Časopis učenika Srednje ekonomske škole Joze Martinovića, Mostar

1. List
Srednje
ekonomske škole
Joze Martinovića
u Mostaru
Školska 2017./18. godina, br. 12, www.ekonomska-mostar.com
RIZNICA12
Kruh naš svagdanji
Dani hrvatskoga
jezika 2018.
Posjet
franjevačkoj
knjižnici
Ohrid - jedno od najstarijih
europskih naselja pod
UNESCO-vom zaštitom
Ekonomska u posjetu
Zagrebu i okolici

2. Novinarska sekcija:
Jelena Pehar, IV. a
Ilirjana Spaći, IV. a
Doris Bošnjak, IV. d
Nikolina Pinjuh, IV. d
Ivan Stojčić, IV. d
Pero Krešo, IV. d
Draženka Karačić, prof.
Zdenka Leženić, prof.
Suradnici:
Draženka Penavić, prof.
Kornelija Marijanović, prof.
Karolina Vrljić, prof.
Ana Šutalo, prof.
Goran Prodanović, prof.
Antonija Nikolić, prof.
Antonija Mustapić, pedagoginja
Ilustracije:
Lea Knežević, III. b
Fotografija:
uredništvo
Nakladnik:
Srednja ekonomska škola Joze
Martinovića u Mostaru
Kralja Tomislava 1
88000 Mostar
RIZNICA
Školska 2017./18. godina, br. 12,
www.ekonomska-mostar.com
12Riznica
List Srednje ekonomske škole Joze Martinovića u Mostaru
Riječ uredništva
Dragi čitatelji, evo nam još jedne
Riznice, dvanaeste u nizu.
I ove nas je školske godine bilo
svugdje: od Zagreba do Ohrida,
od Livna do Blidinja. Natjecali
smo se, družili, zabavljali, hoda-
li i putovali te, što je najvažnije,
učili o sebi i životu koji nas čeka i
zove. Nadamo se da će vam lista-
nje ovoga broja biti zanimljivo i
da ćemo vas potaknuti da nam se
pridružite u uredništvu.
Želimo vam sretan svršetak na-
stavne godine. Vidimo se u rujnu
na novim zadatcima.
Uredništvo
Od najstarijih vremena kruh je os-
novna živežna namirnica u prehrani
ljudi. Mijesio se od žitarica koje smo
mi danas pomalo zaboravili: od pi-
rova, ječmena, ražova, a kasnije i
od pšeničnoga brašna. Kruh se nije
rezao, nego lomio. Brojni su običaji
diljem svijeta u pripravljanju kruha i
često se razlikovao svakodnevni kruh
i kruh koji se pripravljao za svetkovi-
ne. Kruh se smatrao Božjim darom i
izvorom čovjekove snage, ali i znak
zajedništva i prijateljstva. I danas se
naše obitelji tradicionalno okupljaju
oko svečana stola na kojem posebno
mjesto ima upravi kruh. Brojene su
fraze koje govore o važnosti kruha u
našoj kulturi. Dati djeci kruh u ruke
i imati kruh u rukama znači ima-
ti osiguranu egzistenciju. Dijeliti s
nekime kruh znak je gostoljubivosti
i iskaz je bratske ljubavi. Temeljna
kršćanska molitva Očenaš također
spominje kruh, ali ne smo kao jelo,
nego i kao duhovnu hranu.
Kruh naš svagdanji
Dani kruha 2017.
Dani kruha postala je manifestacija kojom već tradicionalno u listopadu
slavimo upravo kruh ‒ i kao jestvinu i kao simbol obilja, rađanja i plodo-
va, davanja drugomu. I ove su godine mostarske srednje škole na šetali-
štu parka Zrinjevac upriličile prigodan program u čast ovoj praiskonskoj
namirnici bez koje danas ne bismo mogli zamisliti svoj dan.
Učenici su kruhom, kolačima i raznovrsnim pecivom iskazali ljubav pre-
ma životu i solidarnost prema najpotrebitijima. Ovoga puta prikupljeni
su prilozi za oboljelu djevojčicu Anu Ritu Puljić.
Simbol kruha ne predstavlja samo hranu koji trebamo svaki dan, već
duhovnu okrjepu koju nam daje snagu za život.
Ivan Stojčić IV. d
Školska
2017./18.2 Riznica 12

3. Vijeće učenika
Program prevencije nasilja i rodno
zasnovanog nasilja i promoviranje
zdravih stilova života kod mladih –
NVO „SNAGA MLADIH“ (YOUTH POWER)
Ovaj program službeno je implementiran u GPP-u naše škole 2017./2018.
godine te se krenulo s aktivnostima na njegovu provođenju. Pedagozi su zavr-
šili trodnevnu obuku – stručno usavršavanje na danu temu te odabrali uče-
nike koji su također trebali proći adekvatne treninge kako bi postali vršnjački
edukatori. Naše učenice i učenici sljedeće će tri godine igrati važnu ulogu u
edukaciji svojih vršnjaka. Završen je prvi dio planiranih aktivnosti – radionice
na satima odjelske zajednice koje su izvodili učenice i učenici prvih, drugih
i trećih razreda svojim kolegama u različitim odjelima. Određene su i dvije
profesorice koordinatorice ‒ Žana Divić i Nikolina Margeta ‒ koje će pratiti
i pomagati u radu u ovim aktivnostima. Snaga mladih naše škole su: Deni
Prekpalaj, 1. a, Micah Thomas, 1. a, Anđela Boban, 2. d, Vanna Marić, 2. e,
Petra Marković, 2. e i Lea Knežević 3. b
TJEDAN MIRA
U mjesecu svibnju prigodnom je izložbom učeničkih likovnih i li-
terarnih radova obilježen Tjedan mira. Radovi su izloženi u školskom
predvorju kako bi ih vidjeli naši učenici, profesori, roditelji i drugi.
Naši su učenici kroz svoje stvaralaštvo podsjetili da čovječanstvo ne
smije rješavati probleme ratovima i sukobima, nego dogovorom i
kompromisom ljubavlju i razumijevanjem.
Prilog pripremila Antonija Mustapić, pedagoginja
„Nitko, ni u jednom životnom trenutku i bez obzira na tjele-
sno, psihološko ili socijalno stanje, ne smije biti promatran
kao teret za zajednicu.“
U povodu božićnih i novogodišnjih blagdana članovi Vijeća uče-
nika osmislili su zabavni program za djecu i mlade s posebnim
potrebama o kojima skrbi Sv. obitelj. Pomno su birani darovi
kojima smo ih željeli razveseliti i donijeti još veću radost koju
nam sam Božić daje. Pjesma i ples bili su neizostavan dio
druženja
Pero Krešo, IV. d
Školska
2017./18. 3Riznica 12

4. Dan obilježavanja osoba sa Downovim
sindromom
Dana 21. ožujka obilježava se Svjetski dan osoba s Downovim sindromom. Nije
slučajno odabran baš taj nadnevak ‒ 21. III. simbolizira tri reprodukcije 21. kromo-
soma, što je glavno genetsko obilježje osoba s Downovim sindromom.
Simbol Dana Downova sindroma su šarene čarape jer ih te osobe ne mogu spariti,
stoga danas ljudi širom svijeta oblače upravo šarene čarape kako bi iskazali potporu
borbi osoba s Downovim sindromom da se što bolje integriraju u društvo.
I naši su učenici podržali tu akciju okupivši se u hodniku škole noseći na sebi
šarene čarape.
Jelena Pehar, IV. a
Vijeće učenika
Jedna kap zaista može promijeniti život
Teče i teče jedan slap.
Što u njem znači moja mala
kap?
(D. Cesarić)
Kao i svake godine, 8. studenoga
2017. djelatnici i učenici Srednje
ekonomske škole Joze Martinovića
odazvali su se akciji darivanja krvi.
Velik broj učenika zadovoljio je tra-
žene zdravstvene uvjete i bili su u
mogućnosti dati krv. Zahvaljujemo
na ljubaznosti i susretljivosti dje-
latnika i učenika naše škole koji su
pridonijeli da se ova humanitarna
akcija uspješno realizira.
Pero Krešo, 4. d
Školska
2017./18.4 Riznica 12

5. DANI EUROPSKIH JEZIKA
Europski dan
jezika 2017.
Europski dan jezika obi-
lježava se svake godine 26.
rujna. Od 2001. godine na
taj dan slavimo jezičnu ra-
znolikost našega kontinenta s
više od 200 europskih jezika
i 24 službena jezika Europske
unije. U povodu toga dana u
organizaciji Mreže europskih
kulturnih instituta i Misije
OESS-a pored Gimnazije Mo-
star organizirane su brojne
aktivnosti. Naravno, ni učeni-
ci naše škole nisu propustili
taj zanimljivi događaj. Ispred
sekcije Deutsch Klub i Aktiva
profesora stranih jezika, zajedno sa svojim profesoricama njemačkoga i hrvat-
skoga jezika Karolinom Vrljić i Ljerkom Vrdoljak sudjelovali su na službenoj
ceremoniji otvaranja u 10 sati, kao i na raznim radionicama nakon toga.
O važnosti učenja stranih jezika i o tome kako je jezična raznolikost neiz-
mjerno bogatstvo govorili su ministar obrazovanja, znanosti, kulture i športa
HNŽ-a Rašid Hadžović, ravnatelj Gimnazije Mostar Haris Idriz, kao i zamjeni-
ca ravnatelja Ankica Ćović te predstavnici OESS-a, EU Info centra te American
cornera Mostar. Osobito je bilo zanimljivo kada su nam predstavnici Francu-
skoga instituta u BiH, Goethe Instituta, Austrijskog instituta, veleposlanstva
Češke Republike, Španjolske, Francuske, Mađarske, Slovenije, Grčke, Italije i
Austrije zaželjeli ugodan i aktivan Europski dan jezika svaki na svome jeziku.
Nakon toga obišli smo štandove europskih država na kojima smo izvlačili
ceduljice sa željama na talijanskom, igrali memory igru na španjolskom, sa-
znali niz zanimljivih informacija o Grčkoj, Njemačkoj, Češkoj… Potom smo
bili na tečaju slovenskoga jezika te naučili brojiti, predstaviti se, izreći ras-
položenje na slovenskom , a poslije smo imali priliku učiti i španjolski,
njemački, francuski, talijanski te grčki.
Jeste li znali da na svijetu postoji više od
6.000 jezika?
Samo u Europi ima više od 220 jezika, a svi predstavljaju bogatstvo i ra-
znolikost svojih kultura. Njegovanje jezične raznolikosti i čuvanje jezične
baštine nije važno samo zbog promicanja kulturne različitosti i toleran-
cije, nego i zbog opasnosti od izumiranja gotovo polovine svjetskih jezika
čime bi ljudska populacija izgubila neprocjenjivo bogatstvo.
Koji su službeni jezici Europske unije?
Dvadeset četiri službena jezika EU-a su: bugarski, hrvatski, češki, danski,
nizozemski, engleski, estonski, finski, francuski, njemački, grčki, mađar-
ski, irski, talijanski, latvijski, litavski, malteški, poljski, portugalski, ru-
munjski, slovački, slovenski, španjolski i švedski.
Koliko jezika znaš, toliko vrijediš
Poznavanje više stranih jezika postalo je nužnost i znanje jednoga
stranoga jezika više nije dovoljno. Zbog očuvanja europske jezične
i kulturne raznolikosti te ostvarenja uspješne komunikacije unu-
tar EU-a potrebno je tijekom obveznog obrazovanja svakom učeni-
ku omogućiti učenje barem dva strana jezika.
Interaktivne radionice
Školska
2017./18. 5Riznica 12

