SlideShare uma empresa Scribd logo
1 de 16
ERIK ERIKSON (1902. – 1994.)  I PSIHOSOCIJALNI RAZVOJ ČOVJEKA
Erik Erikson Rođen u Frankfurtu 15. lipnja 1902. Njegova majka Karla Salomonsen je bila Židovka, oženjena za Židova. No, Erik je rođen nakon njezine izvanbračne afere s jednim Dancem. Nakon što se Karla udala za drugog Židova, Erik Salomonsen je postao Erik Homburger. Tijekom djetinjstva i rane mladosti, roditelji su okolnosti njegovog rođenja držali tajnom. Visok, plavokosi i plavooki dječak odgajan u židovskoj religiji.
Erik Erikson IDENTITET – glavna briga Erikovog osobnog života i njegove teorije. Autor pojma “kriza identiteta.” U Beču susreće Annu Freud i podvrgava se psihoanalizi, nakon čega i ju odlučuje i sâm studirati na Psihoanalitičkom institutu u Beču. 1933. se seli u SAD; postaje prvi psihoanalitičar u Bostonu; stječe reputaciju kao dobar kliničar. Djeluje na Harvardu, Yaleu, Berkeleyu i u privatnoj praksi. Najznačajnija djela: Childhood and Society (1950); Young Man Luther (1958); Identity: Youth and Crisis (1968) i Gandhi's Truth(1969)
Erik Erikson Utjecaj kulturnih antropologa: Franz Boas, Ruth Benedict, Margaret Mead i Gregory Bateson + Sigmund Freud i vlastito iskustvo sa psihoanalizom: polazište za Eriksonovu teoriju razvojne psihologije. Zadržao neke Freudove koncepte (npr. ego), no naglašava društvenu i kulturnu ulogu: okolina ima ključnu ulogu za odgoj i razvoj djeteta. Ego nije samo sluga ida > sloboda čovjekove volje. Razvio univerzalnu razvojnu psihologiju i identificirao osam razvojnih faza koje su put do potpunog sazrijevanja čovjekove ličnosti.
Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 1) Od rođenja do 18 mjeseci: Psihološka kriza: POVJERENJE VS. NEPOVJERENJE Vrlina: NADA i VJERA (umjesto ovisnosti ili paranoje) Pitanje: Je li društvo pouzdano ili ne? Dijete ovisi o roditeljima, pogotovo majci. Njegova slika svijeta dolazi od njihove interakcije s njim. Ako ga izlažu toplini, pravilnosti i ljubavi – razvit će povjerenje. Ako roditelji ne osiguraju sigurnu okolinu i ako se susretne sa zanemarivanjem ili čak zlostavljanjem, razvit će nepovjerenje.
Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 2) 18 mjeseci do 3 godine: Psihološka kriza: AUTONOMIJA vs. SRAM i SUMNJA Vrline: VOLJA, SAMOKONTROLA, HRABROST (umjesto opsesivnosti, impulzivnosti ili izbjegavanja) Pitanje: Treba li mi pomoć od drugih ili ne? Autoritativni roditelji djecu vode postupno i sigurno i prihvaćaju njihove pokušaje neovisnosti - dobar ishod. Autoritarni roditelji > dijete se osjeća poraženo, razvija sram i sumnju > neurotično pokušava povratiti kontrolu, moć i kompetentnost – razvija opsesivno ponašanje
Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 2) 18 mjeseci do 3 godine: Psihološka kriza: AUTONOMIJA vs. SRAM I SUMNJA Vrline: VOLJA, SAMOKONTROLA, HRABROST (umjesto opsesivnosti, impulzivnosti ili izbjegavanja) Pitanje: Treba li mi pomoć od drugih ili ne? Permisivni roditelji koji ne pružaju djeci granice i vodstvo > dijete gubi svaki osjećaj srama i sumnje koji su u zdravoj količini nužni za propitivanje vlastitih postupaka i tuđeg dobra Rezultat: impulzivno ponašanje ili izbjegavanje (zbog straha od doživljavanja srama u bliskim odnosima)
Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 3) 3 do 6 godina: Psihološka kriza: INICIJATIVA vs. KRIVNJA Vrline: SVRHA (umjesto povučenosti, antisocijalnosti ili narcisoidnosti) Pitanje: Jesam li dobar ili zločest? Odgovarajući element u društvu: idealni prototipi i uzori Autoritativni roditelji koji pokazuju razumijevanje i potporu djetetovim inicijativama > osjećaj svrhe Autoritativni roditelji koji kažnjavaju svaku inicijativu > osjećaj krivnje – inhibicija i povučenost Permisivni roditelji > bezobzirnost i nemilosrdnost; ostvariti ciljeve pod svaku cijenu – antisocijalno i narcisoidno ponašanje
Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 4) 6 do 12 godina: Psihološka kriza: MARLJIVOST vs. INFERIORNOST Vrline: KOMPETENTNOST i METODIČNOST (umjesto bespomoćnosti ili plitkosti) Pitanje: Kako mogu biti dobar u onome što radim? Odgovarajući element u društvu: podjela rada Dijete polazi u školu gdje treba pripitomiti maštu i impulse, te razviti marljivost i ugađanje drugima. Potpora odraslih razvija kod djeteta kompetentnost. Nedostatak potpore > osjećaj bespomoćnosti Previše kompetentnosti > prebrz razvoj koji dovodi do histrioničnosti ili plitkosti
Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 5) 12 do 19 godina: Psihološka kriza: IDENTITET vs. ZBUNJENOST ULOGE Vrline: VJERNOST i ODANOST (umjesto difuzije identiteta ili fanatizma) Pitanje: Tko sam ja i kuda idem – koja je svrha mog života? Odgovarajući element u društvu: ideologija Kriza identiteta: tinejdžeri pokušavaju razviti vlastiti svjetonazor i vidjeti svoju ulogu u njemu; svijest o vlastitim snagama, slabostima, ciljevima, spolnoj ulozi... Ako ne riješe ovu krizu, tada im je osjećaj osobnosti nestabilan i ugrožen > razvija se difuzija identiteta i zbunjenost ili fanatizam
Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 6) 20 do 24 godine: Psihološka kriza: INTIMNOST vs. IZOLACIJA Vrline: LJUBAV i PRIVRŽENOST (umjesto promiskuitetnosti i isključenosti) Pitanje: Jesam li voljen i hoću li dijeliti život s nekime? Odgovarajući element u društvu: obrasci bliske suradnje Razvijanje sposobnosti za bliskost i ljubav > temeljena na razvoju identiteta – potrebno je imati što dijeliti Ako se intimnost ne usvoji > izolacija – dvije posljedice: Promiskuitetnost: prebrzo zbližavanje pri čemu ne dolazi do održavanja te bliskosti Isključenost: odbijanje vezâ i onih koji ju imaju
Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 7) 25 do 65 godina: Psihološka kriza: PRODUKTIVNOST vs. STAGNACIJA Vrline: STARANJE i SLUŽENJE (umjesto preokupacije sobom) Pitanje: Hoću li ikada učiniti nešto zaista vrijedno? Odgovarajući element u društvu: roditeljstvo, obrazovanje ili neki drugi produktivni društveni doprinos Razvijanje produktivnosti obuhvaća stvaralaštvo, uspjeh i ostavljanje dobrog traga Briga i staranje; pružanje bezuvjetne, nesebične ljubavi Osobe koje to ne razviju doživljavaju stagnaciju i preokupirani su sobom; svoje sposobnosti koriste radi vlastitog zadovoljstva (fiksacija), a ne radi dobra drugih Slaba povezanost s drugima i slab doprinos društvu – gubitak osjećaja smisla (“kriza srednjih godina”)
Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 8) Od 65 godina: Psihološka kriza: INTEGRITET EGA vs. OČAJANJE Vrline: MUDROST (umjesto nadutog ponosa ili prijezira) Pitanje: Jesam li proživio ispunjen život? Suočavanje s krajem života: prihvaćanje uspjeha i neuspjeha, starenja i gubitka Smislen život > integritet ega i mudrost Besmislen život > očajanje i strah od smrti (prekasno za promjenu); očajanje i beznađe vodi ka prijeziru Pretjeran naglasak na svijet o vlastitoj mudrosti > naduti ponos i arogancija
USPOREDBA RAZLIČITIH PODJELA RAZVOJNIH FAZA (Ruth. F. Nielsen, Sigmund Freud, Erik H. Erikson i apostol Petar), pri čemu je Eriksonova podjela najbliža Petrovoj preuzeto s: www.enlite.org
Literatura FRIEDMAN, Lawrence. 2000. Identity’s Architect: A Biography of Erik H. Erikson. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. http://en.wikipedia.org/wiki/Erikson%27s_stages_of_psychosocial_development http://webspace.ship.edu/cgboer/erikson.html http://www.haverford.edu/psych/ddavis/p109g/erikson.stages.html http://www.learning-theories.com/eriksons-stages-of-development.html http://www.psychpage.com/learning/library/person/erikson.html
HVALA NA PAŽNJI!

