SlideShare uma empresa Scribd logo
1 de 16
HARDI-VAJNBERGOVA RAVNOTEŽA
Populaciona genetika je nauka koja
proučava nasleđivanje na nivou populacija
 varijabilnost osobina unutar i između
populacija).
 učestalosti gena,
 sisteme ukrštanja,
 EKOLOŠKA DEFINICIJA: skup jedinki iste vrste koje
naseljavaju odredjeno stanište i koje realno mogu svaka
sa svakom da stupe u reprodukcione odnose.
 GENETIČKA DEFINICIJA: Zajednica jedinki iste vrste koje
se razmnožavaju polno (ukrštanje/parenje je po principu
slučajnosti) i dele zajednički set gena (genofond).
VARIJABILNOST = raznovrsnost
 genetička varijabilnost = postojanje
različitih genetičkih varijanti u populaciji
 razlike između individua unutar populacije,
kao i između populacija jedne vrste
 MORFOLOŠKI NIVO - razlike u
fenotipu
 CITOGENETIČKI NIVO - Razlike u
hromozomima
GENSKI NIVO - Razlike u proteiniima
 Kao što svaka jedinka ima svoje genetičke
karakteristike tako i populacija u jednom
određenom trenutku ima svoju genetičku strukturu
 Genofond - skup svih alela jedne populacije
 Genetička struktura populacije ODREĐENA JE
svim alelima svih gena (genofondom) jedne
populacije
 Genetička struktura populacije se IZRAŽAVA
učestalošću (frekvencijom) alela i genotipova
 Frekvencija alela: broj kopija tog alela u populaciji
podeljen sa brojem svih alela istog lokusa u populaciji
(npr. U populaciji od 15 jedinki (svaka jedinka ima dve
kopije gena = 30), dati alel se javio 10 puta, njegova
frekvencija je 10/30 = 0,33)
Hardi-Vajnbergov princip:relativne
učestalosti alela genotipova kroz
generacije ostaju nepromenjene
To znači da:
 jemoguće predvideti učestalost
genotipova (p2,2pq i q2) na osnovu
učestalosti alela (p,q)
 frekvenca genotipova u generaciji
potomaka zavisi od frekvence genskih
alela u roditeljskoj generaciji.
Ovo važi kada je populacija u
GENETIČKOJ RAVNOTEŽI
H-W idealna populacija
Beskonačno velika populacija
Konstantna brojnost kroz generacije
Odnos polova 1:1
Slučajna raspodela broja potomaka
Slučajno ukrštanje u odnosu na prostornu
distribuciju jedinki
Nepreklapanje generacija
Nema migracija, mutacija, selekcije
 1 genski lokus sa 2 alela : A i a
učestalost A - f(A) : p
p + q = 1
učestalost a - f(a) : q
 F1:
- učestalost genotipova
je jednaka verovatnoći
spajanja gameta
p2 + 2pq + q2 = 1
P H Q
(p + q)2 = 1
 Frekvenca heterozigota!!!!
1. Maksimalna je 0,5 ili 50%
2. Može da bude veća od frekvence JEDNOG
homozigota, ali nikada nije veća od zbira homozigota
(2pq ≤ p2+q2)
3. Maksimalna je kada je frekvenca alela p jednaka
frekvenci q alela (p=q).
Dominantni fenotip: p2 + 2pq
 Jer sadrži i genotipove AA i Aa
recesivni fenotip : q2
 Jer sadrži genotip aa
1. PREKO BROJA GENOTIPOVA
 Svaka diploidna jedinka ima 2 alela za dati gen.
 Jedinke sa genotipom AA imaju 2 alela A,
 Jedinke sa genotipom aa imaju 2 alela a,
 jedinke sa genotipom Aa po jedan.
- npr. 1000 jedinki
AA Aa aa
450 300* 250
 Ukupan broj alela A: 2 x 450 + 300*
 Ukupan broj alela a: 2 x 250 + 300*
 Ukupan broj alela je 2 x 1000 (jer svaka jedinka ima 2 alela)
p = f(A) = (2 · 450 + 300) / (2 · 1000) = 0.6
q = f(a) = (2 · 250 + 300) / (2 · 1000) = 0.4
p + q = 1
*u 300 jedinki genotipa Aa ima 300 alela A i 300 alela a
2. PREKO UČESTALOSTI GENOTIPOVA
 Učestalost genotipova je proporcija tog genotipa u
populaciji. (Broj nosilaca tog genotipa/broj jedinki u
populaciji)
p2= f(AA) = 450/1000 = 0,45
2pq= f(Aa) = 300/1000 = 0,3
q2=f(aa) = 250/1000 = 0,25
p = f(A) = p2 + pq =0,45 + ½ 0.3 = 0.6
q = f(a) = q2 + pq =0.25 + ½ 0.3 = 0.4
1. U populaciji od 1500 ljudi i koja je u
ravnoteži, 356 osoba ima M krvnu grupu, 670
osoba ima MN krvnu grupu i 474 osobe imaju
N krvnu grupu. Kolika je učestalost alela i
genotipova u toj populaciji? Rezultat izraziti u
obliku decimalnog broja, zaokruživanjem na
dve decimale (npr. 0,66).
a) Učestalost M alela: _________
b) Učestalost N alela: _________
v) Učestalost genotipa MM: _________
g) Učestalost genotipa MN: _________
d) Učestalost genotipa NN: _________
2. U populaciji koja je u ravnoteži i broji 2000
ljudi broj dominantnih homozigota je 720, dok
je broj heterozigotnih genotipova 960.
Izračunati ukupan broj recesivnih alela u toj
populaciji.
 Ukupan broj recesivnih alela u toj populaciji je
_______ (na liniju upiši broj)
3. Odrediti učestalosti genskih alela iz učestalosti
genotipova na genskom lokusu za MN sistem
krvnih grupa.
genotip: MM MN NN
učestalosti: p2 = 0,36 2pq = 0,48 q2 = 0,16
4. Ako 84% ljudi u jednoj populaciji ima
odvojenu ušnu resicu, izračunajte koliko je
među njima homozigotnih, a koliko
heterozigotnih osoba.
Populaciona genetika

