto~no od Sane. 3. Tre}i period traje od 115. g. p.n.e., pa do 300. g. n.e. Sabom zavlada pleme Humejr, koje pokori grad Rejdan i uze ga sebi zaglavni grad. Promijeni{e mu ime u Zaffar. Iskopine Zaffara postoje na brdu Midver, u blizini Jerima. Od tog perioda, Sabejci i njihova dr`ava po~eli su slabiti i nazadovati. Njihova trgovina
Zape~a}eni d`enetski napitak 25 oslabila je u ogromnoj mjeri u prvom redu zbog toga {to je pleme El - Enbat preuzelo njihovo tr`i{tena sjeveru Hid`aza. Drugo, zbog toga {to su Rimljani zagospodarili pomorskom trgovinom nakon zauzimanja Egipta, Sirije i sjevernog dijela Hid`aza. Tre}e, zbog plemenskih sukoba. Sve je to doprinijelo br`em raseljavanju Ali Kahtana, koji su se po~eli seliti u udaljene krajeve. 4. ^etvrto razdoblje traje od 300. g. n.e., pa do dolaska islama u Jemen. Taj period obilujeprevratima, sukobima i gra|anskim ratovima, {to je omogu}ilo strancima da ih pokore i ostave bez slobode. U to doba Vizantinci u|o{e u Aden, a uz njihovu pomo} Abesinci zauze{e Jemen, prvi put 340. g. n.e., koriste}i me|usobni sukob plemna Hamdan i Humejr. Abesinska vlast potraja do 378. g. n.e., nakon ~ega Jemen ponovo dobi samostalnost. Me|utim, u to doba na brani Ma’reb po~ele su se otvarati pukotine, a ubrzo je uslijedilo njeno pucanje, te nastade velika poplava, koju spominje Kur’an pod imenom”Sejlul - ‘Arim”, a bila je 450. ili 451. godine. To je bila velika katastrofa, koja je poru{ila gra|evine i raselila naroda. Godine 523. jevrejski vo|a Zu - Nuvas, podi`e vojsku i krenu u veliki pohod protiv kr{}ana Ned`arana i poku{a ih na silu odvratiti od kr{}anstva. Kad ovi odbi{e, on naredi da se iskopaju duboki jarci, pa u njih pobaca kr{}ane i `ive ih spali. O tom doga|aju govori Kur’an, a.{., u suri “El - Burud`”. Allah, d`.{., ka`e: “Prokleti neka su oni, kojisu rovove iskopali.” (85:4) Posljedica toga je poja~an gnjev kr{}ana i nastaje pro{irivanje vlasti i osvajanje arapskih oblasti pod vodstvom vizantijskih careva. Vizantinci podigo{e Abesince, pripremi{e im la|e i njih 70 000 iskrca se u Jemenu. Tako Abesinci - kr{}ani zauze{e Jemen po drugi put, 525. g. n.e., pod vo|stvom Orijata.Orijat ostade na vlasti u Jemenu, krunisan od car Abesinije, dok ga ne ubi Ebreha, jeda od Orijatovih vojskovo|a, i do|e na vlast umjesto njega, nakon {to to odobri kralj Abesinije. Ovaj Ebreha je, u stvari, ~ovjek koji }e povesti vojsku sa slonom da sru{i Kabu. On i njegovi vojnici poznati su u historiji pod nazivom “Ashabu - l - fil”, ili vlasnici slona (o doga|aju sa slonom bit }e rije~i kasnije). Nakon doga|aja sa slonom, Jemenci zatra`i{e vojnu pomo} od Perzijanaca, te porazi{e Abesince i protjera{e ih izsvoje zemlje. Tada dobi{e samostalnost 575. g. pod vo|stvom Me’ada Jekrib ibn Sejf Zi Jezina. Perzijski vladar Kisra tada postavi svoga namjesnika u San’i i proglasi Jemen Perzijskom provincijom. Tako su se u Jemenu smjenjivali perzijski namjesnici jedan za drugim, sve do 638. g. kada Bazan primi islam. S njegovim prelaskom na islam, prestade perzijska vlast u Jemenu.17
26 Zape~a}eni d`enetski napitak VLAST U HIRI Perzijanci su vladali Irakom i njegovim pograni~nim krajevima, posebno za vlast kralja Kira, od 557. - 529. g. p.n.e. Niko im nije oponirao sve dok ne ustade Aleksandar Makedonski 326. g. p.n.e., i porazi njihovog kralja Dara Prvog. On ih je razjedinio, a onda su Irakom zavladali kraljevi Tavaifa, ~ija je vlast potrajala do 230. g. n.e. U vrijeme tih vladara doseljavali su se Kahtanije i zauzimali plodne onbronke Iraka. Zatim su za njima do{li Neki Adnanije i postali im konkurencija, tako da se oni nastani{e u El - D`ezire El - Furatije. Perzijanci ponovo povrati{e vlast u vrijeme Erdi{ira, osniva~a sasanidske dr`ave, 226. g. n.e. On ujedini Perzijance i porobi Arape koji su `ivjeli na pograni~nom dijelu njegovog carstva. To je bio razlog da arapsko pleme Kuda’at ode iz tih krajeva u [am. Njemu se pokori{e stanovnici Hire i El - Enbara. U vrijeme vladavine Erdi{ira, podru~jem Hire vladao je D`uzejme El - Vedah. On je ujedno bio vladar i ostalim Arapima koji su`ivjeli u ira~koj pustinji, a pod njegovu vlast potpado{e arapska plemena iz Arabije, Rebiat i Mudar. Erdi{ir je uvidio da ne}e mo}i direktno vladati u Arabiji i da same Arape ne}e mo}i zaustavljati od njihovih napada na pograni~ne krajeve svoga carstva, pa odlu~i da im postavi za vladara Arapa, koji }e mu biti odan i povjerljiv. Tako bi mu Arapi dobro do{li u borbi protiv Vizantije. Time bi Arapi Iraka bili ispred Arapa [ama, koji su ve} bili pod Vizantijom. D`uzejme je u Hiri dr`ao uvijek spreman konji~ki odred, da ugu{i pobunjenike. On je umro 268. g. n.e. Nakon smrti D`uzejma, Hirom je zavladao Amr bin Adijj bin Lefr El - Lahmi, prvi vladar iz redova Lahmita, dok je Perzijom vladao Kisra Sabur ibn Erde{ier. Bio je na vlasti sve dok Perzijanci ne postavi{e Kabaz bin Fejruza. U njegovom periodu pojavio se Mazdak, koji po~e propagirati nihilizam. Sljedbenik mu je bio Kabaz, kao i mnogi drugi podanici. Kabaz je poslao vladaru Hire Munziru bin Maus - Semaiu, poziv da se priklju~i tom pokretu i da prihvati njegovu ideju nihilizma. Ovaj to odmah odbi, pa ga Kabaz skide s vlasti, a postavi El - Haris ibn Amra ibn Had`er el - Kindiju, koji je prihvatio njegovo opredjeljenje. Kabaz ostavi iza sebe na vlasti Kisra Ebu-[irvanha, velikog neprijatelja ovog pravca, koji ubi Mazdaka i mnoge njegove sljedbenike, zatim vrati Munzira za vladara Hire. Tako|er tra`io je da mu se pokori El - Haris bin Amr, ali on pobje`e u pleme Kuleb i tu ostade do svoje smrti.
Zape~a}eni d`enetski napitak 27 Poslije Munzira Maus - Sema, kraljevstvo potraja jedno vrijeme sve dok na vlast ne do|e Nu’man bin Munzir, a on je bio taj na koga se Kisra naljutio zbog smicalica koje je smislio Zejd bin Adijj el - ‘Abadi. Kisra pozva Nu’mana da mu do|e. Na svom putu Nu’man tajno odsjede kod Hani bin Mes’uda, prvaka plemena Ali [ejban, kome ostavi na ~uavanje svoju porodicu i imetak, a potom se uputi Kisri. Ovaj ga uhapsi i baci u tamnicu u kojoj i umrije. Kisra postavi za vladara Hire Ijjasa bin Kabisa et- Taia i naredi mu da od Hani ibn Mes’uda zatra`i da mu preda ono {to je Nu’man ostavio kod njega. Hani to ljutito odbi, na {ta mu je kralj (Ijjas) objavi rat. Ne pro|e puno vremena a Ijjas do|e upratnji Kisrine konjice i pje{adije. Do{lo je do velike bitke kod mjesta Zi - Kar. Benu - [ejban izvojeva veliku pobjedu koju Perzijanci nisu mogli pore}i. To je bilo prvi put da su Arapi porazili strance. Desilo se neposredno poslije ro|enja Resulullaha, a.s., koji je ro|en osam mjeseci nakon postavljenja Ijjasa bin Kabisa za vladara Hire. Me|utim, poslije Ijjasa, Kisra za vladara Hire postavi Perzijanca, a 632. g. vlast se vrati u pleme Ali Lahm. Vlast je preuzeo El - Munzir, zvani El - Ma’rur, koji je vladao samo osam mjeseci. Njega je pokorio Halid bin el - Velid s muslimanskom vojskom.18 VLAST U [AMU U periodu u kome su Arapi ~inili masovne seobe, do|e porodica Kuda’at u [am, i tu se nastani. Oni su porijeklom od Benu - Sulejh bin Helvana, od kojih potje~e Ded`d`am bin Sulejh, pleme poznatije pod imenom Ded`d`aime. Njih upotrijebi{e Vizantici kao `ivi {tit od arapskih naleta s kopna, a i protiv Perzijanaca. Najpoznatiji ded`d`aimski vladar bio je Zijad ibn el Hubevlet. Njihova vlast spominje se u historiji od po~etka do kraja drugog stolje}a, n.e. Oni prestado{e vladati po dolasku Ali Gassana, porodice koja je pobijedila porodicu Ded`d`aime, pa su Vizantici postavljali njih za vladare Arapima [ama. Njihov vo|a je bio Devmet D`endel. Vladari Gassana postavljani su u [am kao namjesnici vizantijski kraljeva, sve do Bitke na Jermuku, 13.g. po hid`ri. Njihov posljednji kralj, D`ebele ibn Ehjam, pokori se islamu, u vrijeme Omer bin El - Hattaba, r.a., vladara pravovjernih.19
28 Zape~a}eni d`enetski napitak VLAST U HID@AZU Ismail, a.s., bio je vode}a li~nost u Meki i stalni poglavar Kabe, za cio svoj `ivot.20 Umro je u 137. godini `ivota.21 Njega su zamijenili sinovi Nabit, zatim Kajdar, a neki ka`u Akis. Poslije njih, Mekom je upravljao njihov djed, Madad bin Amr el - D`urhumi. Tako je vlast u Meki bila u njihovim rukama. Ismailova djeca imala su ~ast i ugled zahvaljuju}i svome ocu i svome djedu, graditeljima Kabe, ali oni nisu imali vlast nad Mekom.22 Pro{lo je jo{ mnogo vremena, a Ismailovi potomci ne mogo{e do}i do nekog zna~ajnijeg polo`aja na vlasti. Oni su, malo po malo, padali u zaborav, sve dok nije oslabio D`urhum pred dolazak Nabukodonosora (Buhtanasar). Od tada po~e nad mekanskim nebom sjati politi~ka zvijezda Adnanova, kako }e pokazati i budu}a zbivanja. Posebno je to uvezi s doga|ajem u bitki Nabukodonosora (Buhtanasar) protiv Arapa, na Zati Irku. Vojskovo|a Arapa u toj bitki nije bio D`urhumit.23 Sinovi Adnanovi razi|o{e se po Jemenu u vrijeme Nabukodonosorove (Buhtanasarove) bitke, 587. g. p.n.e. Krenuo je Bernijah sa Me’adom u [am mimo Nabukodonosorove volje, pa kada Buhtanasar poja~a svoj pritisak, Me’ad se vrati u Meku. Od D`urhuma zate~e samo D`er{ema ibn D`elhemeta, pa se o`eni njegovom k}erkom Mu’anat, koja mu rodi Nezzara.24 Stanje D`urhuma u Meki pogor{alo se poslije tog doga|aja. Njihov `ivot bivao je sve te`i, pa po~e{e ~initi nasilja nad posjetiocima Meke, i odobri{e rasturanje imovine Kabe.25 Ovi doga|aji ljutili su Adnanije i izazivali u njima srd`bu. Kad je pleme Huzaat do{lo u Meri Zahran i kad su vidjeli netrpeljivost Adnanija prema D`erahimijima, iskoristi{e tu priliku pa se odr`a{e na vlasti uz pomo} Adnanija koji se vrati{e da im pomognu. Naro~ito im je pomogao Benu Bekr ibn Abdu Menaf ibn Ken’anet. Oni krenu{e protiv D`urhumija i potpuno ih protjera{e, daleko od Meke, a zatim zauze{e vlast u Meki, polovinom drugog stolje}a nove ere. Kad je pleme D`urhum bje`alo u izgnanstvo, zatrpa bunar Zem - zem, i prekri njegov polo`aj, a prije toga zakopa u njega neke vrijedne stvari iz Kabe. Ibnu Ishak ka`e: “Amr ibn Haris ibn Madad, D`urhumija,26 napusti Meku nose}i dva zlatna srnda}a27 i had`erul esved (crni kamen), pa ih zakopa u bunar, a on i njegova pratnja odo{e u Jemen. Bili su veoma o`alo{}eni zbog izlaska iz Meke i ostavljanja vrijedne imovine. Procjenjuje se da je vrijeme Ismaila, a.s., bilo dvadeset vjekova prije nove ere, pa je stoga pleme D`urhum boravilo u Meki otprilike 21 vijek, a vladali su Mekom oko 20 vjekova.
Zape~a}eni d`enetski napitak 29 Huzaat su ovladali Mekom i preuzeli dio vlasti Beni - Bekra, a plemena Mudara su imala tri du`nosti, tj. tri dozvole u vrijeme hodo~a{}a. Prvo: da upute ljude, hodo~asnike, s Arefata na Muzdelifu i da odobre njihov povratak s Mine u Meku. To su ~inili ljudi Benu-Gavs bin Mere, iz porodice Ilijas bin Mudara. Oni su imali nadimak Sufe, {to zna~i slu`benici Kabe. Zna~aj odobrenja svodio se na to, da ni jedan hodo~asnik nije smio baciti kamen~i}e dok to ne u~ini prvo Sufa. Kad on to uradi, ~ine to i ostali hodo~asnici. Kad bi zavr{ili bacanje i krenuli s Mine, Sufe bi stale na Akabi i ~ekale da svi hodo~asnici pro|u. Kada se prekinuo lanac Sufa, njih je naslijedila porodica Benu - Sa’d bin Zejd Munat iz plemena Temim. Drugo: briga o skupnom povratku hodo~asnika, na Minu izjutra prvog dana prino{enja `rtvi. To su obavljali Benu - Advan. Tre}e: po{tovanje svetih mjeseci - “E{huru - l - hurum”. O po{tovanju ovih mjeseci vodili su ra~una Benu-Temim bin Adijj, iz plemena Benu - Ken’anet.28 Porodica Huzaat vladala je Mekom trista godina.29 U njihovo vrijeme Adnaniti se raseli{e po Ned`du i obroncima Iraka i Bahrejna. Na obroncima Meke ostado{e porodice Kurej{ i to Hulul, Harm i male porodice razbacane po njihovom narodu, Benu - Kinane. One nisu imale nikakvu vlast u Meki, a ni nad Kabom, sve do dolaska Kussaj bin Kulaba.30 Historija je zabilje`ila da je Kussajev otac umro dok je Kussaj jo{ bio dojen~e. Majka mu se preudala za ~ovjeka iz Benu - Uzreta, koji se zvao Rebiat ibn Haram. On je odvede u svoj kraj na obroncima [ama. Kad je Kussaj odrastao, vratio se u Meku. Mekom je tada upravljao Hulejl bin Habe{e iz plemena Huzaat. Kussaj zaprosi njegovu k}er Hubu i o`eni se njom, po dozvoli oca joj Hulejla.31 Nakon Hulejlove smri, do|e do ratova izme|u plemena Huzaat i Kurej{, {to omogu}i Kussaju da zagospodari Mekom i Kabom. Postoje zabilje`ene tri verzije o uzrocima ratova izme|u ova dva plemena. Prva verzija Kad je Kussaj izrodio djecu i stekao veliko bogatstvo, ~ast i ugled, a nakon propasti Hulejla, odlu~i da preuzme vo|stvo nad Mekom i Kabom. Smatrao je da je on pre~i od Huzaata i Benu - Bekra, jer su Kurej{ije ~istokrvni Arapi i nasljednici Ismaila. Zbog toga je pao dogovor izme|u jednog Kurej{ije i ~ovjeka iz Benu Ken’aneta o progonu plemena Huzaat i Benu - Bekra iz Meke, pa to i u~ini{e.32 Druga verzija Hulejl je, kako smatra pleme Huzaat, oporu~ilo Kussaju da upravlja Mekom i Kabom.33 Tre}a verzija Hulejl je poklonio k}eri Hubi vlast nad Kabom i postavio Ebu - Gib{ana Huzaata njenim pomo}nikom, pa postade Ebu - Gib{an klju~ar Kabe. Nakon smrti Hulejla, otkupi Kussaj
30 Zape~a}eni d`enetski napitak ovo upravljanje nad Kabom od Ebu - Gib{ana za mje{inu vina. Huzaat se rasrdi zbog ovakvog poigravanja sa svetim mjestom i poku{a zabraniti Kussaju vlast na Kabom. Kussaj okupi Kurej{ije i Benu - Ken’anet da protjera Huzaat iz Meke. Tako se i desilo.34 Bilo kako bilo, sve nam ovo govori da je nakon Hulejlove smrti i poslova koje su obavljale Sufe, do{ao Kussaj s Kurej{ijama i Ken’anijama i rekao Huzaatu: “Mi smo zaslu`niji i dostojniji za ove poslove, stoga smo pre~i od vas.” Me|utim, Huzaat ih istog momenta napade s onim {to su imali pri sebi, ali ih on nadja~a. Dakle, Huzaat i Benu - Bekr bili su pora`eni od Kussaja. On ih je `estoko potukao u otvorenom krvavom sukobu, te obaplemena postado{e njegov plijen. Nakon ovog poraza, Huzaat i Benu - Bekr zatra`i{e primirje. Tada su morali javno priznati da je Kussaj zaslu`an da bude poglavar Kabe i Meke i da mu je sva krv koju je prolio u prethodnojbitki opro{tena, a da jo{ povrh toga Huzaat i Benu - Bekr moraju dati Kurej{ijama i Ken’anijama krvnu od{tetu. Presudu o svemu tome je izrekao Ja’mur bin Arif iz Benu - Bekra, pa je on tada prozvan “E{ - {e - dah”.35 Kussaj je preuzeo vlast nad Kabom i Mekom polovinom petog stolje}a n.e. ili ta~nije, 440. g.n.e.36 Poslije njega su Kurej{ije preuzele potpuno upravu i gospodstvo nad Mekom, gradom koji postade vode}i vjerski centar, posje}ivan od Arapa cijelog Arabijskog poluotoka. Kussaj je doveo svoje pleme u Meku, a upravu nad Mekom i obavljanje mnogih va`nih poslova vezanih za hodo~a{}e rasporedio na Kurej{ije. On proglasi da su Ali Safvan, Nes’at, Udvan i Meret ibn Avf dobili odre|ene va`ne poslove i vladaju}e polo`aje u Meki.37 Kussaj je u narednom periodu odigrao zna~ajnu ulogu u organiziranju poslova u Meki. On je osnovao “Daru - n - Nedveti” - Vije}nicu, s lijeve strane haremi - {erifa Kabe, okrenuv{i joj vrata u mesd`id. Vije}nica je bila zborno mjesto Kurej{ija, na kome su donosili va`ne odluke. Ova Vije}nica je prema{ila sva o~ekivanja Kurej{ija svojom funkcijom. Ona je bila pozornica na kojoj su se donosile va`ne odluke, razmjenjivala mi{ljenja, vodile rasprave i u njoj su se rje{avali svi problemi na najbolji na~in.38 PO^ASNE FUNKCIJE KOJE JE OBAVLJAO ILI NADZIRAO KUSSAJ 1. Upravljanje i predsjedavanje Vije}nicom i Vije}em, gdje su rje{avani svi va`ni problemi, dono{ene sve va`ne odluke i obavljane svadbe i vjen~anja. 2. Vojno vo|stvo; organizacija i ustrojstvo vojnih aktivnosti. Svi vojni pohodi organizirani su pod njegovim vo|stvom. 3. Pokroviteljstvo i povjerenstvo nad Kabom. Samo je on mogao otvoriti vrata Kabe i niko
Zape~a}eni d`enetski napitak 31 drugi. On je dr`ao klju~ Kabe i li~no opslu`ivao Kabu u svakom pogledu. 4. Opskrba - had`ija hranom i vodom; za njih su pravili korita s vodom, i zasla|ivali je hurmama i gro`|icama, te bi ljudi pili prilikom dolaska u Meku. Svaki hodo~asnik mogao je besplatno piti vodu, koja je od posebne va`nosti bila u tim `arkim krajevima.39 5. Spremanje hrane had`ijama (rifade) kao {to se sprema gostima. Kusaj je propisao Kurej{ijama porez u vrijeme sezone had`a i oni su taj imetak davali Kusaju. Od tog poreza nabavljala se hrana za siroma{ne hodo~asnike.40 Sve ove poslove kontrolirao je ili li~no obavljao Kussaj. Slavu je do`ivio i njegov sin, Abdu Menaf, jo{ za o~eva `ivota. Kussaj je imao starijeg sina, Abduddara, ali je Abdu Menaf bio sposobniji. Kussaj re~e mla|em sinu Abdu Menafu: “Poslat }u te me|u narod, tj. predlo`it }u te, pa ako te oni prihvate i izaberu, onda }u ti ostaviti u amanetu poslove od interesa za Kurej{ije, Meku i Kabu.” On mu za `ivota dade upravu na Vije}nicom, pokroviteljstvo nad Kabom, vojno vo|stvo i brigu o opskrbi had`ija. Kussaj nije imao ni jednu primjedbu na obavljanje njegovih poslova, a sin mu je radio kako za o~eva `ivota, tako i nakon njegove smrti. Kad je Abdu Menaf umro, njegove poslove naslijedili su mu sinovi. Me|utim, sve je bilo u redu, dok se nisu pobunili sinovi Abduddara, starijeg Kussajevog sina, koji su hlepili za polo`ajem i vla{}u. Tada su se Kurej{ije podijelile u dva tabora, te umalo da ne zarati{te. Me|utim, uspostavi{e primirje i podijeli{e me|usobno vlast izme|u sinova Abdu Menafa i Abduddara. Opskrba vodom i hranom pripade sinovima Abdu Menafa, a Vije}nica i ~uvanje Kabe sinovima Abduddara. Benu Abdu Menaf su sve va`nije odluke donosili po tradicionalnom obi~aju Arapa, bacanjem kocke ili izvla~enjem strjelica. Tim putem `eljeli su obezbijediti i naslije|e poslova oko Kabe. Oni kockom izvuko{e Hi{am bin Abdi Menafa, koji naslijedi sikajet i refadet (opskrbu vodom i hranom), {to je i obavljao do svoje smrti. Kad je Hi{am umro, njega naslijedi njegov brat EL - Muttalib ibn Abdi Menaf, a poslije njega naslijedili njegov brat El - Mutalib bin Abdi Menaf, a poslije njega Abdul - Muttalib ibn Hi{am ibn Abdi Menaf, djed Resulullaha, a.s. Poslije njega obavljali su i naslje|ivali taj posao sve do dolaska islama. Tada je briga oko Kabe bila u rukama Abbas bin Abdul - Muttaliba.41 Kurej{ije su imale i druge funkcije osim ~etiri spomenute, a dijelili su ih i na ostale familije. Oni formira{e u Meki vlast sli~nu vlasti u demokratskim dr`avama. Imali su ustrojstvo vlasti sli~no ustrojstvu u nekim zemljama danas. Imali su vije}e i zasjedanje parlamenta. Evo slike tih vladaju}ih funkcija: 1. uprava nad mejsirom pomo}u obra}anja kipovima.42 Tim poslom su upravljali Benu - D`umh; (El - Isar); 2. briga o imetku i poklonima zavje{tanim bogovima - kipovima Kabe. U tu slu`bu ubrajalo se i rje{avanje sporova i nesuglasica. Taj posao imali su u svojim rukama Benu- -
32 Zape~a}eni d`enetski napitak Sehm; (Tahd`iru l - emral); 3. vladaju}e vije}e, kojim su upravljali Benu - Esed; (E{ - [ura); 4. odre|ivanje krvarine i drugih kazni, o tome se brinulo pleme Benu - Temim; (El - I{nak); 5. ~uvanje nacionalne - plemenske zastave, to je radilo pleme Benu - Umejje; 6. ure|enje {atora za hodo~asnike, kao i briga o konjici. Zadatak tog posla izvr{avali su Benu - Mahzum; (El - Kubbe); 7. Posredovanje i izmirivanje zara}enih plemena. Time su se bavili Benu - Adijj.43 VLAST KOJU SU IMALI OSTALI ARAPI Ranije smo govorili o seobi plemena Kahtanija i Adnanija, te da su oni me|usobno podijelili arapske zemlje. Ona plemena koja su bila u blizini Hire, bila su pod nadzorom arapskog kralja u Hiri, a ona koja su bila u pustinji [ama, bila su pod nadzorom Gassanija. Taj nadzor je u stvari bio samo na papiru, jer su plemena imala punu slobodu u vlasti. Potpunu samostalnost imala su jedino beduinska plemena koja su `ivjela u unutra{njosti Arabijske pustinje. Svako pleme imalo je svoga plemenskog vo|u - starje{inu, svoju unutra{nju vlast, te je svako pleme bilo kao samostalna dr`avica, ~ije je ustrojstvo bilo plemenska privr`enost, ~uvanje me|usobnog interesa, ~uvanje i odbrana zemlje od neprijatelja. Poglavar plemena u`ivao je veliki ugled. Bio je poput kralja u svojoj dr`avi. Pleme je po{tovalo rije~ starje{ine - bilo u miru ili u ratu. Njegova vlast bila je jaka kao vlast najja~eg diktatora. Kad bi se on zavadio s nekim drugim, imao je iza sebe hiljade spremnih sablji, imao je ljude koji nisu pitali za uzrok sukoba, a niti su tra`ili obja{njenje. Slijepo su slu{ali naredbe svoga plemenskog vo|e. Jedino je postojala rodbinska konkurencija za vlast. Ro|aci su se me|usobno natjecali u dare`ljivosti i ~asti prema gostu, plemenitosti, pokazivanju juna{tva, hrabrosti, odbrani obespravljenih, a sve to kako bi stekli ve}i ugled me|u ljudima; posebno su imali pjesnike, glasnogovornike plemena. Time bi se uzdizali iznad rivala u presti`u za vlast. Arapi su bili veoma rje~it narod. Naro~ito su bili nadareni pjesni{tvom. Pjesnici su zauzimali posebno mjesto u dru{tvu. Oni su jezikom branili pleme, pa njihov ugled nije ni u ~emu zaostajao za ugledom ljudi na vlasti. Poglavari i velikodostojnici plemena imali su posebne privilegije u raspodjeli plijena. Oni su u`ivali slijede}e povlastice: mirba’a, saffij, ne{itat i fudul. Mirba’a, zna~i ~etvrtina plijena; Saffij je sve ono {to poglavar uzme li~no za sebe prije raspodjele; Ne{itat je sve {to poglavar usput zaplijeni prije povratka u pleme;
Zape~a}eni d`enetski napitak 33 Fudul je ostatak nakon raspodjele plijena, koji se ne mo`e podijeliti na jednake dijelove ratnicima kao: deve, konji i sli~no: POLITI^KA SITUACIJA U ARABIJI Govorili smo o arapskim vlastima, pa ka`imo ne{to i o op}oj politi~koj situaciji. Te{ku politi~ku situaciju imale su tri arapske pokrajine koje su grani~ile sa stranim zemljama. Neosporno je da je politi~ka situacija utjecala direktno na dru{tvenu i ekonomsku situaciju. Stoga je u ovim pokrajinama stanje bilo veoma te{ko. Nije se osje}ao nikakav napredak. Narod je bio klasno podijeljen. Postojali su gospodari i robovi, ili vladaju}i i potla~eni sloj. Gospodari su u ovim pokrajinama bili, uglavnom stranci. Oni su imali svo bogatstvo u svojim rukama, a robovi su bili stalni du`nici. To je bilo sli~no kao kad bi predo~ili sebi raju koja obra|uje poljoprivredna dobra s kojih svi prihodi idu vlastima. Vlast ih koristi, tro{i za provod, u`ivanje, za darove, za mito i korupciju, a raja u svojoj sljepo}i tumara kroz vje~nu tminu iz koje i ne tra`i izlaz niti poku{ava iza}i. Oni nemaju kome da se po`ale, a niti ima ko da ih za{titi, jer iz tog stanja nema izlaza. Pomirljivo podnose ropstvo i sve vrste muka, jer smatraju da je tako Bogom dano, te da je vlast primarna, a njihovo pravo sekundarno. Susjedna plemena tih pokrajina bila su dosta prevrtljiva i nestabilna. Nisu imali neke posebne `ivotne ciljeve. Povremeno su upadali u Irak i [am, tumaraju}i za hranom. Arapi u unutra{njosti Arabije tako|er su bili me|usobno nepovezani. Oni su uglavnom bili optere}eni plemenskim porijeklom, nesuglasicama, obi~ajima, vjerom itd. Nisu imali jaku centralnu vlast koja bi ih za{titila u nevolji i odbranila od zla. ARAPI I HID@AZ Svi Arapi su s po{tovanjem gledali na Hid`az. Veoma ih je interesirala politi~ka situacija u njemu. Hid`az je za njih bio prolaz do vjerskog centra svijeta, do Meke, do Kabe. Stoga su i na Hid`az gledali kao na svetu oblast. Vladare Hid`aza su po{tovali kao ~uvare vjerskog centra Meke i sveti{ta Kabe. Za Meku smo rekli da je bila prijestolnica u kojoj je funkcionirala i vjerska i svjetovna vlast. Va`ne odluke su se donosile u hramu Kabe. Glavni zadatak vlasti bio je briga o poslovima od interesa za hodo~asnike. U Meki je radilo i sudstvo. Oni su sudili po vjerskom pravnom zakonu Ibrahima, a.s. Iako je vlast u Hid`azu li~ila na vlast u dana{njim parlamentarnim sredunama, ipak je
34 Zape~a}eni d`enetski napitak bila preslaba da podnese ovoliki teret dr`ave s najve}im vjerskim centrom na svijetu. To se pokazalo ta~nim, posebno kad je do{lo do sukoba s Abesincima, o ~emu }e biti rije~i. VJERE ARAPA Ve}ina Arapa slijedila je dugo vremena vjeru Ismaila, a.s., koji ih je pozivao vjeri svoga oca Ibrahima, a.s. Oni su vjerovali u Boga, Jednog Jedinog i ispovijedali Bo`iju vjeru. To je trajalo jedno izvjesno vrijeme, dok nisu po~eli zaboravljati Bo`ije opomene i zabrane. I pored sve ve}eg zapadanja u idolopoklonstvo, uvijek je postojao vrhovni Bog - Allah, d`.{., kome su se obra}ali u te{kim situacijama. Neke islamske obrede had`a izvr{avali su sve do dolaska na vlast Amra ibn Luhaja poglavara plemena Huzaat. On je odrastao u pobo`noj sredini koja je po{tovala Bo`ije granice. Odlikovao se iskreno{}u i bogobojazno{}u, pa ga je narod zavolio. Smatrali su ga velikim ~ovjekom. On otputova u [am da posjeti podru~je iz kojega je bilo najvi{e poslanika i u koje je do{lo najvi{e Bo`ijih objava. Tamo vidje da stanovnici obo`avaju kipove, pa mu se to dopade i povjerova da su oni u pravu. Iz [ama se vrati nose}i sa sobom kip zvani Hubel, pa ga postavi u Kabu. Zatim pozva stanovni{tvo Meke u mnogobo{tvo. Oni se listom odazva{e, po{to su cijenili Amr ibn Luhaja, pa su smatrali da je i to ~emu ih poziva dobro. Za kratko vrijeme, stanovnici cijelog Hid`aza po~e{e slijediti stanovnike Meke. Oni su vlasnici Kabe i stanovnici Harema.44 Me|u najstarije kipove u Kabi ubrajao se i bog “Menat”, kojeg su dovukli s obale Crvenog mora, iz nekog mjesta blizu Kudejda. Zatim je poznat “Lat”, kojeg su donijeli iz Taifa i “Uzat”, kojeg su nabavili u Vadi Nahlu. Ova tri kipa su bila i najve}a. [irk - mnogobo{tvo je iz dana u dan uzimalo sve vi{e i vi{e maha. Broj kipova se stalno pove}avao. Bilo ih je na svakom mjestu Hid`aza. Spominje se da je Amr ibn Luhaja imao vezu sa d`inima, pa ga jedan od d`ina obavijestio da su kipovi iz perioda Nuhovog, a.s., naroda, a koji su se zvali Vedd, Suvaa, Jegus, Jeuk i Nesr, zakopani u D`iddi, pa ih treba prona}i i donijeti u Kabu. On na|e ove kipove u mjestu Tihama, na obali Crvenog mora sjeverno od Hid`aza, i donese ih u Kabu. Kada do|e vrijeme hodo~a{}a, on ih prikaza hodo~asnicima, a potom ih opet smjesti u Kabu. Od tog vremena, svako pleme je imalo svoga boga - kipa, pa ~ak i svaka ku}a zasebno. Harem Kabe ispuni se kipovima. Evidentno je, da je u vrijeme osloba|anja Meke, Resulullah, a.s., zatekao 360 kipova. On ih je poobarao i porazbijao, a zatim je naredio da sve ostatke iznesu iz Harema i da ih spale.45
