Što bi izvanzemaljci rekli o načinu na koji zanstvenici danas komuniciraju?

1. ZNANOST NAKON PDF-a
Što bi izvanzemaljci rekli o
načinu na koji znanstvenici
danas komuniciraju?
Franjo Pehar
Jadranka Stojanovski
Sveučilište u Zadru

2. Parabola o poljoprivrednicima i
teleportacijskom duplikatoru

3. aondasepojavio“čarobnjak”

4. Animated GIF Screenshot: Via Tweetping
i omogućio teleportaciju hrane

5. Znanost i znanstvena komunikacija
 Znanost je koherentan skup ljudskih aktivnosti usmjeren na
napredak znanja o svemu što nas okružuje na objektivan i
provjerljiv način
 Znanstvene aktivnosti:
 postavljanje ciljeva,
 promatranje,
 upis/unos,
 klasifikacija,
 objašnjavanje,
 mjerenje,
 modeliranje,
 instrumentacija,
 eksperimentiranje,
 organizacija,
 komunikacija,
 primjena, materijalizacija …

6. D'où venons nous? Que sommes-nous? Où
allons-nous?
Paul Gauguin (1848-1903)
Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/Where_Do_We_Come_From%3F_What_Are_We%3F_Where_Are_We_Going%3F

7. Povjerenje američke javnosti: 1973-2000
Izvor: http://www.nsf.gov/statistics/seind02/mmslides/mm07-14/mm07-14.htm

8. …
 znanost = informacijska djelatnost
 temelji se na stvaranju, prijenosu i korištenju znanstvenih
informacija
 znanstvene publikacije - osnovno obilježje informacijskog
procesa, često označenog kao znanstveno informiranje i/ili
komuniciranje, je u mediju odnosno načinu objave
 pretpostavka za provjerljivost i ponovljivost rezultata istraživanja

9. Češki nacionalni muzej

10. ZAŠTO ZNANSTVENICI
OBJAVLJUJU RADOVE?

12. ŠTO JE ZNANSTVENA
KOMUNIKACIJA?

13. Što je znanstvena komunikacija?
 Znanstvena komunikacija je proces dijeljenja rezultata svojih
istraživanja – Cornell
 Znanstvena komunkacija je nadgradnja koncepta znanstvenog
izdavaštva, a uključuje formalne i neformalne mreže koje
koriste znanstvenici kako bi razvijali ideje, razmjenjivali
informacije (uključujući i podatke), vrednovati tuĎa
istraživanja, objavljivali rezultate, dijelili svoje pronalaske i
čuvali sve to za nove naraštaje – Lee Van Orsdel

14. KADA SU OBJAVLJENI PRVI
ZNANSTVENI ČASOPISI?

15. 1665
 Journal des
Scavans (Paris) i
Philosophical
Transactions of the
Royal Society
(London)

16. Isaac Newton, u pismu
Robertu Hooku
25. oţujka 1676
Izvorno:
Bernard of Chartres, 12. st.
“If I have seen further it is by
standing on ye shoulders of Giants.”
SirGodfreyKneller
Isaac Newton

17. SUSTAV ZNANSTVENOG
IZDAVAŠTVA NEKAD I DANAS

18. Nekad
 1665
 2 časopisa
 jasne uloge u procesu znanstvenog izdavaštva tijekom
slijedećih nekoliko stotina godina

19. KAKVA JE ZNANSTVENA
KOMUNIKACIJA DANAS?

20.  što se promijenilo od 1665?
 jesu li prvi časopisi izgledali bitno drugačije od današnjih?
 komercijalizacija
 KRIZA: nezadovoljstvo svih sudionika (osim velikih/moćnih
izdavača)
 što je donijela digitalna revolucija / raspoložive tehnologije?
 Trendovi / promjene / tektonski poremećaji

21. Količina informacija raste
 25000 – 30000 recenziranih
časopisa
 1 mil autora*
 cijene časopisa RASTU
 niti najbogatije ustanove ne mogu
više osigurati pretplatu na sve ono
što im je potrebno (Harvard...)
*Mabe, Scholarly Publishing, 2009

22. IMAJU LI ZNANSTVENICI
PRISTUP OBJAVLJENIM
RADOVIMA?

23.  Izdavač je najveći svjetski izdavač znanstvenih časopisa - 2500
naslova časopisa (prvi slijedeći izdaje oko 1000
 Prema The Economist, Izdavač je ostvario $1.1 milijardu profita
2010 (stopa profita je 36%)
 Što izdavač radi: “coordinating the review, consideration, added
text and references, and production and distribution mechanisms”
 Pretplate kroz tzv. “big deals” – neţeljeni sadrţaj
 Izdavač podrţava RWA, SOPA…prijedloge zakona koji pod
izlikom zaštite ograničavaju dostupnost razultatima istraţivanja
poduprijetih drţavnim financiranjem (NIH Public Access Policy)
 najskuplji časopisi? BBA 20.020 €, Chem Phys Lett 16.508 €,
J Organometal Chem 14.117 €
Komercijalni izdavači - primjer

