Prezentaciju su izradile učenice 8.C razreda, Marija Klarić, Nikolina Kolarić i Tereza Novak na temelju zapisa o božićnim običajima u našim krajevima učenika 6.-ih razreda

1. Božić u Svetom Ivanu
Zelini

2. Advent (četiri nedjelje prije
Božića)
• Advent traje 4 nedjelje prije
Božića
• U to vrijeme posebne su
mise zornice u 6,00 sati
ujutro
• Idemo na ispovijed prije
Božića kako bismo Božić
dostojno doĉekali i proslavili

3. • Svake nedjelje
palimo svijeće
na adventskom
vjenĉiću
• 4 svijeće
simboliziraju 4
nedjelje do
Božića

4. SVETI NIKOLA (6. 12.)
• Veĉer uoĉi blagdana
svetog Nikole stavljamo
oĉišćenu ĉizmicu na
prozor i drugo jutro u
njoj naĊemo ono što
zaslužujemo
• Dobri dobiju slatkiše, a
oni zloĉesti šibe
• Ako smo oboje, dobijemo
oboje

5. SVETA LUCIJA (13. 12.)
• Na blagdan svete Lucije
sijemo pšenicu koju na
Badnjak stavljamo pod
okićen bor i na božićni stol
• Pšenica je simbol molitve za
plodnu i uspješnu godinu
• Kada bor raskitimo, tu istu
pšenicu bacimo na mekotu
(polje) ili vrt i ona
simbolizira blagoslov zemlje

6. BADNJAK (24. 12.)
Peĉemo kolaĉe

7. Tradicionalna jela koja se pripremaju na Badnjak, a većina
ih se jede na Božić jer se na Badnjak uglavnom posti

8. Obiĉaji na Badnjak
• Ĉistimo kuću. Ženski • Muški ĉlanovi obitelji
ĉlanovi obitelji nabavljaju i
pripremaju bor za
pripremaju jela i kolaĉe
kićenje. Ako netko ima
koji će se posluživati za
svoju šumu, ide u šumu
Božić po bor, a većina kupuje
• Sitni i suhi kolaĉi bor prije Badnjaka.
ispeku se u tjednu prije
Božića

9. • Kasno popodne svi ĉlanovi obitelji
sudjeluju u kićenju bora (Osim onih
koji se izvlaĉe od posla i nisu
sudjelovali ni u ĉemu do sada osim
što su bili na fejsu.)
• U nekim se obiteljima za vrijeme
kićenja bora pjevaju ili slušaju
božićne pjesme.
• Tradicionalne hrvatske (ili
preuzete) božićne pjesme su:
RADUJTE SE NARODI,
ZVONĈIĆI, TIHA NOĆ, U TO
VRIJEME GODIŠTA, SVIM NA
ZEMLJI, MEHKI SNEŽEK.

10. • Kada je bor okićen, ispod bora se
stavlja pšenica i jaslice
• Neki stavljaju i stare i nove
ĉestitke.
• Vrlo ĉest obiĉaj je da se pod bor
stavljaju jabuke božićnice, a stavlja
se i božićni kruh (na sebi ima znak
križa) i razni poljoprivredni urod
• Sve to simbolizira molitvu za
blagoslovom kako bi obitelj u
narednoj godini imala svega što joj
je potrebno za život, a najviše
blagoslova
• Postoji i obiĉaj da se pod bor
stavljaju novĉići koji se nakon
Božića podijele ukućanima kao
blagoslov

11. Poneke (iako sve rjeĊe)
obitelji još uvijek na
Badnjak u kuću unose
slamu. Najstariji muški
ĉlan obitelji u kuću unosi
slamu i stavlja ju pod stol.
Unoseći slamu u kuću,
govori blagoslovnu molitvu:
DEJ NAM BOG PICEKOV,
RACEKOV, TELEKOV,
PAJCEKOV, KRUHA,
VINA, ŽIRA I BOŽJEGA
MIRA! Na toj slami sjede
ukućani i blaguju.

