Takmičenje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
februar 2012. godine,
Monitori,
Računarstvo i informatika,
Aleksandra Živadinović,
Nataša Stojković,
Gimnazija Aleksinac
2. Centralni procesor
Mati Č na plo Č a
ATA utori
Radna memorija
Dodatne kartice
Monito
r
Napojna jedinica
Opti č ki ure đ aji
Mi
š
Tastatura
Hard
disk
3. Monitor ili ekran je uređaj koji služi za prikazanje slova ili
slike koji mogu biti pokretne ili statične. Slika koja se prikazuje
na zaslonu obično se tvori u grafičkoj kartici, posebnom sklopu
kojemu je funkcija stvaranje i obnavljanje slike.
4. Katodna cijev - (engleska kratica CRT - catode ray tube) - prva
poznata tehnologija, poznata još od crno belih televizora, ali pomalo
nepraktična radi pomalo izobličene slike koju stvara zaobljena cev.
Korak naprijed je napravljen pojavom Trinitron ili Diamondtron
katodnih cevi, koje su ravne po vertikali, pa je lepše raditi za takvim
zaslonom.
5. Katodni monitor ili CRT monitor je grafički izlazni
uređaj temeljen na katodnoj cijevi koju je izumio Karl
Ferdinand Braun.
Ovaj način prikazivanja se koristi u većini današnjih
monitora, kao i što se katodna cijev koristi u TV-u,
osciloskopu i drugim uređajima. Karakteriše ih velika
težina, veliko zauzimanje prostora kao i visoka
potrošnja el.energije, ali zato imaju veoma dobru
kvalitetu i oštrinu slike. Danas, katodni monitori gube
primat koji preuzimaju LCD i Plazma prikazi.
6. Kako CRT monitori rade?
Unutrašnjost Katodne cijevi
1. Elektronski top
2. Elektronski snop
3. Maska za razdvajanje snopa za crvene, zelene i plave dijelove slike
4. Fosforni sloj sa crvenim, zelenim i plavim zonama
5. Uvećani prikaz unutrašnjosti ekrana koji je prekriven fosforom
CRT monitor radi na principu katodne cijevi. Ekran CRT monitora se sastoji
od miliona sićušnih crvenih, zelenih i plavih fosfornih tačkica koje svijetle
kada ih "udari" elektron što potom stvara sliku na ekranu. Unutar katodne
cijevi, katoda je zagrijana nit koja se nalazi u vakumskoj staklenoj cijevi.
Katodno zračenje je ustvari tok elektrona koji stvara elektronski top.
Elektroni su negativni (katoda), dok je anoda pozitivna što privlači elektrone
koji su pažljivo usmjereni prema usmjerivaču koji ih pomoću magnetnog ili
električnog polja u snopovima skreće ka anodi i ekranu. Ekran je prekriven
fosfornim materijalom koji praktično svijetli ako je "pogođen" elektronom.
Fosforni sloj se sastoji od crvenih, zelenih i plavih zona pomoću kojih se
dobija boja i na taj način se dobiva osnovna slika na ekranu koja se potom
filtrira da bi se dobila konačna slika koju mi vidimo na ekranu. Ima nekoliko
vrsta filtriranja, tri su najpoznatija: Shadow-mask, Aperture-grill i Slot-mask
pomoću kojih se dobiva konačna slika koju mi vidimo.
7. Pojmovi i osobine CRT prikaza
Promjenljiva rezolucija
Rezolucija je broj piksela na ekranu, sastoji se od vodoravnih
kolona ("X") i uspravnih ("Y") redova piksela, standard je da
se prvo piše broj vodoravnih piksela (npr. 1024), a onda broj
uspravnih piskela (npr. 768), što je u konačnici 1024 x 768
rezolucija. CRT monitor može podržati više rezolucija čiji
kvalitet ovisi o veličini tačke (piksela). Za razliku od LCD
monitora koji dobro rade samo na njihovoj prirodnoj
rezoluciji, CRT monitor ima istu ili sličnu kvalitetu slike i na
manjim ili većim rezolucijama. To, prije svega, zavisi od fizičke
veličine monitora i veličina piksela (dot pitch), iako CRT
monitor može koristiti i manje i veće rezolucije, on ima svoju
preporučenu rezoluciju na kojoj će raditi idealno, a ta
preporučena rezolucija obično je ispisana u priručniku
proizvođača monitora, tako da nije preporučljvio (zbog
tehničkih razloga, ali i zdravstvenih) stavljati rezoluciju na
najveću moguću.
moguću
8. Veličina monitora
U današnje vrijeme se koriste veličine od 15" do 22"(inča) i više.
