SlideShare uma empresa Scribd logo
Hemija za treći razred srednje škole
                                       Predmetni profesor:
                                       Franeta Jelena
Aleksinačka gimnazija




                                              10. mart 2012
   To su jedinjenja kod kojih je jedan ili više atoma halogena vezano direktno
    za ugljovodonikov skelet koji može biti alifatičan ili aromatičan
   Opšti simbol za halogene je X




             Alkil-halogenid                 Aril-halogenid


   Jedinjenja koja sadrže ovu vezu (ugljenik-halogen) ne nalaze se
    često u prirodi, već se sintetički proizvode u velikim količinama
   Imaju primenu kao rastvarači, insekticidi, itd…
- Nazivi nekih halogenih derivata ugljovodonika

struktura               Naziv po         Uobičajeno       Primena
                        IUPAC            ime

CH3 CH 2    CL          hloretan         Etil-hlorid      Anestetik
                                                          sirovina za
                                                          polivinilhlorid
CH2 =CH     CL          hloreten         Vinil-hlorid

CHCl 3                  trihlormetan     Hloroform        Rastvarač

                        hlorfenilmetan   Benzil-hlorid    Reagens u
           CH 2    Cl
                                                          laboratoriji
 Cl               Cl    1,4              p-dihlorbenzen   Insekticid
                        -dihlorbenzen
   Nerastvorljivi su u vodi
   Bezbojne su tečnosti (većina)
   Veoma dobro rastvaraju druga organska jedinjenja
   Teži su od vode (zato što sadrže halogen)
   Zapaljivost je zavisna od procenta halogena
   Tetrahlormetan je nezapaljiva organska supstancija
 Vrlo reaktivna jedinjenja jer je veza ugljenik-halogena
  polarizovana (ali se lako raskida ako se deluje određenim
  reagensima)
 Dve osnovne vrste reakcija koje su karakteristične su:

       1. supstitucija
       2. eliminacija
Postoje dve opšte metode za dobijanje haloalkana. One polaze od
    alkohola i sastoje se u:

    d) Zagrevanje alkohola sa halogenovodoničnim kiselinama
    e) Dejstvu fosfor-halogenida na alkohole

    g) ROH + HX                 RX + HOH
    h) 3 ROH + PX             3 RX + H PO


    Mogu se dobiti:
      1) adicijom halogenovodonika na 3
               3                 3    alkane
      2) direktnim halogenovanjem alkana

    Aril-halogenidi se dobijaju halogenovanjem arena u prisustvu
    katalizatora.




                FeX 3
A rH + X 2                    ArX + HX
- služe kao polazne supstancije za dobijanje drugih org. jedninjenja
  - imaju praktičnu primenu
  - pri radu sa ovim jed. treba biti oprezan (imaju neko fiziološko dejstvo
    koje je često štetno za čoveka i za okolinu)

Hloretan (etil-hlorid) – bezbojna tečnost koja ključa na 12.5 stepeni Celzijusa
                       – kada dođe u dodiru sa kožom anestezira tkivo

Trihlormetan (hloroform) – tečnost, neprijatnog mirisa i ključa na 61 stepeni C.
                         – odličan rastvarač, upotrebljava se kao anestetik
                         – kancerogen je

Trijodmetan (jodoform) – čvrsta supstanca, bledožute boje, nerastvorljiv u vodi
                         – oštrog mirisa, ključa na 120 stepeni C.

Tetrahlormetan (ugljentetrahlorid) – bezbojna tečnost, ključa na 77 s.C.
                                     – odličan rastvarač za masti, nezapaljiv
                                     – usled stajanja, postaje otrovan
1,1,2,2, – tetrahloretan – dobija se dejstvom hlora na etin, dobar rastvarač za masti
                         – za čoveka nije otrovan, koristi se kao insekticid

DDT, 1,1,1, – trihlor – 2,2, (bis/p-hlorfenil) – etan ili dihlordifeniltrihloretan
                                              – jedan od najpoznatijih insekticida
                                              – nagomilavanjem postaje opasan
                                              – počeo sa korišćenjem u II w.w.