6. Otkako znam za sebe s riječima prijateljujem,
riječi su moja muka
riječi su moja radost,
riječi su moje prokletstvo,
riječi su moja utjeha,
riječi su život moj.
Stihovi su to meni dragoga pjesnika Dragutina Tadijanovića, uz kojeg sam
odrastala. Uistinu, riječi su naš život i njihovu snagu i moć svakodnevno
osjećamo. Najveća čovjekova sreća jest kada želi istraživati, promatrati, čitati,
uspoređivati, zaključivati, vrjednovati te uživati u blagodatima neiscrpnoga
bogatstva koje ljudski um može dokučiti, srce oplemeniti, a dar govora s
drugima podijeliti. Kompetencije kritičkoga mišljenja, logičnoga rasuđivanja,
uvjerljivoga zagovaranja, oslobađanje od javnoga nastupa i argumentiranoga
dijaloga izvrsne su za odgoj i obrazovanje. Iako smo još debatni klub u povoji-
ma, želimo iskoristiti snagu riječi, kritički promišljati i djelovati za bolje sutra.
Draženka Penavić, prof.
Ja možda griješim, a vi ste možda u pravu,
ali mi zajedničkim nastojanjem
možemo dosegnuti istinu.
(Lea Knežević)
Debatni klub
Obrazovanje bez
diskriminacije
Za sudionike finalnoga kviza Obrazovanje bez diskriminacije i su-
dionike debate u sajamskoj aktivnosti Upoznaj Europu organiziran je
jednodnevni izlet u Sarajevo.
Nagrađeni učenici su Pero Krešo i Anja Pavlović, učenici 4. d, Ante
Škegro, učenik 1.a, te Marija Vidović, učenica 2. A, s profesoricama Ta-
tjanom Raspudić i Draženkom Penavić.
Prvo odredište naših srednjoškolaca bi je posjet Parlamentarnoj
skupštini BiH.
Potom smo posjetili Gradsku vijećnicu, najljepši objekt iz austrou-
garskoga razdoblja. Na samome ulazu oduševili su nas kamene ograde,
klesani i iscrtani ornamenti, starinski izgled drvenih predmeta.
Nakon osvježenja i ručka uslijedio je posjet Središnjem izbornom
povjerenstvu gdje su nas dočekali predstavnici ove institucije. Nakon
predavanja učenici su postavljali pitanja o radu povjerenstva, otvoreno
raspravljali o aktualnoj problematici javnoga i političkoga života. Potvr-
dili su da mladi žele aktivno sudjelovati i utjecati na bolju budućnost.
Jedan od aktivnih sudionika bio je naš Pero Krešo.
Druženje, pjesma i vesela atmosfera potrajala je u autobusu do dola-
ska u Mostar u večernjim satima.
Anja Pavlović,4.d
Marija Vidović, 2.a
Gradska vijećnica
Mostar
Europski parlament mladih u BiH, Regionalni ured u Mostaru, nositelj
je sajamske aktivnosti Upoznaj Europu. Interaktivna radionici o toj temi
održana je 13. travnja 2018. na Pravnom fakultetu Džemala Bijedića. Sred-
njoškolci i studenti razgovarali su o Europi i europskim integracijama. Našu
školu predstavljali su Ante Škegro, učenik 1. a razreda, i Marija Vidović, uče-
nica 2. a razreda. Završna debata održana je u Gradskoj vijećnici 18. travnja
2018. između studenata Pravnog fakulteta i mostarskih srednjoškolaca. Teza
debate bila je Treba li BiH ući Europsku uniju? Ante i Marija bilu su dio
negacijskoga tima. Snagom argumenta obrazlagali su stajališta svojih timova.
U završnom dijelu parlamentarno se raspravljala o aktualnoj problematici u
BiH i važnosti sudjelovanja mladih u javnom i kulturnom životu.
Timski rad, javna prezentacija i argumentirani dijalog – vještine su koje
su pokazali naši učenici.
Draženka Penavić, prof.
Debatni klub
Riječju na riječ, za
i protiv
Samo
argumentirano,
molim
Škole u programu Centra za kulturu dijaloga BiH održale su 14. ve-
ljače 2018. prijateljsko druženje i debatu. Učenice Anđela Boban, 2. d,
Luciana Džalto, 4. e, i Marija Vidović, 2. a, s profesoricom Draženkom
Penavić odazvale su se pozivu domaćina Karađoz-begove medrese. Teze
ovogodišnje debate odnosile su se na dvije posve različite teme o kojima
su učenici vodili žestoku raspravu. Prva teza odnosila se na osiguravajuća
društva: Ako osiguravajuća društva imaju različite tarife za osigura-
vanje osoba s invaliditetom u odnosu na osobe bez invaliditeta, vrše
diskriminaciju (A/N). Druga teza postavila je aktualno pitanje nasilja, ali
ovaj put u muškom svijetu: Sprječavanje muškarcima korištenje spreja
za samoobranu je diskriminacija (A/N).
Svi naši susreti postali su poprište izmjene i obrane argumenata. Uz
ugodnu atmosferu i druženje te kulturu dijaloga radujemo se novim te-
mama i druženjima.
Marija Vidović, 2. a
Školska
2017./18.6 Riznica 12

7. Debatni klub
Sajam PZV-a ‒ Livno 2018.
Ovogodišnji Sajam PZV-a održan je u Livno. Od svih
poduzeća za vježbu (PZV) iz naše škole čast sudjelovanja
na sajmu pripala je poduzeću EIC d. o. o. Mostar koje
su predstavljali Mia Šulenta, Marino Zadro i Ivana Rajič
iz IV. b.
U Livnu su nas dočekali ravnatelj Srednje ekonomske
škole Livno Miroslav Ćurić i profesor Slaven Niče. Uredili
smo štand i pripremili sve što nam je bilo potrebno za pre-
zentaciju našeg poduzeća za vježbu, uz nezaobilazno dru-
ženje s ostalim učenicima. Sajam je otvorio ministar zna-
nosti, kulture i športa Petar Galić, a ravnatelj Miroslav Ćurić
uputio nam je prigodnu dobrodošlicu. Bio je tu i zabavni
program za koji su se pobrinuli učenici Srednje ekonomske
škole Livno. Na sajmu je sudjelovalo 10 poduzeća za vježbu
iz raznih škola: Srednje strukovne škole Livno, Srednje škole
Kupres, samih domaćina ‒ Srednje ekonomske škole Livno
te naša malenkost . Projekt je realiziran pod pokrovitelj-
stvom Vlade HBŽ-a i gradonačelnika Livna Luke Čelana.
Nakon što je sajam uspješno priveden kraju, domaćini su
nas počastili ručkom i ugodnim druženjem. Ali to nije bio kraj
našega puta. Pri povratku smo svratili u Ekoselo Grabovica, koje nas je
oduševilo. Iz cijeloga kompleksa pruža se predivan pogled na Buško je-
zero. Toplo preporučamo svima za ugodan jednodnevni izlet. Vratili smo
se kućama u Mostar u kasnim popodnevnim satima, pomalo umorni od
puta i svih događanja, ali zadovoljni i puni doživljaja.
Ivana Rajič, IV. b
Školska
2017./18. 7Riznica 12

8. Dani hrvatskoga jezika 2018.
Od iskona bje slovo...
Pod pokroviteljstvom Zavoda za školstvo i ove smo godine obilježili 24. Dane hrvatskoga jezi-
ka. Kako bi se ovoj manifestaciji dao što veći značaj i naglasila vrijednost hrvatskoga jezika koju
on ima u povijesnim mijenama kroz koje je prolazio, upriličeno je nekoliko aktivnosti u suradnji
s odgojno-obrazovnim i kulturnim institucijama HNŽ-a.
U ponedjeljak 12. ožujka maturanti su sa svojim profesorima posjetili knjižnicu pri franje-
vačkom samostanu sv. Peta i Pavla, gdje ih je knjižničar fra Ante Marić proveo kroz povijest
ovoga samostana, ali i kroz povijest hrvatskoga jezika i kulture koja je izravno vezana za Herce-
govačku franjevačku provinciju.
Sjećanje na objavu Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika (17. ožujka 1967.)
obilježili smo na satima hrvatskoga jezika koje smo posvetili povijesti hrvatskoga jezika. U
srijedu je u Narodnoj knjižnici prof. Boris Jovanović održao radionicu o glagoljici, a Milena
Jukić-Bandić učenicima nižih razreda predstavila slikovnicu Fran i Marta u oblacima. U
četvrtak je održano natjecanje recitatora osnovnih, a u petak srednjih škola.
Ovogodišnji domaćin srednjih škola bila je upravo naša škola. Tu su nam čast lani priskrbili
naši učenici Karla Arapović i Danijel Šain koji su Karlinom pjesmom Hodaj pored mene osvojili
prvo mjesto.
A i ove smo godine bili uspješni. Pjesma Budi kap maturantice Ivane Raič, koju je recitirala
učenica Petra Papac, osvojila je drugo mjesto među mladim autorima, možebitno budućim
pjesnicima.
U zabavnom dijelu programa nastupali su naši učenici koji su pokazali zavidno glazbeno
umijeće te izmamili komplimente publike. Hvala im na trudu koji su uložili u svoj rad i dostojno
predstavili našu školu, učenike i profesore.
Radujemo se sljedećim Danima hrvatskoga jezika kada će domaćin biti Srednja strojarska
škola Fausta Vrančića koja je pobijedila pjesmom Rastanak Antonija Zirduma.
Aktiv hrvatskoga jezika i novinarska sekcija
Interaktivne radionice
Školska
2017./18.8 Riznica 12