Zape~a}eni d`enetski napitak 35 Tako mnogobo{tvo i vjera u kipove postado{e prava manifestacija cijelog stanovni{tva predislamske Arabije, koje je neprestano mislilo da jo{ uvijek slijedi vjeru Ibrahima, a.s. Arape predislamskog doba zvali su “El - D`ahilijjun”, neznalice u vjeri. Oni su imali posebne obi~aje i vjeru, ceremonije u samim molitvama ispred kipova, koje je opet izmislio najvi{e Amr bin Luhaj. Ono {to bi on radio, mnogi su smatrali lijepom novotarijom, kojom }e uljep{ati Ibrahimovu vjeru, koju su ve} uveliko izopa~ili. Evo nekih ceremonija pri obo`avanju kipova: 1. Stajali su i zadr`avali se kraj kipa kome su se molili i od kojeg su tra`ili za{titu, pomo}; molili za `elju; vjerovali u njegov {efa’at - zauzimanje kod Boga za po~injene grijehe, itd. 2. Oko kipa su ~inili hodo~a{}e, tavaf, ili obilazak oko njih, ~inilu su pred njim sed`du i bili ponizni i skru{eni. 3. Pred kipom su klali `rtvu, putem koje su se nastojali pribli`iti njegovoj svetosti. Pred njim su klali i stoku svakodnevno, te prizivali ime doti~nog kipa. Ovakvu vrstu klanja Allah, d`.{., zabranjuje muslimanima, kao i meso od tako zaklane stoke. Allah, d`.{., ka`e: “i {to je na `rtvenicima `rtvovano.” (5:3) kao i : “I ne jedite ono pri ~ijem klanju nije spomenuto Allahovo ime.” (6:121) 4. Jedan od vidova pribli`avanja bo`anstvu bilo je i prino{enje jela i pi}a kipovima. Tako|er su odvajali od svoje ljetine i stoke i donosili pred kip. A od svega toga najneobi~nija stvar je, da su uvijek odvajali dio za Allaha, vrhovnog Boga. Oni su imali obi~aj da neke stvari za koje su znali da pripadaju samo Allahu, ne pripisuju kipovima, ali tako|er nisu prenosili na Allaha, d`.{., ono {to su smatrali da pripada samo kipu u danoj situaciji. Uzvi{eni Allah, d`.{., rekao je: “oni odre|uju za Allaha dio ljetine i dio stoke koju je On stvorio, pa govore: ‘Ovo je za Allaha!A ovo za bo`anstva na{a!’ Me|utim, ono {to je namijenjeno bo`anstvima njihovim ne sti`e Allahu, dok ono {to je odre|eno za Allaha sti`e bo`anstvima njihovim. Kako ru`no oni sude!” (6:136) 5. Jedan od na~ina pribli`avanja kipu bilo je prino{enje stoke i plodova, {to smo ve} spomenuli. Allah, d`.{., ka`e: “Ova i ova stoka, i ti i ti zemaljski plodovi su zabranjeni, smiju ih jesti samo oni kojima mi dozvolimo” - tvrde oni - “a ove i ove kamile je zabranjeno jahati. Ima stoke prilikom ~ijeg klanja ne spominju Allahovo ime, izmi{ljaju}i o Njemu la`i...” (6:138) 6. U obrede pribli`avanja kipu spadalo je obo`avanje odre|enih vrsta stoke: “behiret, saibet, vesilet i hamj”. Ibn - Ishak ka`e: “El - behiret ili es - saiba oslobo|ena je deva, tj. ona koja je izrodila deset `enskih deva izme|u kojih nema mu{ke deve. Ovu vrstu deve ne ja{u, ne {i{aju joj dlaku, ona ne radi te`a~ke poslove i njeno mlijeko ne pije niko osim gost. Ako ona ponovo rodi `ensku devu, mladun~etu prore`u uho i prema njoj se postupa kao i prema njenoj majci. Ta posljednja, ili jedanaesta deva, zove se behiret - k}er saibe (oslobo|ene deve)
36 Zape~a}eni d`enetski napitak El - Vesilet: ovca koja je ojanjila pet puta po dvoje `enske janjadi. Ona se zove vesilet. Janjad koja do|u na svijet poslije toga, jedu samo mu{karci, osim ako rodi mrtvo janje, pa njega jedu svi. El - Hami je el - fahl, a fahl je dromedar - mu`jak deve s kojim je ona izrodila deset `enskih deva izme|u kojih nema mu{ke deve. Njegova le|a su na cijeni (za{ti}ena), ne ja{e ga niko, ne radi nikakve poslove, ne {i{a mu se dlaka i slu`i samo za rasplodnju. O tome Kur’an ka`e: “Allah nije propisao behiru, ni saibu, ni vasilu a ni hama. To oni koji ne vjeruju, govore o Allahu la`i, a ve}ina njih nema pameti.” (5:103) Allah, d`.{., tako|er ka`e: “Oni govore: ‘Ono {to je u utrobama ove stoke dozvoljeno je samo mu{karcima na{im, a zabranjeno na{im `enama. A ako se plod izjalovi, onda su u tome sudionici.’” (6:139) Me|utim, postoji i druga~ije tuma~enje ovih vrsta stoke.46 Seid bin El - Musejjib smatra da su ove vrste stoke odre|ene samo za njihove idole,47 a u autenti~nom hadisu, koji je “merfu” tj. besprekidno prenesen od Resulullaha, a.s., stoji: “Amr bin Lihj bio je prvi koji je za{titio i oslobodio ove vrste `ivotinja i uveo ih u obred bo`anstva.”48 Sve prethodne radnje, Arapi su ~inili da bi udovoljili bo`anstvima, vjeruju}i da }e ih bo`anstva pribli`iti Allahu, biti posrednik do Allaha, i da }e se kod Allaha zauzimati za njih. Kur’an o tome ka`e: “Mi im se klanjamo samo zato da bi nas {to vi{e Allahu pribli`ili.” (39:3) i: “Oni se, pored Allaha, klanjaju onima koji im ne mogu nauditi niti im mogu kakvu korist pribaviti i govore: ‘Ovo su na{i zagovornici kod Allaha.’” (10:18) Arapi su vr{ili raspodjelu mnogih stvari uz pomo} strjelica bez perja, koje su slu`ile za kockanje i igru. Bile su tri vrste strjelica: na kojima je pisalo “Da” i na kojima je pisalo “Ne” - koje su upotrebljavali za dono{enje odluka vezanih za posao, putovanje, `enidbu i sl. Ako bi iza{la strjelica sa “Da”, onda bi taj posao uradili, a sa “Ne”, ne bi ga uradili te godine, nego bi ponovo bacali sljede}e godine i tako redom. Bilo je strjelica u kojima je bila voda ili krv, pa vrsta na kojoj je pisalo “od vas je” i “nije va{“ i “oboje”. Tako npr. ako bi sumnjali u ne~ije porijeklo, odveli bi ga pred Hubela, i poveli stotinu kurbana koje bi predali vra~u. Ovaj bi bacao strjelice i ako bi ispalo “od vas je”, zna~i, va{e je dijete i ima pravo naslije|a, a ako bi iza{lo “nije va{“, ne bi imao pravo naslije|a. Ako bi iza{lo “oboje”, ostalo bi dijete uz tu porodicu, bilo bi kao i njihovo, ali bez naslije|a i bez o~instva. Sli~no strjelicama su kremen i hazardne igre koje su vezane za opkladu. Uz opkladu bi dijelili meso `rtve prinesene bo`anstvu i zaklano odabirom strjelica. Arapi su vjerovali u rije~i kahina, arrafa i muned`d`ima. Kahin je prorok, koji prori~e budu}nost. On se izdaje za poznavaoca tajni. Me|u njima ima onih koji smatraju da su sljedbenici d`ina i da im d`ini donose vijesti.
Zape~a}eni d`enetski napitak 37 Arraf je onaj koji sebe smatra poznavaocem doga|aja s uzrocima i posljedicama koje navodi u danoj situaciji. On je poga|ao na primjer ko je kradljivac, gdje se kra|a dogodila, {ta je ukradeno i uop}e neke svakodnevne stvari. Muned`d`im je onaj koji gleda zvijezde i planete, i ra~una njihovo kretanje i polo`aje kako bi znao situaciju na dunjaluku i ono {to }e se desiti u budu}nosti.49 Vjerovanje ovim ljudima je u stvari vjerovanje u zvijezde, a jedna od vrsta tog vjerovanja bilo je vjerovanje da zvijezde izazivaju ki{u, pa su govorili: pala je ki{a zbog te i te zvijezde.50 Me|u Arapima je bilo rasprostranjeno sujevjerje (tijere) - lo{ predznak ili pesimizam. Oni su u tom sujevjerju i{li tako daleko da su prelazak ma~ke preko puta ili prelijetanje ptice iznad glave, smatrali nesre}om. Prilazili bi ptici (ili muflonu), te je popla{ili, pa ako bi ona pobjegla na desnu stranu, oni bi nastavili sa zapo~etim poslom i smatrali da je u njemu hair, a ako bi pobjegla na lijevu stranu, oni bi odustali od toga posla vidjev{i u tome lo{ predznak. Ovim vrad`binskim obi~ajima mogu se pridodati jo{ - no{enje ze~ije {ape oko vrata, zatim zaziranje od nekih dana ili mjeseci, od nekih `ivotinja, ku}a, `ena, vjerovanje u zaraznu bolest i sovu. Vjerovali su da se du{a ubijenog ne}e smiriti dok se ne podmiri krvna osveta i du{a mu postaje sovom i lebdivazduhom i da }e govoriti: “Vratite me u tijelo, vratite me u tijelo!”, ili: “Napijte me, napijte me!”, pa ako se izvr{i osveta ili uzme krvarina, ona }e u}i u tijelo i smirit }e se.51 Eto, tako su vjerovali Arapi predislamskog doba, iako su imali i ostataka Ibrahimove, a.s., vjere, koju nisu u potpunosti napustili, kao: veli~anje Kabe, obila`enje ili tavaf oko Kabe, obavljanje had`a, umre, stajanje na Arefatu, Muzdelifi i klanje kurbana. Tako|er su u to sve unosili bida’te - novotarije. Kurej{ije su govorile: “Mi smo sinovi Ibrahima i nasljednici Kabe, mi smo njeni vlasnici i stanovnici Meke. Niko od Arapa nema takva prava i takav polo`aj.” Sebe su znali nazivati El - Hums, a to je zajedni~ki naziv pripadnika plemena Kurej{, Kinana i D`edil. “Mi ne smijemo napu{tati Harem i skinuti Ihrame.” Oni nisu stajali na Arefatu, niti su ifadu ~inili s Arefata, nego su to ~inili s Muzdelife (ifada je grupni povratak s Arefata). O tome Allah, d`.{., ka`e: “Zatim krenite odakle kre}u ostali ljudi.” (2:199) Oni su govorili tako|er: “Mi, El - Hums, ne smijemo drobiti hranu i pr`iti je na maslu, dok smo u ihramu. Mi ne ulazimo u {atore od kostrijeti, a kada se odmaramo, odmaramo se samo u ku}ama, sve dok smo u ihramima.”52 Govorili su tako|er: “Ko je do{ao u Hram i donio sa sobom hranu, ne treba jesti tu hranu u vrijeme had`a i umre.”53 Tako|er su naredili stanovnicima van Harema da svoj prvi tavaf oko Kabe moraju obaviti u odje}i nekog od El - Humsa, a ako ne na|u odje}u (a mu{karci su), onda }e obilaziti Kabu goli. @ene su skidale svoju odje}u osim otvorene ko{ulje. O obla~enju Allah, d`.{., ka`e: “O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad ho}ete da molitvu obavite.” (7:31)
38 Zape~a}eni d`enetski napitak Ako neko od mu{karaca ili `ena bude po~a{}en da tavafi u svojoj odje}i u kojoj je do{ao, bacit }e je poslije tavafa i ne}e je koristiti vi{e ni oni, a ni drugi. Obi~aj im je bio da ne ulaze u svoje ku}e na glavni ulaz ako su u ihramima, nego bi na zadnjoj strani ku}e napravili otvor kroz koji bi ulazili i izlazili. Takvu besmislenost smatrali su dobro~instvom. Kur’an je to zabranio, pa Allah, d`.{., ka`e: “Ne iskazuje se ~estitost u tome da sa stra`nje strane u ku}e ulazite, nego je ~estitost u tome da se Allaha bojite.” (2:189) Sva ova vjerska ubje|enja predislamskih Arapa bila su ~isti {irk ili mnogobo{tvo. To isto je i vjerovanje u kipove, u vrad`bine, u izmi{ljotine itd. ^ak su i jevreji, kr{}ani, me|usije - poklonici vatre, Sabejci i drugi, nalazili puteve da prodru u Arabiju sa svojim vjerskim ubje|enjima i obi~ajima. Jevreji su imali najmanje dva perioda kada im je uspjelo da prodru na arabijsko tlo. 1. Njihova seoba u vrijeme ratnih pohoda Asirije i Babilonije u Palestinu. Do osvaja~kih pohoda do{lo je zbog pritiska na jevreje, ru{enja njihovih gradova i njihovih hramova od strane kralja Nabukodonosora, 589. g. p.n.e. Ve}ina zarobljenih jevreja odvedena je u Babiloniju, a odatle da podijele napu{tenu zemlju od Palestine do Hid`aza i da se udoma}e na sjeveru Arabije.54 2. Poslije rimskog zauzimanja Palestine, pod vo|stvom rimskog vo|e Tita, 70. g.n.e., Rimljani su vr{ili pritisak na jevreje, te nakon ru{enja njihovih hramova, vi{e jevrejskih plemena odlazi u Hid`az. Oni se naseli{e u Jesrib (Medinu), Hajber i Tejmu. Izgradi{e naselja, sela i tvr|ave. Tako do|e `idovska vjera u Arabiju, putem njihovih muhad`ira (izbjeglica). Jevreji postado{e i politi~ki faktor o kojem se govorilo pred pojavu islama, a posebno u vrijeme prvog stolje}a islama. Kada se islam po~eo {iriti, u Arabiji su `ivjela poznata jevrejska plemena: Hajber, Nadir, Mustalek, Kurejza, Kajneka, a ~uveni pisac djela “Vefaul - Vefa”, Es - Srmhudi, spominje na 116. strani svoje knjige preko dvadeset jevrejskih plemena.55 Jevrejska vjera je stigla i u Jemen preko Es’ada Ebi - Kureba, koji je kao borac i{ao u Jesrib i tamo primio jevrejstvo. On je sa sobom poveo dvojicu rabina iz plemena Benu - Kurejza u Jemen. Jevrejska vjera brzo se {irila u Jemenu, tako da je dolaskom na vlast Es’adovog sina Jusufa u Jemenu, Zu Nuvas udario na kr{}ane Ned`rana i pozvao ih da prime jevrejstvo. Kad oni odbi{e, on ih pobaca u iskopane jame i zapali ih. U vatri su gorjeli, bez razlike, mu{ko i `ensko, i staro i mlado. Navodi se da je broj `rtava bio izme|u 20 i 40 hiljada. Taj doga|aj desio se oktobra, 523. g.,56 a Kur’an navodi dio ove pri~e u poglavlju “El - Burud`”. Kr{}anska vjera je do{la u Arabiju putem vizantijske i abesinijske okupacije. Prva abesinska okupacija Jemena bila je 340. g.n.e. i trajala je do 378. g.57 U tom periodu, u Jemenu po~elo je propovijedanje evan|elja u svim pokrajinama. Tada je u Ned`ran do{ao
Zape~a}eni d`enetski napitak 39 i neki veliki pobo`njak, zvani Fimijan, pa je i Ned`rance pozvao u kr{}ansku vjeru. Zbog njegove pobo`nosti svijet mu povjerova, a kad njihov vo|a Malbu primi tu vjeru, primi je i ostalo stanovni{tvo.58 Kad su Abesinci u{li u Jemen, pogazi{e ono {to je u~inio Zu - Nuvas, a Ebreha zauze vlast. On po~e {iriti kr{}ansku vjeru veoma brzo i na veoma {irokom podru~ju. To dose`e takve granice da je u Jemenu `elio sagraditi Kabu, kako bi odlazak u Meku zamijenio dolaskom u Jemen. On krenu da sru{i Kabu u Meki, pa ga Allah primjerno kazni i za ovaj i za onaj svijet. Kr{}anstvo su prihvatila arapska plemena Gasasine, Taglub, Tajj, a i neka plemena koja su grani~ila s Bizantijom, a prihvatili su ga i neki vladari Hire. Obo`avanje vatre (el - med`usijje), uglavnom su prihvatili Arapi koji su `ivjeli u pograni~nim predjelima Arabije prema Perziji. Sljedbenika ove vjere bilo je i u Iraku i Bahrejnu. Naro~ito ih je bilo u Ahsi i Hid`ru, gradovima Bahrejna, kao i na obali Arabijskog zaljeva. Tu vjeru slijedili su i mnogi Jemenci u vrijeme perzijanske okupacije. O sabijstvu nam govore mnoge arheolo{ke iskopine u Iraku. To je bila vjera naroda Ibrahima Kaldejskog. Kaldejci su bili semitski narod koji je vjerovao u astrologe i astrologiju. Ovoj vjeri su se priklonili mnogi stanovnici [ama i Jemena u pro{losti. Ali, nakon navale kr{}anstva i jevrejstva, to vjerovanje po~elo je gubiti svoje sljedbenike. I pored toga jo{ uvijek ima me|u ljudima ostataka tog vjerovanja, pomije{anog s obo`avanjem vatre, naro~ito u Iraku i na obalama Arabijskog zaljeva.59 VJERSKO STANJE Islam je zatekao sve ove religije i sva ova vjerovanja kod Arapa, ali ne u njihovom usponu, ve} u slabljenju i stagniranju. Idolopoklonici koji su se izdavali za sljedbenike vjere Ibrahima, a.s., bili su daleko od naredbi i zabrana Ibrahimovog, a.s., {erijata, daleko od plemenitog Ibrahimovog, a.s., ~udore|a - ahlaka. Duboko su gazili zabludama i grijesima, pa se vremenom razvijalo kod njih idolopoklonstvo ili mnogobo{tvo sa svim prate}im njegovim obi~ajima. Sve je to ostavilo duboke tragove na dru{tvenu, politi~ku i vjersku svijest tog naroda. Jevrejstvo se pretvorilo u dvoli~nost i diktaturu. Jevrejski poglavari su postali vrhovni gospod - bog svojoj naciji. Oni su sudili ljudima i diktirali njihovom sudbinom. Ljudi su pred njima polagali ra~un za privatne gre{ke, pa ~ak i za rije~i izgovorene {apatom. Sva njihova briga bila je vlast i blago. Prava vjera je slabila, {irilo se nevjerstvo, jeres, te ravnodu{nost prema u~enju, na koje Allah podsti~e i nare|uje svakome da ga po{tuje.
40 Zape~a}eni d`enetski napitak Kr{}anstvo je postalo idolopokloni~ka vjera, te{kog shva}anja, ono je uspostavilo ~udan spoj izme|u Boga i ~ovjeka. Stoga ono nije ostavilo duboke i stvarne tragove na Arape, koji su ga prihva}ali posebno zbog veoma razli~itog u~enja, i njegovog odraza na na~in `ivota koji su `ivjeli, i od kojeg se nisu mogli udaljiti. Stanje sljedbenika ostalih vjera kod Arapa bilo je kao i stanje mnogobo`aca - mu{rika. Njihova srca bila su sli~na, kao i njihovi obi~aji, njihova vjerska ubje|enja i njihov pogled na svijet. ARAPSKO PREDISLAMSKO DRU[TVO Nakon obrade politi~ke i vjerske situacije na Arabijskom poluotoku, ostalo nam je da ka`emo ukratko o dru{tvenim, ekonomskim i eti~kim prilikama toga doba. DRU[TVENE PRILIKE Arapi su imali nekoliko dru{tvenih slojeva s izra`enim me|usobnim razlikama. Odnos me|u ljudima plemstva bio je na visokoj ljestvici uspona i napretka. Ljudi su imali slobodu volje i govora, ma koji polo`aj imali u tom stale`u. Kad bi ~ovjek `elio pohvaliti arapske vrline, ~ast, hrabrost, plemstvo itd., u ve}ini slu~ajeva bi se u svojoj poeziji obra}ao `eni. @ena je bila u stanju, samo ako je htjela, dovesti ~itava plemena do mira ili ih zavaditi do te mjere, da me|u njima do|e do prolijevanja krvi, sukoba i ratova. Me|utim, i pored toga, mu{karac je bio glava porodice i nosilac glavne rije~i u ku}i. Mu` i `ena bili su vezani brakom, s dozvolom njenih roditelja ili staratelja, a ona nije imala pravo da im se suprotstavi. U drugim slojevima postojao je obi~aj mije{anja mu{karaca i `ena. To ne mo`emo objasniti druga~ije, osim da je vladao nemoral, bestidnost, razvrat i prostitucija. Ebu - Davud prenosi od Ai{e, r.a., da je vjen~anje u predislamsko doba bilo na ~etiri na~ina: 1. Postojao je brak poput dana{njeg. Za momka se na|e djevojka, zaprose je i oni se vjen~aju. 2. Mu` ka`e `eni, nakon zavr{enog mjese~nog ciklusa, da ide tom i tom ~ovjeku i tra`i da ona `ivi s njim. Njen mu` joj se ne primi~e dok ne ustanovi da nije trudna s tim ~ovjekom.
Zape~a}eni d`enetski napitak 41 Ako ostane trudna, njen mu` spolno op}i s njom ako ho}e. Ovo se ~inilo u slu~aju da ~ovjek nije imao djece pa je htio da mu se rodi dijete. Ovakav brak se zvao “nikahul - istibdai”. 3. Okupi se grupa od tri do deset osoba, pa op}e s jednom `enom. Ako ona ostane trudna, nakon poroda pozove sve u~esnike u sramnom ~inu i svi moraju do}i, a ona odabere onoga koga ona ho}e, da bude otac njenom djetetu. Taj uzima dijete i daje mu porodi~no ime. 4. Okupe se kod `ene mnogi mu{karci i ona ne smije odbiti nikoga ko je do{ao. To su uglavnom bile javne `ene. Na svoja vrata su stavljale zastavicu kao znak raspoznavanja njihove ku}e. Ko god je `elio u}i kod takvih `ena, znao je gdje ide. Ako bi takva `ena ostala trudna i rodila dijete, okupili bi se svi koji su joj dolazili, a onda bi pozvali fizionomiste - poznavaoce ljudske fizionomije. Zatim bi ona dala dijete onome kome sli~i i ono bi bivalo progla{eno njegovim i ne bi mogao to da odbije. Dolaskom Objave, Allah, d`.{., poni{tava sve vrste ovakvih brakova, a dozvoljava samo dana{nji islamski brak.60 Postojao je kod predislamskih Arapa jo{ jedan na~in braka. Naime, mu{karca i `enu spajale su sablje i koplja, tako {to su pobjenici iz plemenskih ratova uzimali `ene pobije|enih. Djeca ro|ena iz tih veza nisu imala nikakva prava na o~instvo, a sramota ih je pratila ~itavog `ivota. Poznato je da su Arapi predislamskog doba mogli imati onoliko `ena koliko su htjeli. ^ak su u isto vrijeme sklapali brak s dvjema ro|enim sestrama, kao i sa `enama svojih o~eva ako bi one ostale udovice ili bile pu{tenice. O tome govori Kur’an u poglavlju En - Nisa, ajet: 22 i 23. Tako|er su mu{karci mogli dati vi{e neograni~enih rastava (talaka) jednoj `eni.61 Blud i razvrat su uveliko vladali u svim slojevima arapskog predislamskog dru{tva. Ne mo`emo izdvojiti posebno ni jednu dru{tvenu ljestvicu, izuzev pojedinaca koji su ~asno `ivjeli i koji su blud smatrali nemoralom i velikom sramotom. Slobodne `ene su bile u boljem polo`aju od robinja i robinje su predstavljale veliku nesre}u; izgleda da Arapi uglavnom nisu smatrali sramotnim blud koji su ~inili. Prenosi Ebu - Davud, od Amra bin [uajba, a ovaj od svoga oca, pa od djeda i ka`e: “Ustao je neki ~ovjek i rekao: ‘Ta i ta osoba je moj sin. U~inio sam preljubu s njegovom majkom prije islama’, a Resulullah (s.a.v.s.) re~e: ‘Islam ne priznaje tvrdnju da je neko nekome sin, a vrijeme d`ahilijeta je pro{lo!’” Buhatija u svom “sahihu” u knjizi “En - Nikah”, naslovio jedno poglavlje ovako: “Nema braka osim s dopu{tenjem staratelja, dijete pripada onome u ~ijoj se postelji rodilo, a preljubniku kamenovanje.” Pri~a o me|usobnom prepiranju Sa’d bin Ebi - Vekasa i Abd ibn Zum’ata oko sina Zum’atove robinje, poznata je. Sin se zvao Abdurrahman ibn Zuma’at.62
42 Zape~a}eni d`enetski napitak Odnos oca i djece mogao se svrstati u nekoliko kategorija. Bilo je onih koji su govorili: “Na{a djeca su na{e d`igerice koje hode zemljom.” Abilo je i onih koji su ubijali `ensku djecu, ili ih `ivu zakopavali, boje}i se sramote: Bilo je i onih koji su ubijali svoju djecu jo{ u maj~inoj utrobi, boje}i se siroma{tva i sramote. O tome govori Kur’an u poglavljima i ajetima: 6:151; 16:58, 59; 17:31 i 81:8. Me|utim, ne mo`emo re}i da je ovo bio dominantni vid etike i morala. Arapima je bilo veoma va`no da imaju mnogo sinova koji }e se boriti za svoju zemlju. Opho|enje brata s bratom i brati}ima, kao i ostalom rodbinom, bilo je zasnovano na jakim krvnim vezama. @ivjeli su za plemensko rodoljublje, a za njega i umirali. Duh jedinstva vladao je unutar jednog plemena i to je jo{ vi{e pove}avalo rodoljubivost. Temelj dru{tvenog ustrojstva jednog plemena bilo je pojedina~no i krvno rodoljublje. Pridr`avali su se nepisanog pravila: “Pomozi bratu, bio u pravu ili ne.” Naravno, ovo pravilo bilo je u skladu s pravilom islamskog u~enja, koje ka`e: “Pomo} silniku treba da bude takva da bi ga sprije~ila u izvr{avanju nasilja.” Natjecanje u porijeklu i ~asti ~esto je bilo uzrok izbijanja me|uplemenskih ratova, ~ak i me|u onim plemenima ~iji je predak zajedni~ki. To se de{avalo izme|u Evsa i Hazred`a, Abesa i Zubjana, kao i Bekra i Tagluba, te nekih drugih. Me|utim, dru{tveni odnosi izme|u plemena razli~itog porijekla nisu bili jaki i ~vrsti. Oni su se me|usobno uni{tavali u ratovima. U nekim prilikama poglavari plemena zakazivali su javne skupove na koje su dolazila razli~ita plemena, naro~ito u svetim mjesecima - mjesecima hodo~a{}a. Ti mjeseci bili su Arapima od velike va`nosti, jer su u njima uspostavljali normalne ljudske odnose i rje{avali mnoge `ivotne probleme. Ukratko re~eno, dru{tvene prilike bile su u jadnom stanju, a kako i ne bi, kad je neznanje i praznovjerje uveliko vladalo Arabijom, a svijet `ivio u mnogobo{tvu i ideolo{kom mraku. @ene su se kupovale i prodavale. S njima se postupalo kao s predmetom, dok mu{karac nije imao nikakvih - ni ljudskih ni moralnih ograni~enja. @ivio je kako je htio i s kim je htio. Vlast se kretala u krugu bogatih, koji pune kase blagom sa sirotinjskih le|a ili vlasti koja je stalno spremna da ratuje. EKONOMSKE PRILIKE Ekonomske prilike su uvijek bile proizvod dru{tvenih. To se najbolje vidi po `ivotnom standardu ljudi tog doba. Trgovina je bila najve}i izvor materijalnih sredstava za `ivot. Trgovina se obavljala samo u vrijeme kad su putevi bili sigurni i vrijeme mirnodopsko, a tako ne{to bilo je nemogu}e sastaviti na arabijskom tlu, osim u svetim mjesecima. U tim
Zape~a}eni d`enetski napitak 43 mjesecima odr`avali su se ~uveni trgova~ki sajmovi. Poznata sajmi{ta su bila (“suk” - ~ar{ija) Ukkaz, Zu - Med`az, Mad`na i mnogi drugi. [to se ti~e zanatstva i ostalih proizvodnih struktura, one nisu bile razvijene, i Arapi su bili dalje od toga nego ijedan drugi narod. Mnoge vrste zanatstva cvjetale su u Jemenu i Hiri, a najpoznatiji su bili ko`arstvo i tekstilstvo, dok se u centralnoj Arabiji stanovni{tvo bavilo sto~arstvom i zemljoradnjom. Arapske `ene prele su vunu i plele odje}u, ali najvi{e za sebe i za ratnike, jer je sve to bilo izlo`eno plja~ki napada~a, te nije ni govora bilo o nekoj proizvodnji. Vrijedno je napomenuti, da je ina~e vladalo jedno op}e stanje bijede, gladi i siroma{tva. ETIKA ARAPA Ne negiramo da su Arapi predislamskog doba imali nekih veoma niskih normi pona{anja, sramotnih radnji i situacija koje odbacuje zdrav razum i ne prihva}a ~ovjekova priroda, ali imali su i te kako pohvalnih i vrijednih kvaliteta kojima bismo se i mi danas mogli diviti i ~uditi. Tu spadaju: 1. Kerem - ~ast i plemenitost u ~emu su se me|usobno natjecali i pomagali. Gotovo polovina predislamskog pjesni{tva, u kome su bili vrsni majstori, posve}ena je toj njihovoj karakternoj crti. Primjera radi - pojavi se iznenada gost, zimsko doba, gladna godina, a doma}in nema u ku}i ni{ta drugo osim jedne deve, koja je spas za ~itavu porodicu. Da bi pokazao gostoljubivost i sa~uvao ~ast i obraz porodice, on ustane, i zbog gosta, zakolje devu, nalo`i vatru i priredi obilnu gozbu. U oblike arapskog kerema ubraja se i njihovo neposredno u~e{}e u izmirenju porodica i smirenju krvoproli}a. ^ovjek je znao u interesu mira, na svoj vrat uzeti i podmiriti tu|u nadoknadu - krvarinu, samo da smiri situaciju u danom momentu. Bitno je bilo zaustaviti prolijevanje krvi koje bi se moglo protegnuti s koljena na koljeno, i time spasiti ~ovjeka. ^esto su u kasidama hvalili sebe, ali su znali hvaliti i druge, pa ~ak i tu|e vladare i poglavare ako to zaslu`uju. Arap je iskazivao ~ast prema gostu, nude}i mu vino, bez kojega nisu smjeli govoriti o ~asti. Stoga je upotreba vina bila ~vrsto vezana za “kerem”, pa su ga opjevali u svojoj poeziji. Arapi su samo stablo gro`|a nazivali “stablo ~asti”, a vino su nazivali “k}er ~asti.” U plemenita svojstva Arapa ubrajalo se i kockanje. Smatrali su da je kockanje put, tj. sredstvo dru`enja, gdje }e pobjednik pokazati svoju plemenitost i dobrotu, jer }e od dobitka nahraniti siroma{ne. Vino je na mnogo mjesta spomenuto u Kur’ani - kerimu, a uporedo s njim i kockanje. Uzvi{eni Allah, d`.{., ka`e:
44 Zape~a}eni d`enetski napitak “Pitaju te o vinu i kocki, reci: ‘Oni donose veliku {tetu, a i neku korist ljudima, samo je {teta ve}a od koristi.’” (2:219) 2. U lijepo pona{anje Arapa spada i po{tovanje ugovora. Ugovor je za njih zna~io vjerski ~in kojeg su se ~vrsto dr`ali. a za njegov interes bili su u stanju i svoju djecu `rtvovati i ognji{ta razoriti. O tome nam govore Hanij bin Mes’ud [ejbanija, Samuel bin Adij i Had`ib bin Kerara Temimije. Rijetko se, vrlo rijetko, de{avalo da se ugovor prekine. 3. Osje}aj li~ne ~asti i ponosa rezultirao je odbijanjem bilo kakvog poni`enja i ugnjetavanja. Iz toga je proizilazilo da su vrlo rado pokazivali hrabrost, ali i ljubomoru, te su veoma brzo reagirali u danim situacijama. Oni nisu mogli da ~uju rije~i koje imalo miri{u na sramotu i nepravdu, a da ne bi sko~ili i latili se sablje i koplja, pa u rat ako treba, odmah i odjednom, ne vode}i ra~una da i sebe `rtvuju na tom putu. 4. Nisu odustajali od svojih odluka. Ako odlu~e uraditi ne{to u ~emu vide svoju slavu i ponos, od toga ih ni{ta ne mo`e odvratiti, i ~ak su svoje `ivote dovodili u opasnost na putu izvr{enja svojih odluka. 5. U njihove eti~ke vrline spada i blagost, dostojanstvo i smirenost. Opjevali su ih u stihovima, iako su s druge strane, kontrirali juna{tvu i brzini borbenog djelovanja. 6. Beduinska bezazlenost i neuprljanost civilizacijom i drugim spletkama, proizvele su kod Arapa iskrenost, povjerenje i ~uvanje od izdaje i klevete. Vidimo iz svega spomenutog da su Arapi, uza sve ove svoje pozitivne i negativne karakteristike, kada se doda geografski i strate{ki polo`aj Arabije u odnosu na cio svijet, bili s razlogom odabrani kao narod da ponesu te{ko breme Objave upu}ene cijelom ~ovje~anstvu i da ba{ oni budu vodi~i ljudskom dru{tvu, tj. ljudskom ummetu. Iako su napomenute vrijednosti manjkave u nekim stvarima, a dobre u nekim drugim, ipak su u osnovi dobar temelj lijepim vrlinama od kojih je imao koristi cio ljudski rod, posebno kad je do{lo do ispravki koje je u~inio islam. Od svih spomenutih ta~aka vjerovatno su najvrjednije: po{tivanje ugovora, osje}aj li~ne ~asti i ponosa, ustrajnost u izvr{avanju svojih odluka. Nemogu}e bi bilo bez svega ovoga, pobijediti zlo i razvrat, a uspostaviti sustav pravde i dobra. To je bilo mogu}e jedino s ovakvim potencijalom snage i razuma. Arapi su imali i druge vrijednosti, ali nam nije cilj da o njima op{irno pi{emo.
Zape~a}eni d`enetski napitak 45 PORIJEKLO MUHAMMEDA, A.S., I NJEGOVE PORODICE RESULULLAHOVO, A.S., PORIJEKLO Porijeklo Resulullaha, a.s., svrstano je u tri vremenska perioda. Prvi je dio priznat kao ta~an od svih poznatih autora Sira. Tu se spominje porijeklo Resulullaha, a.s., do Adnana. Drugi dio vezan je za uzlaznu lozu porijekla Resuullaha, a.s., od Adnana pa do Ibrahima, a.s. Tu ima i nekih razmimoila`enja. Tre}i dio se odnosi na porijeklo vezano od Ibrahima, a.s., pa sve do Adema, a.s. U ovome posljednjem stepenu loze ima podataka kojima se ne mo`e sa sigurno{}u vjerovati. PRVI STEPEN Muhammed ibn Abdullah ibn Abdil - Mutallib (ime mu je [ejbe), Ibn - Ha{im (ime mu je ‘Amr) ibn - Abdu Menaf (ime mu je El - Mugire), Ibn - Kusajj (ime mu je Zejd), Ibn - Kilab, Ibn - Murre, Ibn - Ka’b, Ibn - Lu’ej, Ibn - Galib, Ibn - Fehr (nadimak mu je Kurej{ i po njemu je pleme dobilo ime), Ibn - Malik, Ibn - Nedar (ime mu je Kajs), Ibn - Kinane, Ibn - Huzejme, Ibn - Mudrike (ime mu je ‘Amir), Ibn - Ilijas, Ibn - Mudar, Ibn - Nezar, Ibn - Me’ad, Ibn - Adnan.63
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.