Mais conteúdo relacionado

Mais procurados

Типови наслеђивања особина
Типови наслеђивања особинаТипови наслеђивања особина
Типови наслеђивања особина
Violeta Djuric
 
Promene u strukturi i broju hromozoma
Promene u strukturi i broju hromozomaPromene u strukturi i broju hromozoma
Promene u strukturi i broju hromozoma
Adisboss
 
Tipovi nasleđivanja pola i polno vezana svojstva
Tipovi nasleđivanja pola i polno vezana svojstvaTipovi nasleđivanja pola i polno vezana svojstva
Tipovi nasleđivanja pola i polno vezana svojstva
Alleteja
 

Mais procurados (20)

Типови наслеђивања особина
Типови наслеђивања особинаТипови наслеђивања особина
Типови наслеђивања особина
 
Nastanak, razvoj i raznovrsnost životinja
Nastanak, razvoj i raznovrsnost životinjaNastanak, razvoj i raznovrsnost životinja
Nastanak, razvoj i raznovrsnost životinja
 
Populacija
PopulacijaPopulacija
Populacija
 
Populaciona genetika
Populaciona genetikaPopulaciona genetika
Populaciona genetika
 
Mutacije
MutacijeMutacije
Mutacije
 
Teorija evolucije
Teorija evolucijeTeorija evolucije
Teorija evolucije
 
Promene u strukturi i broju hromozoma
Promene u strukturi i broju hromozomaPromene u strukturi i broju hromozoma
Promene u strukturi i broju hromozoma
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanje
 
Hromozomaska osnova nasleđivanja, nasleđivanje vezano za pol, rekombinacije
Hromozomaska osnova nasleđivanja, nasleđivanje vezano za pol, rekombinacijeHromozomaska osnova nasleđivanja, nasleđivanje vezano za pol, rekombinacije
Hromozomaska osnova nasleđivanja, nasleđivanje vezano za pol, rekombinacije
 
Hemijski sastav celije Ivana Jelkic
Hemijski sastav celije Ivana JelkicHemijski sastav celije Ivana Jelkic
Hemijski sastav celije Ivana Jelkic
 
Spermatogeneza
SpermatogenezaSpermatogeneza
Spermatogeneza
 
Tipovi nasleđivanja pola i polno vezana svojstva
Tipovi nasleđivanja pola i polno vezana svojstvaTipovi nasleđivanja pola i polno vezana svojstva
Tipovi nasleđivanja pola i polno vezana svojstva
 
Borba za opstanak. Prirodna selekcija
Borba za opstanak. Prirodna selekcijaBorba za opstanak. Prirodna selekcija
Borba za opstanak. Prirodna selekcija
 
