SlideShare uma empresa Scribd logo
1 de 34
Predmet i metode
psihologije

Predavač:
Prof. dr Mirjana Franceško
francmir@eunet.yu
Osnovna pitanja na koje
  tražimo odgovore


 Šta je psihologija i čime se bavi?
 Kojim se metodama koristi psihologija pri
  proučavanju svog predmeta?
 Kako se grana savremena psihologija?
Poreklo reči....


 Psihologija: psyche – duša i logos – nauka =
  nauka o duši
 Savremeno određenje:
- Psihologija je nauka koja se bavi proučavanjem
                     čovekovog
                PSIHIČKOG ŽIVOTA -
Objektivne i subjektivne pojave

 Objektivne ili fizičke
  pojave: postoje i
  dešavaju se nezavisno o
                                            Slika:
  nama kao osobama koje
                                              =
  ih mogu ali i ne moraju                     ≠
  primećivati tj. doživljavati                ~
 Subjektivne ili psihičke
  pojave: neposredno
  zavise od osobe koja ih
  doživljava; nastaju u
  čoveku i čine njegov
  psihički život;                Reakcija            Stimulus
Metode kojima se koristi savremena
        psihologija
 Samoopažanje – introspekcija:
Nedostaci:
- postoje psihički doživljaji koje ne možemo u celini
  introspektivno zahvatiti
- Subjektivnost samoprocene
 Metoda opažanja: značajno je jasno definisati cilj i
  plan sprovođenja:
- ŠTA će biti predmet opažanja; GDE će se opažanje
  sprovesti; KADA će se sprovesti; ČIME tj. kojim
  sredstvima će se opažati i KAKO će se beležiti
  podaci
VEŽBA
 Zadatak da u parovima osmislite šta bi i na koji način
  mogli pratiti posmatranjem u okviru svog budućeg
  poziva. Pri tome se rukovodite pitanjima koja čine plan
  opažanja.
 Za rad imate 5 minuta. Nakon toga ćemo vaše ideje
  razmotriti na nivou grupe, a beleške ćete predati
  nastavniku.
 Budite što kreativniji u osmišljavanju situacija koje bi bile
  zanimljive za posmatranje u cilju upotrebe rezultata u
  unapređenju poslovanja.
 Primer: posmatranje studenata dok zauzimaju mesta u
  učionici
Metoda eksperimenta

     Inicijalno stanje: način komunikacije osobe A i
      osobe B
     Eksperiment:




                Prošao kroz kurs psihologije   Nije prošao kroz kurs psihologije


Da li se osoba A i B razlikuju u odnosu na način komunikacije?
 Primer Levinovog eksperimenta
Grane psihologije

                         Primenjena psihologija:
Teorijska psihologija:   -Pedagoška psihologija
-Opšta psihologija       -Psihologija rada
-Razvojna psihologija    -Psihologija propagande
-Socijalna psihologija   -Savetodavna psihologija
-Psihometrija itd.       -Mentalna higijena
                         -Sportska psihologija
                         -Psihologija saobraćaja
                         -Poslovna psihologija
Saznajni procesi
       Opažanje = percepcija

 Proces kojim se čovek orijentiše među pojavama
  i stvarima spoljnjeg sveta naziva:
              SPOZNAJNI PROCES
Spoznajni proces čine: oseti, percepcija, mišljenje,
  učenje, pamćenje

                                     Kako da se
                                     orijentišem?
Šta su oseti? Šta je percepcija?

 Oseti su odrazi pojedinih svojstava predmeta i pojava
  spoljnjeg sveta u našoj svesti

 Percepcija je aktivan proces organizovanja, integrisanja
  i interpretiranja osetnih informacija koji nam omogućava
  upoznavanje i prepoznavanje značenja predmeta,
  pojava i događanja u našoj okolini

 Primer način izgovora: .................
Od čega zavisi naše
         opažanje?
 Fizikalni faktori: intenzitet, trajanje i struktura podražaja
 Fiziološki faktori: osobine osetnog analizatora i opšte
  stanje organizma
 Psihološki faktori: osobine koje čine psihički život
  pojedinca i u skladu sa kojima on tumači podražaje iz
  okolnog sveta, daje im značenje i interpretira ih. Faktori
  subjektivnih razlika u percepciji.
 Primer individualnih razlika: percepcije psa na ulici;
  percepcija ljudi koji prelaze granicu; kako percipiraju
  granicu oni koji je stalno prelaze i oni sa iskustvom od
  pre 15 godina? Kako percipiraju carinike stanovnici EU, a
  kako naši građani?
Neki zakoni percipiranja