Recomendados

Bs0742
Bs0742Bs0742
Bs0742sevcet
 
Allahove evlije i njihovi kerameti
Allahove evlije i njihovi kerametiAllahove evlije i njihovi kerameti
Allahove evlije i njihovi kerametimaktabah
 
Bedemi Allahove zaštite
Bedemi Allahove zaštiteBedemi Allahove zaštite
Bedemi Allahove zaštitemaktabah
 
Kako su zavrsili oni koji su vrijedjali muhammeda s.a.v.s. sanin musa
Kako su zavrsili oni koji su vrijedjali muhammeda s.a.v.s. sanin musaKako su zavrsili oni koji su vrijedjali muhammeda s.a.v.s. sanin musa
Kako su zavrsili oni koji su vrijedjali muhammeda s.a.v.s. sanin musaKljucanin Senaid
 
Uloga zene
Uloga zeneUloga zene
Uloga zeneAkhi Ahmet
 
55957256-Zivot-poslije-smrti-Muhammed-Al-Gazali.pdf
55957256-Zivot-poslije-smrti-Muhammed-Al-Gazali.pdf55957256-Zivot-poslije-smrti-Muhammed-Al-Gazali.pdf
55957256-Zivot-poslije-smrti-Muhammed-Al-Gazali.pdfsabirahusic
 
Najstrpljiviji zatvorenik u historiji aid el karni
Najstrpljiviji zatvorenik u historiji aid el karniNajstrpljiviji zatvorenik u historiji aid el karni
Najstrpljiviji zatvorenik u historiji aid el karniSuana Tulić
 
Svakodnevni zikr i dove
Svakodnevni zikr i doveSvakodnevni zikr i dove
Svakodnevni zikr i doveSuana Tulić
 

Recomendados

Bs0742
Bs0742Bs0742
Bs0742sevcet
 
Allahove evlije i njihovi kerameti
Allahove evlije i njihovi kerametiAllahove evlije i njihovi kerameti
Allahove evlije i njihovi kerametimaktabah
 
Bedemi Allahove zaštite
Bedemi Allahove zaštiteBedemi Allahove zaštite
Bedemi Allahove zaštitemaktabah
 
Kako su zavrsili oni koji su vrijedjali muhammeda s.a.v.s. sanin musa
Kako su zavrsili oni koji su vrijedjali muhammeda s.a.v.s. sanin musaKako su zavrsili oni koji su vrijedjali muhammeda s.a.v.s. sanin musa
Kako su zavrsili oni koji su vrijedjali muhammeda s.a.v.s. sanin musaKljucanin Senaid
 
Uloga zene
Uloga zeneUloga zene
Uloga zeneAkhi Ahmet
 
55957256-Zivot-poslije-smrti-Muhammed-Al-Gazali.pdf
55957256-Zivot-poslije-smrti-Muhammed-Al-Gazali.pdf55957256-Zivot-poslije-smrti-Muhammed-Al-Gazali.pdf
55957256-Zivot-poslije-smrti-Muhammed-Al-Gazali.pdfsabirahusic
 
Najstrpljiviji zatvorenik u historiji aid el karni
Najstrpljiviji zatvorenik u historiji aid el karniNajstrpljiviji zatvorenik u historiji aid el karni
Najstrpljiviji zatvorenik u historiji aid el karniSuana Tulić
 
Svakodnevni zikr i dove
Svakodnevni zikr i doveSvakodnevni zikr i dove
Svakodnevni zikr i doveSuana Tulić
 
2024 State of Marketing Report – by Hubspot
2024 State of Marketing Report – by Hubspot2024 State of Marketing Report – by Hubspot
2024 State of Marketing Report – by HubspotMarius Sescu
 
Everything You Need To Know About ChatGPT
Everything You Need To Know About ChatGPTEverything You Need To Know About ChatGPT
Everything You Need To Know About ChatGPTExpeed Software
 
Product Design Trends in 2024 | Teenage Engineerings
Product Design Trends in 2024 | Teenage EngineeringsProduct Design Trends in 2024 | Teenage Engineerings
Product Design Trends in 2024 | Teenage EngineeringsPixeldarts
 
How Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental Health
How Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental HealthHow Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental Health
How Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental HealthThinkNow
 
AI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdf
AI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdfAI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdf
AI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdfmarketingartwork
 
Skeleton Culture Code
Skeleton Culture CodeSkeleton Culture Code
Skeleton Culture CodeSkeleton Technologies
 
PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024
PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024
PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024Neil Kimberley
 
Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)
Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)
Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)contently
 
How to Prepare For a Successful Job Search for 2024
How to Prepare For a Successful Job Search for 2024How to Prepare For a Successful Job Search for 2024
How to Prepare For a Successful Job Search for 2024Albert Qian
 
Social Media Marketing Trends 2024 // The Global Indie Insights
Social Media Marketing Trends 2024 // The Global Indie InsightsSocial Media Marketing Trends 2024 // The Global Indie Insights
Social Media Marketing Trends 2024 // The Global Indie InsightsKurio // The Social Media Age(ncy)
 
Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024
Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024
Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024Search Engine Journal
 
5 Public speaking tips from TED - Visualized summary
5 Public speaking tips from TED - Visualized summary5 Public speaking tips from TED - Visualized summary
5 Public speaking tips from TED - Visualized summarySpeakerHub
 
ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd
ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd
ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd Clark Boyd
 
Getting into the tech field. what next
Getting into the tech field. what next Getting into the tech field. what next
Getting into the tech field. what next Tessa Mero
 
Google's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search Intent
Google's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search IntentGoogle's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search Intent
Google's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search IntentLily Ray
 
How to have difficult conversations
How to have difficult conversations How to have difficult conversations
How to have difficult conversations Rajiv Jayarajah, MAppComm, ACC
 
Introduction to Data Science
Introduction to Data ScienceIntroduction to Data Science
Introduction to Data ScienceChristy Abraham Joy
 
Time Management & Productivity - Best Practices
Time Management & Productivity - Best PracticesTime Management & Productivity - Best Practices
Time Management & Productivity - Best PracticesVit Horky
 
The six step guide to practical project management
The six step guide to practical project managementThe six step guide to practical project management
The six step guide to practical project managementMindGenius
 
Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...
Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...
Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...RachelPearson36
 

Mais conteúdo relacionado

Destaque

2024 State of Marketing Report – by Hubspot
2024 State of Marketing Report – by Hubspot2024 State of Marketing Report – by Hubspot
2024 State of Marketing Report – by HubspotMarius Sescu
 
Everything You Need To Know About ChatGPT
Everything You Need To Know About ChatGPTEverything You Need To Know About ChatGPT
Everything You Need To Know About ChatGPTExpeed Software
 
Product Design Trends in 2024 | Teenage Engineerings
Product Design Trends in 2024 | Teenage EngineeringsProduct Design Trends in 2024 | Teenage Engineerings
Product Design Trends in 2024 | Teenage EngineeringsPixeldarts
 
How Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental Health
How Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental HealthHow Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental Health
How Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental HealthThinkNow
 
AI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdf
AI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdfAI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdf
AI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdfmarketingartwork
 
PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024
PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024
PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024Neil Kimberley
 
Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)
Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)
Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)contently
 
How to Prepare For a Successful Job Search for 2024
How to Prepare For a Successful Job Search for 2024How to Prepare For a Successful Job Search for 2024
How to Prepare For a Successful Job Search for 2024Albert Qian
 
Social Media Marketing Trends 2024 // The Global Indie Insights
Social Media Marketing Trends 2024 // The Global Indie InsightsSocial Media Marketing Trends 2024 // The Global Indie Insights
Social Media Marketing Trends 2024 // The Global Indie InsightsKurio // The Social Media Age(ncy)
 
Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024
Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024
Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024Search Engine Journal
 
5 Public speaking tips from TED - Visualized summary
5 Public speaking tips from TED - Visualized summary5 Public speaking tips from TED - Visualized summary
5 Public speaking tips from TED - Visualized summarySpeakerHub
 
ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd
ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd
ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd Clark Boyd
 
Getting into the tech field. what next
Getting into the tech field. what next Getting into the tech field. what next
Getting into the tech field. what next Tessa Mero
 
Google's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search Intent
Google's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search IntentGoogle's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search Intent
Google's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search IntentLily Ray
 
Time Management & Productivity - Best Practices
Time Management & Productivity - Best PracticesTime Management & Productivity - Best Practices
Time Management & Productivity - Best PracticesVit Horky
 
The six step guide to practical project management
The six step guide to practical project managementThe six step guide to practical project management
The six step guide to practical project managementMindGenius
 
Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...
Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...
Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...RachelPearson36
 

Destaque (20)

2024 State of Marketing Report – by Hubspot
2024 State of Marketing Report – by Hubspot2024 State of Marketing Report – by Hubspot
2024 State of Marketing Report – by Hubspot
 
Everything You Need To Know About ChatGPT
Everything You Need To Know About ChatGPTEverything You Need To Know About ChatGPT
Everything You Need To Know About ChatGPT
 
Product Design Trends in 2024 | Teenage Engineerings
Product Design Trends in 2024 | Teenage EngineeringsProduct Design Trends in 2024 | Teenage Engineerings
Product Design Trends in 2024 | Teenage Engineerings
 
How Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental Health
How Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental HealthHow Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental Health
How Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental Health
 
AI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdf
AI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdfAI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdf
AI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdf
 
Skeleton Culture Code
Skeleton Culture CodeSkeleton Culture Code
Skeleton Culture Code
 
PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024
PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024
PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024
 
Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)
Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)
Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)
 
How to Prepare For a Successful Job Search for 2024
How to Prepare For a Successful Job Search for 2024How to Prepare For a Successful Job Search for 2024
How to Prepare For a Successful Job Search for 2024
 
Social Media Marketing Trends 2024 // The Global Indie Insights
Social Media Marketing Trends 2024 // The Global Indie InsightsSocial Media Marketing Trends 2024 // The Global Indie Insights
Social Media Marketing Trends 2024 // The Global Indie Insights
 
Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024
Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024
Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024
 
5 Public speaking tips from TED - Visualized summary
5 Public speaking tips from TED - Visualized summary5 Public speaking tips from TED - Visualized summary
5 Public speaking tips from TED - Visualized summary
 
ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd
ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd
ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd
 
Getting into the tech field. what next
Getting into the tech field. what next Getting into the tech field. what next
Getting into the tech field. what next
 
Google's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search Intent
Google's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search IntentGoogle's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search Intent
Google's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search Intent
 
How to have difficult conversations
How to have difficult conversations How to have difficult conversations
How to have difficult conversations
 
Introduction to Data Science
Introduction to Data ScienceIntroduction to Data Science
Introduction to Data Science
 
Time Management & Productivity - Best Practices
Time Management & Productivity - Best PracticesTime Management & Productivity - Best Practices
Time Management & Productivity - Best Practices
 
The six step guide to practical project management
The six step guide to practical project managementThe six step guide to practical project management
The six step guide to practical project management
 
Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...
Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...
Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...
 

Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.