Deoba ćelije
Deoba ćelijeDeoba ćelije
Deoba ćelije
 
Homeostaza.pdf
Homeostaza.pdfHomeostaza.pdf
Homeostaza.pdf
 
Митоза и мејоза
Митоза и мејозаМитоза и мејоза
Митоза и мејоза
 
Replikacija DNK
Replikacija DNKReplikacija DNK
Replikacija DNK
 
Protista
ProtistaProtista
Protista
 
Gametogeneza
GametogenezaGametogeneza
Gametogeneza
 
Prirodna selekcija
Prirodna selekcija Prirodna selekcija
Prirodna selekcija
 

Mais de Ljubica Lalić Profesorski Profil

Mais de Ljubica Lalić Profesorski Profil (20)

Mehanizmi nasledjivanja 2017
Mehanizmi nasledjivanja 2017Mehanizmi nasledjivanja 2017
Mehanizmi nasledjivanja 2017
 
Informacioni molekuli
Informacioni molekuliInformacioni molekuli
Informacioni molekuli
 
Cula 2017
Cula 2017Cula 2017
Cula 2017
 
Alge
AlgeAlge
Alge
 
004 neurofiziologija uvod1b
004 neurofiziologija   uvod1b004 neurofiziologija   uvod1b
004 neurofiziologija uvod1b
 
Fiziologija zivotinja uvod 2016
Fiziologija zivotinja   uvod 2016Fiziologija zivotinja   uvod 2016
Fiziologija zivotinja uvod 2016
 
Srce
SrceSrce
Srce
 
Krvne grupe
Krvne grupeKrvne grupe
Krvne grupe
 
Imunski sistem i vakcinacija
Imunski sistem i vakcinacijaImunski sistem i vakcinacija
Imunski sistem i vakcinacija
 
Nukleinske kiseline 2016 djs
Nukleinske kiseline 2016 djsNukleinske kiseline 2016 djs
Nukleinske kiseline 2016 djs
 
Autonomni nervni sistem
Autonomni nervni sistemAutonomni nervni sistem
Autonomni nervni sistem
 
Regulacija fotosinteze c4 i cam
Regulacija fotosinteze   c4 i camRegulacija fotosinteze   c4 i cam
Regulacija fotosinteze c4 i cam
 
Oksidativni metabolizam
Oksidativni metabolizamOksidativni metabolizam
Oksidativni metabolizam
 
Upijanje vode putem korena
Upijanje vode putem korenaUpijanje vode putem korena
Upijanje vode putem korena
 
Ekologija čovekovih predaka
Ekologija čovekovih predakaEkologija čovekovih predaka
Ekologija čovekovih predaka
 
Poreklo i evolucija čoveka
Poreklo i evolucija čovekaPoreklo i evolucija čoveka
Poreklo i evolucija čoveka
 
Paleobiologija 2 lj 2015
Paleobiologija 2 lj 2015Paleobiologija 2 lj 2015
Paleobiologija 2 lj 2015
 
Mehanizmi nasledjivanja 2014
Mehanizmi nasledjivanja 2014Mehanizmi nasledjivanja 2014
Mehanizmi nasledjivanja 2014
 
Od genadoeugenike pms 2017
Od genadoeugenike pms 2017Od genadoeugenike pms 2017
Od genadoeugenike pms 2017
 
Molekularna biologija pms 2014
Molekularna biologija pms 2014Molekularna biologija pms 2014
Molekularna biologija pms 2014
 