       Nemački naučnici “Geštaltisti”
         /geštalt =celina, struktura/

Formirali zakone percepcije koje važe za sve
    ljude na zemlji bez obzira na razlike u
                  kulturama
Šta vidite na slici?
Šta vidite na slici?
Zakon lika i pozadine



Vidimo u zavisnosti od toga šta smatramo
          likom, a šta pozadinom!
Šta vidite na slici?
Princip blizine


Slične strukture koje su međusobno blizu
          doživljavamo kao celinu!
Šta vidite na slici?
:
Rešite zadatak Kroz 9 tačaka treba proći s
četiri ravne crte ne dižući olovku sa papira
Rešenje
              1




          4
    3


                  2
Princip zatvorenosti

 Međusobno udaljene strukture doživljavamo
  kao celine
 Problem sa tačkama i linijama predstavlja
  poteškoću zbog principa zatvorenosti i dobre
  forme. Pogled na 9 tačaka nam odmah
  stvara sliku kvadrata i tražimo rešenje u
  okviru kvadrata što niko nije rekao pri
  postavci zadatka.
Šta vidite na slici?
Princip istovrsnih znakova


 Sklonost da istovrsne znakove
  doživljavamo kao strukturu za koju je
  nekako samo po sebi razumljivo da
  njezini elementi idu zajedno.
 Zato vidimo redove, a ne kolone
Šta vidite na slici?
Princip dobre forme


 Svaka od krivulja pokazuje neku svoju
  pravilnost, “logičnost” ili “dobru formu”
 Primena: ako se prvi grafik značajno je
  da svaka linija bude drugačija kako bi se
  mogla percipirati kao celina
Još neke zanimljive pojave
         vezane za percepciju
 Mehanizam perceptivne udešenosti – tendenicja da
  potvrđujemo svoje hipoteze.
Kad čovek očekuje da će se nešto desiti, on zbivanja oko
  sebe percipira, tumači i ponaša se u skladu sa tim
  očekivanjima.
Na primer: ljubomoran momak ili devojka; carinik koji
  očekuje da su Romi šverceri........primeri studenata
 Fenomen kontrasta: ako smo imali iskustva sa nekoliko
  loših studenata prosečan odgovor studenta ćemo doživeti
  kao odličan; odlazak iz siromašne i srednje razvijenu
  zemlju i slično.
Još neki fenomeni percepcije

              Koja je linija duža?




Muller-Lyerova iluzija
Koja je linija duža?




Oppelova iluzija
Zadatak za vežbu percepcije


 U parovima popričajte o mogućnostima
  šta bi to bili značajni predmeti vaše
  percepcije u budućem zanimanju.
 Ideje /vizije/ zapišite pa ćemo ih
  prokomentarisati zajedno
Mišljenje i govor


Neposredno      Počeci           Posredno i
doživljavanje   apstrakcije i    uopšteno
objektivnog     generalizacije   doživljavanje
sveta                            objektivnog
                                 sveta
Oseti i         Predstave        Mišljenje
percepcija
Šta su predstave?

 Predtave nastaju apstrahovanjem (zanemarivanjem)
    nebitnih elemenata perceptivno osetnih slika, a ujedno
    su i rezultat određenih uopštavanja.
   Vrste predstava:
-   Predstave pamćenja – obnavljanje ranije opaženih
    pojava i predmeta
-   Predstave mašte – oblikovanje predmeta i pojava u
    mislima koje se nikada nisu percipirale
-   Bezpredstavne misli
Šta je mišljenje?
 Proces posebnog i uopštenog zahvaćanja
  veza i odnosa među pojavama u objektivnoj
  stvarnosti
 Primer: eksperiment sa majmunom u kavezu
  koji treba da dohvati bananu
 Miso o celoj skupini sličnih predmeta i pojava,
  a koja odražava njihovo opšta i bitna svojstva
  zove se pojam
 Pojmovi se označavaju rečima, te je reč
  materijalni oblik izražavanja misli
Vežba

 Razmislite o pojmovima /atributima/ koji bi bili
  interesantni za ispitivanje mišljenja ljudi o:
- Policajcima
- Menadžerima /direktorima/
- Carinicima
   Pri određenju atributa pođite od svog ličnog
           iskustva sa ovim profesijama.
Hvala na pažnji!
     Vidimo se sledeći ponedeljak!
 Popunite listiće molim vas i predajte ih




                                  Pozdrav!