9. Dani hrvatskoga jezika 2018.
Hrvatski glas u vremenu
Zavod za školstvo Mostar u su-
radnji s odgojno-obrazovnim i kul-
turnim institucijama
HNŽ-a obilježio je 170. obljetnicu
hrvatskoga jezika u javnoj uporabi i
50. obljetnicu objavljivanja Deklara-
cije o nazivu i položaju hrvatskoga
jezika. Program je počeo od 2. sata
jutarnje smjene. U osnovnim i sred-
njim školama sat hrvatskoga jezika
posvećen je obilježavanju ovoga važ-
noga nadnevka. Učenici i profesori
u našoj školi pripremili su interak-
tivne radionice o povijesti jezika i
ukrasili predvorje i kabinete radovi-
ma. Tijekom prijepodneva održana
je tribina sa studentima hrvatskog
jezika i književnosti na Filozofskom
fakultetu. Za učenike i studente pri-
premljen je poetsko-scensko-glaz-
beni kolaž Hercegovina IV. u Hrvat-
skom narodnom kazalištu Mostar.
U Narodnoj knjižnici HNŽ-a održano
je predavanje o temi Od anoni-
mnosti do kanonizacije - primjeri
znamenitih hrvatskih književnica.
U galeriji Hrvatskog doma hercega
Stjepana Kosače u 18 sati započeo
je svečani program. Govorom Ivana
Kukuljevića Sakcinskog u izvedbi
glumca Roberta Pehara prisjetili
smo se važnosti obilježavanja ovoga
važnoga nadnevka za hrvatski jezik.
Nazočne je pozdravila savjetnica za
hrvatski jezik Lidija Jerković. Skupu
su nazočili predstavnici navedenih
institucija i svojim izlaganjima go-
vorili o povijesti jezika i Deklaraciji o
nazivu i položaju hrvatskoga jezika te
važnosti očuvanja kulture i tradicije.
Dodijeljene su nagrade učenicima/
studentima za najbolji literarni rad i
pjesmu o temi Hrvatski glas u vreme-
nu. Učenici naše recitatorske sekcije
sudjelovali su na županijskom na-
tjecanju. Nagrađena je Matea Ravlić,
učenica 4. e razreda, koja je osvojila
drugo mjesto. Priznanja i nagrade
uručio je Nevenko Herceg, premijer
HNŽ-a. Doprinos svečanosti dala
je Karla Arapović, prošlogodišnja
pobjednica na Danima hrvatskoga
jezika, recitirajući stihove Slavka Mi-
halića Hrvatski jezik.
Draženka Penavić, prof.
Interaktivne radionice
Školska
2017./18. 9Riznica 12

10. Dani hrvatskoga jezika 2018.
Posjet
franjevačkoj
knjižnici
FRANJEVAČKA KNJIŽNICA
Školska
2017./18.10 Riznica 12

11. Dani hrvatskoga jezika 2018.
U sklopu obilježavanja Dana hrvatskog jezika maturanti mostarskih sred-
njih škola posjetili su franjevački samostan Petra i Pavla u kojem se nalazi i
bogata knjižnica. Domaćin susreta fra Ante Marić upoznao nas je s poviješću
samostana i proveo nas kroz knjižnicu.
Franjevačka knjižnica jedna je od najstarijih knjižnica u ovim krajevima.
Knjižnica broji gotovo stotinu tisuća svezaka različitih monografija i više od tri
tisuće naslova periodike. Tijekom Domovinskoga rata samostan je pretrpio
strašna razaranja, a nije bila pošteđena ni knjižnica koja je potom obnovlje-
na prema svim suvremenim propisima knjižničarstva te je danas zajedno s
čitaonicom dostupna svekolikoj javnosti na korištenje. Posebno je naklona
učenicima i studentima koji traže pomoć i literaturu za pisanje seminarskih i
maturalnih radova. U tome im svesrdno pomažu i fra Ante, kao voditelj knjiž-
nice, i knjižničarka Zdravka Šilić.
Franjevci su zaslužni i za otvaranje prve hrvatske franjevačke tiskare u BiH
koja je imala veliki kulturni učinak u cijeloj Hercegovini. U njoj su tiskane
prve početnice, pravopisi, knjige fratara i drugih znamenitih ljudi. Krajem 19.
st. u Mostaru se otvara i bogoslovija, koja je u stvari bila zametak prve viso-
koškolske ustanove, današnjega Sveučilišta. Franjevci su veliku ulogu imali i
u kulturnom životu, a prva hrvatska katolička društva u Mostaru utemeljena
su u okrilju samostana. Franjevci su oduvijek prisutni u našim krajevima te
su nadasve zaslužni za razvoj pismenosti i očuvanja vjere u razdoblju turske
opsade.
Prilog priredili: Jelena Pehar, IV. a, i Ivan Stojčić, IV. d
FRANJEVAČKA KNJIŽNICA
Školska
2017./18. 11Riznica 12

12. BOJE HERCEGOVINE
ŠPILJA
VJETRENICA
Provesti Dan učitelja, koji tako rado obilježavamo svake godine 5. listopada,
u obilasku špilje Vjetrenice bila je izvrsna ideja (netko od kolega predložio, a
mi prihvatili!). Smještena je na samom jugu Hercegovine u općini Ravno, na
zapadnom rubu Popova polja i udaljena je samo 12 km od mjesta Slano na
obali Jadranskoga mora. Nama je trebalo putovati više, nekih 80 km iz Mostara.
Putovanje autobusom nije teško kada uživate kao malo dijete u tihu žamoru,
krajoliku i zrakama jutarnjega sunca, jer krenulo se rano.
Pogled ne nam liježe niz ravnicu u potrazi za tračnicama popularnog i svima
nam znanog Ćire. „Ovuda je išao Ćiro“, uskliknu netko. Po samu dolasku izne-
nađenje, barem za mene, koja sam tu prvi put. Naime, kad smo izašli iz autobusa
i uputili se pješice, na vidiku se, potpuno nepregledno i nenadano, pojavila mala
kuća pored koje je ulaz u špilju. Dan je još uvijek lijep i sunčan, no mi smo se
počeli naglas prebirati o primjerenosti naše odjeće ‒ jesmo li se dovoljno toplo
obukli. Oni koji su prije išli savjetovali su nam da pripremimo jakne i obujemo
obuću koja se ne kliže jer ipak to je špilja i pušu vjetrovi. Dočekala nas je ljubazna
vodičica koja nas je uputila da uzmemo vjetrovke i zaštitne kacige. Ulazimo. Na
samom ulazu zapuhnuo nas je snažan vjetar. Temperatura je ovdje konstantno
oko 11 stupnjeva, tijekom cijele godine, a što je vani toplije to je vjetar jači (prirod-
ni klimauređaj). Morali smo se sagnuti jer su stijene niske. Uočili smo reljefe na
samu ulazu – ljudi u lovu. Prošli smo prvu dvoranu i teško se privikavali na mrak.
Stigli smo do tzv. vilinog gumna – tu su vile pjevale i zadržavale mladiće unutra.
Krećemo se dalje prema zlatnoj dvorani u kojoj se nalazi stijena koju zovu slon
te se pažljivo krećemo klizavim kanalom do turskog groblja (skupina stalagmita
koji izgledaju kao muslimanski nadgrobni spomenici). Idemo dalje pazeći da se
držimo skupine, a i da čujemo što nam sve vodičica može ispričati. Došli smo do
mjesta gdje su se skrivali hajduci... I na kraju do endemične životinje, do čovječje
ribice koja nas je „čekala“ u jezercu. Svi smo se primaknuli da ju što bolje vidimo,
a i fotografiramo. Kažu da je slijepa, a da ima dobar sluh i da može živjeti i do 100
godina. Vrijeme je za povratak i, naravno zajedničku fotku pred ulazom.
Vrijeme je za ručak. Mjesto savršeno. Restoran Stanica, spoj ukusne hrane i
ugodne atmosfere. Iznenađenje smo priredili našem dragom kolegi Zoranu, pro-
fesoru matematike jer mu je bio rođendan. Torta, baloni i svijeće (ne ću kazati
broj) upotpunili su naše raspoloženje. Nismo željeli zaobići ni kavu u Trebinju pa
smo u ranim poslijepodnevnim satima krenuli prema tom gradiću na Trebišnji-
ci... S koje god strane pogledate, boje Hercegovine govore svoju priču, maštovitu
i zanimljivu.
Draženka Karačić, prof.
BOJE HERCEGOVINE
Naš profesor
Zoran Raič rođen je
na Dan učitelja
Školska
2017./18.12 Riznica 12

13. BOJE HERCEGOVINE
Kulturna i
prirodna bogatstva
Hercegovine
Boje Hercegovine tema je
ovogodišnjeg projekta Sajma
srednjih škola koje je održano
15. ožujka 2018. u zgradi Vla-
de u Mostaru. Naša škola za-
jedno sa Srednjom ekonom-
skom školom, Trećom osnov-
nom i Četvrtom osnovnom
školom činila je tim koji je
odabrao temu za akcijski plan
Prirodne ljepote hercego-
vačkih gradova u slikama.
Voditelj tima ispred naše
škole bila je Sandra Markić,
profesorica povijesti i geogra-
fije, s učenicama: Barbarom
Cvitković, Lorenom Škutor i
Marijom Pehar. U suradnji s
navedenim školama realizira-
li su navedeni projekt. Cilj ak-
tivnosti bio je upoznati učenike
s kulturno-prirodnom baštinom našeg kraja te neraskidivoj vezi s prirodom i
potrebi za kontinuiranom brigom za nju.
Svaki član tima imao je zadatak u istraživanju. Predstavljani su hercegovački
gradovi i njihove znamenitosti u malim slikama. Povezivanjem škola ostvare-
na je izvrsna komunikacija među učenicima i voditeljima tima. Cilj je bio upo-
znati učenike s kulturnim i prirodnim bogatstvima Hercegovine. Zaključak je
da smo bogati kako višekulturnošću, tako i prirodnim ljepotama Hercegovine.
Turistima koji su u potrazi za novim izazovima neka Hercegovina bude sljede-
će odrediše njihova posjeta. A plakat ovog vrijednoga tima potvrdnica ljepota
boja Hercegovine.
Draženka Penavić, prof.
Slike govore i više od riječi PLAKAT
BOJE HERCEGOVINE
Park
prirode Blidinje
U svijetu je mnogo lijepih krajeva s prekrasnim krajolicima, a jedan od
njih je poseban. Takav je prostor Parka prirode Blidinje. Učenici i nastavnici
naše škole jednodnevnim izletom 16. veljače uvjerili su se u to. Izlet je orga-
nizirao Viktor Blagojević, prof. tjelesnoga odgoja.
Dva autobusa učenika krenula su u jutarnjim satima i već oko 10 sati bili
smo na Blidinju. Na ulazu nas je dočekalo zaleđeno Blidinjsko jezero okru-
ženo Vran planinom i Čvrsnicom koje su prekrivene snježnim pokrivačem.
Dan je bio savršen. Ljubitelji skijanja uputili su se prema žičari i spuštali se s
padina ovog skijališta. Pojedini su prvi put stali hrabro na skije i odlučili savla-
dati ovu vještinu. Drugi su uživali u dječjim radostima: sanjkanju, grudanju,
pravili su se i snjegovići, anđeli u snijegu pa sve do ispijanja kava na suncu te
uživanju u prekrasnu krajoliku. Selfiji su „padali“ i oni koji su se poskliznuli
dočekao ih je gusti snijeg.
U večernjim satima krenuli smo prema Mostaru. Iza sebe smo ostavili
prekrasan krajobraz, oazu prirode i zdravlja. Ovi krajevi zabilježili su i mnoge
priče i legende. Tu su i nezaobilazne priče o hajduku Mijatu Tomiću i Divi
Grabovčevoj koje govore o junaštvu i hrabrosti našeg naroda i kraja.
Draženka Penavić prof.
Centar za kulturu
Završna svečanost sajamskih aktiv-
nosti održana je 19. travnja 2018. u
Centru za kulturu dijaloga.
Nazočnima se obratili predstavnici
vlasti HNŽ-a i organizatori i nosite-
lji sajamskih aktivnosti.
Prezentiran je program i izložba o
rezultatima rada školskih i istraži-
vačkih timova o temi Boje Herce-
govine. Izloženi su učenički radovi.
Naše cure ponosno su prezentirale
plakat njihova tima Boje Hercego-
vine.
Školska
2017./18. 13Riznica 12