Mais conteúdo relacionado

Mais procurados

Mais procurados (20)

Predmet i metode psihologije
Predmet i metode psihologijePredmet i metode psihologije
Predmet i metode psihologije
 
54a
54a54a
54a
 
Teorije licnosti
Teorije licnostiTeorije licnosti
Teorije licnosti
 
предмет и гране психологије
предмет и гране психологијепредмет и гране психологије
предмет и гране психологије
 
socijalni utjecaj
socijalni utjecajsocijalni utjecaj
socijalni utjecaj
 
Ucenje psihologija
Ucenje   psihologijaUcenje   psihologija
Ucenje psihologija
 
03 teorije licnosti - psihoanaliticki pristup
03 teorije licnosti - psihoanaliticki pristup03 teorije licnosti - psihoanaliticki pristup
03 teorije licnosti - psihoanaliticki pristup
 
Psihički poremećaji
Psihički poremećajiPsihički poremećaji
Psihički poremećaji
 
1 psihologija kao nauka
1   psihologija kao nauka1   psihologija kao nauka
1 psihologija kao nauka
 
pp
pppp
pp
 
Opažanje osoba
Opažanje osobaOpažanje osoba
Opažanje osoba
 
Atribucija
AtribucijaAtribucija
Atribucija
 
1 Zdravstvena psihologija 4
1 Zdravstvena psihologija 41 Zdravstvena psihologija 4
1 Zdravstvena psihologija 4
 
Vrste motiva,ii 8
Vrste motiva,ii 8Vrste motiva,ii 8
Vrste motiva,ii 8
 
3.r.imunoloski sustav, 2012
3.r.imunoloski sustav, 20123.r.imunoloski sustav, 2012
3.r.imunoloski sustav, 2012
 
Filogeneza i ontogeneza
Filogeneza i ontogenezaFilogeneza i ontogeneza
Filogeneza i ontogeneza
 
Inteligencija
InteligencijaInteligencija
Inteligencija
 
Ličnost, gimnazija
Ličnost, gimnazijaLičnost, gimnazija
Ličnost, gimnazija
 
Radionice za sat razrednika
Radionice za sat razrednikaRadionice za sat razrednika
Radionice za sat razrednika
 
Socijalna psihologija grupa i dinamika
Socijalna psihologija grupa i dinamika Socijalna psihologija grupa i dinamika
Socijalna psihologija grupa i dinamika
 

Destaque

Psihički razvoj
Psihički razvojPsihički razvoj
Psihički razvojpandora722
 
Sociologija
SociologijaSociologija
SociologijaLejas
 
Stages of child development
Stages of child developmentStages of child development
Stages of child developmentLiris Thomas
 
child development
child developmentchild development
child developmentRodney King
 

Destaque (6)

Psihički razvoj
Psihički razvojPsihički razvoj
Psihički razvoj
 
Sociologija
SociologijaSociologija
Sociologija
 
Učenje i pamćenje
Učenje  i  pamćenjeUčenje  i  pamćenje
Učenje i pamćenje
 
Stages of child development
Stages of child developmentStages of child development
Stages of child development
 