Populaciona genetika

  • 2. Populaciona genetika je nauka koja proučava nasleđivanje na nivou populacija  varijabilnost osobina unutar i između populacija).  učestalosti gena,  sisteme ukrštanja,  EKOLOŠKA DEFINICIJA: skup jedinki iste vrste koje naseljavaju odredjeno stanište i koje realno mogu svaka sa svakom da stupe u reprodukcione odnose.  GENETIČKA DEFINICIJA: Zajednica jedinki iste vrste koje se razmnožavaju polno (ukrštanje/parenje je po principu slučajnosti) i dele zajednički set gena (genofond).
  • 3. VARIJABILNOST = raznovrsnost  genetička varijabilnost = postojanje različitih genetičkih varijanti u populaciji  razlike između individua unutar populacije, kao i između populacija jedne vrste  MORFOLOŠKI NIVO - razlike u fenotipu  CITOGENETIČKI NIVO - Razlike u hromozomima GENSKI NIVO - Razlike u proteiniima
  • 4.  Kao što svaka jedinka ima svoje genetičke karakteristike tako i populacija u jednom određenom trenutku ima svoju genetičku strukturu  Genofond - skup svih alela jedne populacije  Genetička struktura populacije ODREĐENA JE svim alelima svih gena (genofondom) jedne populacije  Genetička struktura populacije se IZRAŽAVA učestalošću (frekvencijom) alela i genotipova  Frekvencija alela: broj kopija tog alela u populaciji podeljen sa brojem svih alela istog lokusa u populaciji (npr. U populaciji od 15 jedinki (svaka jedinka ima dve kopije gena = 30), dati alel se javio 10 puta, njegova frekvencija je 10/30 = 0,33)
  • 5.
  • 6. Hardi-Vajnbergov princip:relativne učestalosti alela genotipova kroz generacije ostaju nepromenjene To znači da:  jemoguće predvideti učestalost genotipova (p2,2pq i q2) na osnovu učestalosti alela (p,q)  frekvenca genotipova u generaciji potomaka zavisi od frekvence genskih alela u roditeljskoj generaciji. Ovo važi kada je populacija u GENETIČKOJ RAVNOTEŽI
  • 7. H-W idealna populacija Beskonačno velika populacija Konstantna brojnost kroz generacije Odnos polova 1:1 Slučajna raspodela broja potomaka Slučajno ukrštanje u odnosu na prostornu distribuciju jedinki Nepreklapanje generacija Nema migracija, mutacija, selekcije
  • 8.  1 genski lokus sa 2 alela : A i a učestalost A - f(A) : p p + q = 1 učestalost a - f(a) : q
  • 9.
  • 10.  F1: - učestalost genotipova je jednaka verovatnoći spajanja gameta p2 + 2pq + q2 = 1 P H Q (p + q)2 = 1  Frekvenca heterozigota!!!! 1. Maksimalna je 0,5 ili 50% 2. Može da bude veća od frekvence JEDNOG homozigota, ali nikada nije veća od zbira homozigota (2pq ≤ p2+q2) 3. Maksimalna je kada je frekvenca alela p jednaka frekvenci q alela (p=q).
  • 11. Dominantni fenotip: p2 + 2pq  Jer sadrži i genotipove AA i Aa recesivni fenotip : q2  Jer sadrži genotip aa
  • 12. 1. PREKO BROJA GENOTIPOVA  Svaka diploidna jedinka ima 2 alela za dati gen.  Jedinke sa genotipom AA imaju 2 alela A,  Jedinke sa genotipom aa imaju 2 alela a,  jedinke sa genotipom Aa po jedan. - npr. 1000 jedinki AA Aa aa 450 300* 250  Ukupan broj alela A: 2 x 450 + 300*  Ukupan broj alela a: 2 x 250 + 300*  Ukupan broj alela je 2 x 1000 (jer svaka jedinka ima 2 alela) p = f(A) = (2 · 450 + 300) / (2 · 1000) = 0.6 q = f(a) = (2 · 250 + 300) / (2 · 1000) = 0.4 p + q = 1 *u 300 jedinki genotipa Aa ima 300 alela A i 300 alela a
  • 13. 2. PREKO UČESTALOSTI GENOTIPOVA  Učestalost genotipova je proporcija tog genotipa u populaciji. (Broj nosilaca tog genotipa/broj jedinki u populaciji) p2= f(AA) = 450/1000 = 0,45 2pq= f(Aa) = 300/1000 = 0,3 q2=f(aa) = 250/1000 = 0,25 p = f(A) = p2 + pq =0,45 + ½ 0.3 = 0.6 q = f(a) = q2 + pq =0.25 + ½ 0.3 = 0.4
  • 14. 1. U populaciji od 1500 ljudi i koja je u ravnoteži, 356 osoba ima M krvnu grupu, 670 osoba ima MN krvnu grupu i 474 osobe imaju N krvnu grupu. Kolika je učestalost alela i genotipova u toj populaciji? Rezultat izraziti u obliku decimalnog broja, zaokruživanjem na dve decimale (npr. 0,66). a) Učestalost M alela: _________ b) Učestalost N alela: _________ v) Učestalost genotipa MM: _________ g) Učestalost genotipa MN: _________ d) Učestalost genotipa NN: _________
  • 15. 2. U populaciji koja je u ravnoteži i broji 2000 ljudi broj dominantnih homozigota je 720, dok je broj heterozigotnih genotipova 960. Izračunati ukupan broj recesivnih alela u toj populaciji.  Ukupan broj recesivnih alela u toj populaciji je _______ (na liniju upiši broj) 3. Odrediti učestalosti genskih alela iz učestalosti genotipova na genskom lokusu za MN sistem krvnih grupa. genotip: MM MN NN učestalosti: p2 = 0,36 2pq = 0,48 q2 = 0,16 4. Ako 84% ljudi u jednoj populaciji ima odvojenu ušnu resicu, izračunajte koliko je među njima homozigotnih, a koliko heterozigotnih osoba.