14. EKSKURZIJA
Ekskurzija
U posjetu srednjoeuropskim
prijestolnicama
Napokon je svanuo dan našeg školskog putovanja. Bila je polovica rujna
kada smo se svi puni iščekivanja i punih kufera okupili kod stadiona Zrinjski.
Utrčali smo u naše buseve, mahnuli roditeljima i krenuli u maturalnu
avanturu. Polako smo napustili Mostar i krenuli za Budimpeštu, taj velebni
grad na Dunavu koji nas je mirno dočekao u ranim jutarnjim satima. Iako
smo bili pomalo umorni i iscrpljeni, nije nas ostavio ravnodušne. Bilo je to
lijepo buđenje u ovoj europskoj metropoli za koju nas vežu mnogi povijesni
događaji.
Sljedećega jutra zaputili smo se prema Pragu.
Uz pomoć vodiča počelo je naše upoznavanje s praškim ulicama i zname-
nitostima, o kojima smo već toliko čuli od naših profesorica hrvatskoga jezika.
Posebno nas je oduševio Karlov most koji je posvećen Janu Palachu.
On je bio mladi student koji se zapalio usred Praga i tako postao simbolom
između Čeha i Slovaka.
(Pokušavali smo se sjetiti hrvatske moderne, nekakvih bečkih i praških
studenata, spaljivanja zastava, Vidrića…, ali nije nam baš išlo )
Nakon kulturnoga uzdizanja slijedile su visinske pripreme za noćni život u
diskoklubu. Uz ples i pjesmu veselili smo se do jutarnjih sati, a potom smo se
preselili u svoje hotelske sobe, na opću radost naših profesora koji su izvrsno
svladali sve metode praćenja i provjeravanja.
Prag nas je „trpio“ dva, a potom smo se počeli spuštati prema našem jugu.
U ranim jutarnjim satima napustiti smo svoje sobe i krenuli prema Beču.
Neki su uživo provjeravali svoje poznavanje njemačkoga, no ne baš uvjerlji-
vo. Nakon razgledavanja bečkih znamenitosti, uputili smo se prema Prateru.
Zucker kommt zu letzt! E tu našoj radosti (a ni ludosti) nije bilo kraja.
Taj predivan park bila je posljednja postaja našeg putovanja. Kada smo
sjeli u autobus, prepričavali smo jedni drugima što nam se najviše svidjelo, a
onda je nastao mir i autobus se pretvorio u spavaonicu.
Sretni, zadovoljni i puni doživljaja vratili smo se u naš Mostar.
Doris Bošnjak, IV. d
EKSKURZIJA
Školska
2017./18.14 Riznica 12

15. EKSKURZIJA EKSKURZIJA
Školska
2017./18. 15Riznica 12

16. IV. a,
ekonomisti
razrednica
Zdenka
Leženić
Maturanti generacije 2017./18.
Anđela Sudar, IV. e
učenica generacije
IV. b,
ekonomisti
razrednica
Olgica
Zovko
IV. d,
komercijalisti
razrednica
Draženka
Karačić
Školska
2017./18.16 Riznica 12

17. Josipa Arapovic, IV. d
portašica godine
IV. c,
ekonomisti
razrednik
Viktor
Blagojević
IV. e,
administrativni
tajnici
razrednica
Tatjana
Raspudić
Školska
2017./18. 17Riznica 12

18. Ohrid-jednoodnajstarijih
europskihnaseljapod
UNESCO-vomzaštitom
Može li se zamisliti ljepši doživljaj od odlaska na putovanje s kolegama
i prijateljima? Na ovo pitanje možete odgovoriti samo ako imate iskustvo i
putovanja i druženja. Stručne profesorske ekskurzije upravo su jedan od ta-
kvih doživljaja koji se dugo nose u srcu. Profesori naše škole ove su se godine
zaputili čak do Ohrida, turističkoga bisera ma jugu Makedonije. Prekrasna
priroda, opuštajući ambijent i srdačni ljudi učinili su svoje ‒ dogodila se lju-
bav na prvi pogled.
Uz stručno vodstvo vodiča Zorana, sveučilišnoga profesora
na ohridskom fakultetu za turizam i ugostiteljstvo, zaplovili
smo u upoznavanje Ohrida, jednoga od europskih naselja pod
UNESCO-vom zaštitom.
Ohrid je grad s bogatom povijesnom ostavštinom. Na ovom su se podne-
blju kroz povijest ispreplitale brojne kulture da bi nam danas ostavile jedin-
stveno mjesto gdje se svatko osjeća dobrodošlim. Danas se ponosi brojnim
vrijednim znamenitostima, od kojih su neke stare više tisuća godina.
Samuilova tvrđava, 4. st. prije Krista. Tri kilometra masivnih zidina
i tornjeva s kojih se pruža sjajan pogled na Ohrid i okolicu.
Izvanškolska učionica
Školska
2017./18.18 Riznica 12

19. Antički amfiteatar danas je pozornica Ohridskoga ljeta koje
okuplja umjetnike iz cijeloga svijeta.
Naravno, kada ste već u Ohridu, nemojte zaboraviti ni na ohridske bise-
re, najpoznatiji lokalni suvenir i ponos lokalnih majstora. Samo muškarci
znaju tajnu izrade emulzije kojom se, i to ručno, premazuju biseri dobi-
veni od školjke bisernice. Nakon što se od školjke oblikuje zrno, ručno se
premazuje posebno pripremljenom emulzijom. Osnova za pripremanje
emulzije je riblje srebro koje se vadi iz ljuskica endemske ribe plašice,
ribe iz Ohridskoga jezera.
Ohridsko jezero, koje jednom trećinom pripada i Albaniji, mnogi nazi-
vaju i makedonskim morem i rado uživaju na njegovim plažama, a neko-
liko turističkih brodova svakodnevno vozi skupine turista iz cijele Europe.
Ohrid je vrlo je čist i uredan grad, a najživlje je na glavnoj gradskoj šet-
nici, gdje možete kupiti prigodan suvenir, dobro i jeftino jesti ili tek popiti
kavu u jednom od brojnih kafića ili slastičarnica.
Izvanškolska učionica
Ohridsko sveslavensko sveučilište
Svakako treba spomenuti sv. Nauma Ohridskog, koji je bio poznat kao uči-
telj i organizator crkvenog života, prosvjete i kulture. Bio je suradnik sv. Kle-
menta Ohridskog. Obojica su bili učenici sv. Ćirila i Metoda, tvoraca glagoljice,
prvoga slavenskoga pisma.
Naum je bio jedan od osnivača Preslavske književne škole koja je djelovala
u 9. st. i prosvjećivala tamošnji puk, ali i učenike koji su dolazili iz drugih
dijelova srednjovjekovne Makedonije i Bugarske i drugih prostora. U Ohridu
su osnovali prvo sveslavensko sveučilište na kojem je studiralo oko 3000 stu-
denata. Crkvene knjige, pisane ćirilicom, mogu se naći u svim pravoslavnim
knjižnicama i bile su baza pravoslavnom kršćanstvu. Klement i Naum osnova-
li su i podigli mnogo crkava i manastira. Nakon što su umrli, narod ih je pro-
glasio svetcima. Sv. Kliment Ohridski je patron Ohrida, a sv. Naum Ohridski
Čudotvorac poštuje se kao svetac koji je imao iscjeliteljsku, čudotvornu moć.
U Ohridu se još uvijek čuva tradicija ručne izrade papira i
otiskivanja naGutenbergovu stroju.
Crkva sv Klimenta Ohridskog Gutenbergov stroj
Školska
2017./18. 19Riznica 12

20. Od Interlibera, zagrebačke katedrale, baroknoga dvorca do samoborskih kremšnita i krapinskoga
neandertalca
Ekonomska u posjetu Zagrebu i okolici
Priredio: Luka Stojkić, II. c
Učenici drugih razreda Srednje
ekonomske škole Joze Martinovića
od 10. do 12. studenoga 2017. bili
su u posjetu Zagrebu i okolici. Bio
je to izlet edukativno-duhovnoga
karaktera koji ćemo zasigurno dugo
pamtiti – lijepo smo se družili, bolje
upoznali, mnogo toga vidjeli, a i po-
nešto naučili!
Stigavši u Zagreb, prva je postaja
bila Arena Centar gdje smo se malo
okrijepili i obavili kratku kupovinu.
Nakon toga smo se uputili na Zagre-
bački velesajam gdje se održavao 40.
međunarodni sajam knjiga Interli-
ber. Nestrpljivo smo ušli u paviljon 5
i bili iznenađeni brojem posjetitelja
koji nas je dočekao. No, nismo se
dali smesti, milijuni raznovrsnih
knjiga bili su pred nama. Osobito
smo uživali u znanstvenofantastič-
nome žanru te neobičnim izdanjima
stripova. Svatko je mogao naći nešto
za sebe.
Popodne istoga dana posjetili
smo Samobor, gradić satak vreme-
na udaljen od Zagreba, gdje smo
uživali u prelijepoj staroj jezgri
grada te slavnim samoborskim
kremšnitama.
Nakon burnoga dana, već poma-
lo umorni, krenuli smo u malo mje-
sto gdje ćemo se smjestiti. Prilazeći
Lužnici, ostali smo zatečeni ‒ pred
nama se ukazao pravi pravcati ba-
rokni dvorac iz 18. stoljeća. Nismo
mogli vjerovali da ćemo tu boraviti.
Dočekale su nas više nego ljubazne
sestre milosrdnice, vlasnice dvorca
koje ga nisu zadržale samo za sebe,
nego su ga otvorile za javnost i pre-
tvorile u duhovno-obrazovni centar
Marijin dvor. Časne su sestre bile
vrlo srdačne i susretljive, a njihova
domaća kuhinja vrlo ukusna.
Sutradan nakon doručka upo-
znali smo sestru Berislavu, našu
vodičicu, inače Mostarku, koja nam
je pokazala cijeli dvorac ispričav-
ši nam mnoge zanimljive priče iz
njegove povijesti. Potom je slijedio
obilazak Zagreba. Prvo smo posjetili
impresivnu zagrebačku katedralu
u kojoj je smješten grob blaženoga
Alojzija Stepinca. Sestra Berislava
rekla nam je da je toranj mostarske
franjevačke crkve niži samo jedan
metar. Potom smo prošetali do Trga
svetoga Marka, Krvavoga mosta, Ka-
menitih vrata i Griča, staroga dijela
grada Zagreba na obronku Medved-
nice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom,
nastao današnji Zagreb. Nakon što
smo se uspinjačom spustili do Ilice,
krenuli smo u istraživanje Donjega
grada. Na Trgu bana Jelačića već su
bile postavljenje adventske kućice i
osjećao se božićni duh. Uživali smo.
Bilo nam je žao kada je došlo vrije-
me za polazak.
Sljedećeg smo jutra ustali rano,
doručkovali te se oprostili od naših
domaćina, sestara milosrdnica ko-
jima zbilja zahvaljujemo na gosto-
primstvu i ljubaznosti, na duhov-
nosti (o kojoj trebamo toliko učiti) i
otvorenu srcu kojim su nas primile.
Posebno im moramo zahvaliti na
gastronomskom užitku koji su nam
priredile.
Bacivši posljednji pogled na dvo-
rac i njegovu prelijepu okolicu, sjeli
smo u autobus te krenuli prema
Krapini. Tamo smo posjetili Muzej
krapinskih neandertalaca. Prije obi-
laska pogledali smo zanimljiv film o
tome kako je živio krapinski čovjek
prije 125 tisuća godina. Zbirka kosti-
ju, koja sadrži gotovo 900 kostiju se-
damdesetak pojedinaca, prikupljena
je pri iskapanjima od 1899. do 1905.
koja je vodio Dragutin Gorjanović
Kramberger. Posebno je dojmljivo
bilo kako su detaljno predstavljeni
običaji i život neandertalaca.
To je bila naša posljednja postaja
na putovanju Hrvatskim zagorjem.
Krenuli smo za Mostar u podnevnim
satima prepuni dojmova dogovara-
jući već sljedeći zajednički izlet koji
će, nadamo se, biti uskoro!
Izvanškolska učionica
Školska
2017./18.20 Riznica 12