12. • Postoji i obiĉaj da se u nekim obiteljima slama stavlja na sredinu stola,
uz nju se dodaju božićni kruh, jabuke, pšenica i novĉići. To se pokrije
starinski vezenim stolnjakom i stoji tijekom božićnih blagdana, a obitelj
blaguje na tom stolu. Prije veĉere glava obitelji predvodi zajedniĉku
molitvu.
• Na Badnjak naveĉer selom hodaju ĉestitari. Hodajući od kuće do kuće,
pjevaju božićne pjesme i ĉestitaju ljudima Božić govoreći pritom: DEJ
NAM BOG PICEKOV, RACEKOV, TELEKOV, PAJCEKOV, KRUHA,
VINA, ŽIRA I BOŽJEGA MIRA!
• Obitelj na Badnjak naveĉer ide na misu polnoćku. Nakon nje ukućani se
okupljaju i zapoĉinju slavlje Božića.

13. Božić (25.12.)
• Na božićno jutro otvaraju se darovi
pod borom (ako ih ima).
• Na sam blagdan Božića obitelj odlazi
na misu i druži se s ĉlanovima uže
obitelji. Nije obiĉaj ići u posjet
nekome tko nije uža obitelj. Jedu se
jela koja su pripremana ranije: juha
s domaćim rezancima, purica s
mlincima, odojak, janjetina i svi oni
fini kolaĉi koje smo spominjali.
• Telefonom ĉestitamo Božić svima koji
su nam bliski i dragi. Rijetki ljudi
šalju ĉestitke prije Božića. Taj su
obiĉaj potisnuli internet i telefoni,
posebno poruke na mobitelima.

14. ŠTEFANJE ILI BLAGDAN
SVETOG STJEPANA (26. 12.)
• Na blagdan svetog Stjepana ide se u posjet
ostalim ĉlanovima obitelji i prijateljima ili se
slavi imendan kod nekoga tko nosi ime svetog
Stjepana (Stjepan, Štef, Štefica, Štefanija).

15. STARA GODINA (31. 12.) I
NOVA GODINA (1. 1.)
• Na Staru godinu ide se na
misu zahvalnicu i zahvaljuje
se za sve dobro u protekloj
godini. Ujedno se i moli za
blagoslov u sljedećoj.
• Nakon toga ide se na doĉek
nove godine. Kažu da novu
godinu treba što veselije
kako bi sljedeća godina bila
vesela i dobra.

16. SVETA TRI KRALJA (6. 1.)
• Veĉer uoĉi blagdana Sveta tri
kralja u crkvi se blagoslivlja
voda.
• Kada se doĊe na misu na Sveta
tri kralja, ponese se boĉica u
koju se ulije voda i nosi kući
• Na toj misi blagoslivlja se
tamjan i zlato u spomen na
sveta tri kralj (Gašpara,
Melkiora i Baltazara) koji su
malenog Isusa darivali zlatom,
tamjanom i mirnom – darovima
koji su se poklanjali kraljevima.

17. • Nakon mise obiĉaj je da se uz molitvu tamjanom i
svetom vodom blagoslovi cijelo imanje – kuća i
okućnica.
• To je zadatak glave obitelji.
• Na blagdan Svetih triju kraljeva prestaje obiteljsko
slavljenje Božića te se u većini obitelji dan nakon
Sveta tri kralja raskiti bor.
• U crkvi borovi ostaju okićeni do blagdana
Svijećnice (2. 2.) kad i službeno prestaje božićno
vrijeme.

18. BLAGOSLOV OBITELJI
• Tijekom božićnih blagdana, u
tjednu nakon Božića, zapoĉinje
blagoslov obitelji.
• Župnik i svećenici koji mu u
tome pomažu, obilaze obitelji u
župi, razgovaraju s njima i
donose im Božji blagoslov.
• Obitelj najĉešće pri tome daje
novĉani dar, ali u našoj župi on
nije obavezan dio blagoslova
obitelji.

19. Izradili:
• Uĉenici 6.-ih i 8.-ih razreda