  • 1. ER - RAHIKUL - MAHTUM ZAPE^A]ENI D@ENETSKI NAPITAK Studija o ‘ivotopisu Resulullaha, s.a.v.s. Autor: Safijurrahman el - Mubarekfuri Sarajevo, 2001 - 1422. H.G.
  • 2. Naslov originala ER - RAHIKUL - MAHTUM Naslov prijevoda: ZAPE^A]ENI D@ENETSKI NAPITAK Autor Safijurrahman el Mubarekfuri S arapskog prevela Subhija Had‘imejli} - Skenderovi} [erijatski recenzent Muhamed Mehanovi} Likovno - tehni~ki urednik Ned‘ad Kazi}, Fatih Farhat Lektor i korektor Nermina Ferizbegovi}, Omer Resulovi} DTP Kavazovi} D&T, Sarajevo [tampa “OKO” - Sarajevo Tira`: 30.000 KNJIGA BROJ 20 Peto izdanje BESPLATNI PRIMJERAK Izdava~ Sva prava {tampanja i izdavanja zadr`ava Visoki saudijski komitet za pomo} BiH i Kulturni centar “Kralj Fahd” u Sarajevu [TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA “DVA HRAMA” KRALJA FAHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo UDK 297.161 el - MUBAREKFURI, Safijurrahman Zape~a}eni d`enetski napitak: studija o `ivotopisu Resulullaha, s.a.v.s. / Safijurrahman el - Mubarekfuri; (s arapskog prevela Subhija Had`imejli} - Skenderovi}). - 5. izd. - Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini, 1998. - 490 str.; 20 cm. - (Visoki saudijski komitet zs pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 20) Prijevod djela: Er - rahikul - mahtum. - Bilje{ke: str. 445 - 470. ISBN 9958 - 880 - 10 - 9 COBISS - ID 521734
  • 3. U ime Allaha, Milostivog, Svemilosnog PREDGOVOR Hvala Allahu Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. Hvala Allahu Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: “I doista, ovo je pravi put moj, pa se njega dr`ite idruge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova.” (El - En‘am, 153) Uzvi{eni Allah tako|er veli: “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni tako|er veli: “Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo.” (Et - Tegabun, 8) Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: “Reci: ‘Meni je, doista, jasno ko je Gospodar moj‘” (El - En‘am, 57), na{eg Vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme. Najuzvi{enija znanost je spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanja vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije. U tradiciji se pominje: “Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka je kao vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde.” Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji i najdostojniji da bude primjen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm {erijatom. A cilj i svrha egzistencije ~injenje je ibadeta Allahu: “D`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju.” (Ez - Zarijat, 56) Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a
  • 4. djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa, povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, ‘ivot s onim {to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo? U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, ‘ivimo s ovom odabranom skupinom knjiga iz serije “Biblioteka bosanske porodice”, koju nudimo odraslom i malom, mu{ku i ‘ensku. Svako od njih mo‘e zeti iz njih shodno obimu znanja koje mu je Allah dao,oboru‘avaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahova svjetla. “Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samo onaj ko je propao”- veli Poslanik, a.s. “Ostavio sam vam dvije stvari koje, ako ih se budete pridr`avali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet” - veli Poslanik, a.s., tako|er. Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrim djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enju djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom nagradom. On ~uje dove i odaziva se. Direktor Regionalnog ureda Visokog saudijskog komiteta za Evropu Naser b. Abdurrahman es - Saeed
  • 5. RIJE^ GENERALNOG SEKRETARA ISLAMSKE SVJETSKE LIGE - RABITE, GOSPODINA PROFESORA ALI EL - HAREKANA Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Stvoritelju nebesa i Zemlje, Davaocu tmine i svjetla, i neka je Allahov salavat i selam na ne{eg Poslanika, a.s., koji je pe~at svim poslanicima, koji je znao obradovati i upozoriti, obe}ati i zaprijetiti. S njim je Allah izveo ~ovje~anstvo iz tmine i zablude na pravi put, put vlasnika svega {to je na nebesima i na Zemlji. A zar se sve ne vra}a Allahu?! Kada je Uzvi{eni Allah, d`.{. obdario Svog Poslanika, a.s., {efa’atom i dodijelio mu posebno mjesto me|u poslanicima, uputio je muslimane da ga vole i Sebi u~inio njegove sljedbenike dragim, poru~io je: “Reci: ‘Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas }e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti.‘” (Ali Imran, 31) Ove Allahove, d`.{., rije~i, poruka su muslimanima da svim svojim srcem te`e i vole Resulullaha, a.s. Razlozi za neprekidnu ljubav nalaze se u li~nosti, karakteru i djelu Resulullaha, a.s., iz dana u dan su sve ve}i i ve}i. Stoga su se muslimani od samog po~etka islama ~vrsto vezali uz njega, opona{ali ga, i na svakom koraku isticali njegove vrijednosti i vrline, pa zbog svega toga, po~e{e bilje`iti njegov `ivotni put, “Siretu Resulullah, a.s.” Poslanikov, a.s., sjajni `ivotopis temelji se na njegovim rije~ima, djelima i njegovom uzornom karakteru. Ai{a, r.a., ka`e: “Njegovo pona{anje je po Kur’anu!”, a Kur’an je Allahova knjiga, Njegova univerzalna rije~ - pa ko se bude tako vladao, bit }e najbolji ~ovjek, kompletna li~nost i najvoljenija osoba kod Allahovih stvorenja.
  • 6. Muslimane i danas ~vrsto povezuje velika i neograni~ena ljubav prema Poslaniku, a.s. Otuda onaj ko ga voli, ~ita i pi{e o njemu. Tako je nikla ideja da se odr`i Prvi islamski kongres, posve}en studiji o ~asnom Resulullahovom, a.s., `ivotu, radu i djelu. Taj komgres odr`an je u Pakistanu, 1396. h. g., gdje je Islamska liga - Rabita ponudila nov~ane nagrade u vrijednosti 150 000 saudijskih rijala za pet najboljih pisanih djela o `ivotu Resulullaha, a.s., uz slijede}e propozicije: 1. da studija bude kompletna i da precizno obuhva}a historijske doga|aje hronolo{kim redom; 2. da bude autenti~na i prethodno neobjavljivana; 3. da autor navede sva klasi~na i ostala djela kojima se slu`io; 4. da autor napi{e posebno kompletnu autobiografiju sa stru~nim kvalifikacijama i navedenim svojim nau~nim radovima ili {tampanim djelima, ako ih ima; 5. da studija bude ~itko napisana ili od{tampana; 6. da bude napisana na arapskom ili nekom drugom `ivom jeziku; 7. studije }e se primati od po~etka mjeseca rebiu-ssani, 1396. h .g. pa do po~etka muharrema, 1397. h. g.; 8. studije }e se predavati Op}em sekretarijatu Islamske Rabite u Meki, u zatvorenim i zape~a}enim kovertama, koje }e se registrirati pod zasebnim serijskim brojevima; 9. radove }e pregledati posebna stru~na komisija, sastavljena od u~enjaka ove znanosti. Ovakav proglas bio je podsticaj da na konkursu u~estvuju svi oni koje je Allah, d`.{., obdario ljubavlju prema Resulullahu, a.s., pa su prou~avali njegovu li~nost, rad i djelo, a uz to su imali dara i da pi{u. U sjedi{te Rabite po~eli su prispijevati radovi napisani arapskim, urdu i drugim jezicima. Na konkurs je prispio 171 rad, od ~ega: 84 studije na arapskom jeziku, 64 studije na urdu jeziku, 21 studija na engleskom, jedna na francuskom i jedna na hamitskom (afri~kom) jeziku. Stru~na komisija pro~itala je i prou~ila sve radove i odabrala pet najboljih, ~iji su autori i dobili nagrade. To su: 1. dobitnik prve nagrade, profesor Safijju - R - Rahman El - Mubarekfuri, predava~ na Selefijskom univerzitetu u Indiji. Vrijednost nagrade je 50 000 saudijskih rijala; 2. dobitnik druge nagrade, dr. Med`id Ali Kan, sa Pokrajinskog islamskog univerziteta u Nju Delhiju, Indija. Vrijednost nagrade je 40 000 saudijskih rijala; 3. dobitnik tre}e nagrade, dr. Nusajr Ahmed Nasir, rektor Islamskog univerziteta u Pakistanu. Vrijednost nagrade: 30 000 saudijskih rijala; 4. dobitnik ~etvrte nagrade, profesor Hamid Meahmud Mensur Lemud iz Egipta, a vrijednost nagrade je 20 000 saudijskih rijala;
  • 7. 5. dobitnik pete nagrade je profesor Abdusselam Ha{im Hafiz iz Medine, Saudijska Arabija, a vrijednost nagrade je 10 000 saudijskih rijala. Rabita je objavila imena pobjednika na Prvoj azijskoj islamskoj konferenciji u Kara~iju, mjeseca {a’bana, 1398. h. g., kao {to ih je objavila cjelokupna islamska javnost. Ovaj doga|aj proslavljen je u Meki, na sve~anosti koju je organizirao emir Saud ibn Abdul - Muhsin ibn Abdul - Aziz, zamijenik namjesnika okruga Meke, 12. rebiul-evvela, 1399. h. g. Sekretarijat Rabite je na toj sve~anosti obznanio da }e {tampati nagra|ene studije na nekoliko svjetskih jezika. Shodno tome, nudimo po{tovanom ~itaocu prvijenca ovih studija, prvonagra|eno djelo autora {ejha Safijjur rahmana el - Mubarekfurija, profesora Selefijskog univerziteta u Indiji. [tampat }e se i ostali nagra|eni radovi, s molbom Uzvi{enom Allahu, d`.{., da primi od svih nas na{a djela, u~injena izri~ito u Njegovo ime. Allah je divan Gospodar i divan Pomaga~! Neka je salavat i selam na na{eg Resulullaha, a.s., njegovu porodicu i njegove sljedbenike! Generalni sekretar Rabite Muhamed ibn Ali el - Harekan
  • 8. PREDGOVOR Siretu Resulullahi, a.s., uvijek }e biti historijska osmatra~nica, nepresu{no vrelo, iz kojeg }e se napajati generacija za generacijom `rdnih znati`eljnika koji su ba{tinici poslanstva, nosioci imanske baklje, ~iji }e plamen vje~no gorjeti, a oreol svjetlosti se stalno {iriti. Ko je prou~avao `ivotni put Resulullaha, a.s., i dovoljno se posvetio njegovoj idejnoj, misaonoj i prekti~noj vrijednosti vidi neprekidni lanac interesantnih i neobi~nih historijskih doga|aja u kojima su Resulullah, a.s., i mala skupinavjernika ovladali mnogim nau~nim saznanjima jo{ u ono doba. Porijeklo materije, uzroci zemljine te`e, i mnoga druga saznanja iz Kur’ana, uzdigla su njima ~ovje~nost na nivo, do tada nepoznat i nevi|en u ljudskom rodu. Ko se dublje unese u `ivot i djelo Resulullaha, a.s., otkriva mu se misteriozni preobra`aj suhe, neplodne i prazne historije, koja je bila poput pustinje, u plodnu i bogatu zemlju iz koje isklija, a potom izraste, ~ovje~nost, znanje, uljudnost i ljepota. S Resulullahovog, a.s., izvora napoji{e se ljudi, iz njegovog ru`i~njaka ubra{e plodove i mirisno cvije}e. Time su se hranili i bili prekoreni tek toliko da se zna da su ljudi, a ne meleki; mogao si ih ~uti kako govore: “Postoji jedna velika pustinja u ~ijem zagrljaju odrsto{e ljudi koji prihvati{e islam i poneso{e ga prostorima nastanjenim mrakom, razgone}i ispred sebe tminu i neznanje.” Djela Resulullaha, a.s., govore nam: “Mi izgra|ujemo ummet - narod kome }e pripasti historija svijeta u budu}nosti.” Dosada{nja historija ne pozna li~nost poput Resulullaha, a.s., koja je imala toliko strpljenja u nesre}i, postojanosti u pravdi, ~vrstine u karakteru, smirenosti u ovodunjalu~kim potresima i stresovima. Niko nije bio milostiviji od njega, {irokogrudniji i razumniji, i niko od ljudi nije mogao doku~iti kao on, izvanzemaljska zna~enja. Njega je Allah, d`.{., stvorio da ovlada mnogim neda}ama i da ih pot~ini sebi. Stoga je Resulullah, a.s., za historiju ~ovje~anstva nepresu{ni izvor humanizma, a za samo ~ovje~anstvo pokrovitelj ustrojstva tog humanizma i njegovog provo|enja od ideje u djelo. Uzvi{eni Allah, d`.{., zape~atio je Resulullahovo, a.s., srce od svih poroka i nevaljal{tina, od samog ro|enja pa do smrti. ^itaju}i Resulullahov, a.s., `ivotopis, upoznajemo njegovu li~nost, njegove karakterne
  • 9. Zape~a}eni d`enetski napitak 11 crte, njegov na~in izra`avanja i metod rada, i shav}amo da mu je Allah, d`.{., u svemu bio naklonjen: Upu}iva~, Pomaga~ i Za{titnik. Islam mu je bila vjera, a Kur’an vodilja. Uz ovo }emo spoznati da ~ovjek nije u stanju dosti}i visoke moralne ciljeve i ljudske vrijednosti, osim po uzoru na Resulullaha, a.s., koji je prije svega bio ~ovjek, a zatim pokreta~ humanizma i dru{tvenog naretka. U Resulullahove, a.s., nadljudske, nadnaravne mogu}nosti, tj. u njegove mu’d`ize ubraja se, izme|u ostalog, i to {to je svoju historiju dopunio ~injenicama koje do tada ~ovje~anstvo nije zabilje`ilo. Cijeli Resulullahov, a.s., `ivot postavljen je i ure|en Allahovom odredbom. Kao da je njegov `ivot skup odlika od Allaha danih,koje je on postavio u vremenu da budu izvor ljudske duhovnosti, kao {to je postavio Sunce da bude izvor svjetlosti materijalnim pojavama. Jedna va`na komponenta Resulullahove, a.s., li~nosti bio jedar govora - rje~itost, koja ina~e nije nedostajal tom nepismenom arapskom narodu. Resulullahov, a.s., govor, njegove rije~i, iskazane misli, odvode te u bogatu plodnu ba{~u s raznoraznim plodovima. Kad u|e{ u tu ba{~u, osje}a{ da sve oko tebe di{e i kao da kuca jednim srcem. Svaka Resulullahova, a.s., rije~ i misao nosi sa sobom poruku. Shvati{ li je, osjetit }e{ novu volju za `ivotom. On do~arava `eljenu sliku svojim na~inom kazivanja: smireno, iskreno, osje}ajno i dopadljivo. Potom, i ne htiju}i uvijek, ~italac pada pod njegov utijecaj, pa se postepeno humanizira. On odgaja i njeguje u ~itaocu ono {to je ljudsko, a potom Allah, d`.{., podari kome ho}e dio njegove svjetlost. Resulullahov, a.s., govor nam je blizu kao du{a u ~ovjeku, a u isto vrijeme tako daleko, kao {to ne znamo {ta je du{a. On ima rje{enje za svaki problem, nudi izlaz iz svake te{ke situacije i ukazuje na osvjetljenje staza kojima treba kretati. Dok ~itamo Resulullahove, a.s., rije~i, gubimo predod`bu o vremenu i prostoru, i onako zadubljeni u zna~enje tih rije~i, do`ivljavamo njegovu blizinu, kao da je t, s nama u neposrednom govoru. Kad u svoj tekst unese novu ideju, ona odjednom, kazana njegovim rije~ima, daje novi smisao. Mi ga razumijemo onoliko koliko smo s njim, koiliko ga pratimoi koliko `elimo da ga razumijemo. Ako se na ne~emu zaustavimo - i on se zaustavi, ako produ`imo - i on produ`i. Ono {to smo prema njemu izvr{ili - i on je prema nama ispunio. Resulullah, a.s., ne posjeduje u svom na~inu izra`avanja ono {to posjeduje ve}ina retori~ara svijeta. U njegovom jeziku nema brztalnog govora, nema cini~nog i dvosmislenog zna~enja, nema crnog humora. On ne dozvoljava sebi da, kao drugi, pusti jeziku na volju. Resulullahov, a.s., govor je govoren ili kazan, da bi ponio smisao i poruku koja treba postati stvarnost. On govori srcem koje zra~i imanom i Kur’anom. Iza njegovih rije~i stoji Uzvi{eni Allah, d`.{.
  • 10. 12 Zape~a}eni d`enetski napitak Sve u svemu, to je formula na temelju koje treba `ivjeti ~ovjek. @ivot, rije~i i djelo Allahovog Poslanika treba da budu uzor za svakog ~ovjeka, pogotovo kad se zna da je on od ro|enja do smrti hodio stazama ~istog islama (fitre). Njegov `ivot nema tamnih mrlja koje bi istakle suprotno saznanje. Tu nema kolebanja. Stoga isti~emo da cijeli `ivot Resulullaha, a.s., njegove rije~i i djelo, trebaju zna~iti vjerniku ono {to za njega zna~i njegovo srce, bez kojeg ne bi mogao da `ivi. Njegova sjena treba ga pratiti poput savjesti koja prati razum. Svjesno ne mo`emo pobje}i od svoje sjene, niti od svoje savjesti. Svjesno ne smijemo pobje}i od Reulullaha, a.s. Trebamo te`iti za duhovnim i moralnim uzdignu}ima nad materijalnim privla~nostiam i ovozemaljskim njihovim okovima. Du{a ne mo`e poletjeti i uzdi}i se na visinu dok ~ovjek ne spozna cilj svog ra|anja, `ivljenja, umiranja i ponovnog o`ivljenja. A spozanti to mo`e samo onaj ~ovjek kome je njegov Poslanik bioResulullah, a.s. Na{ ummet ima vjeru i Poslanika kakve nema ni jedan drugi narod. “Allah, d`.{., poslao nas je da izvedemo onoga ko ho}e iz robovanja ~ovjeku u robavanje i obo`avanje Gospodara svih ljudi, iz nepravde vjera u pravdu islama i iz nepravde ovoga svijeta u {irinu i ovoga i onoga svijeta.” Ovo su rije~i koje poja~avaju ~ovjekov iman. One zra~e svijetlom i pru`aju nadu. Izgovorila ih je osoba koju je odgojio na{ vo|a i prvi u~itelj, s.a.v.s., osoba koja je shvatila cilj svoga `ivljenja i radila na ostvarenju tog cilja. I takav mora biti svako ko ho}e da se pridru`i povorci pravovjernih na njihovom dugom putu. Zbog velikog zna~aja koji zauzima “Sira” u `ivotu svakog muslimana, bilo zbog pro{losti ili sada{njsti, napisane su mnogeknjige kojima se `ivotu Resulullaha, a.s., pristupalo s razli~itih aspekata, tematski ili metodski. Me|utim, ima nekoliko knjiga o Resulullahovom, a.s., `ivotu i djelu koje se odlikuju pripovjeda~kim stilom pisanja, a uz to su dosljedne historijskim zbivanjima i preciznim i ta~nim podacima, {to omogu}ava ~itaocu da ih ~ita s lahko}om, da ih potpuno razumije i prou~ava bez manjkavosti. Ova knjiga, s naslovom na arapskom jeziku “Er - Rahikul - Mahtum”, profesora Safijju - R - Rahmana iz Indije, spada u jedinstvene knjige po svojoj hronologiji zbivanja, metodologiji izlaganja, a posebno je izra`ena sveobuhvatnost ~iste “Sire”, bez primjese sumnje ili neistine, koje su prate}e komponente u nekim djelima. Tako|er, ova knjga se odlikuje svojom pristupa~no{}u {iroj ~itala~koj publici, kao i samim istra`iva~ima kojima je “Sira” struka. Svako }e za sebe na}i ono {to `eli. Stoga je djelo “Er - Rahikul - Mahtum” dobilo prvu nagradu na Rabitinom konkursu “Za najbolju Siru”. Dodajmo ovdje da je ovo djelo samo nastavak truda koji su ulo`ili u~enjaci Indije kroz dugi niz stolje}a na o~uvanje isalmske tradicije, njegiju}i mnoge islamske znanosti. Poznata
  • 11. Zape~a}eni d`enetski napitak 13 su njihova originalna i neponovljiva nau~na dostignu}a na polju tefsira, hadisa, Sire i ostalih hadiskih znanosti. I dok objavljujemo ovu knjigu za muslimane Istoka i Zapada, molimo Allaha, d`.{., da se njome koriste. Allah zna {ta je u namjeri svakog ~ovjeka!
  • 12. RIJE^ AUTORA Hvala Allahu, Koji je poslao Svoga Poslanika, a.s., s Objavom istinite vjere, koja }e se uzdi}i nad svim vjerama. Hvala Allahu, Koji ga je poslao da svjedo~i, da obraduje, da opominje i da poziva svome Gospodaru, nose}i svjetiljku koja sija. Hvala Allahu, Koji je dao da u na{em Poslaniku, a.s., imamo lijep uzor za sve one koji mnogo vole i mnogo slave Allaha i nadaju se Sudnjem danu. Dragi moj Allahu, blagoslovi, i salavat i selam donesi na na{eg Poslanika, a.s., njegovu obitelj, rodbinu i drugove, i one koji ih slijede u dobrim djelima do Sudnjeg dana! Podari im izvore Svoje milosti, Svoga zadovoljstva i opskrbe! A zatim: Radostan sam da je Islamska svjetska liga - Rabita, objavila konkurs za najbolju “Es - Siru” na kongresu Es - Sire, odr`anom u Pakistanu, mjeseca rebiul-evela, 1396. H. g. Konkurs je bio otvorenog tipa za sve muslimane svijeta, a tema je bila `ivotopis Vjerovjesnika, neka je na njega hiljadu hiljadu puta salavat i spas! Bio je ovo veliki izazova piscima i u~enjacima ove tematike da ulo`e maksimalan trud i da se prijave za konkurs. Smatram da }e ovaj trud biti plodonosan i od velike vrijednosti za budu}e generacije. Zaista je `ivotopis Resulullaha, a.s., jedinstven. On je muhamedanski, poslani~ki i druga~iji od svih drugih `ivotopisa. Salavat i selam na Allahovog Poslanika! Kad preciznije pogledamo, Sira je jedini izvor iz koga proisti~u prakti~na islamska `ivotna pitanja, od neprocjenjive vrijednosti za sre}u ljudskog roda. Sretan sam zbog dono{enja odluke da u~estvujem na tom mubarek konkursu, ali se pitam: gdje sam to ja, i ko sam to ja da bih mogao baciti jedan zra~ak svjetlosti na `ivot najodabranijeg i Allahu najdra`eg od svih poslanika, Resulullaha, a.s. Ja sam ~ovjek koji do`ivljava veliku sre}u i zadovoljstvo kad s nalazi u “dru{tvu” Resulullaha, a.s. Ljubav prema njemu grije moje srce i daje mi podstreka i volje za `ivotom, bodri me da ne klonem duhom i ne malaksam tijelom, da ne posrnem u ponore tmine. U~i me da dostojanstveno `ivim ovaj `ivot i dostojanstveno umrem kao pripadnik najodabranijeg naroda, Resulullahovog, a.s., ummeta. Molim Allaha, d`.{., da s njegovim{efa’atom grijehe mi oprosti! Na kraju, re}i }u ne{to ukratko o svome radu: Prije nego sam po~eo pisati ovaj rad, smatrao sam da on treba biti srednjeg obima.
  • 13. Zape~a}eni d`enetski napitak 15 Izbjegavao sam op{irno izlaganje, kao i bezvrijedno skra}ivnje. ^itao sam u mnogim izvornim djelima “Sire” veliku op{irnost u manje va`nim stvarima, tj. u sporednim doga|ajima, kao i razli~it raspored i redoslijed bitaka, te sam u ovakvim slu~ajevima nastojao biti precizan sa ciljem da do|em do prave istine. Doga|aje i zbivanja sam promatrao s vi{e razl~itih aspekata, dok nisam prihvatio da u kosturu mog rada bude ono {to je najjasnije i po mom mi{ljenju najta~nije. Izbjegavao sam navo|enje dokaza, jer to dovodi do nepotrebne op{irnosti, ali mo`da sam ukazao na neke dokaze, onda kad bih se pobojao da }e se ~italac i{èu|avati, ili kada bih primijetio da su svi autori, unato~ istini, oti{li drugim putem. Moj Allahu, meni dobro odredi na ovom i budu}em svijetu; Ti si, zaista, Onaj Koji opra{ta, Koji zaslu`uje ljubav, Ti si Gospodar Ar{a slavnog! 24.07.1396. h. g. Safijjurrahman el - Mubarekfuri Selefijski univerzitet, Indija
  • 14. 16 Zape~a}eni d`enetski napitak Prvi put na{ muslimansko - bo{nja~ki narod ima priliku da na svom jeziku upozna djelo indijskog profesora SAFIJUR RAHMANA EL - MUBAREKFURIJA pod naslovom “ZAPE^A]ENI D@ENETSKI NAPITAK”. Ovo djelo dobilo je prvu nagradu od ukupno 171 prispjelog rada na natje~aju za najbolju Resulullahovu siru (`ivotopis). Konkurs je raspisala Islamska svjetska liga “Rabita”. ^itaocu se pru`a mogu}nost da otvori stranice ove knjige i spozna put do d`enetskog napitka. Molimo Allaha, d`.{., da ovo djelo bude od velike koristi na{im muslimanima. Prevoditeljica
  • 15. POLO@AJ ARAPA I ARAPSKIH NARODA Siretu Resululah, a.s., ili `ivotopis Resulullaha, a.s. pravi je tuma~ Objave Kur’ana i poruke koju je Poslanik, a.s., ponio cijelom ~ovje~anstvu. Ta Objava putokaz je kojim je Allah, d`.{. izveo ljude iz tmine na svjetlo, iz vjere u idole u vjeru u jednog Boga. Stoga nije mogu}e u potpunosti do~arati veli~anstvenu mo} Allahove objave, osim ako se uporedi stanje koje je prethodilo Objavi, donosimo poglavlje o arapskim narodima i historijskim zbivanjima prije islama, a onda i poglavlje o historijskim prilikama vremena u kojem se pojavio Muhammed, a.s. POLO@AJ ARAPA Rije~ “arebun”, zna~i: pustinja, stepa, neplodna zemlja bez vode i biljnog `ivota. Ovim imenomje od najstarijih vremena nazvan Arabijski poluotok, kao {to su istim imenom nazvani stanovnici ove zemlje, koja je postala njihovom domovinom. Arabijski poluotok grani~i sa zapada Crvenim morem i dijelom Sinajskog poluotoka, s istoka Arabijskim zalivom i velikim dijelom ju`nog Iraka. S juga je Arabijsko more, koje je produ`etak Indijskog mora. Sa sjevera grani~i sa Sirijom i dijelom Iraka. Povr{ina mu je izme|u milion i milion i tri stotine kvadratnih milja. Arabijski poluotok zauzima veoma va`an prirodno - geostrate{ki polo`aj u tom dijelu svijeta. [to se ti~e unutra{njeg sastava, poluotok je sa svih strana gola pustinja i pijesak {to bija{e neprobojna brana koja nije dozvolila strancima da ga osvoje i nad njim uspostave svoju upravu. Zbog toga su i stanvonici ovog poluotoka uvijek ostali slobodni i nepokoreni, i pored toga {to su grani~ili s dvije najve}e imperije toga doba (Bizantijom i Perzijom) ~ijim