21. Luciano Ivanković, II. a
Svidio mi se muzej krapinskih neandertalaca i prostor dvorca. Druženje s
prijateljima bilo mi je najdraže.
Nikolina Buhač, II. b
Najviše mi se svidio obilazak Zagreba, a zatim barokni dvorac u Lužnici koji
je jako lijep.
Ana Marić, II. c
Svidjela mi se raskoš i ljepota dvorca, a posebice okružje. Hrana je je bila
raznolika i ukusna, a domaćini ljubazni. Također, posjetili smo se i gradić
Samobor koji mi je jako lijep.
Josip Dugandžić, II. d
Najviše mi se svidio dvorac u Lužnici. Druženje s prijateljima i vrijeme prove-
deno u obilasku Zagreba bilo je odlično.
Elza Seljmani, II. e
Najviše mi se svidjelo
kada smo išli u Samo-
bor. Također, odmor
u tržnom centru Are-
na. Upoznali smo se s
nastankom čovjeka u
muzeju krapinskih ne-
andertalaca te s ostalim
baroknim građevina-
ma. Vodite nas opet!
Gloria Pandža, II. f
Najviše mi se svidio
obilazak Zagreba, po-
sjet Muzeju krapinskih
neandertalaca. Hrana
je bila ekstra!
Izvanškolska učionica
Školska
2017./18. 21Riznica 12

22. Izvanškolska učionica
Dvorac Lužnica – dragocjen
biser hrvatske baštine
Barokni dvorac
Lužnica, povijesno-
kulturno zdanje
visoke spomeničke
vrijednosti, drago-
cjen je biser koji
pomno čuvaju se-
stre milosrdnice sv.
Vinka Paulskoga.
Ne želeći skriti ništa
od njegove blistave
ljepote i od zanimljivosti njegove priče o minulim vremenima, sestre ga
pretvaraju u duhovno-obrazovni centar stavljajući ga tako u službu su-
vremena čovjeka.
Prema povijesnim izvorima, dvorac Lužnica najvjerojatnije je izgrađen
u 18. stoljeću, i to u stilu kasnoga baroka. Imanje Lužnica posjedovala je
najprije u 16. stoljeću plemićka obitelj Čikulini, podrijetlom iz Italije, a u
18. stoljeću, nakon brojnih parnica među plemićima, pripalo je moćnoj
plemićkoj obitelji baruna Raucha, njemačkoga podrijetla, i postalo njiho-
vo glavno sjedište.
Nakon smrti posljednjega vlasnika dvorca baruna Geize Raucha dvo-
rac su 1925. zajedno s pripadajućim zemljištem kupile sestre milosrdni-
ce sv. Vinka Paulskoga kako bi imale gdje smjestiti stare i bolesne sestre.
Tijekom godina namjena se dvorca dopunjavala različitim dobrotvornim,
odgojnim i obrazovnim sadržajima – otvoren je dječji vrtić, domaćinska
škola, održavani su satovi sviranja i pjevanja i sl. Važno je spomenuti
da su marljive ruke sestara obrađivale zemljište oko dvorca te plodovi-
ma toga rada dugi niz godina prehranjivale siromašne bolesnike bolnice
sestara milosrdnica u Vinogradskoj, kao i matični samostan te konvikt
siromašnih učenica u Frankopanskoj ulici u Zagrebu.
Okolica dvorca pomno je uređena te ljubitelji prirode i mira mogu uži-
vati u šetnji prelijepim perivojem s jezerom ili se odmarati u sjenicama
razmještenima u parku.
Dvorac Lužnica 1928. dobiva naziv Marijin dvor te pod tim nazivom
djeluje i kao duhovno-obrazovni centar, a jedan od glavnih njegovih cilje-
va jest, kako ističu sestre, „pomoći čovjeku da se tu susretne s Bogom, sa
samim sobom i svojim bližnjima i da se u njemu probude nove snage za
kvalitetniju kulturu življenja u svijetu današnjice“.
Izvor: http://www.luznica.com
Izvanškolska učionica
Školska
2017./18.22 Riznica 12

23. Maškare
su, maškare
Poklade, maškare, mesopust, fašnik, bušari... sve su to na-
zivi za razdoblje nakon Nove godine do Čiste srijede ili Pe-
pelnice. U to vrijeme svatko ima priliku postati netko drugi,
nešto drugo: princeza, vojnik, baka, svat... U davna vremena
krinkom su se tjerali zli duhovi i zima, a prizivalo proljeće.
Naši su učenici bili jako maštoviti pa su nas iznenadili ra-
znim obrazinama, što se vidi iz priloženih fotografija. Hm,
koga su to oni htjeli otjerati i poplašiti? A koga prizvati? Mo-
žemo samo nagađati .
Ilirjana Spaći, IV. a
Školska
2017./18. 23Riznica 12

24. Misa zahvalnica
mostarskih maturanataVeć nekoliko godina u katedrali se upriličuje sv. misa zahvalnica maturanata mostarskih srednjih škola. Tako je bilo i u srijedu, 9. svibnja 2018. u 12.00
sati kada je biskup Ratko Perić predvodio sv. misu zahvalnicu Bogu za sve ono što je Gospodin učinio maturantima u njihovu životu i školovanju i ujedno
molbenicu za njihovu sretnu budućnost.
Prije početka euharistijskoga slavlja skup je pozdravio maturant Antonio Zirdum:
Preuzvišeni oče biskupe!
Radosna Vas srca pozdravljam u ime 755 maturanata iz 11 različitih srednjih škola našega grada. Okupili smo se ovdje oko Kristova oltara tiho
izgovarajući svoje prošnje Ocu nebeskom. Okupili smo se ovdje da se odmorimo nakon duga vremena učenja i spremanja što boljih završnih radova u
našim školama. Činjenica da ispred Vas stoje, ako Bog da, budući liječnici, inženjeri, pravnici, profesori, ekonomisti, zaposlenici u svojoj struci, možda
i koji svećenik ili časna sestra, doista pobuđuje radost i uzbuđenje svakomu od nas. U ovoj sv. misi molit ćemo za naša životna zvanja, za osluškivanje
Gospodinova glasa u svakome od nas, koji nam govori kamo dalje. (…)Molit ćemo za hrabrost da i mi možemo ostaviti svoje „mreže“ u koje smo se
možda nespretno spetljali, koje nas čuvaju od naših želja i poziva, molit ćemo da ih ostavimo i odlučno slijedimo životni poziv.
Između ostaloga, Antonio je zahvalio i profesorima, koji su ih sve godine poučavali raznom znanju i vještinama, te roditeljima koji su ih grijali svojom
ljubavlju i pratili u odrastanju.
Misno slavlje predvodio je biskup Ratko Perić uz suslavlje svećenika mostarskih župa.
Donosimo izvatke iz biskupova nagovora:
Školska
2017./18.24 Riznica 12