Early childhood development
Early childhood developmentEarly childhood development
Early childhood development
 
child development
child developmentchild development
child development
 

Semelhante a Erik Erikson i psihosocijalni razvoj čovjeka

Kada dijete postane tinejdžer
Kada dijete postane tinejdžerKada dijete postane tinejdžer
Kada dijete postane tinejdžerObiteljski centar
 
Temeljne_vrijednosti.ppt
Temeljne_vrijednosti.pptTemeljne_vrijednosti.ppt
Temeljne_vrijednosti.pptBojanKlapi
 
Katic epidemija-popustljivog-odgoja
Katic epidemija-popustljivog-odgojaKatic epidemija-popustljivog-odgoja
Katic epidemija-popustljivog-odgojazbornica
 
Socio-emocionalni razvoj djeteta
Socio-emocionalni razvoj djetetaSocio-emocionalni razvoj djeteta
Socio-emocionalni razvoj djetetaObiteljski centar
 
2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdf
2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdf2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdf
2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdfAlexa Alexandria
 
Zastita djece sa autizmom od vrsnjackog nasilja
Zastita djece sa autizmom od vrsnjackog nasilja Zastita djece sa autizmom od vrsnjackog nasilja
Zastita djece sa autizmom od vrsnjackog nasilja Dijana Sulejmanović
 
Upomoć! Tinejdžer u kući!1
Upomoć! Tinejdžer u kući!1Upomoć! Tinejdžer u kući!1
Upomoć! Tinejdžer u kući!1Obiteljski centar
 
Kako razgovarati s djetetom o spolnosti za roditelje
Kako razgovarati s djetetom o spolnosti   za roditeljeKako razgovarati s djetetom o spolnosti   za roditelje
Kako razgovarati s djetetom o spolnosti za roditeljeObiteljski centar
 
Tinejdžeri i poremećaj raspoloženja
Tinejdžeri i poremećaj raspoloženjaTinejdžeri i poremećaj raspoloženja
Tinejdžeri i poremećaj raspoloženjaObiteljski centar
 
Teenageri i poremećaj raspoloženja
Teenageri i poremećaj raspoloženjaTeenageri i poremećaj raspoloženja
Teenageri i poremećaj raspoloženjaObiteljski centar
 
Roditelj - podrška zdravog odrastanja
Roditelj - podrška zdravog odrastanjaRoditelj - podrška zdravog odrastanja
Roditelj - podrška zdravog odrastanjaObiteljski centar
 
Može li najmlađe djete biti nositeljem prava.xxx
Može li najmlađe djete biti nositeljem prava.xxxMože li najmlađe djete biti nositeljem prava.xxx
Može li najmlađe djete biti nositeljem prava.xxxAndrija Kozina
 
Samopouzdanje djece
Samopouzdanje djeceSamopouzdanje djece
Samopouzdanje djeceboravak1
 
Od načela i ciljeva do strukture sata izvannastavnih aktivnosti.pdf
Od načela i ciljeva do strukture sata izvannastavnih aktivnosti.pdfOd načela i ciljeva do strukture sata izvannastavnih aktivnosti.pdf
Od načela i ciljeva do strukture sata izvannastavnih aktivnosti.pdfNikolina Anković
 

Semelhante a Erik Erikson i psihosocijalni razvoj čovjeka (20)

Kada dijete postane tinejdžer
Kada dijete postane tinejdžerKada dijete postane tinejdžer
Kada dijete postane tinejdžer
 
Temeljne_vrijednosti.ppt
Temeljne_vrijednosti.pptTemeljne_vrijednosti.ppt
Temeljne_vrijednosti.ppt
 
Katic epidemija-popustljivog-odgoja
Katic epidemija-popustljivog-odgojaKatic epidemija-popustljivog-odgoja
Katic epidemija-popustljivog-odgoja
 
Socio-emocionalni razvoj djeteta
Socio-emocionalni razvoj djetetaSocio-emocionalni razvoj djeteta
Socio-emocionalni razvoj djeteta
 