Mais conteúdo relacionado

Mais procurados

Mais procurados (20)

Percepcija gimnаzija
Percepcija gimnаzijaPercepcija gimnаzija
Percepcija gimnаzija
 
Bolesti zavisnosti
Bolesti zavisnostiBolesti zavisnosti
Bolesti zavisnosti
 
1 psihologija kao nauka
1   psihologija kao nauka1   psihologija kao nauka
1 psihologija kao nauka
 
Metode i tehnike psihološkog istraživanja
Metode i tehnike psihološkog istraživanjaMetode i tehnike psihološkog istraživanja
Metode i tehnike psihološkog istraživanja
 
Predmet i struktura licnosti
Predmet i struktura licnostiPredmet i struktura licnosti
Predmet i struktura licnosti
 
предмет и гране психологије
предмет и гране психологијепредмет и гране психологије
предмет и гране психологије
 
Ličnost gim
Ličnost gimLičnost gim
Ličnost gim
 
Poreklo čoveka-biološka i kulturna evolucija
Poreklo čoveka-biološka i kulturna evolucijaPoreklo čoveka-biološka i kulturna evolucija
Poreklo čoveka-biološka i kulturna evolucija
 
Opazanje za ttk
Opazanje za ttkOpazanje za ttk
Opazanje za ttk
 
Pažnja
Pažnja Pažnja
Pažnja
 
Razvoj licnosti
Razvoj licnostiRazvoj licnosti
Razvoj licnosti
 
Inteligencija
InteligencijaInteligencija
Inteligencija
 
Opažanje osoba
Opažanje osobaOpažanje osoba
Opažanje osoba
 
Ucenje psihologija
Ucenje   psihologijaUcenje   psihologija
Ucenje psihologija
 
Ucenje
UcenjeUcenje
Ucenje
 
Socijalizacija gimnazija
Socijalizacija gimnazijaSocijalizacija gimnazija
Socijalizacija gimnazija
 
Populacija
PopulacijaPopulacija
Populacija
 
11
1111
11
 
Inteligencija
InteligencijaInteligencija
Inteligencija
 
Dinamika licnosti
Dinamika licnostiDinamika licnosti
Dinamika licnosti
 

Semelhante a Predmet i metode psihologije

Misljenje gimnazija
Misljenje gimnazijaMisljenje gimnazija
Misljenje gimnazijaProfpsiholog
 
Emotivno računovodstvo i psihološka matematika u O.l.I. metodu
Emotivno računovodstvo i psihološka matematika u O.l.I. metoduEmotivno računovodstvo i psihološka matematika u O.l.I. metodu
Emotivno računovodstvo i psihološka matematika u O.l.I. metoduNebojsa Jovanovic
 
Neuromarketing - Ruzica Ristic Pristovsek
Neuromarketing - Ruzica Ristic PristovsekNeuromarketing - Ruzica Ristic Pristovsek
Neuromarketing - Ruzica Ristic PristovsekNLP Centar Beograd
 
Šta je O.L.I. Integrativna Psihodinamska Psihoterapija
Šta je O.L.I. Integrativna Psihodinamska PsihoterapijaŠta je O.L.I. Integrativna Psihodinamska Psihoterapija
Šta je O.L.I. Integrativna Psihodinamska PsihoterapijaNebojsa Jovanovic
 
Predmet i grane psihologije
Predmet i grane psihologije Predmet i grane psihologije
Predmet i grane psihologije snezanadjeric1
 
KogPsi2012, Fmk, Singidunum: Upoznavanje sa sadržajem predmeta
KogPsi2012, Fmk, Singidunum: Upoznavanje sa sadržajem predmetaKogPsi2012, Fmk, Singidunum: Upoznavanje sa sadržajem predmeta
KogPsi2012, Fmk, Singidunum: Upoznavanje sa sadržajem predmetaGoran S. Milovanovic
 
Derren Brown-ova kritika NLP-a
Derren Brown-ova kritika NLP-aDerren Brown-ova kritika NLP-a
Derren Brown-ova kritika NLP-aNLP Centar Beograd
 
Derren Brown-ova kritika NLP-a
Derren Brown-ova kritika NLP-a Derren Brown-ova kritika NLP-a
Derren Brown-ova kritika NLP-a guest529f242
 