25. Izvanškolska učionica
ZDRAVLJE, ZNANJE I ZVANJE
Poštovani maturanti i maturantice!
Govori vam bivši maturant iz prošloga stoljeća i tisućljeća, iz klasične sje-
menišne gimnazije i generacije 1963., prije ravnih 55 godina. Bila su nas
toga svibnja-lipnja ‘63. - 63 maturanta na Šalati u Zagrebu, od 140 početnika
četverogodišta 1959. ‒ 1963. Drugi su se nakon 2. razreda odvojili u Đakovo
ili u Družbu Isusovu, treći vremeplovom kuda koji. Svećenikâ 47 ili svaki treći
od onih početnih polaznika. Na maturantskom oproštajnom objedu radosno i
svečano. Zahvaljivasmo cijenjenim profesorima ‒ redovnicima, svećenicima,
laicima ‒ na izobrazbi kojom su nas umoredili i isusovačkim poglavarima
na disciplini kojom su nas ćudoredili, i ispričavasmo se zbog mladenačkih
nestašluka uvjeravajući i jedne i druge da ih nismo nikada htjeli tako uvrijediti
i oneraspoložiti da nam nikada ne oproste... Sjemenišna nam je gimnazija
ostala živa ne samo u fotouspomeni. Nije to bilo rajsko stanje, nego neka vrsta
„čistilišta“, gdje se moglo pročišćavati svih 7 glavnih grijeha, prirođenih nam
poriva: od oholosti do lijenosti, i razvijati svih 7 nadnaravnih darova Duha
Svetoga: od mudrosti do bogobojaznosti. (…) A što bih danas, nakon toliko
prohujalih obljetnica istaknuo vama, maturantima, mladićima i djevojkama,
koji se ovih dana ili tjedana opraštate od srednjih škola u Mostaru? Ono što je
za vama, zaboravljate; a za onim što je pred vama, prežete (Fil 3,13). A pred
vama se nalaze, a i vi težite za trima velikim vrijednostima u životu: za pot-
punim ljudskim zdravljem, za potrebnim znanjem i za pravim zvanjem.
Tjelesno se zdravlje može motriti prema stupnjevima: Fizičko-fiziološko
stanje našega osjećajna i osjetljiva tijela. Kada si fizički zdrav, ne pada ti na
pamet da bi ikada mogao biti slab. Zašto se ponekad ne upitaš kako je moguće
i zamisliti da nam ovaj organizam, koji ima više od 6000 odvojivih organčića
i zglobića, ne bude uvijek u nekom kvaru ili u bolesnu stanju? (…) Ne držiš
li do svoga sedmosatna sna, do umjerena jela i pića, do redovite tjelovježbe,
truješ li se duhanom i drogom, ne čudi se da ti ne mogu pomoći ni „pusti
liječnici“. I da razdaš sve svoje, ništa ti ne bi koristilo, štoviše, moglo bi ti biti
sve gore. (…) Dok si mlad, trošiš svoje dragocjeno zdravlje da stekneš što više
novca, a kada ostariš trošiš svoju ušteđevinu da bi barem malo vratio zdravlja;
a onda najednom nestane i jednoga i drugoga. Bi li ti to nekako mogao mudro
i razumno posložiti i u mladosti i u starosti? Ako možeš, bilo ti na zdravlje!
Psiho-zdravlje. Od fizičkoga zdravlja još nam je važnije ono psihičko, du-
ševno zdravlje u razumu i slobodnoj volji, u duhovnim sposobnostima po ko-
jima smo slika i prilika Božja. Makar ti sva fizička konstitucija bila ko bubreg
u loju, ako ona psihička razumsko-slobodna nije u redu, bolno si oštećen,
upola te nema. Je li čovjek psihički, bilo u daru samosvijesti bilo u razumnoj
slobodi, defektan, istodobno je i tjelesno defektan, pa nerijetko i u najosnov-
nijim potrebama života. Daleko od poželjna ljepoduha!
Moralno zdravlje. A ako ćemo pravo, pred ljudskom ispravno formiranom
savješću, koja je Božji glas, najvažnije je moralno zdravlje. Što ti koristi i da
fizički pucaš od rumenila i zategnute nježne kože i da uspješno prođeš sve
psiho-testove za razne službe, ako si kao čovjek moralno ‒ nečovjek? Ako s
tobom ima više posla policija nego filozofski fakultet, ako se zalijećeš u noć-
ne klubove i diskače, ako se obiteljski ne središ. (…) A pogotovo ako se u
životu i ti opredijeliš promovirati žensko „lezbijstvo“, tj. „naravno općenje
protunaravnim“ odnosno muško „gejstvo“, dvoreći oholnike ovoga svijeta koji
su umislili da svojim konvencijama mogu zamijeniti „slavu neraspadljivoga
Boga likom, obličjem raspadljiva čovjeka“ (Rim 1,22) dokidajući Stvoriteljeve
naravne zakone ženidbe i spola, rađanja i obitelji. (…) O, kako je naporno
i mučno, ali je idealno, biti uravnotežen: fizički solidan, psihički stabilan i
moralno integralan, tako da ništa ne strši i da ništa ne škripi. A vidiš li koje je
stupnjevanje: tjelesno zdravlje, psihičko stanje i moralna izgradnja i ‒ sve ge-
nijalno uzajamno povezano, prožeto i međusobno uvjetovano samo ako znaš
čitati što je svemoćni Otac i Tvorac mudro i s ljubavlju upisao u tvoju ljudsku
sinovsku narav.
Znanje zemaljskih grana znanosti, proučavanje čudesa medicine i eko-
nomije, otkrivanje nepoznanicâ fizike, kemije i biologije, uvijek nove spoznaje
povijesti i književnosti, prouke duše i tijela, zadivljenost pred duhovnom kul-
turom i tehničkom civilizacijom. Ne zaboravi da je svijet upoznao 28 civiliza-
cija, od kojih je 18 nestalo u prahu i kalu prošlosti, a ovih 10 postojećih više
glavinjaju nego se razvijaju. Razuman ćeš ispasti ako Bogu priznaš svemirsku
svemudrost, makrokozmičku i mikroskopsku, a sebe kao crvića koji gricka
listiće od te sveumničke svesilnosti. I ne budeš li imao u glavi logike, razbora
i zdravih zaključaka, lako ćeš kao neznalac i nevježa izgubiti sa sofističarima
i driblerima ovoga svijeta koji te nasanjkaju na prvom koraku tvrdeći da Boga
nema, a da njih ima! (…)
Sve je to znanje cijenjeno i potrebno i istražuj što više možeš, ali, maturan-
te i maturantico, i da memoriziraš u datoteku svoje glave sve enciklopedijsko
znanje vidljive stvarnosti, da naučiš sve jezike ljudske i anđeoske, i sve tajne
ovoga i onoga svijeta, a ne poznaš jezika odgovorne ljubavi u sebi, u kući,
u novoj obitelji, u sredini u kojoj živiš, studiraš i radiš, ništa ti koristilo ne
bi. (…) Stoga, kudikamo je važnije znanje koje vodi konačnu spasenju, bla-
ženstvu duše i tijela u Dan suda, ono spasonosno znanje koje je dar Duha
Svetoga koji se prima u sakramentu sv. krizme; da si u prvom redu osoba u
Kristovu Duhu ukorijenjena i da možeš i dalje nevidljive Božje tajne u vidljivu
svijetu proučavati i druge poučavati.
Zvanje. I ovdje postoje dvije vrste ili kategorije, jedno je ovozemaljsko,
društveno, političko, profesionalno zvanje: povjesničara, filozofa, psihologa,
liječnika, pravnika, koje se bira na današnjem križištu, i mijenja već prema
potrebi i afinitetu. A drugo je zvanje ono duhovno, vjersko, za koje kažemo,
prema Bibliji, da je izravno od Boga u službi Boga. (…)
I kada si god htio „korigirati“ Božji plan, Božju ruku i od ruke sjenu, i ići
na vlastitu ruku, obilo ti se i o glavu, i o dušu, i o ruku, i o život. I kada si god
pratio tu Očevu ruku, nije izostala sreća i blagoslov! „Zato, raduj se, mladiću,
za svoje mladosti, i veseli se u danima svoga mladenaštva; idi putovima svoga
srca i slijedi želje svojih očiju; ali znaj da će ti za sve to suditi Bog!“ (Pro-
povjednik 11,9)... ali znaj da će ti za sve to suditi Bog!
Školska
2017./18. 25Riznica 12

26. Izvanškolska učionica ŠPORT
KROS
Ovogodišnji kros svih
srednjih škola grada Mostara održao se 30. rujna 2017. go-
dine na Španjolskom trgu. Srednjoškolci su bili raspoređeni u
kategorije 1. i 2. razreda za učenike i učenice te 3. i 4. razre-
da. Naše predstavnice su: Ana Marija Slišković, Lorena Škutor,
Barbara Cvitanović, Ivana Raič, Tea Vulić, Ivona Mikulić i Sara
Buhovac. Zasluge za najbolji rezultat nosi Ana Marija Slišković
koja je osvojila prvo mjesto. U muškoj kategoriji predstavljali
su nas: Micah Thomas, Ilija Raič i Josip Dugandžić.
RUKOMET
Tijekom studenoga 2017. u športskoj dvorani Univerziteta
„Džemal Bijedić“ održano je natjecanje srednjih škola grada
Mostara u rukometu za djevojke. Završnica natjecanja, u kojoj
su naše djevojke zauzele drugo mjesto, bila je jako uzbudljiva.
Izgubili smo prvo mjesto na penale. Boje naše škole branile
su: Ana Marija Slišković, Josipa Arapović, Lucija Vistorop, Ni-
kolina Pinjuh, Doris Bošnjak, Andrea Papac i Katarina Pezer.
NOGOMET
Na športskim terenima Kantaraevac 3. listopada 2017. odr-
žano je natjecanje u nogometu. Između ekipa iz 20 škola
našu su školu predstavljali: Marin Butigan, Đorđe Medan,
Josip Radoš, Bruno Cigen, Marcelo Kuremija, Paul Knežević.
Čestitamo momcima na osvojenom trećem mjestu.
Školska
2017./18.26 Riznica 12

27. ŠPORT
Stolni tenis
Turnir u stolnom tenisu organiziran je u osnovnoj školi Ivana Gundulića
u Mostaru.
Natjecale su se sve škole na razini grada, raspoređene u četiri skupine, a u
četvrtfinale su ušle dvije ekipe. Predstavnice naše škole bile su: Ivana Bre-
kalo, Marijana Golemac, Anđela Čale, koje su ispale u skupinama. Muška
ekipa u sastavu Lukas Topić, Marin Butigan, Bruno Cigelj nisu uspjeli proći
skupine.
Odbojka (žene)
U ožujku 2017. održano je natjecanje 16 srednjih škola grada Mostara podi-
jeljenih u četiri skupine. Učenice koje su igrale za našu školu su: Lucija Vi-
storop, Katarina Pezer, Ivana Brekalo, Paula Mendeš, Ana Marija Slišković,
Josipa Arapovic, Anđela Čale, Marijana Golemac, Petra Marković i Dragana
Prusina. Naše djevojke ispale su u četvrtfinalu izgubivši od gimnazijalki.
Muškarci
Za našu školu igrali su: Bruno Cigelj, Marcelo Kurevija, Josip Radoš, Marin
Butigan, Karlo Grgić, Paulo Knežević. Naši momci zauzeli su prvo mjesto
u skupini, ali su poraženi u četvrtfinalu te se nisu uspjeli plasirati u borbi
za medalju.
Atletika
U organizaciji Športskog
saveza Grada Mostara 25.
travnja 2017. održano
je atletsko natjecanje
za sve mostarske sred-
nje škole. Natjecanje
je održano na nogomet-
nom stadionu Zrinjski.
Učenici i učenice borili su
se za naslov najboljega u
disciplinama trčanje na
100 i 800 metara te ba-
canje kugle i skok u dalj.
Našu školu u disciplini
400 m predstavljale su
Matea Noah Medić i Ana
Marija Slišković te osvojile četvrto i drugo mjesto.
Prvo mjesto u štafeti osvojile su Lucija Vistorop, Andrea Papac i Josipa Ara-
pović.
Mušku štafetu trčali su: Filip Krešić, Micah Thomas i Karlo Grgić, ali se
nismo uspjeli plasirati dalje.
ATLETIKA
U prvom kolu
atletike,
održanu
u listopa-
du 2017.,
učenici i
u č e n i c e
borili su se
za naslov
najboljega
u discipli-
nama: 100
metara, ba-
canje kugle,
800 metara.
Našu žensku
atletičarsku
ekipu predvo-
de: Josipa Ara-
pović, Lucija
Vistorop, Ana
Marija Sliško-
vić, Sara Buho-
vac, Tea Vulić i Andrea Papac, a
mušku MicahThomas, Marin Butigan, Đorđe Medan i Josip Radoš. Na-
tjecanje se održavalo na športskom terenu Zrinjski.
KOŠARKA
Dana 10. studenoga 2017. u
Egipatskom selu u Mostaru održavalo se košarkaško natjecanje mo-
starskih srednjih škola. Natjecalo se 16 ekipa. Naše predstavnice Katarina
Pezer, Matea Medić, Josipa Arapović, Ana Marija Slišković, Marijana Golemac,
Sara Uljarić, Tea Vulić, Klara Divković i Katarina Grgurić školi su priskrbile
četvrto mjesto.
Muška košarka održala se 30. studenoga 2017. Naši momci bili su četvrti u
skupini, a sve tri utakmice izgubili su na produžetke. Predstavljali su nas: Fi-
lip Krešić, Luka Stojkić, Filip Ostojić, Marin Butigan, Marino Martinović, Josip
Dugandžić i Marcelo Kurelija.
Športsku rubriku pripremila: Nikolina Pinjuh, IV. d
Školska
2017./18. 27Riznica 12