2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdf
2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdf2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdf
2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdf
 
Zastita djece sa autizmom od vrsnjackog nasilja
Zastita djece sa autizmom od vrsnjackog nasilja Zastita djece sa autizmom od vrsnjackog nasilja
Zastita djece sa autizmom od vrsnjackog nasilja
 
Upomoć! Tinejdžer u kući!1
Upomoć! Tinejdžer u kući!1Upomoć! Tinejdžer u kući!1
Upomoć! Tinejdžer u kući!1
 
Prava, obaveze, odgovornost
Prava, obaveze, odgovornostPrava, obaveze, odgovornost
Prava, obaveze, odgovornost
 
Kako razgovarati s djetetom o spolnosti za roditelje
Kako razgovarati s djetetom o spolnosti   za roditeljeKako razgovarati s djetetom o spolnosti   za roditelje
Kako razgovarati s djetetom o spolnosti za roditelje
 
Tinejdžeri i poremećaj raspoloženja
Tinejdžeri i poremećaj raspoloženjaTinejdžeri i poremećaj raspoloženja
Tinejdžeri i poremećaj raspoloženja
 
Teenageri i poremećaj raspoloženja
Teenageri i poremećaj raspoloženjaTeenageri i poremećaj raspoloženja
Teenageri i poremećaj raspoloženja
 
A kako ja na to gledam
A kako ja na to gledamA kako ja na to gledam
A kako ja na to gledam
 
A kako ja na to gledam
A kako ja na to gledamA kako ja na to gledam
A kako ja na to gledam
 
Razvoj djece jasličke dobi
Razvoj djece jasličke dobiRazvoj djece jasličke dobi
Razvoj djece jasličke dobi
 
Roditelj - podrška zdravog odrastanja
Roditelj - podrška zdravog odrastanjaRoditelj - podrška zdravog odrastanja
Roditelj - podrška zdravog odrastanja
 
Može li najmlađe djete biti nositeljem prava.xxx
Može li najmlađe djete biti nositeljem prava.xxxMože li najmlađe djete biti nositeljem prava.xxx
Može li najmlađe djete biti nositeljem prava.xxx
 
Samopouzdanje djece
Samopouzdanje djeceSamopouzdanje djece
Samopouzdanje djece
 
Child rights presentation by Forum MNE
Child rights presentation by Forum MNEChild rights presentation by Forum MNE
Child rights presentation by Forum MNE
 
Od načela i ciljeva do strukture sata izvannastavnih aktivnosti.pdf
Od načela i ciljeva do strukture sata izvannastavnih aktivnosti.pdfOd načela i ciljeva do strukture sata izvannastavnih aktivnosti.pdf
Od načela i ciljeva do strukture sata izvannastavnih aktivnosti.pdf
 