Ličnost, gimnazija
Ličnost, gimnazijaLičnost, gimnazija
Ličnost, gimnazijaProfpsiholog
 
Bazične sposobnosti za obradu emocija kao osnov za integraciju u O.L.I. Metodu
Bazične sposobnosti za obradu emocija kao osnov za integraciju u O.L.I. MetoduBazične sposobnosti za obradu emocija kao osnov za integraciju u O.L.I. Metodu
Bazične sposobnosti za obradu emocija kao osnov za integraciju u O.L.I. MetoduNebojsa Jovanovic
 
Snežana Milisavljević - Odnosi sa javnoscu
Snežana Milisavljević - Odnosi sa javnoscuSnežana Milisavljević - Odnosi sa javnoscu
Snežana Milisavljević - Odnosi sa javnoscubsckragujevac
 
Percepcija ponavljanje/ gimnazija
Percepcija ponavljanje/ gimnazijaPercepcija ponavljanje/ gimnazija
Percepcija ponavljanje/ gimnazijaProfpsiholog
 
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 7. Osnovni teorijski sistemi kognitivne psihologije
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 7. Osnovni teorijski sistemi kognitivne psihologijeKogPsi2012, Fmk, Singidunum. 7. Osnovni teorijski sistemi kognitivne psihologije
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 7. Osnovni teorijski sistemi kognitivne psihologijeGoran S. Milovanovic
 
Učenje i viši kognitivni procesi 7. Simboličke funkcije, I Deo: Koncepti, kat...
Učenje i viši kognitivni procesi 7. Simboličke funkcije, I Deo: Koncepti, kat...Učenje i viši kognitivni procesi 7. Simboličke funkcije, I Deo: Koncepti, kat...
Učenje i viši kognitivni procesi 7. Simboličke funkcije, I Deo: Koncepti, kat...Goran S. Milovanovic
 
NLP i meditacija - Elena Antonovska Edizer
NLP i meditacija - Elena Antonovska EdizerNLP i meditacija - Elena Antonovska Edizer
NLP i meditacija - Elena Antonovska EdizerNLP Centar Beograd
 
РАЗУМЕТИ МОЗАК: РОЂЕЊЕ НАУКЕ О УЧЕЊУ
РАЗУМЕТИ МОЗАК: РОЂЕЊЕ НАУКЕ О УЧЕЊУРАЗУМЕТИ МОЗАК: РОЂЕЊЕ НАУКЕ О УЧЕЊУ
РАЗУМЕТИ МОЗАК: РОЂЕЊЕ НАУКЕ О УЧЕЊУOS Desanka Maksimovic-Cokot
 
Psihologija M;arija Milosavljevic VII2
Psihologija M;arija Milosavljevic VII2Psihologija M;arija Milosavljevic VII2
Psihologija M;arija Milosavljevic VII2dulovci
 

Semelhante a Predmet i metode psihologije (20)

Misljenje gimnazija
Misljenje gimnazijaMisljenje gimnazija
Misljenje gimnazija
 
Emotivno računovodstvo i psihološka matematika u O.l.I. metodu
Emotivno računovodstvo i psihološka matematika u O.l.I. metoduEmotivno računovodstvo i psihološka matematika u O.l.I. metodu
Emotivno računovodstvo i psihološka matematika u O.l.I. metodu
 
L2 1
L2 1L2 1
L2 1
 
Neuromarketing - Ruzica Ristic Pristovsek
Neuromarketing - Ruzica Ristic PristovsekNeuromarketing - Ruzica Ristic Pristovsek
Neuromarketing - Ruzica Ristic Pristovsek
 
Šta je O.L.I. Integrativna Psihodinamska Psihoterapija
Šta je O.L.I. Integrativna Psihodinamska PsihoterapijaŠta je O.L.I. Integrativna Psihodinamska Psihoterapija
Šta je O.L.I. Integrativna Psihodinamska Psihoterapija
 
Predmet i grane psihologije
Predmet i grane psihologije Predmet i grane psihologije
Predmet i grane psihologije
 
KogPsi2012, Fmk, Singidunum: Upoznavanje sa sadržajem predmeta
KogPsi2012, Fmk, Singidunum: Upoznavanje sa sadržajem predmetaKogPsi2012, Fmk, Singidunum: Upoznavanje sa sadržajem predmeta
KogPsi2012, Fmk, Singidunum: Upoznavanje sa sadržajem predmeta
 