28. IZ UČENIČKIH BILJEŽNICA
Bitno je očima nevidljivo
Ne znam komu pripadam,
kojim putem krenuti trebam.
Uvijek biram svjesno pogrješno
imajući na umu što je ispravno.
Slaba i ravnodušna prema svemu i svima,
takva nisam od koristi sebi ni bližnjima.
Iznenadna spoznaja kako je bez Gospodina sve bijedno
dala mi je do znanja što je uistinu vrijedno.
Tražim ga u drugim ljudima,
lutam na pogrješnim mjestima.
Moji su koraci davno postali umorni,
a vapaji izgubljeni.
Ostajem ogorčena i ljuta
jer ga nisu vidjela moja oka dva.
Moja su lutanja promašaj
zato što ne osjećam promjenu i preobražaj.
Ta je naša veza zanemarena
jer sam opterećena drugim nedaćama.
Gospodin me ne može gledati krhku i lomljivu,
kuca na moja vrata srca i pruža mi ruku.
Kroz moje tijelo prolazi struja neopisiva,
jer od krštenja sam s Njim povezana.
On mi ih s razlogom šalje,
da shvatim da nema ništa jače od molitve.
Matea Ravlić, IV. e
Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda
(A. B. Šimić)
Mi se ljudi bojimo svjetla, a ne tame. Bojimo se pokušaja, a ne poraza, bo-
jimo se života, a ne smrti. Svi želimo imati „dobar“ život. Koja je zapravo
teorija dobroga života? tko nam ga kroji? Dobar život krojimo zapravo sami
sebi. Krojimo ga prema svojim željama, ciljevima, pokušajima, ali i porazima
i postignućima. Ono što nas redovito sprječava je strah. Strah nam koči put
do naše zvijezde, do zvijezde koja bi trebala svjetlucati. Imamo velike snove,
a živimo kao mravi. Strah nas je bilo što pokušati kako bismo ispunili svoje
ciljeve, ostvarili vlastiti san. Nije rješenje gaziti po drugima kako bismo došli
do cilja, uništavati njihove snove i ubiti u njima nadu u bolje sutra. Život je
prolazan. Pitamo se hoćemo li ostaviti neki trag na ovom planetu. Hoćemo
li jednoga dana zabljesnuti baš poput zvijezde? Koliko se vrijedi boriti za to,
koliko vrijedi žrtvovati se ne samo za sebe nego i za druge? Što uopće vrijedi?
Za odgovorima tragamo svakodnevno i cijeloga života. A dobit ćemo ih onda
kada nas više ne bude, kada dođemo na neki bolji svijet, kako mi želimo
vjerovati, kada budemo živjeli život punim plućima, bez straha i stresa. Želja
svakog pojedinca jest da na zemlji ostavi trag iza sebe, da ga novi naraštaji
pamte po svemu onome dobrome što je učinio za njih te im omogućio bez-
brižnu budućnost. Nije nam želja da se naše postojanje na zemlji izbriše po-
put maslačka otpuhana vjetrom. Jesmo li zaista stvoreni samo za prolaznost?
Koliko bismo samo mogli učiniti da nemamo dva neprijatelja: strah i manjak
hrabrosti. Čitav se život borimo s takvim neprijateljima. Mislim da je ponos
svakoga u dubokoj se starosti osvrnuti na svoj provedeni život i shvatiti gdje
je sve ostavio svoj trag. Neka nam strah ne bude preprjeka do naše zvijezde.
Ona svijetli i čeka.
Marta Ćavar, IV. a
IZ UČENIČKIH BILJEŽNICA
Školska
2017./18.28 Riznica 12

29. IZ UČENIČKIH BILJEŽNICA
Hrvatski glas u vremenu
Predci su podali krv, suze i znoj,
samo da ne izdaju sebe i jezik svoj.
Rađali su i umirali za hrvatski glas.
Voliš li ti svoj jezik, pitam te sada ja?
Srce podrhtava kada shvatim kako su ga čuvali.
Drhtiš li ti od pomisli da su ga iz duše ljubili?
Pjesme i pjesme pisane su o hrvatskom jeziku
i ti, čitatelju, moraš to čuvati svomu potomku.
I kada te život odnese na tuđe tlo,
nikada ne zaboravi svoje podrijetlo.
Hrabro čuvaj i ponosno ga štiti,
ne znaš nikada što će vrijeme donijeti.
Vrijeme se mijenja, a tako i ljudi.
Nemoj dopustiti da se sve o hrvatskom glasu izgubi.
S hrvatskim jezikom pričaš i pišeš, to je tvoja hrana,
Zahvali svomu narodu jer je baš tebi očuvana.
Matea Ravlić, 4. e
Moj jezik
Dišem s tobom, jeziče hrvatski!
S tobom sanjam, pored tebe se budim.
Živim te i volim, jeziče moj!
Meni je tebe predala mati.
Borio si se, boriš se i borit ćeš se,
bitke vodiš za narod svoj.
Al’ tvoje ime pobjeda je gorda,
ponos što živi u svakom Hrvatu.
Ti si loza, korijen pod zemljom.
Izbijaš i rasteš na kamenu tlu.
Došla je kiša, nošena vjetrom.
Pokušala ti stablo slomiti, korijen iščupati.
Izborio si se i nastavljaš dalje rasti
hrabro i ponosno.
Ti si vino najslađega grožđa
i opijamo se slašću mudrosti tvoje.
Luciana Džalto, IV. e
Književna djela izvor su ljepote i mudrosti
Književna djela izvori su znanja i mudrosti koja nas osim povijesti i kultu-
ri nekog naroda mogu poučiti i brojnim drugim stvarima. Ona su ponekad
putokazi na našem životnom putu, poučavaju nas nekim vrijednostima ko-
jih nekada ni sami nismo svjesni. Brojna su univerzalna djela čije poruke
možemo prenijeti u bilo koje doba, bez obzira na vrijeme u kojem su ona
napisana. Njihova glavna misao i poruka vrijede u svakom trenutku, poruka
su svakom naraštaju koji je postojao ili će tek doći. U tome je zapravo vrijed-
nost tih djela i zbog toga se ona ukorijene duboko u čitatelja i osim užitka
koji pružaju, čitatelju ostaje mnogo više, ostaje poruka koju će dugo pamtiti.
Judita, djelo koje govori o požrtvovnosti i odanosti jedne žene svome naro-
du i Bogu, istinski nas uči o smislu života i ustrajnosti u činjnjenju dobra.
Književnici se razlikuju od drugih po svome viđenju i shvaćanju svijeta. Oni
stvari gledaju posve drukčije, na sebi svojstven način. Oni nerijetko unose
svoja iskustva i stavove te pomažu čitatelju u nekim životnim dvojbama i pro-
blemima. Često obraćaju pozornost na ono što je drugima sasvim normalno
i uobičajeno, svakodnevno. U tome zapravo i jest ljepota književnosti ‒ ona
nas često podsjeti na nešto što smo možda i zaboravili, uči nas cijeniti sitnice
za koje većinom i ne marimo. Književna djela mnogo su više od opisivanja li-
kova i događaja. Ona su zapravo pravi izvori životnih mudrosti i znanja, svega
lijepoga. Zbog toga ih uvijek treba cijeniti, kao i njihove poruke.
Jelena Pehar, IV. a
IZ UČENIČKIH BILJEŽNICA
Školska
2017./18. 29Riznica 12

30. IZ UČENIČKIH BILJEŽNICA
BUDI KAP
Vidiš li me kako sam malena,
a dio sam nečega tako velikog?
Vidiš li me kako sam malena
u ovom oceanu, a tako jaka?
Da, jaka, ali to ne vidi nitko!
Ja stalno kapam na kamen,
ali ne udubljujem ga zbog svoje jakosti, nego upornosti.
Vidiš li kako me valovi tih istih kapi guše,
ali ja ostajem, ne posustajem!
Radije ću ispariti i otići u oblake
nego da me zemlja upije
i da iz nje nikada više ne iziđem.
Jer, iz oblaka ću pasti sigurno na neko bolje mjesto,
ali rijeka me ne će potopiti!
Da, preživjet ću.
Tako mala i slaba,
ali tako uporna – postajem jaka!
Ivana Rajič, IV. b
Ljubav
Za ljubav, malo je potrebno
ne treba puno, da bi bilo posebno.
Ljubav je sama po sebi carstvo
u kojem su osjećaji najveće bogastvo.
I nije bitna mladost ni starost,
već je bitna samo stvarnost.
Osmijeh na licima,
u očima sjaj,
u mislima sreća što nema kraj.
Ruka u ruci, kao znak
da sigurnim korakom ideš kroz mrak.
Zagrljaj jedan, osvijetljen svijećom
crvene boje što gori srećom.
U daljini skladba se čuje
zagrljaj za kraj što izmamljuje.
Svoju ljubav dokazati treba,
obistiniti riječi što vode do neba!
Tek kad ispuniš obveze sve
iskreno reci: Volim te!
Luciana Džalto, IV. e
IZ UČENIČKIH BILJEŽNICA
Školska
2017./18.30 Riznica 12

31. Dani Zavoda za školstvo
Dodjela nagrada i priznanja
najuspješnijima
Zavod za školstvo Mostar obilježio je svoj dan 18. svibnja 2108. Predstavljen
je njihov rad i dodijeljena su priznanja za postignute rezultate. Sudjelo-
vanje na županijskom natjecanju je vrijedno jer na takav način predstavljate
sebe i školu. Županijska natjecanja okupe oko 500 učenika. Jedna od njih je
naša Ivana Raič, učenica 4. b, kojoj je ocjenjivačko povjerenstvo za napisanu
pjesmu Budi kap dodijelilo drugo mjesto. Ravnateljici Ljiljani Šain uručena je
zahvalnica za suradnju i domaćina u realizaciji obilježavanja Dana hrvatskoga
jezika 2018.
U najavi je istaknuto: „Srednja ekonomska škola Joze Martinovića jedna
je od najstarijih strukovnih srednjih škola u Mostaru i Hercegovini. Učenič-
ka zanimanja u posljednje vrijeme nastoji prilagoditi tržištu rada. U školskoj
2018./2019. godini omogućit će učenicima zanimanja financijsko-računovod-
stveni tehničar, poslovno-pravni tehničar te tehničar za bankarstvo i osigura-
nje. Poduzeće za vježbu je i ove godine organiziralo promociju proizvođača čiji
proizvodi imaju najuspješniji plasman proizvoda na području Hercegovine.
Ravnateljica je s ponosom ponosna na stručni aktiv profesora hrvatskoga jezi-
ka koji je prepoznatljiv po svome radu i čestim nagradama.“
I ove godine učenici i profesori Srednje ekonomske škole Joze Martinovi-
ća dali su doprinos svečanosti u glazbenom i voditeljskom dijelu programa.
Pjesmom Samo ljubav ostaje predstavile su se Nikolina Pinjuh, učenica 4.d,
Iris Ćorić i Gabrijela Zeljko,učenice
3. a, te Vanna Marić, učenica 2. e.,
a učenik 4. a Tomislav Perić na gi-
tari pjesmom Odlazak. Publika je
gromoglasnim pljeskom pozdravila
njihove nastupe, koji su bili izvr-
sni. Voditeljica programa bila je
naša profesorica Draženka Penavić.
Učenicima i njihovim nastavnicima
čestitali su predstavnici Zavoda,
premijer HNŽ-a, predstavnik Mini-
starstva, rektor Sveučilišta itd. Če-
stitamo još jednom svima na ostva-
renim rezultatima i sudjelovanju!
Pero Krešo, učenik 4.d
DANI ZAVODA ZA ŠKOLSTVO
Školska
2017./18. 31Riznica 12

