1. RENESANSA U HRVATSKOJ

2.  Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u
književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim
vijekom
 Vremenski se određuje od 14. stoljeća u Italiji do 16.
stoljeća u ostatku Europe
 Ona je jedan od najkrupnijih pokreta u kulturi
zapadne Europe, koji je doveo do preokreta
u znanosti, filozofiji, književnosti i likovnim umjetnostima
 Italija je zemlja u kojoj je umjetnost renesanse našla svoj
najviši izraz, jer je u njoj najprije došlo do razvoja gradova i
gomilanja bogatstva u pojedinim građanskim porodicama

3.  U ovom razdoblju antika je smatrana vrhuncem čovjekovih
stvaralačkih snaga, pa su sve umjetnosti i znanosti koje su
cvjetale u antici ponovno bile oživljene
 Usporedno s materijalnom, razvijala se i duhovna kultura
koja se izrazila u sve većem interesu za antičku umjetnost
 Nosioci te nove kulture bili su humanisti koji su kulturu
usmjerenu prema čovjeku suprotstavljali skolastičkoj nauci
i teologiji
 Za talijanske humaniste središte univerzuma više nije bio
Bog, nego čovjek, univerzalno obrazovani humanist,
predstavnik novčane i intelektualne elite

4.  Hrvatska je u 15. i 16. st., kada u Europi cvate
renesansa, bila podijeljena u tri države, sjeverna
Hrvatska u austrijskom carstvu, Dalmacija pod
Mletačkom Republikom (osim Dubrovačke
Republike), a Slavonija pod turskom okupacijom
 U takvom ozračju će u južnoj Hrvatskoj (Dalmaciji)
procvasti društvena i crkvena arhitektura s jasnim
utjecajem talijanske renesanse, ali opet originalna

5. Juraj Dalmatinac
 Hrvatski i talijanski kipar i
graditelj
 O njegovoj mladosti,
školovanju i prvim radovima
zna se vrlo malo, a nije mu
poznato ni obiteljsko ime
 Do 1441., kada dolazi
u Šibenik, živi u Veneciji, gdje
ima obitelj i kuću
 Na osnovi stila radova u
domovini može se zaključiti da
je radio u radionici kipara
Giovannija i Bartolomea Bona

6. Šibenska katedrala
 Juraj Dalmatinac pozvan je u
Šibenik iz Venecije da nastavi
gradnju katedrale započete 1431. u
stilu venecijanske gotike
 Svojom koncepcijom istočnoga
dijela crkve Juraj je katedrali dao
monumentalan oblik
 Na frizu koji teče oko apsida
isklesao je sedamdeset i jednu
ljudsku glavu, galeriju
realističkih portreta tipova
ljudi, volumenom i detaljima
precizno definirana karaktera i
izraza

7.  U unutrašnjosti katedrale uzdignuo je svetište za šest
stepenica i podignuo četiri velika stupa s kapitelima od
kovrčava lišća, nad kojima je poslije bila podignuta
kupola na osmostranu tamburu
 Njegovo su djelo i izražajni kipovi apostola Petra i
Pavla u tabernakulima na vrhu sjevernoga portala, te
ležeći kip biskupa Šižgorića

10. Nikola Firentinac
 U talijanskoj povijesti umjetnosti znan kao Niccolò
Fiorentino, ili Niccolò Di Giovanni Fiorentino
(1418.- Šibenik, 1506.), bio je
renesansni kipar i arhitekt
 Po onom što se danas zna, najvjerovatnije je da je
bio toskanskog podrijetla, koji je veći dio svog života
proveo je u Dalmaciji
 Za hrvatsku renesansu je značajan, jer je on ustvari
donio taj stil iz Toskane i primijenio ga prvi put
na kapeli blaženog Ivana (Giovannia Orsinia)
u trogirskoj katedrali i Katedrali sv. Jakova u Šibeniku