Derren Brown-ova kritika NLP-a
Derren Brown-ova kritika NLP-aDerren Brown-ova kritika NLP-a
Derren Brown-ova kritika NLP-a
 
Derren Brown-ova kritika NLP-a
Derren Brown-ova kritika NLP-a Derren Brown-ova kritika NLP-a
Derren Brown-ova kritika NLP-a
 
Ličnost, gimnazija
Ličnost, gimnazijaLičnost, gimnazija
Ličnost, gimnazija
 
Bazične sposobnosti za obradu emocija kao osnov za integraciju u O.L.I. Metodu
Bazične sposobnosti za obradu emocija kao osnov za integraciju u O.L.I. MetoduBazične sposobnosti za obradu emocija kao osnov za integraciju u O.L.I. Metodu
Bazične sposobnosti za obradu emocija kao osnov za integraciju u O.L.I. Metodu
 
Slavica Squire - NLP
Slavica Squire - NLPSlavica Squire - NLP
Slavica Squire - NLP
 
Snežana Milisavljević - Odnosi sa javnoscu
Snežana Milisavljević - Odnosi sa javnoscuSnežana Milisavljević - Odnosi sa javnoscu
Snežana Milisavljević - Odnosi sa javnoscu
 
Percepcija ponavljanje/ gimnazija
Percepcija ponavljanje/ gimnazijaPercepcija ponavljanje/ gimnazija
Percepcija ponavljanje/ gimnazija
 
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 7. Osnovni teorijski sistemi kognitivne psihologije
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 7. Osnovni teorijski sistemi kognitivne psihologijeKogPsi2012, Fmk, Singidunum. 7. Osnovni teorijski sistemi kognitivne psihologije
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 7. Osnovni teorijski sistemi kognitivne psihologije
 
Učenje i viši kognitivni procesi 7. Simboličke funkcije, I Deo: Koncepti, kat...
Učenje i viši kognitivni procesi 7. Simboličke funkcije, I Deo: Koncepti, kat...Učenje i viši kognitivni procesi 7. Simboličke funkcije, I Deo: Koncepti, kat...
Učenje i viši kognitivni procesi 7. Simboličke funkcije, I Deo: Koncepti, kat...
 
NLP i meditacija - Elena Antonovska Edizer
NLP i meditacija - Elena Antonovska EdizerNLP i meditacija - Elena Antonovska Edizer
NLP i meditacija - Elena Antonovska Edizer
 
РАЗУМЕТИ МОЗАК: РОЂЕЊЕ НАУКЕ О УЧЕЊУ
РАЗУМЕТИ МОЗАК: РОЂЕЊЕ НАУКЕ О УЧЕЊУРАЗУМЕТИ МОЗАК: РОЂЕЊЕ НАУКЕ О УЧЕЊУ
РАЗУМЕТИ МОЗАК: РОЂЕЊЕ НАУКЕ О УЧЕЊУ
 
Psihologija M;arija Milosavljevic VII2
Psihologija M;arija Milosavljevic VII2Psihologija M;arija Milosavljevic VII2
Psihologija M;arija Milosavljevic VII2
 
Ko sam ja samoprocena vrednosnih stavova
Ko sam ja samoprocena vrednosnih stavovaKo sam ja samoprocena vrednosnih stavova
Ko sam ja samoprocena vrednosnih stavova
 

Mais de Natalija Simić (13)

Sisari
SisariSisari
Sisari
 
Italijanska muzika
Italijanska muzikaItalijanska muzika
Italijanska muzika
 
Arandjelovac
ArandjelovacArandjelovac
Arandjelovac
 
Mireille Mathieu
Mireille MathieuMireille Mathieu
Mireille Mathieu
 
Pozoriste
Pozoriste Pozoriste
Pozoriste
 
Prezentacija, jmi 24.april 08.
Prezentacija,       jmi 24.april 08.Prezentacija,       jmi 24.april 08.
Prezentacija, jmi 24.april 08.
 