24. 14.000 OBJAVLJENIH RADOVA U 2011.
SAMO PLOS ONE: $ 20 MIL. U 2011.
$2900 PLoS Biology, $2250 PLoS
Genetics, $1350 PLoS One

25. 12 ČASOPISA
4700 OBJAVLJENIH RADOVA U 2012.
$ 5.000 OBJAVLJIVANJE JEDNOG RADA
$ 24 MIL. U 2011.

26.  2004. Springer i Oxford University Press uvode
tzv. „open choice”
 2006. se pojavljuje PLOS One
 Danas nekoliko tisuća časopisa nudi slične
modele
 APS (Article Processing Charges) – prosječno $
1.000
 Dodatno se naplaćuju pretplate na časopise (kod
većine)
Komercijalni izdavači okreću se novim
poslovnim modelima

27. Transformacija časopisa
 Časopisi koji naplaćuju autorima objavljivanje radova (slika,
dodatnih stranica...)
 Hibridni časopisi
 Časopisi predatori
 ...

30. OSIGURAVAJU LI ČASOPISI
PRIMJERENE
FUNKCIONALNOSTI?

31. Izdavaštvo 19. stoljeća za znanstvenu
zajednicu 21. stoljeća

32.  Vjerna inačica tiskane kopije, ali:
 Nema pristupa slikama u boljoj rezoluciji
 Nema pristupa podacima na kojima se
temelji predstavljeno istraţivanje (nemoguća
provjera!)
 Nema pristupa radovima koji su u popisu
literature
 Nerijetko nepretraţiv!
 Nerijetko nema odgovarajuće metapodatke
 Vlasnički format
Je li PDF odgovarajući format?

33. Kakva bi publikacija mogla biti?
• Animacija i virtualna stvarnost
• Audio i video zapisi (autorova promišljanja)
• Podaci (datasets)
• Ţiva matematika
• 2D i 3D grafička reprezentacija
• Interaktivnost
• Povezani radovi, budući citati
 Moguća aktivacija programa na udaljenom računalu
 Društvene mreţe autora
 Ranije verzije rada s komentarima
 ...

34.  Email, blog, Twitter, Google+, Facebook, itd.
 Moguće je da više znanja protječe tim „alternativnim” kanalima nego
„sluţbenom” komunikacijom
 Takvi protoci se ne vrednuju
 Dinamika razmjene informacija je veća, publikacija mora
postati vidljiva gotovo odmah
 „sluţbena” komunikacija objavljuje rad nakon najranije nekoliko mjeseci
(do nekoliko godina!!)
Ponašanje se mijenja

35. PROMJENE?

36. Kakav bi mogao biti pristup?
 “Otvoreni pristup literaturi je digitalni, online, besplatan i
bez većine ograničenja vezanih uz copyright i licencije.”
Peter Suber

37. ZAŠTO OA?

38. Znanost je javno dobro
 porezni obveznici
 stvara se u neprofitnim ustanovama
 autori ne zaraĎuju na publikacijama koje pišu i recenziraju

39. Korist i očekivanja
• znanje za sve – više istraţivača moţe graditi svoje
spoznaje na onima već stečenima, manje dupliciranja
napora
• istraţivači mogu doći do šire publike i ustanoviti da je
njihov rad čitaniji i citiraniji
• ustanove mogu poboljšati svoju reputaciju jer njihova
istraţivanja postaju vidljivija
• financijeri mogu ustanoviti veći povrat svojih ulaganja
JISC

40. Anotacija

41. Beyond the PDF Jan 2011 San Diego
Recenzija prije
objave
• formalna
• netransparentna
• binarna
• skupa
Recenzija nakon
objave
•formalna+neformaln
a
•zabilježena/pohranje
na
• brža…
• provjerena i korisna
• iskoristiva …
Recenzija i mjerenje utjecaja

42. Stvarna mjera doprinosa autora (XML)

43. Sofisticiranija metrika

44. Nakladnici odgovorni za metapodatke

45. Automatsko saţimanje citata

46. Medijsko obogaćivanje članaka

47. Kakvu posluku porat iliti Umjesto
zaključka – djelujmo! 
 Hrvatska deklaracija o otvorenom
pristupu
 http://www.fer.unizg.hr/oa2012/deklaracija