11.  Spominje su u Trogiru, kada u prosincu 1467. zajedno sa
kiparom Andrijom Alešijem potpisuje ugovor za izradu
skulptorske dekoracije kapele sv. Ivana (Giovannia
Orsinia) u trogirskoj katedrali. 16 slobodno stojećih
kipova (ukljućujući Krista i dvanaest apostola) i reljef
Marijine krunidbe,zbog toga se godina 1468., drži za
stvarni početak renesansnog stila u Dalmaciji
 Tada nastaje projekt Nikole Firentinca za gradnju kapele,
prvog cjelovitog arhitektonskog djela rane renesanse na
istočnoj obali Jadrana

12.  Kapela Sv. Ivana

13.  Gradnju koje je preuzeo nakon
smrti Jurja Dalmatinca 1473..
On je završio gradnju pobočnih
lađa, kupole i projekt krovišta –
kamenih svodova
 Po nekim povjesničarima
umjetnosti Nikola
Firentinac izveo je 2/3
katedrale, a Juraj
Dalmatinac svega 1/3

14.  Trogirska katedrala

15. Juraj Ćulinović
 Juraj Ćulinović ili Giorgio Schiavone (Skradin,
između 1433 i 1436. - Šibenik, 6.prosinca 1504.), renesansni
slikar
 Slikarstvo je učio u radionici splitskog slikara Dujma
Vuškovića i u Padovi kod Francesca Squarcionea
 Talijani su umjetnike rođene na hrvatskoj obali Jadrana zvali
"Schiavon" pa je njego talijansko ime Giorgio Schiavone
 U Šibeniku oženio Jelenu, kćerku Jurja Dalmatinca

16.  Juraj Čulinović,
Bogorodica s
Djetetom, London,
National Galery

17.  Juraj
Čulinović,
Bogorodica s
Djetetom,
Torino
Pinacoteca
Sabauda

18.  Bogorodica s djetetom, Juraj
Ćulinović, 1460.-1470.g., Šibenik,
Gradski muzej

19.  Bogorodica s djetetom,
Juraj Ćulinović XV st.,
Šibenik, Samostan Sv. Lovre

20. Ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadu
 Gotičko-renesansni ljetnikovac, odnosno vila
na dubrovačkom predjelu Lapad, s pogledom
na gruški zaljev
 Najbolje je očuvan od pet ljetnikovaca roda
Sorkočević
 Dao ga je izgraditi Petar Sorkočević 1521. godine
 Zgrada je podignuta na drvenom temelju, okružena
vrtom i ograđena zidom

22.  U vrtu je i ribnjak s morskom vodom, te orsan,
pristanište za čamce
 Na više mjesta uklesan je grb obitelji Sorkočević, a
mogu se vidjeti i inicijali Petra Sorkočevića "P.S.“
 Ljetnikovac je bio namijenjen odmoru i razonodi, ali
su se ondje održavali plesovi, kazališne predstave i
književne večeri

23. Knežev dvor
 Knežev dvor je palača u Dubrovniku sagrađena kao
sjedište vlade i stan kneza, najviše političke funkcije
u Dubrovačkoj Republici
 U Kneževom dvoru knez je imao svoj ured i stan u
kojem je boravio tijekom mandata, odvojen od svoje
obitelji
 U prostoru Kneževa dvora nalaze se dvorane Velikog i
Malog vijeća, državne kancelarije, sudnica, zatvor,
oružarnica i barutana
 Na ulazu je latinski natpis Obliti privatorum publica
curate ("Zaboravite privatno i brinite se za javno")

25.  Prvi spomen zgrade na prostoru današnjeg Kneževog
dvora je iz 13. je stoljeća, kad se spominje utvrda
('castellum')
 Tijekom 14. stoljeća utvrda se po uzoru na
rimsku i venecijansku tradiciju postupno pretvarala u
palaču
 Godine 1435. u oružarnici se dogodila
eksplozija baruta uslijed koje je Knežev dvor teško
oštećen
 Nakon toga pristupilo se obnovi koja je trajala od
1435. do 1463. godine