Sistem organa za varenje
Sistem organa za varenjeSistem organa za varenje
Sistem organa za varenje
 
Respiratorni sistem
Respiratorni sistemRespiratorni sistem
Respiratorni sistem
 
Johan Sebastijan Bah
Johan Sebastijan Bah Johan Sebastijan Bah
Johan Sebastijan Bah
 
Ozone
OzoneOzone
Ozone
 
Montmartre
MontmartreMontmartre
Montmartre
 
Petar Konjovic
Petar KonjovicPetar Konjovic
Petar Konjovic
 
I n s e k t i
I n s e k t iI n s e k t i
I n s e k t i
 

Predmet i metode psihologije

  • 1. Predmet i metode psihologije Predavač: Prof. dr Mirjana Franceško francmir@eunet.yu
  • 2. Osnovna pitanja na koje tražimo odgovore  Šta je psihologija i čime se bavi?  Kojim se metodama koristi psihologija pri proučavanju svog predmeta?  Kako se grana savremena psihologija?
  • 3. Poreklo reči....  Psihologija: psyche – duša i logos – nauka = nauka o duši  Savremeno određenje: - Psihologija je nauka koja se bavi proučavanjem čovekovog PSIHIČKOG ŽIVOTA -
  • 4. Objektivne i subjektivne pojave  Objektivne ili fizičke pojave: postoje i dešavaju se nezavisno o Slika: nama kao osobama koje = ih mogu ali i ne moraju ≠ primećivati tj. doživljavati ~  Subjektivne ili psihičke pojave: neposredno zavise od osobe koja ih doživljava; nastaju u čoveku i čine njegov psihički život; Reakcija Stimulus
  • 5. Metode kojima se koristi savremena psihologija  Samoopažanje – introspekcija: Nedostaci: - postoje psihički doživljaji koje ne možemo u celini introspektivno zahvatiti - Subjektivnost samoprocene  Metoda opažanja: značajno je jasno definisati cilj i plan sprovođenja: - ŠTA će biti predmet opažanja; GDE će se opažanje sprovesti; KADA će se sprovesti; ČIME tj. kojim sredstvima će se opažati i KAKO će se beležiti podaci
  • 6. VEŽBA  Zadatak da u parovima osmislite šta bi i na koji način mogli pratiti posmatranjem u okviru svog budućeg poziva. Pri tome se rukovodite pitanjima koja čine plan opažanja.  Za rad imate 5 minuta. Nakon toga ćemo vaše ideje razmotriti na nivou grupe, a beleške ćete predati nastavniku.  Budite što kreativniji u osmišljavanju situacija koje bi bile zanimljive za posmatranje u cilju upotrebe rezultata u unapređenju poslovanja.  Primer: posmatranje studenata dok zauzimaju mesta u učionici
  • 7. Metoda eksperimenta  Inicijalno stanje: način komunikacije osobe A i osobe B  Eksperiment: Prošao kroz kurs psihologije Nije prošao kroz kurs psihologije Da li se osoba A i B razlikuju u odnosu na način komunikacije?  Primer Levinovog eksperimenta
  • 8. Grane psihologije Primenjena psihologija: Teorijska psihologija: -Pedagoška psihologija -Opšta psihologija -Psihologija rada -Razvojna psihologija -Psihologija propagande -Socijalna psihologija -Savetodavna psihologija -Psihometrija itd. -Mentalna higijena -Sportska psihologija -Psihologija saobraćaja -Poslovna psihologija
  • 9. Saznajni procesi Opažanje = percepcija  Proces kojim se čovek orijentiše među pojavama i stvarima spoljnjeg sveta naziva: SPOZNAJNI PROCES Spoznajni proces čine: oseti, percepcija, mišljenje, učenje, pamćenje Kako da se orijentišem?
  • 10. Šta su oseti? Šta je percepcija?  Oseti su odrazi pojedinih svojstava predmeta i pojava spoljnjeg sveta u našoj svesti  Percepcija je aktivan proces organizovanja, integrisanja i interpretiranja osetnih informacija koji nam omogućava upoznavanje i prepoznavanje značenja predmeta, pojava i događanja u našoj okolini  Primer način izgovora: .................
  • 11. Od čega zavisi naše opažanje?  Fizikalni faktori: intenzitet, trajanje i struktura podražaja  Fiziološki faktori: osobine osetnog analizatora i opšte stanje organizma  Psihološki faktori: osobine koje čine psihički život pojedinca i u skladu sa kojima on tumači podražaje iz okolnog sveta, daje im značenje i interpretira ih. Faktori subjektivnih razlika u percepciji.  Primer individualnih razlika: percepcije psa na ulici; percepcija ljudi koji prelaze granicu; kako percipiraju granicu oni koji je stalno prelaze i oni sa iskustvom od pre 15 godina? Kako percipiraju carinike stanovnici EU, a kako naši građani?