O kreativnosti
O kreativnostiO kreativnosti
O kreativnosti
 

Erik Erikson i psihosocijalni razvoj čovjeka

  • 1. ERIK ERIKSON (1902. – 1994.) I PSIHOSOCIJALNI RAZVOJ ČOVJEKA
  • 2. Erik Erikson Rođen u Frankfurtu 15. lipnja 1902. Njegova majka Karla Salomonsen je bila Židovka, oženjena za Židova. No, Erik je rođen nakon njezine izvanbračne afere s jednim Dancem. Nakon što se Karla udala za drugog Židova, Erik Salomonsen je postao Erik Homburger. Tijekom djetinjstva i rane mladosti, roditelji su okolnosti njegovog rođenja držali tajnom. Visok, plavokosi i plavooki dječak odgajan u židovskoj religiji.
  • 3. Erik Erikson IDENTITET – glavna briga Erikovog osobnog života i njegove teorije. Autor pojma “kriza identiteta.” U Beču susreće Annu Freud i podvrgava se psihoanalizi, nakon čega i ju odlučuje i sâm studirati na Psihoanalitičkom institutu u Beču. 1933. se seli u SAD; postaje prvi psihoanalitičar u Bostonu; stječe reputaciju kao dobar kliničar. Djeluje na Harvardu, Yaleu, Berkeleyu i u privatnoj praksi. Najznačajnija djela: Childhood and Society (1950); Young Man Luther (1958); Identity: Youth and Crisis (1968) i Gandhi's Truth(1969)
  • 4. Erik Erikson Utjecaj kulturnih antropologa: Franz Boas, Ruth Benedict, Margaret Mead i Gregory Bateson + Sigmund Freud i vlastito iskustvo sa psihoanalizom: polazište za Eriksonovu teoriju razvojne psihologije. Zadržao neke Freudove koncepte (npr. ego), no naglašava društvenu i kulturnu ulogu: okolina ima ključnu ulogu za odgoj i razvoj djeteta. Ego nije samo sluga ida > sloboda čovjekove volje. Razvio univerzalnu razvojnu psihologiju i identificirao osam razvojnih faza koje su put do potpunog sazrijevanja čovjekove ličnosti.
  • 5. Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 1) Od rođenja do 18 mjeseci: Psihološka kriza: POVJERENJE VS. NEPOVJERENJE Vrlina: NADA i VJERA (umjesto ovisnosti ili paranoje) Pitanje: Je li društvo pouzdano ili ne? Dijete ovisi o roditeljima, pogotovo majci. Njegova slika svijeta dolazi od njihove interakcije s njim. Ako ga izlažu toplini, pravilnosti i ljubavi – razvit će povjerenje. Ako roditelji ne osiguraju sigurnu okolinu i ako se susretne sa zanemarivanjem ili čak zlostavljanjem, razvit će nepovjerenje.
  • 6. Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 2) 18 mjeseci do 3 godine: Psihološka kriza: AUTONOMIJA vs. SRAM i SUMNJA Vrline: VOLJA, SAMOKONTROLA, HRABROST (umjesto opsesivnosti, impulzivnosti ili izbjegavanja) Pitanje: Treba li mi pomoć od drugih ili ne? Autoritativni roditelji djecu vode postupno i sigurno i prihvaćaju njihove pokušaje neovisnosti - dobar ishod. Autoritarni roditelji > dijete se osjeća poraženo, razvija sram i sumnju > neurotično pokušava povratiti kontrolu, moć i kompetentnost – razvija opsesivno ponašanje
  • 7. Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 2) 18 mjeseci do 3 godine: Psihološka kriza: AUTONOMIJA vs. SRAM I SUMNJA Vrline: VOLJA, SAMOKONTROLA, HRABROST (umjesto opsesivnosti, impulzivnosti ili izbjegavanja) Pitanje: Treba li mi pomoć od drugih ili ne? Permisivni roditelji koji ne pružaju djeci granice i vodstvo > dijete gubi svaki osjećaj srama i sumnje koji su u zdravoj količini nužni za propitivanje vlastitih postupaka i tuđeg dobra Rezultat: impulzivno ponašanje ili izbjegavanje (zbog straha od doživljavanja srama u bliskim odnosima)
  • 8. Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 3) 3 do 6 godina: Psihološka kriza: INICIJATIVA vs. KRIVNJA Vrline: SVRHA (umjesto povučenosti, antisocijalnosti ili narcisoidnosti) Pitanje: Jesam li dobar ili zločest? Odgovarajući element u društvu: idealni prototipi i uzori Autoritativni roditelji koji pokazuju razumijevanje i potporu djetetovim inicijativama > osjećaj svrhe Autoritativni roditelji koji kažnjavaju svaku inicijativu > osjećaj krivnje – inhibicija i povučenost Permisivni roditelji > bezobzirnost i nemilosrdnost; ostvariti ciljeve pod svaku cijenu – antisocijalno i narcisoidno ponašanje