27.  Nedugo nakon obnove 1463, nova je eksplozija baruta
oštetila Knežev dvor
 U velikom potresu1667. doživjela je oštećenja
unutrašnjosti, a obnova koja je uslijedila trajala je tri
desetljeća
 U početku se pokušalo vratiti gotičko-renesansni izgled
dvora, za što su, kao konzultanti angažirani arhitekti
Francesco Cortese iz Rima i Paolo Andreotti iz Genove.
No, 1689. dolaskom velikog arhitekta, Sicilijanca
Tommasa Napolija, zgradi je oblikovanjem novoga atrija
utisnut barokni pečat

28.  Kapitel u trijemu s
prikazom boga
Asklepija, rad kipara
Petra Martinova

29. Palača Sponza
 Jedna od najreprezentativnijih objekata javnog značaja
unutar spomeničkog tkiva Dubrovnika, iz vremena
punog uspona i cvata Dubrovačke Republike
 Trgovački dubrovački duh znao je dati sebi doličan
prostor, potvrdivši svoje bogatstvo i svoju kulturu
izgradnjom ove raskošne palače i njezine impresivne
fasade
 Najstariji objekt kojeg arhivski podaci spominju na
prostoru današnje Sponze je Velika carinarnica, koju
dopuna Statuta iz 1296. godine navodi kao već
postojeću općinsku zgradu

31.  I kao što slike dubrovačkih slikara imaju ponekad
zlatnu pozadinu, tako i Divona ima gotičke lukove,
mrežišta i sve ostale ukrase kasnogotičkog stila
 Ona je primjer tog prijelaznog, gotičko-renesansnog
stila, korištenog bezbroj puta u stambenoj arhitekturi
ovog grada i područja
 Građena je od 1516. do 1521. godine. Gradili su je
dubrovački majstor Paskoje Miličević i braća Andrijić
s Korčule
 Na trgu pred Sponzom svake se godine svečano
otvaraju Dubrovačke ljetne igre

34. Palača Ćipiko - Trogir
 Sama palača je zapravo sklop od više zgrada (čitav
jedan ulični blok) s vremenom spojenih u jedinstvenu
cjelinu
 Najradikalniji zahvat doživjela je palača u XV.
stoljeću u doba humaniste, ratnika i pisca Koriolana
Ćipika koji je za njezinu obnovu angažirao tada
nejistaknutije umjetnike
 Kao Alešijev doprinos prepoznaju se gotičke trifore na
pročelju i monumentalno dvorište s kolonadama i
galerijama u sredini samog sklopantinca, Andriju
Alešija i Ivana Duknovića

38. PAPALIĆEVA PALAČA-SPLIT
 Papalići, koji su u Split došli iz susjedne Poljičke
republike početkom 14. stoljeća, spadaju među
nekoliko najstarijih i najuglednijih splitskih obitelj
 Krajem 15. ili početkom 16. stoljeća oni preuređuju
sklop nekoliko romaničkih kuća u dvokatnu palaču
koja postaje sastajalište splitskih humanista

39. Unutrašnje dvorište Papalić eve palač e,
pogled na istoč no proč elje i stubište
koje vodi u veliku dvoranu

40. Gotič ka kvadrifora
sveč ane dvorane prvoga
kata
Dio portala Papalić eve palač e

41. Lovro Dobričević
 Lovro Dobričević (Kotor, oko 1420.
– Dubrovnik, 1478.) – hrvatski slikar
 Rodio se u Kotoru oko 1420. godine, radio je kao
naučnik u Veneciji, družio se s venecijanskim slikarom
Micheleom Giambonom
 Tijekom svog života, proširio je svoje ideje i tehnike i
na ostale umjetnike
 Ostvario je vrhunska djela gotičke
i renesansne umjetnosti

