2. Općenito o industriji u Hrvatskoj
- radno intenzivne grane industrije
- broj industrijskih radnika stalno se smanjuje
- U Hrvatskom BDP-u industrija sudjeluje s
oko 20%
- ¼ zaposlenika, taj se broj sve više smanjuje
- najveći propust: poslije Domovinskog rata
(poĉetak privatizacije)
- 1987. 535 000 radnika
- 1999. 355 000 radnika
- 2005. 277 000 radnika
- poĉetak svjetske financijske krize 2008.
godine – novi problemi
- glavni preduvjet za gospodarski oporavak
zemlje
- NUŢNO: modernizacija proizvodnje i
završetak procesa prestrukturiranja
4. METALNA INDUSTRIJA
- zapošljava 1/5 industrijskih radnika
- crna i obojena metalurgija
- razvijena i u malim gradovima
PROIZVODI: proizvodnja lakog
oruţja, alata i metalnog namještaja
- najveći problem: nedostatak
sirovina, izvoz je nedovoljan za pokrivanje
troškova uvoza
- moţe opstati na svjetskom trţištu, ako se
bude uspjela prilagoditi modernim
trendovima u metalnoj industriji u svijetu
PODRUĈJA: ţeljezara u Sisku, manja u
Kaštel Sućurcu, strojogradnja i
proizvodnja prometnih sredstava u
Slavonskom Brodu i Karlovcu, zbog ek.
gubitaka zatvorena koksara u Bakru i
tvornica ferolegura u Šibeniku
5. BRODOGRADNJA
- dugo bila jedan od industrijskih simbola naše zemlje
- gradnja kvalitetnih brodova diljem jadranske obale
- vrhunac: 70-tih godina 20.stoljeća (meĊu vodećima u
svijetu)
- pojavom zemalja istoĉne Azije proizvodnja postaje
relativno skuplja i manje konkurentna na svjetskom
trţištu
- rijedak primjer pozitivnog financijskog poslovanja:
brodogradilište Uljanik u Puli
PODRUĈJA: na Korĉuli, u Betini na Murteru, u Malom
Lošinju na Lošinju, u Puli, Rijeci
BRODOGRADILIŠTA: Uljanik u Puli, Treći maj u
Rijeci, Brodosplit u Splitu i Brodotrogir u Trogiru +
remontna brodogradilišta (Viktor Lenac u Rijeci i
Lamjana na Ugljanu)
6. PREHRAMBENA INDUSTRIJA
- 2006. druga industrijska grana u Hrvatskoj
- povezanost s poljoprivredom
- velik uvoz i preradba sirovina i proizvoda
- u panonsko-peripanonskoj Hrvatskoj razvijena je
mlijeĉna i mesna industrija, dok se u primorskoj
Hrvatskoj nalaze tvornice za preradbu ribe (Zadar i
Rovinj) – masline, voće i povrće i vinarije
- proizvodnja ekološki zdrave hrane nada je za ponovni
uspjeh hrvatske prehrambene industrije
12. TEKSTILNA INDUSTRIJA
- biljeţi sve veći pad u ostvarenoj prodaji
- veliki broj zaposlenih
- mnoge hrvatske tvornice trenutaĉno su u steĉaju ili su
smanjile intenzitet svoje proizvodnje
- najveća središta: Zagreb i Varaţdin
13. KEMIJSKA I FARMACEUTSKA
INDUSTRIJA
- razvijena u najvećim hrvatskim
gradovima
- istiĉu se Zagreb s petrokemijom i
Kutina s proizvodnjom umjetnih
gnojiva
- pogoni kemijske industrije u
Splitu, Osijeku i Zadru
- farmaceutska industrija
najrazvijenija je u Zagrebu
- privatizacija Plive
- razvoj manje farmaceutske
industrije u Koprivnici (Belupo)
14.
15.
16. DRVNA INDUSTRIJA
- temelji se na preradbi drva
- razvijena je u gorskoj Hrvatskoj te
Slavoniji
- bori se s posljedicama Domovinskoga
rata, gubitcima trţišta te ostvarivanja
domaćeg trţišta stranim proizvodima
- udio u proizvodnji drvne mase u
laganom je porastu
PROBLEM: Hrvatska drvo u
polupreraĊenom obliku većinom
izvozi, da bi kasnije u
gotovom, preraĊenom obliku (namještaj)
ponovno uvozila po znatno većim
cijenama
18. INDUSTRIJSKE REGIJE U RH
ZAGREBAĈKA
• obuhvaća
Zagreb i
okolicu
• Karlovac,
Hrvatsko
zagorje i grad
Karlovac
• zaposleno oko
30%
industrisjkih
radnika
Hrvatske
SISAĈKA
• specifiĉna po
metalurgiji i
preradbi nafte
MEĐIMURSKO PODRAVSKA
• duga tradicija i
uspješnost
• tekstilna, prehr
ambena, mlijeĉ
na i
farmaceutska
• Varaţdin, Kopr
ivnica i
Ĉakovec
OSJEĈKO-BRODSKA
• Osijek, Slavon
ski Brod i
okolica
• proizvodnja
prometnih
sredstava, pre
hrambena, drv
na i
proizvodnja
celuloze i
papira
RIJEĈKO-ISTARSKA
• Kvarner i
istarski
poluotok
• prehrambena
industrija i
brodogradnja
• Rijeka, Poreĉ,
Rovinj, Buzet i
Pazin
JUŢNOHRVATSKA
• više izdvojenih zona
• Split, Zadar i Šibenik
• manji industrijski pogoni na srednjodalmatinskim otocima
• teška i metalna industrija, brodogradnja, prehrambena
industrija i proizvodnja graĊevinskog kamena