  • 12. Neki zakoni percipiranja Nemački naučnici “Geštaltisti” /geštalt =celina, struktura/ Formirali zakone percepcije koje važe za sve ljude na zemlji bez obzira na razlike u kulturama
  • 13. Šta vidite na slici?
  • 14. Šta vidite na slici?
  • 15. Zakon lika i pozadine Vidimo u zavisnosti od toga šta smatramo likom, a šta pozadinom!
  • 16. Šta vidite na slici?
  • 17. Princip blizine Slične strukture koje su međusobno blizu doživljavamo kao celinu!
  • 18. Šta vidite na slici?
  • 19. : Rešite zadatak Kroz 9 tačaka treba proći s četiri ravne crte ne dižući olovku sa papira
  • 20. Rešenje 1 4 3 2
  • 21. Princip zatvorenosti  Međusobno udaljene strukture doživljavamo kao celine  Problem sa tačkama i linijama predstavlja poteškoću zbog principa zatvorenosti i dobre forme. Pogled na 9 tačaka nam odmah stvara sliku kvadrata i tražimo rešenje u okviru kvadrata što niko nije rekao pri postavci zadatka.
  • 22. Šta vidite na slici?
  • 23. Princip istovrsnih znakova  Sklonost da istovrsne znakove doživljavamo kao strukturu za koju je nekako samo po sebi razumljivo da njezini elementi idu zajedno.  Zato vidimo redove, a ne kolone
  • 24. Šta vidite na slici?
  • 25. Princip dobre forme  Svaka od krivulja pokazuje neku svoju pravilnost, “logičnost” ili “dobru formu”  Primena: ako se prvi grafik značajno je da svaka linija bude drugačija kako bi se mogla percipirati kao celina
  • 26. Još neke zanimljive pojave vezane za percepciju  Mehanizam perceptivne udešenosti – tendenicja da potvrđujemo svoje hipoteze. Kad čovek očekuje da će se nešto desiti, on zbivanja oko sebe percipira, tumači i ponaša se u skladu sa tim očekivanjima. Na primer: ljubomoran momak ili devojka; carinik koji očekuje da su Romi šverceri........primeri studenata  Fenomen kontrasta: ako smo imali iskustva sa nekoliko loših studenata prosečan odgovor studenta ćemo doživeti kao odličan; odlazak iz siromašne i srednje razvijenu zemlju i slično.
  • 27. Još neki fenomeni percepcije Koja je linija duža? Muller-Lyerova iluzija
  • 28. Koja je linija duža? Oppelova iluzija
  • 29. Zadatak za vežbu percepcije  U parovima popričajte o mogućnostima šta bi to bili značajni predmeti vaše percepcije u budućem zanimanju.  Ideje /vizije/ zapišite pa ćemo ih prokomentarisati zajedno
  • 30. Mišljenje i govor Neposredno Počeci Posredno i doživljavanje apstrakcije i uopšteno objektivnog generalizacije doživljavanje sveta objektivnog sveta Oseti i Predstave Mišljenje percepcija
  • 31. Šta su predstave?  Predtave nastaju apstrahovanjem (zanemarivanjem) nebitnih elemenata perceptivno osetnih slika, a ujedno su i rezultat određenih uopštavanja.  Vrste predstava: - Predstave pamćenja – obnavljanje ranije opaženih pojava i predmeta - Predstave mašte – oblikovanje predmeta i pojava u mislima koje se nikada nisu percipirale - Bezpredstavne misli
  • 32. Šta je mišljenje?  Proces posebnog i uopštenog zahvaćanja veza i odnosa među pojavama u objektivnoj stvarnosti  Primer: eksperiment sa majmunom u kavezu koji treba da dohvati bananu  Miso o celoj skupini sličnih predmeta i pojava, a koja odražava njihovo opšta i bitna svojstva zove se pojam  Pojmovi se označavaju rečima, te je reč materijalni oblik izražavanja misli
  • 33. Vežba  Razmislite o pojmovima /atributima/ koji bi bili interesantni za ispitivanje mišljenja ljudi o: - Policajcima - Menadžerima /direktorima/ - Carinicima Pri određenju atributa pođite od svog ličnog iskustva sa ovim profesijama.
  • 34. Hvala na pažnji! Vidimo se sledeći ponedeljak!  Popunite listiće molim vas i predajte ih Pozdrav!