    Freoni – halogenski derivati alkana koji sadrže hlor i fluor
            – najpoznatiji su a)freon-12, b)freon-14

    d) Gas koji ključa na –30 s.C. Nije otrovan, nezapaljiv, ne korodira i nema miris




    Opasnost od freona je indirektna i sumnja se da je on uzročnik pojava rupa
    u ozonskom omotaču Zemlje. Zbog toga je proizvodnja freona danas
    ograničena.
Org. jedinjenja koja sadrže halogen su u prirodi veoma retka. Reći ćemo
dva jedinjenja: tiroksin i hloramfenikol.

Tiroksin je hormon tiroidne žlezde koja kontroliše brzinu metabolizma. Za
njegovu biosintetu potrebno je unošenje malih količina joda.




Hloramfenikol je antibiotik (supstancije koje sprečavaju rast
drugih mikroorganizama ili ih ubijaju). On je jedan od retkih antibiotika
Koji se proizvodi sintetički i vrlo je efikasan protiv tifusne groznice.
Literatura
-Wikipedija
-Hemija za treći razred gimnazije prirodno
matematičkog smera, Aleksandra Stojiljković

Mais conteúdo relacionado

Mais procurados

Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
NašaŠkola.Net
 
ugljovodonici
ugljovodoniciugljovodonici
ugljovodonici
vvlivvli
 

Mais procurados (20)

Alkeni i alkini
Alkeni i alkini Alkeni i alkini
Alkeni i alkini
 
pH vrednost - Dragan Stojanović
pH vrednost - Dragan StojanovićpH vrednost - Dragan Stojanović
pH vrednost - Dragan Stojanović
 
Svojstva uv
Svojstva uvSvojstva uv
Svojstva uv
 
12. valencija i oksidacijski broj atoma
12. valencija i oksidacijski broj atoma12. valencija i oksidacijski broj atoma
12. valencija i oksidacijski broj atoma
 
Halogeni elementi
Halogeni elementiHalogeni elementi
Halogeni elementi
 
Proteini
ProteiniProteini
Proteini
 
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteiniBiološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
 
Simboli hemijskih elemenata
Simboli hemijskih elemenataSimboli hemijskih elemenata
Simboli hemijskih elemenata
 
Alkani
AlkaniAlkani
Alkani
 
Soli
SoliSoli
Soli
 
Aromaticni ugljovodonici
Aromaticni ugljovodoniciAromaticni ugljovodonici
Aromaticni ugljovodonici
 
Karboksilne kiseline
Karboksilne kiseline Karboksilne kiseline
Karboksilne kiseline
 
Hemijska ravnoteža
Hemijska ravnotežaHemijska ravnoteža
Hemijska ravnoteža
 
5 alkini
5 alkini5 alkini
5 alkini
 
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
 
Derivati karboksilnih kiselina
Derivati karboksilnih kiselinaDerivati karboksilnih kiselina
Derivati karboksilnih kiselina
 
hemijske osobine ugljovodonika
hemijske osobine ugljovodonikahemijske osobine ugljovodonika
hemijske osobine ugljovodonika
 
Teorije evolucije
Teorije evolucijeTeorije evolucije
Teorije evolucije
 
UGLJOVODONICI
UGLJOVODONICI UGLJOVODONICI
UGLJOVODONICI
 
ugljovodonici
ugljovodoniciugljovodonici
ugljovodonici
 

Destaque (7)

халогени деривати угљоводоника
халогени деривати угљоводоникахалогени деривати угљоводоника
халогени деривати угљоводоника
 
Alkoholi- Doroteja Petrović- Marija Cvetković
Alkoholi- Doroteja Petrović- Marija CvetkovićAlkoholi- Doroteja Petrović- Marija Cvetković
Alkoholi- Doroteja Petrović- Marija Cvetković
 
Nukleofilna supstitucija
Nukleofilna supstitucijaNukleofilna supstitucija
Nukleofilna supstitucija
 
Alkoholi - Nataša Stojanović - Jasmina Miljković
Alkoholi - Nataša Stojanović - Jasmina MiljkovićAlkoholi - Nataša Stojanović - Jasmina Miljković
Alkoholi - Nataša Stojanović - Jasmina Miljković
 
Hemija r3 alkani_i_cikloalkani_alkani
Hemija r3 alkani_i_cikloalkani_alkaniHemija r3 alkani_i_cikloalkani_alkani
Hemija r3 alkani_i_cikloalkani_alkani
 
Hemijska simbolika
Hemijska simbolikaHemijska simbolika
Hemijska simbolika
 
Elektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaElektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacija
 