Do sada najviše prodavani su 17" modeli za obične korisnike
koji su prilično jeftini a nude ipak dovoljnu rezoluciju za rad
(1024 x 768 preporučljiva). Napredniji korisnici obično vole
imati više prostora za rad na računaru i korištenje više
programa istovremeno, tu kategoriju korisnika zadovoljava 19"
monitor (1280 x 1024 preporučena rezolucija), dok grafički
profesionalci ne bi trebali uzimati monitore manje od 21" (1600
x 1200 preporučena rezolucija). Veličina monitora se mjeri u
inčima ("), ali to nije stvarna veličina prikaza (ekrana), obično
ako je veličina monitora 19", stvarna veličina ekrana je za jedan
inč manja, 18".
9. Dot pitch (veličina tačkice; broj tačkica na dužini 1 inča)
Od veličine i broja tačkica zavisi i kvaliteta slike, te njena oštrina.
Ako su tačkice bliže jedna drugoj i ako su manje, slika će biti
oštrija i razumljivija, dok se veličina tačkice mjeri u milimetrima
(mm). Raspodjela tačkica nije ista na svakom monitoru, jer
monitori koji koriste Aperture grill tehniku nemaju isti raspored
tačkica kao Shadow mask filtriranje. Tačkice se mogu vidjeti i
golim okom sa nekom vrstom povećala.
Brzina osvježavanja (Refresh Rate)
(
Refresh rate označava koliko puta je slika na monitoru isrctana
svake sekunde. Ovo ljudsko oko ne može registrovati, iako većina
primjećuje razliku ako je brzina osvježavanja na 60Hz (tada je
slika oštra, ali i nemirna i neugodna za rad jer slika treperi) ili
75Hz (tada je slika malo mutnija, ali bitno stabilnija i ugodnija za
rad). Uzmimo za primjer da nam je brzina osvježavanja
naštimana na 85Hz (to je u većini slučajeva preporučena
vrijednost), to znači da se slika u toku jedne sekunde osvježi 85
puta. Što je veća vrijednost refresh rate-a to je slika stabilnija i
ugodnija za rad, ako je vrijednost manja, slika na monitoru je
oštrija, ali zato mnogo treperi što nije preporučljivo za čovjeka i
ljudsko oko. Mjeri se u Hercima (Hz).
10. Dubina boje
Dubina boje (color depth) se odnosi na broj bitova kojim se opisuje jedan
piksel. Što je veća dubina boje to monitor može prikazati više boja i
nijansi. Današnji monitori su sposobni prikazati 16,777,216 (32 bit, True
Color) boja i nijansi. Prije su se koristili i 8, 16 te 24 bitni prikazi.
Priključci
Danas se većinom koristi VGA priključak koji se nalazi na skoro svim
grafičkim karticama. VGA priključak je analogni kao i CRT monitor, ali
analogne signale u digitalne pretvara sama grafička kartica koja šalje
signal na monitor. Moguće je koristiti i više monitora odjednom, to
zavisi od broja ulaza u računaru, tačnije grafičkih kartica.
Elektronski top koji stvara tok elektrona odnosno zračenje, nalazi se u
zadnjem dijelu monitora
.
Opasnost zračenja
Iako CRT monitori zrače X-zrake one su uglavnom bezopasne jer gotovo sve
zrake zaustavlja debeli ekran, a one što prođu uglavnom ne mogu nanijeti
nikakvu štetu. Također i brzina osvježavanja monitora je zamorna za ljudsko
oko, iako je to u današnje vrijeme skoro i riješen problem (preko 75Hz skoro da
se oči i ne zamaraju). Starost monitora je također bitna, ako je monitor suviše
star njegova slika postaje mutnija što je za ljudsko oko veoma naporno. Iako u
društvu vlada mišljenje da zračenje monitora najviše zamara oči to ipak nije
posve tačno, jer samo gledanje neke promjenljive slike sa male udaljenosti duže
vrijeme je mnogo veći napor za ljudsko oko, nego li neznatno zračenje koje je u
većini slučajeva bezopasno
11. Tekući kristali - (engleska kratica LCD - liquid cristal display) - danas (2004)
polako zamjenjuje CRT zaslone računala, predviđa se da će s padom cijena početi
zamjenjivati i klasične CRT televizore.
12. LCD
LCD (((en))) je ravni, tanki monitor čiji je ekran sastavljen od
određenog broja piksela koji su poređani ispred nekog svetlosnog
izvora, troši veoma malo električne energije, te zauzima malo
prostora. LCD radi na principu tečnih kristalnih molekula.
Kako LCD radi?
Tečni kristal je želatinozna masa, koja je smještena između prozirnih
elektroda. Pod djelovanjem upravljačkog napona na elektrode, čestice
kristala se orijentišu u određenom smijeru i počinju ispoljavati
polarizirajući efekat, propuštajući samo određeni dio svjetlosnog spektra.