  • 9. Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 4) 6 do 12 godina: Psihološka kriza: MARLJIVOST vs. INFERIORNOST Vrline: KOMPETENTNOST i METODIČNOST (umjesto bespomoćnosti ili plitkosti) Pitanje: Kako mogu biti dobar u onome što radim? Odgovarajući element u društvu: podjela rada Dijete polazi u školu gdje treba pripitomiti maštu i impulse, te razviti marljivost i ugađanje drugima. Potpora odraslih razvija kod djeteta kompetentnost. Nedostatak potpore > osjećaj bespomoćnosti Previše kompetentnosti > prebrz razvoj koji dovodi do histrioničnosti ili plitkosti
  • 10. Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 5) 12 do 19 godina: Psihološka kriza: IDENTITET vs. ZBUNJENOST ULOGE Vrline: VJERNOST i ODANOST (umjesto difuzije identiteta ili fanatizma) Pitanje: Tko sam ja i kuda idem – koja je svrha mog života? Odgovarajući element u društvu: ideologija Kriza identiteta: tinejdžeri pokušavaju razviti vlastiti svjetonazor i vidjeti svoju ulogu u njemu; svijest o vlastitim snagama, slabostima, ciljevima, spolnoj ulozi... Ako ne riješe ovu krizu, tada im je osjećaj osobnosti nestabilan i ugrožen > razvija se difuzija identiteta i zbunjenost ili fanatizam
  • 11. Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 6) 20 do 24 godine: Psihološka kriza: INTIMNOST vs. IZOLACIJA Vrline: LJUBAV i PRIVRŽENOST (umjesto promiskuitetnosti i isključenosti) Pitanje: Jesam li voljen i hoću li dijeliti život s nekime? Odgovarajući element u društvu: obrasci bliske suradnje Razvijanje sposobnosti za bliskost i ljubav > temeljena na razvoju identiteta – potrebno je imati što dijeliti Ako se intimnost ne usvoji > izolacija – dvije posljedice: Promiskuitetnost: prebrzo zbližavanje pri čemu ne dolazi do održavanja te bliskosti Isključenost: odbijanje vezâ i onih koji ju imaju
  • 12. Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 7) 25 do 65 godina: Psihološka kriza: PRODUKTIVNOST vs. STAGNACIJA Vrline: STARANJE i SLUŽENJE (umjesto preokupacije sobom) Pitanje: Hoću li ikada učiniti nešto zaista vrijedno? Odgovarajući element u društvu: roditeljstvo, obrazovanje ili neki drugi produktivni društveni doprinos Razvijanje produktivnosti obuhvaća stvaralaštvo, uspjeh i ostavljanje dobrog traga Briga i staranje; pružanje bezuvjetne, nesebične ljubavi Osobe koje to ne razviju doživljavaju stagnaciju i preokupirani su sobom; svoje sposobnosti koriste radi vlastitog zadovoljstva (fiksacija), a ne radi dobra drugih Slaba povezanost s drugima i slab doprinos društvu – gubitak osjećaja smisla (“kriza srednjih godina”)
  • 13. Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 8) Od 65 godina: Psihološka kriza: INTEGRITET EGA vs. OČAJANJE Vrline: MUDROST (umjesto nadutog ponosa ili prijezira) Pitanje: Jesam li proživio ispunjen život? Suočavanje s krajem života: prihvaćanje uspjeha i neuspjeha, starenja i gubitka Smislen život > integritet ega i mudrost Besmislen život > očajanje i strah od smrti (prekasno za promjenu); očajanje i beznađe vodi ka prijeziru Pretjeran naglasak na svijet o vlastitoj mudrosti > naduti ponos i arogancija
  • 14. USPOREDBA RAZLIČITIH PODJELA RAZVOJNIH FAZA (Ruth. F. Nielsen, Sigmund Freud, Erik H. Erikson i apostol Petar), pri čemu je Eriksonova podjela najbliža Petrovoj preuzeto s: www.enlite.org
  • 15. Literatura FRIEDMAN, Lawrence. 2000. Identity’s Architect: A Biography of Erik H. Erikson. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. http://en.wikipedia.org/wiki/Erikson%27s_stages_of_psychosocial_development http://webspace.ship.edu/cgboer/erikson.html http://www.haverford.edu/psych/ddavis/p109g/erikson.stages.html http://www.learning-theories.com/eriksons-stages-of-development.html http://www.psychpage.com/learning/library/person/erikson.html