Mais de NašaŠkola.Net

Fv primena obrazovnih_standarda_130225
Fv primena obrazovnih_standarda_130225Fv primena obrazovnih_standarda_130225
Fv primena obrazovnih_standarda_130225
NašaŠkola.Net
 

Mais de NašaŠkola.Net (20)

Sremac 2018 p1_raspored_casova_odeljenja_180917
Sremac 2018 p1_raspored_casova_odeljenja_180917Sremac 2018 p1_raspored_casova_odeljenja_180917
Sremac 2018 p1_raspored_casova_odeljenja_180917
 
R3 t9 z73
R3 t9 z73R3 t9 z73
R3 t9 z73
 
R3 t9 z71
R3 t9 z71R3 t9 z71
R3 t9 z71
 
R3 T 8.2 Ciklusi sa uslovom - Zadatak 62
R3 T 8.2 Ciklusi sa uslovom - Zadatak 62R3 T 8.2 Ciklusi sa uslovom - Zadatak 62
R3 T 8.2 Ciklusi sa uslovom - Zadatak 62
 
Dan škole 2016 - Program proslave godišnjice
Dan škole 2016 - Program proslave godišnjiceDan škole 2016 - Program proslave godišnjice
Dan škole 2016 - Program proslave godišnjice
 
CV_Dragan_Ilic_160320
CV_Dragan_Ilic_160320CV_Dragan_Ilic_160320
CV_Dragan_Ilic_160320
 
PDIS pismo podrske 2016-03-24
PDIS pismo podrske 2016-03-24PDIS pismo podrske 2016-03-24
PDIS pismo podrske 2016-03-24
 
Takmicenje Dabar 2016 - Satnica Nis
Takmicenje Dabar 2016 - Satnica NisTakmicenje Dabar 2016 - Satnica Nis
Takmicenje Dabar 2016 - Satnica Nis
 
Razvionica 2014 Bezbedan internet
Razvionica 2014 Bezbedan internetRazvionica 2014 Bezbedan internet
Razvionica 2014 Bezbedan internet
 
Razvionica Bezbedan Internet 2014
Razvionica Bezbedan Internet 2014Razvionica Bezbedan Internet 2014
Razvionica Bezbedan Internet 2014
 
R4 01 BP Access Unos podataka
R4 01 BP Access Unos podatakaR4 01 BP Access Unos podataka
R4 01 BP Access Unos podataka
 
Nasa skola 2011: Baze podataka - Stefan Nikolic -Silvana Ivkovic
Nasa skola 2011: Baze podataka - Stefan Nikolic -Silvana IvkovicNasa skola 2011: Baze podataka - Stefan Nikolic -Silvana Ivkovic
Nasa skola 2011: Baze podataka - Stefan Nikolic -Silvana Ivkovic
 
Solidarnost
SolidarnostSolidarnost
Solidarnost
 
Fv primena obrazovnih_standarda_130225
Fv primena obrazovnih_standarda_130225Fv primena obrazovnih_standarda_130225
Fv primena obrazovnih_standarda_130225
 
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 2. разред
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 2. разредНаставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 2. разред
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 2. разред
 
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 1. разред
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 1. разредНаставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 1. разред
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 1. разред
 
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 4. разред
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 4. разредНаставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 4. разред
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 4. разред
 
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatikaNastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika
 
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika (PDF)
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika (PDF)Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika (PDF)
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika (PDF)
 
Рачунарство и информатика - Глобални наставни план за 3. разред гиманазије
Рачунарство и информатика - Глобални наставни план за 3. разред гиманазијеРачунарство и информатика - Глобални наставни план за 3. разред гиманазије
Рачунарство и информатика - Глобални наставни план за 3. разред гиманазије
 