32. NORIJADA 2018.NORIJADA 2018.
PRODAVAČ
Kroz trogodišnje obrazovanje za zanimanje PRODAVAČ
učenici se teorijski i praktično osposobljavaju za rad:
� u prodavaonicama
� u skladištima
� u poduzećima s područja trgovačke djelatnosti
� za samostalno vođenje trgovačke radnje.
Teorijska je nastava organizirana tri, a praktična dva
dana u tjednu.
Srednja ekonomska škola
Joze Martinovića Mostar
Na natječaj za upis učenici trebaju priložiti:
� prijavu (obrazac dobijete u školi)
� rodni list
� svjedodžbu VII., VIII. i IX. razreda.
Izbor učenika za upis obavlja se na temelju uspjeha iz
osnovne škole koji obuhvaća:
� opći uspjeh u VIII. i IX. razredu
� uspjeh iz relevantnih predmeta u VIII. i IX. razredu
osnovne škole.
Nastavni predmeti značajni za upis učenika
u četverogodišnja zanimanja: u trogodišnja zanimanja:
� hrvatski jezik �hrvatski jezik
� strani jezik �strani jezik
� matematika �matematika
� povijest �zemljopis.
� zemljopis
Sve dodatne informacije možete dobiti na telefonski
broj 036/310 846svakim radnim danom u vreme-
nu od 7 do 14 sati.
Odlučite li se za našu
školu, želimo vam
srdačnu dobrodošlicu!
SREDNJA
EKONOMSKA ŠKOLA
JOZE MARTINOVIĆA
MOSTAR
Kralja Tomislava 1
88000 Mostar
Prihvati izazov
Zašto?
U Srednjoj ekonomskoj školi Joze Martino-
vića u Mostaru:
� sve je podređeno razvoju intelektualnih,
emotivnih i moralnih vrijednosti učenika
� kvaliteta nastave i kriterij ocjenjivanja u
skladu su s najvišim standardima
� stalno se potiču i razvijaju novi oblici
rada u nastavi
� učenici se mogu uključiti u razne
izvannastavne aktivnosti (ekonomsku,
novinarsku, dramsku, ekološku, sportsku
te sekciju njemačkoga jezika)
� bilježimo iznimne uspjehe i u sportu –
već godinama smo prva škola u Mostaru!
� naši učenici postaju svestrane osobe,
novi ljudi za XXI. stoljeće kojima su sve
perspektive otvorene, što dokazuje i vi-
sok postotak onih koji s lakoćom završe
studij.
Izaberite jedno od mnogih
atraktivnih zanimanja
koja nudimo.
TEHNIČAR ZA BANKARSTVO I
OSIGURANJE NOVO
Osim općih znanja i vještina kroz četverogodišnje ob-
razovanje za zanimanje TEHNIČAR ZA BANKARSTVO I
OSIGURANJE učenik stječe praktična i teorijska znanja,
vještine i sposobnosti za obavljanje poslova iz područja
bankarstva i osiguranja, a to su primjerice:
� sudjelovanje u prodajnim i kreditnim aktivnostima
banke
� obavljanje poslova za klijente banke te gotovinskih
i bezgotovinskih transakcija
� prodaja proizvoda osiguranja svoje tvrtke
� kontroliranje sklopljene police osiguranja
� rješavanje jednostavnih odštetnih zahtjeva
� upravljanje općom administrativnom, financijskom
ili drugom poslovnom dokumentacijom u svome
djelokrugu rada i dr.
U okviru svoga zanimanja može napredovati u položaj-
na zvanja:
� osobni bankar, bankar za male poduzetnike i obrt-
nike
� kreditni referent, specijalist za prodaju, voditelj po-
slovnice
� mlađi zastupnik osiguranja, zastupnik osiguranja,
voditelj osiguranja
� referent za štete, viši referent za štete i sl.
FINANCIJSKO-
RAČUNOVODSTVENI
TEHNIČAR NOVO
Za zanimanje FINANCIJSKO-RAČUNOVODSTVENI TEHNI-
ČAR učenici prolaze četverogodišnji obrazovni program
kojim, osim općeg, stječu i stručno znanje i vještine te se
osposobljavaju za obavljanje računovodstveno-financij-
skih i knjigovodstvenih poslova te poslova ekonomske
propagande i analitičko-sintetičkih djelatnosti.
Financijsko računovodstveni tehničar prikuplja, eviden-
tira i pohranjuje poslovne isprave u proizvodnim tvrtka-
ma i tvrtkama s područja neproizvodnih uslužnih djelat-
nosti, kao što su: banke, osiguravajuća društva, turistič-
ke agencije i tvrtke, trgovačke te ugostiteljske tvrtke.
U okviru svoga zanimanja može napredovati u položaj-
na zvanja:
� bilancist, viši bilancist
� samostalni računovođa
� viši financijski referent, samostalni financijski
referent
� referent nabave/prodaje
� referent marketinških aktivnost
� referent uvoza i izvoza
� agent za posredovanje nekretninama
� porezni službenik.
POSLOVNO-PRAVNI
TEHNIČAR NOVO
Kroz četverogodišnje obrazovanje POSLOVNO-PRAV-
NI TEHNIČAR osposobljava se za rad u općim i stručnim
službama tijela uprave i lokalne samouprave gdje će
primjerice raditi na sljedećim poslovima:
� obavljati administrativne poslove
� komunicirati sa strankama i s bankama
� raditi na poslovima iz područja radnih odnosa
� izrađivati razne evidencije i statističke podatke
� raditi na ovjerama potpisa, rukopisa i prijepisa
� raditi na praćenju ekonomskih, poslovnih i prav-
nih znanja iz poduzetništva, računovodstva, me-
nadžmenta, financija, bankarstva i poslovnoga
prava.
Znanjem, sposobnošću i ponašanjem poslovno-prav-
ni tehničar predstavlja ustanovu, poduzeće ili tvrtku te
pridonosi njihovu boljem poslovnom uspjehu.
EKONOMIST
Za zanimanje EKONOMIST učenici prolaze četverogo-
dišnji obrazovni program kojim, osim stručnog i općeg
znanja, stječu kvalitetne i dobre navike kako bi stručno i
profesionalno obavljali radne zadaće na svom budućem
radnom mjestu:
� u osiguravajućim tvrtkama
� u bankama
� u pošti
� u računovodstveno-financijskim službama različitih
poduzeća
� u komercijalnim službama
� u samostalnom vođenju poslovnih knjiga.
Teorijska je nastava organizirana u specijaliziranim uči-
onicama i kabinetima, stručna se praksa obavlja tijekom
ljetnih praznika, a stečeno znanje učenici imaju moguć-
nost primijeniti i u PODUZEĆIMA ZA VJEŽBU.
UPRAVNI REFERENT
Kroz četverogodišnje obrazovanje UPRAVNI REFE-
RENT osim općih znanja i vještina stječe stručna znanja
o uredskom poslovanju i dopisivanju, upravnom po-
stupku, imovinskom pravu, obiteljskom pravu, radnom
pravu i državnom ustroju.
Nakon završene škole osposobljen je za rad:
� u tijelima državne uprave (županijski uredi, mini-
starstva, policija, porezne i carinske ispostave, ka-
tastar, mirovinski i zdravstveni zavodi i slično)
� u lokalnoj samoupravi (općine, gradovi)
� u pravosuđu (sud, odvjetništvo, bilježništvo)
� u različitim drugim ustanovama (škole, vrtići, do-
movi zdravlja, djelokrug socijalne skrbi) te
� u privatnim tvrtkama.
ADMINISTRATIVNI TAJNIK
Kroz četverogodišnje obrazovanje ADMINISTRATIVNI
TAJNIK osposobljava se za obavljanje administrativnih
poslova:
� u privatnim poduzećima
� u stručnim službama poduzeća
� u raznim uredima
� u tijelima uprave te
� u svim javnim ustanovama.
Vrijedno je spomenuti da nastavni plan administrativ-
nih tajnika omogućava stjecanje jezične kulture i široke
izobrazbe – osim hrvatskoga (četiri sata tjedno) i po-
slovnoga jezika uče i dva strana jezika te imaju skupinu
stručnih predmeta: stenografiju, stenodaktilografiju, bi-
rotehniku, trgovačko i radno pravo – što uvelike otvara
put studiranju jezika, prava te drugih fakulteta društve-
nih znanosti.
CARINSKI TEHNIČAR
Za zanimanje CARINSKI TEHNIČAR učenici prolaze če-
tverogodišnji obrazovni program kojim, osim struč-
nog i općeg znanja, stječu znanje o carinskom sustavu,
carinskoj vrijednosti robe, carinskoj tarifi, postupcima
carinjenja robe, slobodnim zonama, slobodnim skladi-
štima i drugom što će im omogućiti zapošljavanje:
� u špediterskim agencijama
� u carinarnicama te
� u poštanskim agencijama.
Carinski tehničar obavlja carinski nadzor nad robom,
putnicima i prijevoznim sredstvima dobro poznaje robu,
carinske propise, odvijanje vanjskotrgovinskog prome-
ta, devizno poslovanje i devizno tržište kao i platni pro-
met s inozemstvom.
Nakon završetka srednje škole imaju mogućnost na-
stavka školovanja na fakultetima ekonomske struke.
Ekonomsku!
UPIŠI
KOMERCIJALIST
Stjecanjem četverogodišnje srednje stručne spreme za
zanimanje KOMERCIJALIST otvaraju se široke mogućno-
sti zapošljavanja:
� u poslovima nabave, prodaje i organizacije poslo-
vanja u veleprodajnim, maloprodajnim, ugostitelj-
skim, hotelijerskim i turističkim tvrtkama u unutar-
njoj i vanjskoj trgovini
� u domaćem i međunarodnom otpremništvu, osigu-
ravajućim društvima, prijevozničkim poduzećima,
javnim, carinskim i drugim skladištima
� u poslovima vanjske trgovine u razmjeni roba i ra-
zličitih vrsta gospodarskih usluga s inozemstvom.
Teorijska je nastava organizirana četiri, a stručna praksa
jedan dan u tjednu.