  • 16. 18 Zape~a}eni d`enetski napitak napadima ne bi mogli odoljeti da nije bilo ove neprobojne brane. Gledano na spolja{nji svijet, Arabijski poluotok zauzima sredi{nji polo`aj me|u kontinentima poznatim kao Stari svijet. Vezano je uz njih i kopnom i morem. Njegova sjeverozapadna granica predstavlja kapiju za ulazak u Afriku, a sjeveroisto~na granica klju~ je za Evropu. Isto~na, pak, otvara vrata nearapima, te je tako veza s Indijom i Kinom ujedno veza s Dalekim istokom. Svaki od ovih kontinenata vezan je s poluotokom morskim putem koji la|e i brodovi vodi pravo u luke na poluotoku. Zbog takvog geografskog polo`aja Arabije, njen sjever i jug bili su pristani{ta drugim narodima, bili su centri trgovine, kulture, obrazovanja, vjera i umjetnosti. ARAPSKI NARODI Histori~ari dijele Arape na tri grupe prema porijeklu: 1. Arapi El - Baide, ili Arapi starosjedioci tog poluotoka, o ~ijem porijeklu nema dovoljno pisanih podataka. Njima pripadaju plemena: Ad, Semud, Tasm D`edis, Amlak i jo{ neka druga. To su, u stvari, Arapi beduini; 2. Arapi El - Arebe, koji su porijeklom od Ja’reb ibn Je{d`ea bin Kahtana. a zovu ih i Arapi Kahtanije; 3. Arapi El - Musta’rebe, koji su porijeklom od Ismailai zovu ih Arapi Adnanije. Arapi Kahtanije ili El - Arebe do{li su s juga Arabijskog poluotoka. Njihova kolijevka je Jemen. Njihove porodice rzgranale su se `enidbenim vezama, pa izdvajamo dva poznatija plemena: a) Humejr, s najpoznatijim porodicama Zejdul - D`umhur, Kudat i Sekasik; b) Kehlan, s najpoznatijim porodicama: Hemedan, Emar, Tajj, Mizhad`, Kinda, Laham, D`izam, El - Ezd, El - Evs, El - Hazred`, a potomci D`efna bili su vladari [ama, tj. Sirije, Palestine i Jordana. Pleme Kehlan raselilo se iz Jemena po ~itavoj Arabiji i to prije poplave izazvane pucanjem brane (Sejul - ‘Arim). Postali su ~uveni trgovci,ali im trgovina propada nakon {to Vizantija zauzima pomorski put, a kopneni put je uni{ten poslije zauzimanja Egipta i Sirije. Plemena su `ivjela u me|usobno dobrim, rijetko lo{im odnosima. Me|utim, stalno su se takmi~ila, natjecala koje }e biti bolje i koje }e ste}i ve}u slavu. Stalno je me|u njima vladao duh rivalstva. Doga|alo s da su se me|usobno krvno vezivali putem `enidbe, kao {to se desilo sa Humejrom i Kehlanom.
  • 17. Zape~a}eni d`enetski napitak 19 Narod Kehlana raselio se na ~etiri strane i otuda ~etiri grupe njihovih potomaka. To su: EL - EZD Prema naho|enju njihovog starje{ine, Imran bin ‘Amr Muzejkaba, oni su se selili na sve strane. Putovali su od Jemena do sjevera Arabije. Postoje evidentirana mjesta u kojima su se nastanili nakon posljednje seobe. Sa’lebe ibn Amr El - Ezdi krenuo je u Hid`az. Nastanio se izme|u dva mjesta: Es - S’alebije i Zi - Kar. Kad mu je odrstao sin, i oja~ao, krenuo je u svijet. Do{ao je u Medinu i tu se nastanio. Njegovi potomci su: El - Evs, El - Hazred`, sinovi Harisete ibn Sa’lebe. Od njih se odvojio Haris ibn Amr iz plemena Huzaat i do{ao u oblast Hid`aza. Nastanio se u Merri Ez - Zahran. Njegovo pleme zauze Harem i Meku za svoje prebivali{te, nakon {to otjera{e njene starosjedioce D`erahime. ‘Imran bin Amr nastanio se u Omanu sa svojim potomcima i oni su ogranak plemena Ezd u Omanu. Plemena Nasra bin El - Ezda nastanila su se u Tihami, a zovu se Ezd [enue’. D`efne ibn Amr odseli u [am, gdje je i ostao da `ivi sa svojim plemenom. On je predak kraljevva El - Gassasine, koji dobi{e taj naziv po jednoj vodi u Hid`azu poznatoj pod imenom Gassan, a tu im je bilo i prvo boravi{te pred odlazak u [am. LAHAM I D@IZAM Od prvog plemena je potomak Nasr bin Rebia, od koga potje~u kraljevi Menazire u Hajri. BENU - TAJJ Nakon odlaska El - Ezda, Benu - Tajj krenu{e na sjever. Naseli{e se na dva bre`uljka, Ed`em i Selma, pa su oba prozvana bre`uljci Tajja
  • 18. 20 Zape~a}eni d`enetski napitak KINDA Oni naseli{e podru~je Bahrejna, a potom su morali na silu oti}i sa te zemlje. Zatim su oti{li u Hadramevt, pa ih je sna{lo ono {to ih je sna{lo u Bahrejnu, te su se nastanili u Ned`du. Osnova{e dr`avu od velike strate{ke va`nosti, ali ta dr`ava ubrzo propade. Od nje nemamo nikakvih tragova. Pleme Kuda’a potje~e od Humejra, (ima i razli~itih mi{ljenja o njegovom prijeklu). Oni su napustili Jemen i naselili se u pustinji1 Es - Semave na rubni dijelovima Iraka. ARAPI MUSTAR’ EBE Oni potje~u od pradjeda Ibrahima, a.s., porijeklom iz ira~kih krajeva, preciznije iz gradi}a Er, koji se nalazio na zapadnoj obali rijeke Eufrat, u blizini Kufe. Iskopine i ba{tina tog, historijski zna~ajnog, mjesta detaljno su opisane i sa~uavne u knjigama. Tako|er, sa~uvani su i zapisi o prijeklu porodice Ibrahima, a.s., te o dru{tvenim i vjerskim zbivanjima iz toga doba.2 Poznato je iz historije da je Ibrahim, a.s., odselio iz mjesta Er i do{ao u Haran, ili Hiran, a odatle oti{ao u Palestinu. Palestinu je odabrao kao centar svog misionarsta, a povremeno je putovao u druge zemlje i opet se vra}ao.3 Izvori navode da je jednom prilikom doputovao u egipat kod Faraona, koji je poku{ao napraviti spletku i zlo njegovoj `eni, ali je Allah, d`.{., njegovo spletkarenje vratio na njega, te u tome nije uspio. Faraon je uvidio koliko je Sara bila privr`ena Allahu, d`.{., te joj zbog toga, kao slu{kinju, dade svoju k}er Had`eru.4 Sara primi Had`eru u slu`bu, a potom je udade za Ibrahima, a.s.5 Tako Had`era postade drugom `enom Ibrahima, a.s., a spletka Faraonova nije urodila plodom. Ibrahim se vratio u Palestinu i Allah, d`.{., mu podari od Had`ere Ismaila. Sara, njegova prva `ena, bila je ljubomorna, pa je nagovarala Ibrahima da ostavi Had`eru i njeno malo dijete, Ismaila. Ibrahim, a.s., da bi udovoljio njenoj `elji, ne htjede se rastaviti od Had`ere, ali nju i sina odvede u Hid`az i ostavi ih u neplodnoj dolini, a uz Svetu ku}u Bejtul - Muharrem, koja je tada postojala u obliku uzdignute gomile pijeska i kamenja, koju bi povremeno bujice raznosila s lijeve i desne strane. Ibrahim, a.s., ostavi ih u hladovini visoke palme, u blizini dana{enjeg Zemtema, koji tada nije postojao. To je mjesto u vrhu dana{njeg mesd`idul - harama. U Had`erino vrijeme sve je to bilo pusto. Ibrahim, a.s., pored `ene i sina ostavi zave`ljaj s hranom i posudu s vodom, a potom se vrati u Palestinu.
  • 19. Zape~a}eni d`enetski napitak 21 Pro|e nekoliko dana Had`erinog boravka u pustinji s malim djetetom. Hrane nestade, a i voda se potro{i. Allahova volja htjede, pa iz pjeska provri voda - izvor Zem - zem, pa im postade napitak koji im ugasi `e| i postade izvor njihovog `ivota za izvjesno vrijeme. Pri~a o Had`eri i Ismailu je duga i op}epoznata.6 U tom peridu nai{lo je pleme Jemanije, zvano D`urhum, ili drugo njihovo koljeno, pa zauze{e zemlju oko vrela Zem - zem, po odobrenju Had`ere, Ismailove majke. Za pleme D`urhum ka`u da je ranije `ivjelo u dolinama u blizini Meke. Buharija u svome predanju jasno tvrdi da je to pleme nastanilo podru~je dana{nje Meke poslije ro|enja Ismaila, a prije njegovog punoljetstva, kao i to, da su oni i ranije silazili s brda u to dolinu, ali zbog nepostojanja vode nisu je ranije naselili.7 Ibrahim, a.s., dolazio je u Meku s vremena na vrijeme, da obi|e svoju ostavljenu obitelj. Ne zna se ta~no koliko je bilo takvih putovanja, izuzev {to je historija zabilje`ila ~etiri. Allah, d`.{., spomenuo je u Kur’anu da je Ibrahim, a.s., vidio u snu da }e zaklati svoga sina Ismaila, pa kako je krenuo da izvr{i to djelo, Allah, d`.{., re~e: “I njih dvojica poslu{a{e, i kad ga on ~elom prema zemlji polo`i, Mi ga zovnusmo: ‘O iIbrahime, ti si se Objavi (u snu) odazvao; a Mi ovako nagra|ujemo one koji dobra djela ~ine’, - to je, zaista, bilo pravo isku{enje! - ‘i kurbanom velikim ga iskupismo.’” (Es - Saffat, 103 - 107) U knjizi postanka navodi se da je Ismail stariji od Ishaka trinaest godina. Pri~a svjedo~i da se ovaj doga|aj desio poslije ro|enja Ishaka, jer je prva vijest o Ishaku spomenuta poslije u cijelosti pri~e o Ismailu. Ova pri~a spominje najmanje jedno Ibrahimovo putovanje prije Ismailove punoljetnosti, a tri ostala putovanja opisuje Buharija, preneseno od Ibn- Abbasa, r.a., a on direktno od Resulullaha, a.s.8 Ismail je izrastao u lijepog i stasitog mladi}a. Nau~io je arapski jezik od plemena D`urhum.Veoma im se dopadao, pa ga o`eni{e djevojkom iz svog plemena. U me|uvremenu mu je majka umrla, a desilo se da se i Ibrahim, a.s., uputio iz Palestine da obi|e `enu Had`eru i sina Ismaila. Stigao je u Hid`az nakon Ismailove `enidbe. Potra`io je Ismaila kod ku}e, ali ga ne na|e, ve} zate~e njegovu `enu. On je upita za njega, kako je i kako `ivi. Ona se po`ali na siroma{tvo, a Ibrahim, a.s.,opru~i joj da ka`e Ismailu neka promjeni ku}ni prag. Ismail je shvatio o~evu poruku, pa se razvede od ove `enei o`eni drugu. Bila je to k}er Mudad bin Amra, velikodostojnika, starje{ine D`urhuma.9 Ibrahim, a.s., je nakon ove Ismailove `enidbe ponovo do{ao, i opet nije na{ao Ismaila kod ku}e, pa je upitao njegovu `enu kako je i kako `ivi. Ona se zahvalila Allahu, d`.{., na svemu, a on poru~i Ismailu da ovaj put pri~vrsti ku}ni prag. Potom se Ibrahim, a.s., vrati u Palestinu.
  • 20. 22 Zape~a}eni d`enetski napitak Ibrahim je i tre}i put do{ao, pa je zatekao Ismaila kako {ilji strijelu pod kro{njom jednog drveta u blizini Zem - zem vrela. Krenu{e jedan prema drugom, kao sin prema ocu i otac prema sinu (nisu se poznavali, ali su se osje}ali). Njihov susret napokon se dogodi nakon toliko dugo vremena. Te{ko da bi mogao stari otac sakriti svoje suze - radosnice pred sinom, ili pak, ~estiti i dobri sin svoju sre}u pred ocem. Utom periodu sagradi{e temelje na kojima podigo{e Kabu. Ibrahim, a.s., objavi ljudima da trebaju obavljati had`, onako kako mu je Allah, d`.{., naredio. Allah, d`.{., je Ismailu podario od Mudadove k}eri dvanaest sinova, a to su: Nabit (Nebajot), Kajdar (Kedar), Edbail (Adbeel), Mib{am (mibsam), Mi{ma (Mi{ma), Duma (Duma), Mi{a (Masa), Haded (Hadad), Jetma (Tema), Jetur(Jetur), Nefis (Nafi{) i Kaideman (Kedma). Od njih se razmnio`i dvanaest plemna. Sva su u po~etku boravilau Meki. Bavili su se trgovinom. Putovali su trgova~kim putevima na relaciji Jemen - [am - Egipat i oratno. Nakon nekog vremena, ova plemena raseli{e se po ~itavoj Arabiji, pa i van nje. Uglavnom su pala u zaborav, izuzev Nabitova i Kajdarova plemena. Na sjeveru Hid`aza procvala je kultura El - Enbata. Taj narod osnova jaku vlast kojoj se pokori{e okolna plemena. Prijestolnica im je bila u Batri. Niko se nije usu|ivao suprotstaviti im se, sve dok ne do|o{e Viznantinci, koji ih pokori{e. Profesor Sulejman en - Nedevi, u svojoj nau~noj studiji, iznosi mi{ljenje da vladari plemena Gassan (Gassasine), kao i ensarije, iz plemena El - Evs i El- Hazred`, ne potje~u od Kahtana, ve} od porodice Nabita ibn Ismaila, a njihovi historijski tragovi na tim mjestima svjedo~e o tome.10 Potomci Kajdara ostali su u Meki, gdje su se udoma}ili. Njihovoj lozi pripadaju Adnan i njegov sin Mead. Preko njega su Arapi Adnanije zapamtili svoje porijeklo. Adnan je dvadeset i prvi predak u uzlaznoj porodi~noj lozi Resulullaha, a.s. Zabilje`eno je da je Resulullah, a.s., pri spominjanju svoga porijekla dolazio do Adnana, a tada bi zastao, govore}i: “Slagali su rodoslovci”, i ne bi i{ao dalje od Adnana.11 Grupa u~enjaka smatra da je Poslanikovom rodoslovlju dozvoljeno i}i dalj od Adnana, smatraju}i da je pomenuti hadis slab (daif). Oni ka`u da od Adnana do Ibrahima, a.s., uzlazno, ima ~etrdeset koljena.12 Potomstvo Meada razmno`ilo se od njegovog sina Nezara, jedinog njegovog mu{kog potomka. On je imao ~etvero djece, od koje su nastala ~etiri plemena, i to: Ijjad, Emmar, Rebiat i Mudar. Zadnja dva plemena brojna su i veoma poznata u historiji po slavi ~uvenosti. Pleme Rabiat porodilo je zna~ajne historijske li~nosti predislamskog doba. To su: Esed ibn Rebia, Anzeh, Abdul - Kajs, dva Vailova sina - Bekr i Taglub, zatim Hanife, i drugi. Narod Mudara rzdvoji se `enidbenim vezama i brojno{}u na dva velika plemena: Kajs Ilan bin Mudar i Ilijas ibn Mudar.
  • 21. Zape~a}eni d`enetski napitak 23 Od Kajsa ibn Mudar potje~u: Benu - Sulejm, Benu - Havazin, Benu - Gatafan, a od Gatafana su: Fabes, Zubjan, E{d`e i Gani bin E’asar. Od Ilijasa ibn Mudara su: Temim ibn Merre, Huzejf ibn Mudrike, Benu - Esed ibn Huzejme i potomci Ken’aneta ibn Huzejme. Od Ken’aneta potje~u Kurej{ije, i to sinovi Fihr ibn Malika ibn Nadara ibn Ken’aneta. Kurej{ije se vremenom izrodi{e u vi{e plemena, a najpoznatija su: D`umh, Sehm, Adijj, Mahzum, Tejm, Zehra i potomci Kusajja ibn Kilaba, a oni su: Abdud - Dar ibn Kusajj, Esed ibn ‘Abdul - ‘Uzza ibn Kusajj i Abdu Menaf ibn Kusajj. Pleme Abdu Menafa grana se na ~etiri porodice: Abdu - { -[ems, Nevfel, El - Muttalib, Ha{im, a Ha{imovu porodicu Allah, d`.{., obdario je Svojim poslanikom Muhammedom, a.s., sinom Abdullaha ibn Abdul - Muttaliba ibn Ha{ima.13 Resulullah, a.s., rekao je: “Allah je odabrao Ismaila od Ibrahimove djece, a Ken’ana od Ismailove djece, a Kurej{ije od Ken’anove djece, a od Kurej{ija odabrao je Benu - Ha{ima, a mene od Benu - Ha{ima.”14 Prenosi se od Abbasa bin Abdul - Muttaliba, da je rekao: “Rekao je Resulullah, a.s.: ‘Allah je stvorio stvorenja, a meni je dao da budem porijeklomod najbolje loze, najboljeg plemena i najbolje ku}e. Ja sam, dakle, najbolji i po osobinama i po porijeklu.’”15 Kad se pro{iri pleme Adnana raseli se po cijeloj Arabiji u potrazi za vodom i pa{njacima. Potomci Bekr ibn Vaila, Abdul - Kajs i potomci Temima naseli{e se u Bahrejnu i tu ostado{e. Pleme Benu - Hanife bin Sa’b ibn Ali ibn Bekr naseli se u Hid`ru, glavni grad Jemame, a ostali potomci Bekr ibn Vaila naseli{e zemlju uzdu` od Jemame preko Bahrejna i Sejf Kazime do mora, te na obronke oblasti Sevad u Iraku, Eblu i Hit. Pleme Taglib nastani se u El - D`ezire El - Furatijje. Neke njihove porodice `ivjele su uz pleme Bekr. Benu - Temim nastani{e se u Basrijskoj pustinji. Benu - Sulejm ostado{e u blizini Medine, u dolini Vadil - Kura i Hajbera isto~no od Medine, pa do D`ebelajna - dva brda koja dose`u do El - Harre. U Taifu se nastani pleme Sekif, a pleme Havazin isto~no od Meke, na obroncima Evtasa, na putu izme|u Meke i Basre. Benu - Esed naseli se isto~no od Tejme i zapadno od Kufe, a izme|u njih su bile ku}e Buhtura iz plemena Tajj. Udaljenost od njih do Kufe iznosila je pet dana hoda. Zubjan se nastani izme|u Tejme i Havrana. U Tuhami ostade porodica Ken’anet, a Meku i njenu okolicu nastani{e Kurej{ije, koje je okupio i ujedinio Kus ibn Kulab. Zahvaljuju}i njemu, pleme Kurej{ postade ~uveno i ugledno jo{ prije islama.16
  • 22. 24 Zape~a}eni d`enetski napitak VLAST I UPRAVA KOD ARAPA Kad je trebaloda govorimo o stanju Arapa prije islama, odlu~ili smo da damo kratak pregled historijata Arapa, njihove dr`ave, naroda i vjere, kako bi se mogli lak{e razumijeti neobi~ni doga|aji i zbivanja u vrijeme pojave islama. U vrijeme pojave islama, Arabijskim poluotokom valdala su dva stale`a: a) krunisani kraljevi, koji nisu bili samostalni; b) plemenski poglavari i vo|e, koji su imali povlastice kao i kraljevi, bilo u vlasti ili ~asti, s razlikom {to ve}ina njih nije bila samostalna. Samo rijetki plemenski poglavari bili su podre|eni krunisanom kralju. Krunisani kraljevi bili su vladari Jemena, te Ali Gassana i El - Hire. Ostali vladari Poluotoka nisu imali krunu. VLAST U JEMENU Najstariji narod za koji se zna u Jemenu od Arapa El - Aribe jeste narod od Sabe. O njima se dosta saznalo po arheolo{kim iskopinama Evra iz 25. stolje}a prije ro|enja Isaa, a.s., ili prije nove ere. Visok stepen civilizacije dostigli su u 11. stolje}u, p.n.e. Njihovo razdoblje mogli bismo podijeliti u ~etiri perioda: 1. To je period koji je dosezao do 650. g. p.n.e. Vladari tog perioda nazivali su se “Tvrdi Sabejci”. Njihova prijestolnica bila je grad Sarvah, ~ije ru{evine postoje na dan hoda zapadno od grada Ma’reba koji se jo{ zove Hariba. U vrijeme sabejskih vladara po~ela je izgradnja ~uvene brane, poznate pod imenom “Seddu Me’reb”, koja je imala veliki historijski zna~aj za Jemen. Zna se da su Sabejci bili veliki osvaja~i, pa su pod svojom vla{}u dr`ali mnoge kolonije u Arabiji, a i van nje. 2. Drugi period traje od 650. - 115. g. p.n.e. U tom periodu kraljevi su odbacili naziv “Tvrdi Sabejci”, prozva{e se “Kraljevi od Sabe” i uze{e za svoju prijestolnicu Ma’reb umjesto Servaha, ~ije iskopine postoje {ezdesetak miljaisto~no od Sane. 3. Tre}i period traje od 115. g. p.n.e., pa do 300. g. n.e. Sabom zavlada pleme Humejr, koje pokori grad Rejdan i uze ga sebi zaglavni grad. Promijeni{e mu ime u Zaffar. Iskopine Zaffara postoje na brdu Midver, u blizini Jerima. Od tog perioda, Sabejci i njihova dr`ava po~eli su slabiti i nazadovati. Njihova trgovina
  • 23. Zape~a}eni d`enetski napitak 25 oslabila je u ogromnoj mjeri u prvom redu zbog toga {to je pleme El - Enbat preuzelo njihovo tr`i{tena sjeveru Hid`aza. Drugo, zbog toga {to su Rimljani zagospodarili pomorskom trgovinom nakon zauzimanja Egipta, Sirije i sjevernog dijela Hid`aza. Tre}e, zbog plemenskih sukoba. Sve je to doprinijelo br`em raseljavanju Ali Kahtana, koji su se po~eli seliti u udaljene krajeve. 4. ^etvrto razdoblje traje od 300. g. n.e., pa do dolaska islama u Jemen. Taj period obilujeprevratima, sukobima i gra|anskim ratovima, {to je omogu}ilo strancima da ih pokore i ostave bez slobode. U to doba Vizantinci u|o{e u Aden, a uz njihovu pomo} Abesinci zauze{e Jemen, prvi put 340. g. n.e., koriste}i me|usobni sukob plemna Hamdan i Humejr. Abesinska vlast potraja do 378. g. n.e., nakon ~ega Jemen ponovo dobi samostalnost. Me|utim, u to doba na brani Ma’reb po~ele su se otvarati pukotine, a ubrzo je uslijedilo njeno pucanje, te nastade velika poplava, koju spominje Kur’an pod imenom”Sejlul - ‘Arim”, a bila je 450. ili 451. godine. To je bila velika katastrofa, koja je poru{ila gra|evine i raselila naroda. Godine 523. jevrejski vo|a Zu - Nuvas, podi`e vojsku i krenu u veliki pohod protiv kr{}ana Ned`arana i poku{a ih na silu odvratiti od kr{}anstva. Kad ovi odbi{e, on naredi da se iskopaju duboki jarci, pa u njih pobaca kr{}ane i `ive ih spali. O tom doga|aju govori Kur’an, a.{., u suri “El - Burud`”. Allah, d`.{., ka`e: “Prokleti neka su oni, kojisu rovove iskopali.” (85:4) Posljedica toga je poja~an gnjev kr{}ana i nastaje pro{irivanje vlasti i osvajanje arapskih oblasti pod vodstvom vizantijskih careva. Vizantinci podigo{e Abesince, pripremi{e im la|e i njih 70 000 iskrca se u Jemenu. Tako Abesinci - kr{}ani zauze{e Jemen po drugi put, 525. g. n.e., pod vo|stvom Orijata.Orijat ostade na vlasti u Jemenu, krunisan od car Abesinije, dok ga ne ubi Ebreha, jeda od Orijatovih vojskovo|a, i do|e na vlast umjesto njega, nakon {to to odobri kralj Abesinije. Ovaj Ebreha je, u stvari, ~ovjek koji }e povesti vojsku sa slonom da sru{i Kabu. On i njegovi vojnici poznati su u historiji pod nazivom “Ashabu - l - fil”, ili vlasnici slona (o doga|aju sa slonom bit }e rije~i kasnije). Nakon doga|aja sa slonom, Jemenci zatra`i{e vojnu pomo} od Perzijanaca, te porazi{e Abesince i protjera{e ih izsvoje zemlje. Tada dobi{e samostalnost 575. g. pod vo|stvom Me’ada Jekrib ibn Sejf Zi Jezina. Perzijski vladar Kisra tada postavi svoga namjesnika u San’i i proglasi Jemen Perzijskom provincijom. Tako su se u Jemenu smjenjivali perzijski namjesnici jedan za drugim, sve do 638. g. kada Bazan primi islam. S njegovim prelaskom na islam, prestade perzijska vlast u Jemenu.17
  • 24. 26 Zape~a}eni d`enetski napitak VLAST U HIRI Perzijanci su vladali Irakom i njegovim pograni~nim krajevima, posebno za vlast kralja Kira, od 557. - 529. g. p.n.e. Niko im nije oponirao sve dok ne ustade Aleksandar Makedonski 326. g. p.n.e., i porazi njihovog kralja Dara Prvog. On ih je razjedinio, a onda su Irakom zavladali kraljevi Tavaifa, ~ija je vlast potrajala do 230. g. n.e. U vrijeme tih vladara doseljavali su se Kahtanije i zauzimali plodne onbronke Iraka. Zatim su za njima do{li Neki Adnanije i postali im konkurencija, tako da se oni nastani{e u El - D`ezire El - Furatije. Perzijanci ponovo povrati{e vlast u vrijeme Erdi{ira, osniva~a sasanidske dr`ave, 226. g. n.e. On ujedini Perzijance i porobi Arape koji su `ivjeli na pograni~nom dijelu njegovog carstva. To je bio razlog da arapsko pleme Kuda’at ode iz tih krajeva u [am. Njemu se pokori{e stanovnici Hire i El - Enbara. U vrijeme vladavine Erdi{ira, podru~jem Hire vladao je D`uzejme El - Vedah. On je ujedno bio vladar i ostalim Arapima koji su`ivjeli u ira~koj pustinji, a pod njegovu vlast potpado{e arapska plemena iz Arabije, Rebiat i Mudar. Erdi{ir je uvidio da ne}e mo}i direktno vladati u Arabiji i da same Arape ne}e mo}i zaustavljati od njihovih napada na pograni~ne krajeve svoga carstva, pa odlu~i da im postavi za vladara Arapa, koji }e mu biti odan i povjerljiv. Tako bi mu Arapi dobro do{li u borbi protiv Vizantije. Time bi Arapi Iraka bili ispred Arapa [ama, koji su ve} bili pod Vizantijom. D`uzejme je u Hiri dr`ao uvijek spreman konji~ki odred, da ugu{i pobunjenike. On je umro 268. g. n.e. Nakon smrti D`uzejma, Hirom je zavladao Amr bin Adijj bin Lefr El - Lahmi, prvi vladar iz redova Lahmita, dok je Perzijom vladao Kisra Sabur ibn Erde{ier. Bio je na vlasti sve dok Perzijanci ne postavi{e Kabaz bin Fejruza. U njegovom periodu pojavio se Mazdak, koji po~e propagirati nihilizam. Sljedbenik mu je bio Kabaz, kao i mnogi drugi podanici. Kabaz je poslao vladaru Hire Munziru bin Maus - Semaiu, poziv da se priklju~i tom pokretu i da prihvati njegovu ideju nihilizma. Ovaj to odmah odbi, pa ga Kabaz skide s vlasti, a postavi El - Haris ibn Amra ibn Had`er el - Kindiju, koji je prihvatio njegovo opredjeljenje. Kabaz ostavi iza sebe na vlasti Kisra Ebu-[irvanha, velikog neprijatelja ovog pravca, koji ubi Mazdaka i mnoge njegove sljedbenike, zatim vrati Munzira za vladara Hire. Tako|er tra`io je da mu se pokori El - Haris bin Amr, ali on pobje`e u pleme Kuleb i tu ostade do svoje smrti.
  • 25. Zape~a}eni d`enetski napitak 27 Poslije Munzira Maus - Sema, kraljevstvo potraja jedno vrijeme sve dok na vlast ne do|e Nu’man bin Munzir, a on je bio taj na koga se Kisra naljutio zbog smicalica koje je smislio Zejd bin Adijj el - ‘Abadi. Kisra pozva Nu’mana da mu do|e. Na svom putu Nu’man tajno odsjede kod Hani bin Mes’uda, prvaka plemena Ali [ejban, kome ostavi na ~uavanje svoju porodicu i imetak, a potom se uputi Kisri. Ovaj ga uhapsi i baci u tamnicu u kojoj i umrije. Kisra postavi za vladara Hire Ijjasa bin Kabisa et- Taia i naredi mu da od Hani ibn Mes’uda zatra`i da mu preda ono {to je Nu’man ostavio kod njega. Hani to ljutito odbi, na {ta mu je kralj (Ijjas) objavi rat. Ne pro|e puno vremena a Ijjas do|e upratnji Kisrine konjice i pje{adije. Do{lo je do velike bitke kod mjesta Zi - Kar. Benu - [ejban izvojeva veliku pobjedu koju Perzijanci nisu mogli pore}i. To je bilo prvi put da su Arapi porazili strance. Desilo se neposredno poslije ro|enja Resulullaha, a.s., koji je ro|en osam mjeseci nakon postavljenja Ijjasa bin Kabisa za vladara Hire. Me|utim, poslije Ijjasa, Kisra za vladara Hire postavi Perzijanca, a 632. g. vlast se vrati u pleme Ali Lahm. Vlast je preuzeo El - Munzir, zvani El - Ma’rur, koji je vladao samo osam mjeseci. Njega je pokorio Halid bin el - Velid s muslimanskom vojskom.18 VLAST U [AMU U periodu u kome su Arapi ~inili masovne seobe, do|e porodica Kuda’at u [am, i tu se nastani. Oni su porijeklom od Benu - Sulejh bin Helvana, od kojih potje~e Ded`d`am bin Sulejh, pleme poznatije pod imenom Ded`d`aime. Njih upotrijebi{e Vizantici kao `ivi {tit od arapskih naleta s kopna, a i protiv Perzijanaca. Najpoznatiji ded`d`aimski vladar bio je Zijad ibn el Hubevlet. Njihova vlast spominje se u historiji od po~etka do kraja drugog stolje}a, n.e. Oni prestado{e vladati po dolasku Ali Gassana, porodice koja je pobijedila porodicu Ded`d`aime, pa su Vizantici postavljali njih za vladare Arapima [ama. Njihov vo|a je bio Devmet D`endel. Vladari Gassana postavljani su u [am kao namjesnici vizantijski kraljeva, sve do Bitke na Jermuku, 13.g. po hid`ri. Njihov posljednji kralj, D`ebele ibn Ehjam, pokori se islamu, u vrijeme Omer bin El - Hattaba, r.a., vladara pravovjernih.19