Halogeni derivati ugljovodonika - Đorđe Živkovic - Jelena Franeta

  • 1. Hemija za treći razred srednje škole Predmetni profesor: Franeta Jelena Aleksinačka gimnazija 10. mart 2012
  • 2. To su jedinjenja kod kojih je jedan ili više atoma halogena vezano direktno za ugljovodonikov skelet koji može biti alifatičan ili aromatičan  Opšti simbol za halogene je X Alkil-halogenid Aril-halogenid  Jedinjenja koja sadrže ovu vezu (ugljenik-halogen) ne nalaze se često u prirodi, već se sintetički proizvode u velikim količinama  Imaju primenu kao rastvarači, insekticidi, itd…
  • 3. - Nazivi nekih halogenih derivata ugljovodonika struktura Naziv po Uobičajeno Primena IUPAC ime CH3 CH 2 CL hloretan Etil-hlorid Anestetik sirovina za polivinilhlorid CH2 =CH CL hloreten Vinil-hlorid CHCl 3 trihlormetan Hloroform Rastvarač hlorfenilmetan Benzil-hlorid Reagens u CH 2 Cl laboratoriji Cl Cl 1,4 p-dihlorbenzen Insekticid -dihlorbenzen
  • 4. Nerastvorljivi su u vodi  Bezbojne su tečnosti (većina)  Veoma dobro rastvaraju druga organska jedinjenja  Teži su od vode (zato što sadrže halogen)  Zapaljivost je zavisna od procenta halogena  Tetrahlormetan je nezapaljiva organska supstancija
  • 5.  Vrlo reaktivna jedinjenja jer je veza ugljenik-halogena polarizovana (ali se lako raskida ako se deluje određenim reagensima)  Dve osnovne vrste reakcija koje su karakteristične su: 1. supstitucija 2. eliminacija
  • 6. Postoje dve opšte metode za dobijanje haloalkana. One polaze od alkohola i sastoje se u: d) Zagrevanje alkohola sa halogenovodoničnim kiselinama e) Dejstvu fosfor-halogenida na alkohole g) ROH + HX RX + HOH h) 3 ROH + PX 3 RX + H PO Mogu se dobiti: 1) adicijom halogenovodonika na 3 3 3 alkane 2) direktnim halogenovanjem alkana Aril-halogenidi se dobijaju halogenovanjem arena u prisustvu katalizatora. FeX 3 A rH + X 2 ArX + HX
  • 7. - služe kao polazne supstancije za dobijanje drugih org. jedninjenja - imaju praktičnu primenu - pri radu sa ovim jed. treba biti oprezan (imaju neko fiziološko dejstvo koje je često štetno za čoveka i za okolinu) Hloretan (etil-hlorid) – bezbojna tečnost koja ključa na 12.5 stepeni Celzijusa – kada dođe u dodiru sa kožom anestezira tkivo Trihlormetan (hloroform) – tečnost, neprijatnog mirisa i ključa na 61 stepeni C. – odličan rastvarač, upotrebljava se kao anestetik – kancerogen je Trijodmetan (jodoform) – čvrsta supstanca, bledožute boje, nerastvorljiv u vodi – oštrog mirisa, ključa na 120 stepeni C. Tetrahlormetan (ugljentetrahlorid) – bezbojna tečnost, ključa na 77 s.C. – odličan rastvarač za masti, nezapaljiv – usled stajanja, postaje otrovan
  • 8. 1,1,2,2, – tetrahloretan – dobija se dejstvom hlora na etin, dobar rastvarač za masti – za čoveka nije otrovan, koristi se kao insekticid DDT, 1,1,1, – trihlor – 2,2, (bis/p-hlorfenil) – etan ili dihlordifeniltrihloretan – jedan od najpoznatijih insekticida – nagomilavanjem postaje opasan – počeo sa korišćenjem u II w.w. Freoni – halogenski derivati alkana koji sadrže hlor i fluor – najpoznatiji su a)freon-12, b)freon-14 d) Gas koji ključa na –30 s.C. Nije otrovan, nezapaljiv, ne korodira i nema miris Opasnost od freona je indirektna i sumnja se da je on uzročnik pojava rupa u ozonskom omotaču Zemlje. Zbog toga je proizvodnja freona danas ograničena.
  • 9. Org. jedinjenja koja sadrže halogen su u prirodi veoma retka. Reći ćemo dva jedinjenja: tiroksin i hloramfenikol. Tiroksin je hormon tiroidne žlezde koja kontroliše brzinu metabolizma. Za njegovu biosintetu potrebno je unošenje malih količina joda. Hloramfenikol je antibiotik (supstancije koje sprečavaju rast drugih mikroorganizama ili ih ubijaju). On je jedan od retkih antibiotika Koji se proizvodi sintetički i vrlo je efikasan protiv tifusne groznice.
  • 10. Literatura -Wikipedija -Hemija za treći razred gimnazije prirodno matematičkog smera, Aleksandra Stojiljković