Propuštanjem željenog dijela spektra i blokiranjem neželjenog određuje
se intenzitet i boja svjetlosnog elementa (pixela) i na taj način se može
generisati slika kao matrica upravljivih piksala.
Postoje dva osnovna tipa LCD ekrana: monohromatski i kolor. Monohromatski su
osjetno jednostavniji i samim tim jeftiniji. Kolor varijante su puno kompleksnije,
a samim tim i skuplje.
13. Osobine LCD prikaza
Prirodna rezolucija
LCD monitori su napravljeni da najbolje prikazuju sliku na jednoj
rezoluciji koja zavisi od veličine ekrana. Moguće je postaviti rezoluciju
koja nije prirodna za neki LCD monitor, ali onda opada kvaliteta slike,
kao i što se gubi pravilan geometrijski oblik slike.
Brzina Odaziva (Response Rate)
Brzina odaziva označava brzinu kojom piksel može mijenjati boje, brže
je bolje, prevelik odaziv znači da će slika "kasniti" te će se pojavljivati
anomalije kao što je "ghosting" efekat koji se pojavljuje onda kada je
promjena boja veoma česta najčešće u filmovima i 3D igrama. Mjeri se
u milisekundama (ms).
Ugao gledanja
Za razliku od CRT monitora, LCD monitori ne daju istu kvalitetu slike
ako se u njih gleda iz različitih uglova. Obično ako gledamo LCD sa
strane, boje gube kvalitetu, prikaz je zamračen ako ne i potpuno
nečitljiv. Godinama se LCD monitori unaprijeđuju da bi se ova
poteškoća smanjila, a shodno tome su predstavljeni widescreen ekrani
koji su vodoravno produženi što prirodno odgovara čovječijem oku.
14. Osvjetljenje i kontrast
Osvjetljenje kod LCD monitora se mjeri u Kandelama po kvadratnom
metru (cd/m2), obično varira od 250 do 350 cd/m2. Kontrast mjeri
mogućnost LCD-a da prikazuje bijele i tamne tonove, što je omjer veći to je
bolje, obično današnji LCD monitori imaju omjer 450:1 pa sve do 2000:1.
LG Flatron L1960TG ima kontrast upravo od 2000:1.
Mogućnost podešavanja, integracija i priključci
LCD monitori se mogu veoma precizno podešavati jer postoji mnogo
opcija. Slika se može okretati ili tiltovati, te se može mijenjati položaj slike
(vodoravni ili uspravni). Također, neki monitori imaju ugrađene zvučnike,
dodatne USB priključke, a sve više monitora dolazi sa digitalnim
priključkom koji je svojevrsno budućnost, te nudi mnogo kvalitetniju sliku
jer nema potrebe za pretvaranjem u analogne signale.
16. Boje
•crno-bijeli
•monokromni
•boja
Razlu Č ivanje (rezolucije)
•CGA
•EGA
•VGA - 640x480 točaka ili piksela
•XGA
•SVGA
17. •Rezolucija - je broj piksela (pixel), koji su ustvari obojene tačke, na monitoru.
Rezolucija je izražena u brojevima piksela koji se nalaze u vodoravnim i uspravnim
linijama monitora, npr. 1024x768.
•Brzina osvježavanja (((en))) - se odnosi na brzinu osvježavanje slike
monitora koja se mjeri u hercima (Hz). Što je veća frekvencija to je slika stabilnija i
nešto mutnija, ako je brzina osvježavanja manja onda je slika puno oštrija ali zato i
nestabilnija i napornija za ljudsko oko.
•Veli č ina ekrana - se mjeri u inčima, neke poznatije veličine su: 15", 17", 19", 21",
22". Kod CRT-a monitora se mjeri dijagonala čitavog monitora što ne predstavlja
stvarnu veličinu ekrana (marketinški trik), ako je veličina CRT monitora 17", stvarna
veličina samog ekrana je 16". Kod LCD monitora to nije slučaj.
•Standard prikaza (((en))) - standard prikaza kod većine monitora ili odnos
širine i visine monitora je 4:3, iako postoje neke manje poznate kao 16:9 koji pretežno
služi za DVD filmove na widescreen ekranima.
•Dubina boje (((en))) - je broj bitova koji sadrži jedan piksel, što je veća dubina boje
to je veći broj boja i nijansi koliko ih može prikazati monitor.
Priključak - može biti analogni (VGA) i digitalni (DVI)
OSD (((en))) - kontrole na monitoru pomoću kojih se na monitoru podešava kontrast,
svjetlina, broj boja, geometrijski oblik slike i još mnogo toga