  • 26. 28 Zape~a}eni d`enetski napitak VLAST U HID@AZU Ismail, a.s., bio je vode}a li~nost u Meki i stalni poglavar Kabe, za cio svoj `ivot.20 Umro je u 137. godini `ivota.21 Njega su zamijenili sinovi Nabit, zatim Kajdar, a neki ka`u Akis. Poslije njih, Mekom je upravljao njihov djed, Madad bin Amr el - D`urhumi. Tako je vlast u Meki bila u njihovim rukama. Ismailova djeca imala su ~ast i ugled zahvaljuju}i svome ocu i svome djedu, graditeljima Kabe, ali oni nisu imali vlast nad Mekom.22 Pro{lo je jo{ mnogo vremena, a Ismailovi potomci ne mogo{e do}i do nekog zna~ajnijeg polo`aja na vlasti. Oni su, malo po malo, padali u zaborav, sve dok nije oslabio D`urhum pred dolazak Nabukodonosora (Buhtanasar). Od tada po~e nad mekanskim nebom sjati politi~ka zvijezda Adnanova, kako }e pokazati i budu}a zbivanja. Posebno je to uvezi s doga|ajem u bitki Nabukodonosora (Buhtanasar) protiv Arapa, na Zati Irku. Vojskovo|a Arapa u toj bitki nije bio D`urhumit.23 Sinovi Adnanovi razi|o{e se po Jemenu u vrijeme Nabukodonosorove (Buhtanasarove) bitke, 587. g. p.n.e. Krenuo je Bernijah sa Me’adom u [am mimo Nabukodonosorove volje, pa kada Buhtanasar poja~a svoj pritisak, Me’ad se vrati u Meku. Od D`urhuma zate~e samo D`er{ema ibn D`elhemeta, pa se o`eni njegovom k}erkom Mu’anat, koja mu rodi Nezzara.24 Stanje D`urhuma u Meki pogor{alo se poslije tog doga|aja. Njihov `ivot bivao je sve te`i, pa po~e{e ~initi nasilja nad posjetiocima Meke, i odobri{e rasturanje imovine Kabe.25 Ovi doga|aji ljutili su Adnanije i izazivali u njima srd`bu. Kad je pleme Huzaat do{lo u Meri Zahran i kad su vidjeli netrpeljivost Adnanija prema D`erahimijima, iskoristi{e tu priliku pa se odr`a{e na vlasti uz pomo} Adnanija koji se vrati{e da im pomognu. Naro~ito im je pomogao Benu Bekr ibn Abdu Menaf ibn Ken’anet. Oni krenu{e protiv D`urhumija i potpuno ih protjera{e, daleko od Meke, a zatim zauze{e vlast u Meki, polovinom drugog stolje}a nove ere. Kad je pleme D`urhum bje`alo u izgnanstvo, zatrpa bunar Zem - zem, i prekri njegov polo`aj, a prije toga zakopa u njega neke vrijedne stvari iz Kabe. Ibnu Ishak ka`e: “Amr ibn Haris ibn Madad, D`urhumija,26 napusti Meku nose}i dva zlatna srnda}a27 i had`erul esved (crni kamen), pa ih zakopa u bunar, a on i njegova pratnja odo{e u Jemen. Bili su veoma o`alo{}eni zbog izlaska iz Meke i ostavljanja vrijedne imovine. Procjenjuje se da je vrijeme Ismaila, a.s., bilo dvadeset vjekova prije nove ere, pa je stoga pleme D`urhum boravilo u Meki otprilike 21 vijek, a vladali su Mekom oko 20 vjekova.
  • 27. Zape~a}eni d`enetski napitak 29 Huzaat su ovladali Mekom i preuzeli dio vlasti Beni - Bekra, a plemena Mudara su imala tri du`nosti, tj. tri dozvole u vrijeme hodo~a{}a. Prvo: da upute ljude, hodo~asnike, s Arefata na Muzdelifu i da odobre njihov povratak s Mine u Meku. To su ~inili ljudi Benu-Gavs bin Mere, iz porodice Ilijas bin Mudara. Oni su imali nadimak Sufe, {to zna~i slu`benici Kabe. Zna~aj odobrenja svodio se na to, da ni jedan hodo~asnik nije smio baciti kamen~i}e dok to ne u~ini prvo Sufa. Kad on to uradi, ~ine to i ostali hodo~asnici. Kad bi zavr{ili bacanje i krenuli s Mine, Sufe bi stale na Akabi i ~ekale da svi hodo~asnici pro|u. Kada se prekinuo lanac Sufa, njih je naslijedila porodica Benu - Sa’d bin Zejd Munat iz plemena Temim. Drugo: briga o skupnom povratku hodo~asnika, na Minu izjutra prvog dana prino{enja `rtvi. To su obavljali Benu - Advan. Tre}e: po{tovanje svetih mjeseci - “E{huru - l - hurum”. O po{tovanju ovih mjeseci vodili su ra~una Benu-Temim bin Adijj, iz plemena Benu - Ken’anet.28 Porodica Huzaat vladala je Mekom trista godina.29 U njihovo vrijeme Adnaniti se raseli{e po Ned`du i obroncima Iraka i Bahrejna. Na obroncima Meke ostado{e porodice Kurej{ i to Hulul, Harm i male porodice razbacane po njihovom narodu, Benu - Kinane. One nisu imale nikakvu vlast u Meki, a ni nad Kabom, sve do dolaska Kussaj bin Kulaba.30 Historija je zabilje`ila da je Kussajev otac umro dok je Kussaj jo{ bio dojen~e. Majka mu se preudala za ~ovjeka iz Benu - Uzreta, koji se zvao Rebiat ibn Haram. On je odvede u svoj kraj na obroncima [ama. Kad je Kussaj odrastao, vratio se u Meku. Mekom je tada upravljao Hulejl bin Habe{e iz plemena Huzaat. Kussaj zaprosi njegovu k}er Hubu i o`eni se njom, po dozvoli oca joj Hulejla.31 Nakon Hulejlove smri, do|e do ratova izme|u plemena Huzaat i Kurej{, {to omogu}i Kussaju da zagospodari Mekom i Kabom. Postoje zabilje`ene tri verzije o uzrocima ratova izme|u ova dva plemena. Prva verzija Kad je Kussaj izrodio djecu i stekao veliko bogatstvo, ~ast i ugled, a nakon propasti Hulejla, odlu~i da preuzme vo|stvo nad Mekom i Kabom. Smatrao je da je on pre~i od Huzaata i Benu - Bekra, jer su Kurej{ije ~istokrvni Arapi i nasljednici Ismaila. Zbog toga je pao dogovor izme|u jednog Kurej{ije i ~ovjeka iz Benu Ken’aneta o progonu plemena Huzaat i Benu - Bekra iz Meke, pa to i u~ini{e.32 Druga verzija Hulejl je, kako smatra pleme Huzaat, oporu~ilo Kussaju da upravlja Mekom i Kabom.33 Tre}a verzija Hulejl je poklonio k}eri Hubi vlast nad Kabom i postavio Ebu - Gib{ana Huzaata njenim pomo}nikom, pa postade Ebu - Gib{an klju~ar Kabe. Nakon smrti Hulejla, otkupi Kussaj
  • 28. 30 Zape~a}eni d`enetski napitak ovo upravljanje nad Kabom od Ebu - Gib{ana za mje{inu vina. Huzaat se rasrdi zbog ovakvog poigravanja sa svetim mjestom i poku{a zabraniti Kussaju vlast na Kabom. Kussaj okupi Kurej{ije i Benu - Ken’anet da protjera Huzaat iz Meke. Tako se i desilo.34 Bilo kako bilo, sve nam ovo govori da je nakon Hulejlove smrti i poslova koje su obavljale Sufe, do{ao Kussaj s Kurej{ijama i Ken’anijama i rekao Huzaatu: “Mi smo zaslu`niji i dostojniji za ove poslove, stoga smo pre~i od vas.” Me|utim, Huzaat ih istog momenta napade s onim {to su imali pri sebi, ali ih on nadja~a. Dakle, Huzaat i Benu - Bekr bili su pora`eni od Kussaja. On ih je `estoko potukao u otvorenom krvavom sukobu, te obaplemena postado{e njegov plijen. Nakon ovog poraza, Huzaat i Benu - Bekr zatra`i{e primirje. Tada su morali javno priznati da je Kussaj zaslu`an da bude poglavar Kabe i Meke i da mu je sva krv koju je prolio u prethodnojbitki opro{tena, a da jo{ povrh toga Huzaat i Benu - Bekr moraju dati Kurej{ijama i Ken’anijama krvnu od{tetu. Presudu o svemu tome je izrekao Ja’mur bin Arif iz Benu - Bekra, pa je on tada prozvan “E{ - {e - dah”.35 Kussaj je preuzeo vlast nad Kabom i Mekom polovinom petog stolje}a n.e. ili ta~nije, 440. g.n.e.36 Poslije njega su Kurej{ije preuzele potpuno upravu i gospodstvo nad Mekom, gradom koji postade vode}i vjerski centar, posje}ivan od Arapa cijelog Arabijskog poluotoka. Kussaj je doveo svoje pleme u Meku, a upravu nad Mekom i obavljanje mnogih va`nih poslova vezanih za hodo~a{}e rasporedio na Kurej{ije. On proglasi da su Ali Safvan, Nes’at, Udvan i Meret ibn Avf dobili odre|ene va`ne poslove i vladaju}e polo`aje u Meki.37 Kussaj je u narednom periodu odigrao zna~ajnu ulogu u organiziranju poslova u Meki. On je osnovao “Daru - n - Nedveti” - Vije}nicu, s lijeve strane haremi - {erifa Kabe, okrenuv{i joj vrata u mesd`id. Vije}nica je bila zborno mjesto Kurej{ija, na kome su donosili va`ne odluke. Ova Vije}nica je prema{ila sva o~ekivanja Kurej{ija svojom funkcijom. Ona je bila pozornica na kojoj su se donosile va`ne odluke, razmjenjivala mi{ljenja, vodile rasprave i u njoj su se rje{avali svi problemi na najbolji na~in.38 PO^ASNE FUNKCIJE KOJE JE OBAVLJAO ILI NADZIRAO KUSSAJ 1. Upravljanje i predsjedavanje Vije}nicom i Vije}em, gdje su rje{avani svi va`ni problemi, dono{ene sve va`ne odluke i obavljane svadbe i vjen~anja. 2. Vojno vo|stvo; organizacija i ustrojstvo vojnih aktivnosti. Svi vojni pohodi organizirani su pod njegovim vo|stvom. 3. Pokroviteljstvo i povjerenstvo nad Kabom. Samo je on mogao otvoriti vrata Kabe i niko
  • 29. Zape~a}eni d`enetski napitak 31 drugi. On je dr`ao klju~ Kabe i li~no opslu`ivao Kabu u svakom pogledu. 4. Opskrba - had`ija hranom i vodom; za njih su pravili korita s vodom, i zasla|ivali je hurmama i gro`|icama, te bi ljudi pili prilikom dolaska u Meku. Svaki hodo~asnik mogao je besplatno piti vodu, koja je od posebne va`nosti bila u tim `arkim krajevima.39 5. Spremanje hrane had`ijama (rifade) kao {to se sprema gostima. Kusaj je propisao Kurej{ijama porez u vrijeme sezone had`a i oni su taj imetak davali Kusaju. Od tog poreza nabavljala se hrana za siroma{ne hodo~asnike.40 Sve ove poslove kontrolirao je ili li~no obavljao Kussaj. Slavu je do`ivio i njegov sin, Abdu Menaf, jo{ za o~eva `ivota. Kussaj je imao starijeg sina, Abduddara, ali je Abdu Menaf bio sposobniji. Kussaj re~e mla|em sinu Abdu Menafu: “Poslat }u te me|u narod, tj. predlo`it }u te, pa ako te oni prihvate i izaberu, onda }u ti ostaviti u amanetu poslove od interesa za Kurej{ije, Meku i Kabu.” On mu za `ivota dade upravu na Vije}nicom, pokroviteljstvo nad Kabom, vojno vo|stvo i brigu o opskrbi had`ija. Kussaj nije imao ni jednu primjedbu na obavljanje njegovih poslova, a sin mu je radio kako za o~eva `ivota, tako i nakon njegove smrti. Kad je Abdu Menaf umro, njegove poslove naslijedili su mu sinovi. Me|utim, sve je bilo u redu, dok se nisu pobunili sinovi Abduddara, starijeg Kussajevog sina, koji su hlepili za polo`ajem i vla{}u. Tada su se Kurej{ije podijelile u dva tabora, te umalo da ne zarati{te. Me|utim, uspostavi{e primirje i podijeli{e me|usobno vlast izme|u sinova Abdu Menafa i Abduddara. Opskrba vodom i hranom pripade sinovima Abdu Menafa, a Vije}nica i ~uvanje Kabe sinovima Abduddara. Benu Abdu Menaf su sve va`nije odluke donosili po tradicionalnom obi~aju Arapa, bacanjem kocke ili izvla~enjem strjelica. Tim putem `eljeli su obezbijediti i naslije|e poslova oko Kabe. Oni kockom izvuko{e Hi{am bin Abdi Menafa, koji naslijedi sikajet i refadet (opskrbu vodom i hranom), {to je i obavljao do svoje smrti. Kad je Hi{am umro, njega naslijedi njegov brat EL - Muttalib ibn Abdi Menaf, a poslije njega naslijedili njegov brat El - Mutalib bin Abdi Menaf, a poslije njega Abdul - Muttalib ibn Hi{am ibn Abdi Menaf, djed Resulullaha, a.s. Poslije njega obavljali su i naslje|ivali taj posao sve do dolaska islama. Tada je briga oko Kabe bila u rukama Abbas bin Abdul - Muttaliba.41 Kurej{ije su imale i druge funkcije osim ~etiri spomenute, a dijelili su ih i na ostale familije. Oni formira{e u Meki vlast sli~nu vlasti u demokratskim dr`avama. Imali su ustrojstvo vlasti sli~no ustrojstvu u nekim zemljama danas. Imali su vije}e i zasjedanje parlamenta. Evo slike tih vladaju}ih funkcija: 1. uprava nad mejsirom pomo}u obra}anja kipovima.42 Tim poslom su upravljali Benu - D`umh; (El - Isar); 2. briga o imetku i poklonima zavje{tanim bogovima - kipovima Kabe. U tu slu`bu ubrajalo se i rje{avanje sporova i nesuglasica. Taj posao imali su u svojim rukama Benu- -
  • 30. 32 Zape~a}eni d`enetski napitak Sehm; (Tahd`iru l - emral); 3. vladaju}e vije}e, kojim su upravljali Benu - Esed; (E{ - [ura); 4. odre|ivanje krvarine i drugih kazni, o tome se brinulo pleme Benu - Temim; (El - I{nak); 5. ~uvanje nacionalne - plemenske zastave, to je radilo pleme Benu - Umejje; 6. ure|enje {atora za hodo~asnike, kao i briga o konjici. Zadatak tog posla izvr{avali su Benu - Mahzum; (El - Kubbe); 7. Posredovanje i izmirivanje zara}enih plemena. Time su se bavili Benu - Adijj.43 VLAST KOJU SU IMALI OSTALI ARAPI Ranije smo govorili o seobi plemena Kahtanija i Adnanija, te da su oni me|usobno podijelili arapske zemlje. Ona plemena koja su bila u blizini Hire, bila su pod nadzorom arapskog kralja u Hiri, a ona koja su bila u pustinji [ama, bila su pod nadzorom Gassanija. Taj nadzor je u stvari bio samo na papiru, jer su plemena imala punu slobodu u vlasti. Potpunu samostalnost imala su jedino beduinska plemena koja su `ivjela u unutra{njosti Arabijske pustinje. Svako pleme imalo je svoga plemenskog vo|u - starje{inu, svoju unutra{nju vlast, te je svako pleme bilo kao samostalna dr`avica, ~ije je ustrojstvo bilo plemenska privr`enost, ~uvanje me|usobnog interesa, ~uvanje i odbrana zemlje od neprijatelja. Poglavar plemena u`ivao je veliki ugled. Bio je poput kralja u svojoj dr`avi. Pleme je po{tovalo rije~ starje{ine - bilo u miru ili u ratu. Njegova vlast bila je jaka kao vlast najja~eg diktatora. Kad bi se on zavadio s nekim drugim, imao je iza sebe hiljade spremnih sablji, imao je ljude koji nisu pitali za uzrok sukoba, a niti su tra`ili obja{njenje. Slijepo su slu{ali naredbe svoga plemenskog vo|e. Jedino je postojala rodbinska konkurencija za vlast. Ro|aci su se me|usobno natjecali u dare`ljivosti i ~asti prema gostu, plemenitosti, pokazivanju juna{tva, hrabrosti, odbrani obespravljenih, a sve to kako bi stekli ve}i ugled me|u ljudima; posebno su imali pjesnike, glasnogovornike plemena. Time bi se uzdizali iznad rivala u presti`u za vlast. Arapi su bili veoma rje~it narod. Naro~ito su bili nadareni pjesni{tvom. Pjesnici su zauzimali posebno mjesto u dru{tvu. Oni su jezikom branili pleme, pa njihov ugled nije ni u ~emu zaostajao za ugledom ljudi na vlasti. Poglavari i velikodostojnici plemena imali su posebne privilegije u raspodjeli plijena. Oni su u`ivali slijede}e povlastice: mirba’a, saffij, ne{itat i fudul. Mirba’a, zna~i ~etvrtina plijena; Saffij je sve ono {to poglavar uzme li~no za sebe prije raspodjele; Ne{itat je sve {to poglavar usput zaplijeni prije povratka u pleme;
  • 31. Zape~a}eni d`enetski napitak 33 Fudul je ostatak nakon raspodjele plijena, koji se ne mo`e podijeliti na jednake dijelove ratnicima kao: deve, konji i sli~no: POLITI^KA SITUACIJA U ARABIJI Govorili smo o arapskim vlastima, pa ka`imo ne{to i o op}oj politi~koj situaciji. Te{ku politi~ku situaciju imale su tri arapske pokrajine koje su grani~ile sa stranim zemljama. Neosporno je da je politi~ka situacija utjecala direktno na dru{tvenu i ekonomsku situaciju. Stoga je u ovim pokrajinama stanje bilo veoma te{ko. Nije se osje}ao nikakav napredak. Narod je bio klasno podijeljen. Postojali su gospodari i robovi, ili vladaju}i i potla~eni sloj. Gospodari su u ovim pokrajinama bili, uglavnom stranci. Oni su imali svo bogatstvo u svojim rukama, a robovi su bili stalni du`nici. To je bilo sli~no kao kad bi predo~ili sebi raju koja obra|uje poljoprivredna dobra s kojih svi prihodi idu vlastima. Vlast ih koristi, tro{i za provod, u`ivanje, za darove, za mito i korupciju, a raja u svojoj sljepo}i tumara kroz vje~nu tminu iz koje i ne tra`i izlaz niti poku{ava iza}i. Oni nemaju kome da se po`ale, a niti ima ko da ih za{titi, jer iz tog stanja nema izlaza. Pomirljivo podnose ropstvo i sve vrste muka, jer smatraju da je tako Bogom dano, te da je vlast primarna, a njihovo pravo sekundarno. Susjedna plemena tih pokrajina bila su dosta prevrtljiva i nestabilna. Nisu imali neke posebne `ivotne ciljeve. Povremeno su upadali u Irak i [am, tumaraju}i za hranom. Arapi u unutra{njosti Arabije tako|er su bili me|usobno nepovezani. Oni su uglavnom bili optere}eni plemenskim porijeklom, nesuglasicama, obi~ajima, vjerom itd. Nisu imali jaku centralnu vlast koja bi ih za{titila u nevolji i odbranila od zla. ARAPI I HID@AZ Svi Arapi su s po{tovanjem gledali na Hid`az. Veoma ih je interesirala politi~ka situacija u njemu. Hid`az je za njih bio prolaz do vjerskog centra svijeta, do Meke, do Kabe. Stoga su i na Hid`az gledali kao na svetu oblast. Vladare Hid`aza su po{tovali kao ~uvare vjerskog centra Meke i sveti{ta Kabe. Za Meku smo rekli da je bila prijestolnica u kojoj je funkcionirala i vjerska i svjetovna vlast. Va`ne odluke su se donosile u hramu Kabe. Glavni zadatak vlasti bio je briga o poslovima od interesa za hodo~asnike. U Meki je radilo i sudstvo. Oni su sudili po vjerskom pravnom zakonu Ibrahima, a.s. Iako je vlast u Hid`azu li~ila na vlast u dana{njim parlamentarnim sredunama, ipak je
  • 32. 34 Zape~a}eni d`enetski napitak bila preslaba da podnese ovoliki teret dr`ave s najve}im vjerskim centrom na svijetu. To se pokazalo ta~nim, posebno kad je do{lo do sukoba s Abesincima, o ~emu }e biti rije~i. VJERE ARAPA Ve}ina Arapa slijedila je dugo vremena vjeru Ismaila, a.s., koji ih je pozivao vjeri svoga oca Ibrahima, a.s. Oni su vjerovali u Boga, Jednog Jedinog i ispovijedali Bo`iju vjeru. To je trajalo jedno izvjesno vrijeme, dok nisu po~eli zaboravljati Bo`ije opomene i zabrane. I pored sve ve}eg zapadanja u idolopoklonstvo, uvijek je postojao vrhovni Bog - Allah, d`.{., kome su se obra}ali u te{kim situacijama. Neke islamske obrede had`a izvr{avali su sve do dolaska na vlast Amra ibn Luhaja poglavara plemena Huzaat. On je odrastao u pobo`noj sredini koja je po{tovala Bo`ije granice. Odlikovao se iskreno{}u i bogobojazno{}u, pa ga je narod zavolio. Smatrali su ga velikim ~ovjekom. On otputova u [am da posjeti podru~je iz kojega je bilo najvi{e poslanika i u koje je do{lo najvi{e Bo`ijih objava. Tamo vidje da stanovnici obo`avaju kipove, pa mu se to dopade i povjerova da su oni u pravu. Iz [ama se vrati nose}i sa sobom kip zvani Hubel, pa ga postavi u Kabu. Zatim pozva stanovni{tvo Meke u mnogobo{tvo. Oni se listom odazva{e, po{to su cijenili Amr ibn Luhaja, pa su smatrali da je i to ~emu ih poziva dobro. Za kratko vrijeme, stanovnici cijelog Hid`aza po~e{e slijediti stanovnike Meke. Oni su vlasnici Kabe i stanovnici Harema.44 Me|u najstarije kipove u Kabi ubrajao se i bog “Menat”, kojeg su dovukli s obale Crvenog mora, iz nekog mjesta blizu Kudejda. Zatim je poznat “Lat”, kojeg su donijeli iz Taifa i “Uzat”, kojeg su nabavili u Vadi Nahlu. Ova tri kipa su bila i najve}a. [irk - mnogobo{tvo je iz dana u dan uzimalo sve vi{e i vi{e maha. Broj kipova se stalno pove}avao. Bilo ih je na svakom mjestu Hid`aza. Spominje se da je Amr ibn Luhaja imao vezu sa d`inima, pa ga jedan od d`ina obavijestio da su kipovi iz perioda Nuhovog, a.s., naroda, a koji su se zvali Vedd, Suvaa, Jegus, Jeuk i Nesr, zakopani u D`iddi, pa ih treba prona}i i donijeti u Kabu. On na|e ove kipove u mjestu Tihama, na obali Crvenog mora sjeverno od Hid`aza, i donese ih u Kabu. Kada do|e vrijeme hodo~a{}a, on ih prikaza hodo~asnicima, a potom ih opet smjesti u Kabu. Od tog vremena, svako pleme je imalo svoga boga - kipa, pa ~ak i svaka ku}a zasebno. Harem Kabe ispuni se kipovima. Evidentno je, da je u vrijeme osloba|anja Meke, Resulullah, a.s., zatekao 360 kipova. On ih je poobarao i porazbijao, a zatim je naredio da sve ostatke iznesu iz Harema i da ih spale.45
  • 33. Zape~a}eni d`enetski napitak 35 Tako mnogobo{tvo i vjera u kipove postado{e prava manifestacija cijelog stanovni{tva predislamske Arabije, koje je neprestano mislilo da jo{ uvijek slijedi vjeru Ibrahima, a.s. Arape predislamskog doba zvali su “El - D`ahilijjun”, neznalice u vjeri. Oni su imali posebne obi~aje i vjeru, ceremonije u samim molitvama ispred kipova, koje je opet izmislio najvi{e Amr bin Luhaj. Ono {to bi on radio, mnogi su smatrali lijepom novotarijom, kojom }e uljep{ati Ibrahimovu vjeru, koju su ve} uveliko izopa~ili. Evo nekih ceremonija pri obo`avanju kipova: 1. Stajali su i zadr`avali se kraj kipa kome su se molili i od kojeg su tra`ili za{titu, pomo}; molili za `elju; vjerovali u njegov {efa’at - zauzimanje kod Boga za po~injene grijehe, itd. 2. Oko kipa su ~inili hodo~a{}e, tavaf, ili obilazak oko njih, ~inilu su pred njim sed`du i bili ponizni i skru{eni. 3. Pred kipom su klali `rtvu, putem koje su se nastojali pribli`iti njegovoj svetosti. Pred njim su klali i stoku svakodnevno, te prizivali ime doti~nog kipa. Ovakvu vrstu klanja Allah, d`.{., zabranjuje muslimanima, kao i meso od tako zaklane stoke. Allah, d`.{., ka`e: “i {to je na `rtvenicima `rtvovano.” (5:3) kao i : “I ne jedite ono pri ~ijem klanju nije spomenuto Allahovo ime.” (6:121) 4. Jedan od vidova pribli`avanja bo`anstvu bilo je i prino{enje jela i pi}a kipovima. Tako|er su odvajali od svoje ljetine i stoke i donosili pred kip. A od svega toga najneobi~nija stvar je, da su uvijek odvajali dio za Allaha, vrhovnog Boga. Oni su imali obi~aj da neke stvari za koje su znali da pripadaju samo Allahu, ne pripisuju kipovima, ali tako|er nisu prenosili na Allaha, d`.{., ono {to su smatrali da pripada samo kipu u danoj situaciji. Uzvi{eni Allah, d`.{., rekao je: “oni odre|uju za Allaha dio ljetine i dio stoke koju je On stvorio, pa govore: ‘Ovo je za Allaha!A ovo za bo`anstva na{a!’ Me|utim, ono {to je namijenjeno bo`anstvima njihovim ne sti`e Allahu, dok ono {to je odre|eno za Allaha sti`e bo`anstvima njihovim. Kako ru`no oni sude!” (6:136) 5. Jedan od na~ina pribli`avanja kipu bilo je prino{enje stoke i plodova, {to smo ve} spomenuli. Allah, d`.{., ka`e: “Ova i ova stoka, i ti i ti zemaljski plodovi su zabranjeni, smiju ih jesti samo oni kojima mi dozvolimo” - tvrde oni - “a ove i ove kamile je zabranjeno jahati. Ima stoke prilikom ~ijeg klanja ne spominju Allahovo ime, izmi{ljaju}i o Njemu la`i...” (6:138) 6. U obrede pribli`avanja kipu spadalo je obo`avanje odre|enih vrsta stoke: “behiret, saibet, vesilet i hamj”. Ibn - Ishak ka`e: “El - behiret ili es - saiba oslobo|ena je deva, tj. ona koja je izrodila deset `enskih deva izme|u kojih nema mu{ke deve. Ovu vrstu deve ne ja{u, ne {i{aju joj dlaku, ona ne radi te`a~ke poslove i njeno mlijeko ne pije niko osim gost. Ako ona ponovo rodi `ensku devu, mladun~etu prore`u uho i prema njoj se postupa kao i prema njenoj majci. Ta posljednja, ili jedanaesta deva, zove se behiret - k}er saibe (oslobo|ene deve)
  • 34. 36 Zape~a}eni d`enetski napitak El - Vesilet: ovca koja je ojanjila pet puta po dvoje `enske janjadi. Ona se zove vesilet. Janjad koja do|u na svijet poslije toga, jedu samo mu{karci, osim ako rodi mrtvo janje, pa njega jedu svi. El - Hami je el - fahl, a fahl je dromedar - mu`jak deve s kojim je ona izrodila deset `enskih deva izme|u kojih nema mu{ke deve. Njegova le|a su na cijeni (za{ti}ena), ne ja{e ga niko, ne radi nikakve poslove, ne {i{a mu se dlaka i slu`i samo za rasplodnju. O tome Kur’an ka`e: “Allah nije propisao behiru, ni saibu, ni vasilu a ni hama. To oni koji ne vjeruju, govore o Allahu la`i, a ve}ina njih nema pameti.” (5:103) Allah, d`.{., tako|er ka`e: “Oni govore: ‘Ono {to je u utrobama ove stoke dozvoljeno je samo mu{karcima na{im, a zabranjeno na{im `enama. A ako se plod izjalovi, onda su u tome sudionici.’” (6:139) Me|utim, postoji i druga~ije tuma~enje ovih vrsta stoke.46 Seid bin El - Musejjib smatra da su ove vrste stoke odre|ene samo za njihove idole,47 a u autenti~nom hadisu, koji je “merfu” tj. besprekidno prenesen od Resulullaha, a.s., stoji: “Amr bin Lihj bio je prvi koji je za{titio i oslobodio ove vrste `ivotinja i uveo ih u obred bo`anstva.”48 Sve prethodne radnje, Arapi su ~inili da bi udovoljili bo`anstvima, vjeruju}i da }e ih bo`anstva pribli`iti Allahu, biti posrednik do Allaha, i da }e se kod Allaha zauzimati za njih. Kur’an o tome ka`e: “Mi im se klanjamo samo zato da bi nas {to vi{e Allahu pribli`ili.” (39:3) i: “Oni se, pored Allaha, klanjaju onima koji im ne mogu nauditi niti im mogu kakvu korist pribaviti i govore: ‘Ovo su na{i zagovornici kod Allaha.’” (10:18) Arapi su vr{ili raspodjelu mnogih stvari uz pomo} strjelica bez perja, koje su slu`ile za kockanje i igru. Bile su tri vrste strjelica: na kojima je pisalo “Da” i na kojima je pisalo “Ne” - koje su upotrebljavali za dono{enje odluka vezanih za posao, putovanje, `enidbu i sl. Ako bi iza{la strjelica sa “Da”, onda bi taj posao uradili, a sa “Ne”, ne bi ga uradili te godine, nego bi ponovo bacali sljede}e godine i tako redom. Bilo je strjelica u kojima je bila voda ili krv, pa vrsta na kojoj je pisalo “od vas je” i “nije va{“ i “oboje”. Tako npr. ako bi sumnjali u ne~ije porijeklo, odveli bi ga pred Hubela, i poveli stotinu kurbana koje bi predali vra~u. Ovaj bi bacao strjelice i ako bi ispalo “od vas je”, zna~i, va{e je dijete i ima pravo naslije|a, a ako bi iza{lo “nije va{“, ne bi imao pravo naslije|a. Ako bi iza{lo “oboje”, ostalo bi dijete uz tu porodicu, bilo bi kao i njihovo, ali bez naslije|a i bez o~instva. Sli~no strjelicama su kremen i hazardne igre koje su vezane za opkladu. Uz opkladu bi dijelili meso `rtve prinesene bo`anstvu i zaklano odabirom strjelica. Arapi su vjerovali u rije~i kahina, arrafa i muned`d`ima. Kahin je prorok, koji prori~e budu}nost. On se izdaje za poznavaoca tajni. Me|u njima ima onih koji smatraju da su sljedbenici d`ina i da im d`ini donose vijesti.
  • 35. Zape~a}eni d`enetski napitak 37 Arraf je onaj koji sebe smatra poznavaocem doga|aja s uzrocima i posljedicama koje navodi u danoj situaciji. On je poga|ao na primjer ko je kradljivac, gdje se kra|a dogodila, {ta je ukradeno i uop}e neke svakodnevne stvari. Muned`d`im je onaj koji gleda zvijezde i planete, i ra~una njihovo kretanje i polo`aje kako bi znao situaciju na dunjaluku i ono {to }e se desiti u budu}nosti.49 Vjerovanje ovim ljudima je u stvari vjerovanje u zvijezde, a jedna od vrsta tog vjerovanja bilo je vjerovanje da zvijezde izazivaju ki{u, pa su govorili: pala je ki{a zbog te i te zvijezde.50 Me|u Arapima je bilo rasprostranjeno sujevjerje (tijere) - lo{ predznak ili pesimizam. Oni su u tom sujevjerju i{li tako daleko da su prelazak ma~ke preko puta ili prelijetanje ptice iznad glave, smatrali nesre}om. Prilazili bi ptici (ili muflonu), te je popla{ili, pa ako bi ona pobjegla na desnu stranu, oni bi nastavili sa zapo~etim poslom i smatrali da je u njemu hair, a ako bi pobjegla na lijevu stranu, oni bi odustali od toga posla vidjev{i u tome lo{ predznak. Ovim vrad`binskim obi~ajima mogu se pridodati jo{ - no{enje ze~ije {ape oko vrata, zatim zaziranje od nekih dana ili mjeseci, od nekih `ivotinja, ku}a, `ena, vjerovanje u zaraznu bolest i sovu. Vjerovali su da se du{a ubijenog ne}e smiriti dok se ne podmiri krvna osveta i du{a mu postaje sovom i lebdivazduhom i da }e govoriti: “Vratite me u tijelo, vratite me u tijelo!”, ili: “Napijte me, napijte me!”, pa ako se izvr{i osveta ili uzme krvarina, ona }e u}i u tijelo i smirit }e se.51 Eto, tako su vjerovali Arapi predislamskog doba, iako su imali i ostataka Ibrahimove, a.s., vjere, koju nisu u potpunosti napustili, kao: veli~anje Kabe, obila`enje ili tavaf oko Kabe, obavljanje had`a, umre, stajanje na Arefatu, Muzdelifi i klanje kurbana. Tako|er su u to sve unosili bida’te - novotarije. Kurej{ije su govorile: “Mi smo sinovi Ibrahima i nasljednici Kabe, mi smo njeni vlasnici i stanovnici Meke. Niko od Arapa nema takva prava i takav polo`aj.” Sebe su znali nazivati El - Hums, a to je zajedni~ki naziv pripadnika plemena Kurej{, Kinana i D`edil. “Mi ne smijemo napu{tati Harem i skinuti Ihrame.” Oni nisu stajali na Arefatu, niti su ifadu ~inili s Arefata, nego su to ~inili s Muzdelife (ifada je grupni povratak s Arefata). O tome Allah, d`.{., ka`e: “Zatim krenite odakle kre}u ostali ljudi.” (2:199) Oni su govorili tako|er: “Mi, El - Hums, ne smijemo drobiti hranu i pr`iti je na maslu, dok smo u ihramu. Mi ne ulazimo u {atore od kostrijeti, a kada se odmaramo, odmaramo se samo u ku}ama, sve dok smo u ihramima.”52 Govorili su tako|er: “Ko je do{ao u Hram i donio sa sobom hranu, ne treba jesti tu hranu u vrijeme had`a i umre.”53 Tako|er su naredili stanovnicima van Harema da svoj prvi tavaf oko Kabe moraju obaviti u odje}i nekog od El - Humsa, a ako ne na|u odje}u (a mu{karci su), onda }e obilaziti Kabu goli. @ene su skidale svoju odje}u osim otvorene ko{ulje. O obla~enju Allah, d`.{., ka`e: “O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad ho}ete da molitvu obavite.” (7:31)
  • 36. 38 Zape~a}eni d`enetski napitak Ako neko od mu{karaca ili `ena bude po~a{}en da tavafi u svojoj odje}i u kojoj je do{ao, bacit }e je poslije tavafa i ne}e je koristiti vi{e ni oni, a ni drugi. Obi~aj im je bio da ne ulaze u svoje ku}e na glavni ulaz ako su u ihramima, nego bi na zadnjoj strani ku}e napravili otvor kroz koji bi ulazili i izlazili. Takvu besmislenost smatrali su dobro~instvom. Kur’an je to zabranio, pa Allah, d`.{., ka`e: “Ne iskazuje se ~estitost u tome da sa stra`nje strane u ku}e ulazite, nego je ~estitost u tome da se Allaha bojite.” (2:189) Sva ova vjerska ubje|enja predislamskih Arapa bila su ~isti {irk ili mnogobo{tvo. To isto je i vjerovanje u kipove, u vrad`bine, u izmi{ljotine itd. ^ak su i jevreji, kr{}ani, me|usije - poklonici vatre, Sabejci i drugi, nalazili puteve da prodru u Arabiju sa svojim vjerskim ubje|enjima i obi~ajima. Jevreji su imali najmanje dva perioda kada im je uspjelo da prodru na arabijsko tlo. 1. Njihova seoba u vrijeme ratnih pohoda Asirije i Babilonije u Palestinu. Do osvaja~kih pohoda do{lo je zbog pritiska na jevreje, ru{enja njihovih gradova i njihovih hramova od strane kralja Nabukodonosora, 589. g. p.n.e. Ve}ina zarobljenih jevreja odvedena je u Babiloniju, a odatle da podijele napu{tenu zemlju od Palestine do Hid`aza i da se udoma}e na sjeveru Arabije.54 2. Poslije rimskog zauzimanja Palestine, pod vo|stvom rimskog vo|e Tita, 70. g.n.e., Rimljani su vr{ili pritisak na jevreje, te nakon ru{enja njihovih hramova, vi{e jevrejskih plemena odlazi u Hid`az. Oni se naseli{e u Jesrib (Medinu), Hajber i Tejmu. Izgradi{e naselja, sela i tvr|ave. Tako do|e `idovska vjera u Arabiju, putem njihovih muhad`ira (izbjeglica). Jevreji postado{e i politi~ki faktor o kojem se govorilo pred pojavu islama, a posebno u vrijeme prvog stolje}a islama. Kada se islam po~eo {iriti, u Arabiji su `ivjela poznata jevrejska plemena: Hajber, Nadir, Mustalek, Kurejza, Kajneka, a ~uveni pisac djela “Vefaul - Vefa”, Es - Srmhudi, spominje na 116. strani svoje knjige preko dvadeset jevrejskih plemena.55 Jevrejska vjera je stigla i u Jemen preko Es’ada Ebi - Kureba, koji je kao borac i{ao u Jesrib i tamo primio jevrejstvo. On je sa sobom poveo dvojicu rabina iz plemena Benu - Kurejza u Jemen. Jevrejska vjera brzo se {irila u Jemenu, tako da je dolaskom na vlast Es’adovog sina Jusufa u Jemenu, Zu Nuvas udario na kr{}ane Ned`rana i pozvao ih da prime jevrejstvo. Kad oni odbi{e, on ih pobaca u iskopane jame i zapali ih. U vatri su gorjeli, bez razlike, mu{ko i `ensko, i staro i mlado. Navodi se da je broj `rtava bio izme|u 20 i 40 hiljada. Taj doga|aj desio se oktobra, 523. g.,56 a Kur’an navodi dio ove pri~e u poglavlju “El - Burud`”. Kr{}anska vjera je do{la u Arabiju putem vizantijske i abesinijske okupacije. Prva abesinska okupacija Jemena bila je 340. g.n.e. i trajala je do 378. g.57 U tom periodu, u Jemenu po~elo je propovijedanje evan|elja u svim pokrajinama. Tada je u Ned`ran do{ao
  • 37. Zape~a}eni d`enetski napitak 39 i neki veliki pobo`njak, zvani Fimijan, pa je i Ned`rance pozvao u kr{}ansku vjeru. Zbog njegove pobo`nosti svijet mu povjerova, a kad njihov vo|a Malbu primi tu vjeru, primi je i ostalo stanovni{tvo.58 Kad su Abesinci u{li u Jemen, pogazi{e ono {to je u~inio Zu - Nuvas, a Ebreha zauze vlast. On po~e {iriti kr{}ansku vjeru veoma brzo i na veoma {irokom podru~ju. To dose`e takve granice da je u Jemenu `elio sagraditi Kabu, kako bi odlazak u Meku zamijenio dolaskom u Jemen. On krenu da sru{i Kabu u Meki, pa ga Allah primjerno kazni i za ovaj i za onaj svijet. Kr{}anstvo su prihvatila arapska plemena Gasasine, Taglub, Tajj, a i neka plemena koja su grani~ila s Bizantijom, a prihvatili su ga i neki vladari Hire. Obo`avanje vatre (el - med`usijje), uglavnom su prihvatili Arapi koji su `ivjeli u pograni~nim predjelima Arabije prema Perziji. Sljedbenika ove vjere bilo je i u Iraku i Bahrejnu. Naro~ito ih je bilo u Ahsi i Hid`ru, gradovima Bahrejna, kao i na obali Arabijskog zaljeva. Tu vjeru slijedili su i mnogi Jemenci u vrijeme perzijanske okupacije. O sabijstvu nam govore mnoge arheolo{ke iskopine u Iraku. To je bila vjera naroda Ibrahima Kaldejskog. Kaldejci su bili semitski narod koji je vjerovao u astrologe i astrologiju. Ovoj vjeri su se priklonili mnogi stanovnici [ama i Jemena u pro{losti. Ali, nakon navale kr{}anstva i jevrejstva, to vjerovanje po~elo je gubiti svoje sljedbenike. I pored toga jo{ uvijek ima me|u ljudima ostataka tog vjerovanja, pomije{anog s obo`avanjem vatre, naro~ito u Iraku i na obalama Arabijskog zaljeva.59 VJERSKO STANJE Islam je zatekao sve ove religije i sva ova vjerovanja kod Arapa, ali ne u njihovom usponu, ve} u slabljenju i stagniranju. Idolopoklonici koji su se izdavali za sljedbenike vjere Ibrahima, a.s., bili su daleko od naredbi i zabrana Ibrahimovog, a.s., {erijata, daleko od plemenitog Ibrahimovog, a.s., ~udore|a - ahlaka. Duboko su gazili zabludama i grijesima, pa se vremenom razvijalo kod njih idolopoklonstvo ili mnogobo{tvo sa svim prate}im njegovim obi~ajima. Sve je to ostavilo duboke tragove na dru{tvenu, politi~ku i vjersku svijest tog naroda. Jevrejstvo se pretvorilo u dvoli~nost i diktaturu. Jevrejski poglavari su postali vrhovni gospod - bog svojoj naciji. Oni su sudili ljudima i diktirali njihovom sudbinom. Ljudi su pred njima polagali ra~un za privatne gre{ke, pa ~ak i za rije~i izgovorene {apatom. Sva njihova briga bila je vlast i blago. Prava vjera je slabila, {irilo se nevjerstvo, jeres, te ravnodu{nost prema u~enju, na koje Allah podsti~e i nare|uje svakome da ga po{tuje.
  • 38. 40 Zape~a}eni d`enetski napitak Kr{}anstvo je postalo idolopokloni~ka vjera, te{kog shva}anja, ono je uspostavilo ~udan spoj izme|u Boga i ~ovjeka. Stoga ono nije ostavilo duboke i stvarne tragove na Arape, koji su ga prihva}ali posebno zbog veoma razli~itog u~enja, i njegovog odraza na na~in `ivota koji su `ivjeli, i od kojeg se nisu mogli udaljiti. Stanje sljedbenika ostalih vjera kod Arapa bilo je kao i stanje mnogobo`aca - mu{rika. Njihova srca bila su sli~na, kao i njihovi obi~aji, njihova vjerska ubje|enja i njihov pogled na svijet. ARAPSKO PREDISLAMSKO DRU[TVO Nakon obrade politi~ke i vjerske situacije na Arabijskom poluotoku, ostalo nam je da ka`emo ukratko o dru{tvenim, ekonomskim i eti~kim prilikama toga doba. DRU[TVENE PRILIKE Arapi su imali nekoliko dru{tvenih slojeva s izra`enim me|usobnim razlikama. Odnos me|u ljudima plemstva bio je na visokoj ljestvici uspona i napretka. Ljudi su imali slobodu volje i govora, ma koji polo`aj imali u tom stale`u. Kad bi ~ovjek `elio pohvaliti arapske vrline, ~ast, hrabrost, plemstvo itd., u ve}ini slu~ajeva bi se u svojoj poeziji obra}ao `eni. @ena je bila u stanju, samo ako je htjela, dovesti ~itava plemena do mira ili ih zavaditi do te mjere, da me|u njima do|e do prolijevanja krvi, sukoba i ratova. Me|utim, i pored toga, mu{karac je bio glava porodice i nosilac glavne rije~i u ku}i. Mu` i `ena bili su vezani brakom, s dozvolom njenih roditelja ili staratelja, a ona nije imala pravo da im se suprotstavi. U drugim slojevima postojao je obi~aj mije{anja mu{karaca i `ena. To ne mo`emo objasniti druga~ije, osim da je vladao nemoral, bestidnost, razvrat i prostitucija. Ebu - Davud prenosi od Ai{e, r.a., da je vjen~anje u predislamsko doba bilo na ~etiri na~ina: 1. Postojao je brak poput dana{njeg. Za momka se na|e djevojka, zaprose je i oni se vjen~aju. 2. Mu` ka`e `eni, nakon zavr{enog mjese~nog ciklusa, da ide tom i tom ~ovjeku i tra`i da ona `ivi s njim. Njen mu` joj se ne primi~e dok ne ustanovi da nije trudna s tim ~ovjekom.
  • 39. Zape~a}eni d`enetski napitak 41 Ako ostane trudna, njen mu` spolno op}i s njom ako ho}e. Ovo se ~inilo u slu~aju da ~ovjek nije imao djece pa je htio da mu se rodi dijete. Ovakav brak se zvao “nikahul - istibdai”. 3. Okupi se grupa od tri do deset osoba, pa op}e s jednom `enom. Ako ona ostane trudna, nakon poroda pozove sve u~esnike u sramnom ~inu i svi moraju do}i, a ona odabere onoga koga ona ho}e, da bude otac njenom djetetu. Taj uzima dijete i daje mu porodi~no ime. 4. Okupe se kod `ene mnogi mu{karci i ona ne smije odbiti nikoga ko je do{ao. To su uglavnom bile javne `ene. Na svoja vrata su stavljale zastavicu kao znak raspoznavanja njihove ku}e. Ko god je `elio u}i kod takvih `ena, znao je gdje ide. Ako bi takva `ena ostala trudna i rodila dijete, okupili bi se svi koji su joj dolazili, a onda bi pozvali fizionomiste - poznavaoce ljudske fizionomije. Zatim bi ona dala dijete onome kome sli~i i ono bi bivalo progla{eno njegovim i ne bi mogao to da odbije. Dolaskom Objave, Allah, d`.{., poni{tava sve vrste ovakvih brakova, a dozvoljava samo dana{nji islamski brak.60 Postojao je kod predislamskih Arapa jo{ jedan na~in braka. Naime, mu{karca i `enu spajale su sablje i koplja, tako {to su pobjenici iz plemenskih ratova uzimali `ene pobije|enih. Djeca ro|ena iz tih veza nisu imala nikakva prava na o~instvo, a sramota ih je pratila ~itavog `ivota. Poznato je da su Arapi predislamskog doba mogli imati onoliko `ena koliko su htjeli. ^ak su u isto vrijeme sklapali brak s dvjema ro|enim sestrama, kao i sa `enama svojih o~eva ako bi one ostale udovice ili bile pu{tenice. O tome govori Kur’an u poglavlju En - Nisa, ajet: 22 i 23. Tako|er su mu{karci mogli dati vi{e neograni~enih rastava (talaka) jednoj `eni.61 Blud i razvrat su uveliko vladali u svim slojevima arapskog predislamskog dru{tva. Ne mo`emo izdvojiti posebno ni jednu dru{tvenu ljestvicu, izuzev pojedinaca koji su ~asno `ivjeli i koji su blud smatrali nemoralom i velikom sramotom. Slobodne `ene su bile u boljem polo`aju od robinja i robinje su predstavljale veliku nesre}u; izgleda da Arapi uglavnom nisu smatrali sramotnim blud koji su ~inili. Prenosi Ebu - Davud, od Amra bin [uajba, a ovaj od svoga oca, pa od djeda i ka`e: “Ustao je neki ~ovjek i rekao: ‘Ta i ta osoba je moj sin. U~inio sam preljubu s njegovom majkom prije islama’, a Resulullah (s.a.v.s.) re~e: ‘Islam ne priznaje tvrdnju da je neko nekome sin, a vrijeme d`ahilijeta je pro{lo!’” Buhatija u svom “sahihu” u knjizi “En - Nikah”, naslovio jedno poglavlje ovako: “Nema braka osim s dopu{tenjem staratelja, dijete pripada onome u ~ijoj se postelji rodilo, a preljubniku kamenovanje.” Pri~a o me|usobnom prepiranju Sa’d bin Ebi - Vekasa i Abd ibn Zum’ata oko sina Zum’atove robinje, poznata je. Sin se zvao Abdurrahman ibn Zuma’at.62
  • 40. 42 Zape~a}eni d`enetski napitak Odnos oca i djece mogao se svrstati u nekoliko kategorija. Bilo je onih koji su govorili: “Na{a djeca su na{e d`igerice koje hode zemljom.” Abilo je i onih koji su ubijali `ensku djecu, ili ih `ivu zakopavali, boje}i se sramote: Bilo je i onih koji su ubijali svoju djecu jo{ u maj~inoj utrobi, boje}i se siroma{tva i sramote. O tome govori Kur’an u poglavljima i ajetima: 6:151; 16:58, 59; 17:31 i 81:8. Me|utim, ne mo`emo re}i da je ovo bio dominantni vid etike i morala. Arapima je bilo veoma va`no da imaju mnogo sinova koji }e se boriti za svoju zemlju. Opho|enje brata s bratom i brati}ima, kao i ostalom rodbinom, bilo je zasnovano na jakim krvnim vezama. @ivjeli su za plemensko rodoljublje, a za njega i umirali. Duh jedinstva vladao je unutar jednog plemena i to je jo{ vi{e pove}avalo rodoljubivost. Temelj dru{tvenog ustrojstva jednog plemena bilo je pojedina~no i krvno rodoljublje. Pridr`avali su se nepisanog pravila: “Pomozi bratu, bio u pravu ili ne.” Naravno, ovo pravilo bilo je u skladu s pravilom islamskog u~enja, koje ka`e: “Pomo} silniku treba da bude takva da bi ga sprije~ila u izvr{avanju nasilja.” Natjecanje u porijeklu i ~asti ~esto je bilo uzrok izbijanja me|uplemenskih ratova, ~ak i me|u onim plemenima ~iji je predak zajedni~ki. To se de{avalo izme|u Evsa i Hazred`a, Abesa i Zubjana, kao i Bekra i Tagluba, te nekih drugih. Me|utim, dru{tveni odnosi izme|u plemena razli~itog porijekla nisu bili jaki i ~vrsti. Oni su se me|usobno uni{tavali u ratovima. U nekim prilikama poglavari plemena zakazivali su javne skupove na koje su dolazila razli~ita plemena, naro~ito u svetim mjesecima - mjesecima hodo~a{}a. Ti mjeseci bili su Arapima od velike va`nosti, jer su u njima uspostavljali normalne ljudske odnose i rje{avali mnoge `ivotne probleme. Ukratko re~eno, dru{tvene prilike bile su u jadnom stanju, a kako i ne bi, kad je neznanje i praznovjerje uveliko vladalo Arabijom, a svijet `ivio u mnogobo{tvu i ideolo{kom mraku. @ene su se kupovale i prodavale. S njima se postupalo kao s predmetom, dok mu{karac nije imao nikakvih - ni ljudskih ni moralnih ograni~enja. @ivio je kako je htio i s kim je htio. Vlast se kretala u krugu bogatih, koji pune kase blagom sa sirotinjskih le|a ili vlasti koja je stalno spremna da ratuje. EKONOMSKE PRILIKE Ekonomske prilike su uvijek bile proizvod dru{tvenih. To se najbolje vidi po `ivotnom standardu ljudi tog doba. Trgovina je bila najve}i izvor materijalnih sredstava za `ivot. Trgovina se obavljala samo u vrijeme kad su putevi bili sigurni i vrijeme mirnodopsko, a tako ne{to bilo je nemogu}e sastaviti na arabijskom tlu, osim u svetim mjesecima. U tim
  • 41. Zape~a}eni d`enetski napitak 43 mjesecima odr`avali su se ~uveni trgova~ki sajmovi. Poznata sajmi{ta su bila (“suk” - ~ar{ija) Ukkaz, Zu - Med`az, Mad`na i mnogi drugi. [to se ti~e zanatstva i ostalih proizvodnih struktura, one nisu bile razvijene, i Arapi su bili dalje od toga nego ijedan drugi narod. Mnoge vrste zanatstva cvjetale su u Jemenu i Hiri, a najpoznatiji su bili ko`arstvo i tekstilstvo, dok se u centralnoj Arabiji stanovni{tvo bavilo sto~arstvom i zemljoradnjom. Arapske `ene prele su vunu i plele odje}u, ali najvi{e za sebe i za ratnike, jer je sve to bilo izlo`eno plja~ki napada~a, te nije ni govora bilo o nekoj proizvodnji. Vrijedno je napomenuti, da je ina~e vladalo jedno op}e stanje bijede, gladi i siroma{tva. ETIKA ARAPA Ne negiramo da su Arapi predislamskog doba imali nekih veoma niskih normi pona{anja, sramotnih radnji i situacija koje odbacuje zdrav razum i ne prihva}a ~ovjekova priroda, ali imali su i te kako pohvalnih i vrijednih kvaliteta kojima bismo se i mi danas mogli diviti i ~uditi. Tu spadaju: 1. Kerem - ~ast i plemenitost u ~emu su se me|usobno natjecali i pomagali. Gotovo polovina predislamskog pjesni{tva, u kome su bili vrsni majstori, posve}ena je toj njihovoj karakternoj crti. Primjera radi - pojavi se iznenada gost, zimsko doba, gladna godina, a doma}in nema u ku}i ni{ta drugo osim jedne deve, koja je spas za ~itavu porodicu. Da bi pokazao gostoljubivost i sa~uvao ~ast i obraz porodice, on ustane, i zbog gosta, zakolje devu, nalo`i vatru i priredi obilnu gozbu. U oblike arapskog kerema ubraja se i njihovo neposredno u~e{}e u izmirenju porodica i smirenju krvoproli}a. ^ovjek je znao u interesu mira, na svoj vrat uzeti i podmiriti tu|u nadoknadu - krvarinu, samo da smiri situaciju u danom momentu. Bitno je bilo zaustaviti prolijevanje krvi koje bi se moglo protegnuti s koljena na koljeno, i time spasiti ~ovjeka. ^esto su u kasidama hvalili sebe, ali su znali hvaliti i druge, pa ~ak i tu|e vladare i poglavare ako to zaslu`uju. Arap je iskazivao ~ast prema gostu, nude}i mu vino, bez kojega nisu smjeli govoriti o ~asti. Stoga je upotreba vina bila ~vrsto vezana za “kerem”, pa su ga opjevali u svojoj poeziji. Arapi su samo stablo gro`|a nazivali “stablo ~asti”, a vino su nazivali “k}er ~asti.” U plemenita svojstva Arapa ubrajalo se i kockanje. Smatrali su da je kockanje put, tj. sredstvo dru`enja, gdje }e pobjednik pokazati svoju plemenitost i dobrotu, jer }e od dobitka nahraniti siroma{ne. Vino je na mnogo mjesta spomenuto u Kur’ani - kerimu, a uporedo s njim i kockanje. Uzvi{eni Allah, d`.{., ka`e:
  • 42. 44 Zape~a}eni d`enetski napitak “Pitaju te o vinu i kocki, reci: ‘Oni donose veliku {tetu, a i neku korist ljudima, samo je {teta ve}a od koristi.’” (2:219) 2. U lijepo pona{anje Arapa spada i po{tovanje ugovora. Ugovor je za njih zna~io vjerski ~in kojeg su se ~vrsto dr`ali. a za njegov interes bili su u stanju i svoju djecu `rtvovati i ognji{ta razoriti. O tome nam govore Hanij bin Mes’ud [ejbanija, Samuel bin Adij i Had`ib bin Kerara Temimije. Rijetko se, vrlo rijetko, de{avalo da se ugovor prekine. 3. Osje}aj li~ne ~asti i ponosa rezultirao je odbijanjem bilo kakvog poni`enja i ugnjetavanja. Iz toga je proizilazilo da su vrlo rado pokazivali hrabrost, ali i ljubomoru, te su veoma brzo reagirali u danim situacijama. Oni nisu mogli da ~uju rije~i koje imalo miri{u na sramotu i nepravdu, a da ne bi sko~ili i latili se sablje i koplja, pa u rat ako treba, odmah i odjednom, ne vode}i ra~una da i sebe `rtvuju na tom putu. 4. Nisu odustajali od svojih odluka. Ako odlu~e uraditi ne{to u ~emu vide svoju slavu i ponos, od toga ih ni{ta ne mo`e odvratiti, i ~ak su svoje `ivote dovodili u opasnost na putu izvr{enja svojih odluka. 5. U njihove eti~ke vrline spada i blagost, dostojanstvo i smirenost. Opjevali su ih u stihovima, iako su s druge strane, kontrirali juna{tvu i brzini borbenog djelovanja. 6. Beduinska bezazlenost i neuprljanost civilizacijom i drugim spletkama, proizvele su kod Arapa iskrenost, povjerenje i ~uvanje od izdaje i klevete. Vidimo iz svega spomenutog da su Arapi, uza sve ove svoje pozitivne i negativne karakteristike, kada se doda geografski i strate{ki polo`aj Arabije u odnosu na cio svijet, bili s razlogom odabrani kao narod da ponesu te{ko breme Objave upu}ene cijelom ~ovje~anstvu i da ba{ oni budu vodi~i ljudskom dru{tvu, tj. ljudskom ummetu. Iako su napomenute vrijednosti manjkave u nekim stvarima, a dobre u nekim drugim, ipak su u osnovi dobar temelj lijepim vrlinama od kojih je imao koristi cio ljudski rod, posebno kad je do{lo do ispravki koje je u~inio islam. Od svih spomenutih ta~aka vjerovatno su najvrjednije: po{tivanje ugovora, osje}aj li~ne ~asti i ponosa, ustrajnost u izvr{avanju svojih odluka. Nemogu}e bi bilo bez svega ovoga, pobijediti zlo i razvrat, a uspostaviti sustav pravde i dobra. To je bilo mogu}e jedino s ovakvim potencijalom snage i razuma. Arapi su imali i druge vrijednosti, ali nam nije cilj da o njima op{irno pi{emo.
  • 43. Zape~a}eni d`enetski napitak 45 PORIJEKLO MUHAMMEDA, A.S., I NJEGOVE PORODICE RESULULLAHOVO, A.S., PORIJEKLO Porijeklo Resulullaha, a.s., svrstano je u tri vremenska perioda. Prvi je dio priznat kao ta~an od svih poznatih autora Sira. Tu se spominje porijeklo Resulullaha, a.s., do Adnana. Drugi dio vezan je za uzlaznu lozu porijekla Resuullaha, a.s., od Adnana pa do Ibrahima, a.s. Tu ima i nekih razmimoila`enja. Tre}i dio se odnosi na porijeklo vezano od Ibrahima, a.s., pa sve do Adema, a.s. U ovome posljednjem stepenu loze ima podataka kojima se ne mo`e sa sigurno{}u vjerovati. PRVI STEPEN Muhammed ibn Abdullah ibn Abdil - Mutallib (ime mu je [ejbe), Ibn - Ha{im (ime mu je ‘Amr) ibn - Abdu Menaf (ime mu je El - Mugire), Ibn - Kusajj (ime mu je Zejd), Ibn - Kilab, Ibn - Murre, Ibn - Ka’b, Ibn - Lu’ej, Ibn - Galib, Ibn - Fehr (nadimak mu je Kurej{ i po njemu je pleme dobilo ime), Ibn - Malik, Ibn - Nedar (ime mu je Kajs), Ibn - Kinane, Ibn - Huzejme, Ibn - Mudrike (ime mu je ‘Amir), Ibn - Ilijas, Ibn - Mudar, Ibn - Nezar, Ibn - Me’ad, Ibn - Adnan.63