42.  Lovro Dobrič ević, 1465 -
1466 Dubrovnik, Sv. Marija na
Dančama

43.  Lovro Dobričević: Sv. Nikola,
1448

44.  "Bogorodica s djetetom
i svecima', poliptih
Lovro Dobrič ević , 16. st.
(oltarna pala crkve ‘Sveta
Marija na Dančama',
Dubrovnik)

45. Mihajlo Hamzić
 Mihajlo Hamzić (oko 1460. - Dubrovnik, 1518.)
 Njegov otac Hans je iz njemačkog grada Kölna, došao
je raditi u Ston na održavanju topova
 Učio se u Padovi kod slikara Andree Mantegne
 Vratio se u Dubrovnik 1508. godine. Uskoro je
naslikao sliku «Krštenje Isusovo» za glavnu sobu
u Kneževom dvoru, gdje je i danas
 Radio je i kao pisar u dubrovačkoj carinarnici
 Uglavnom je oskudijevao novcem

46.  Mihajlo Hamzić, Krštenje Isusovo

47.  Mihajlo Hamzić: Sv. Nikola, 1512.

48. Nikola Božidarević
 Nikola Božidarević (oko 1460. - 1517.),
najveći dubrovački i hrvatski slikar svoga vremena
 Iz njegovih platna, uglavnom s biblijskim motivima,
mjestimice zrači duh i vizija renesanse

49.  Triptih porodice Bundić ,
središnji dio, Nikola Božidarević,
oko 1500.g., Dubrovnik, Sv.
Dominik

50.  Poliptih-detalj glave
Bogorodice, Nikola
Božidarević, 1517.g.,
Dubrovnik, Danče

51.  Nikola Božidarević,
Navještenje,
16.st.,
dominikanski
samostan u
Dubrovniku

52.  Triptih Nikole Božidarevića u muzju
Dominikanskog samostana u Dubrovniku

53.  Nikola Božidarević, Triptih obućara Jurja Božidarevića, 1513.

54. Julije Klović
 Julije Klović (Grižane, 1498. - Rim, 5. siječnja 1578.)
 Slikar minijaturist zvan i "Michelangelo minijature“
 S osamnaest godina odlazi u Veneciju gdje uči slikarstvo
od Rafaelovog učenika
 Odlazi poslom u Mađarsku, zatim se vraća se u Italiju,
u Mantovi postaje svećenik i živi u samostanu kraj Padove
 Napušta redovništvo i radi diljem Italije :
Peruga, Rim, Firenza, Parma …

55.  Minijature iz Časoslova Farnese

56.  Časoslov Farnese, molitvena je knjiga koju je za svog
mecenu u Rimu Julije Klović brižljivo oslikavao
punih devet godina (1537. - 1546.)
 Stoljećima zaokuplja pozornost i izaziva divljenje
svoje rijetke i izabrane publike
 Već Klovićev prvi životopisac, njegov suvremenik i
prijatelj, Giorgio Vasari, iscrpno opisuje svaku
pojedinu minijaturu iz te knjižice, tako važne za
povijest minijature

57.  Mogli bismo je - kao što su Klovića prozvali
Michelangelom sitnoslikarstva - nazvati sikstinskom
kapelom džepnoga formata
 Stoga nije čudno što ta malena knjiga na poseban
način privlači strane i hrvatske proučavatelje
Klovićeva opusa i povijesti sitnoslikarstva uopće

58.  Bogorodica s
usnulim Isusom,
Svetim Josipom i
Ivanom Krstiteljem
Klović, 1540

59.  U prvom planu lik je Bogorodice u sjedećem položaju
 Jednom rukom miluje usnulog Isusa u krilu, a drugom
rukom drži knjigu
 U pozadini desno lik Svetog Josipa, a lijevo Ivana
Krstitelja
 Ispod klupe pješčani sat kao simbol prolaznosti i smrti
 Otvorena knjiga kao aluzija na starozavjetna
proročanstva Isusove muke

60.  Uskrsnuć e, Julije
Klović, 1568
 Iznad groba
lik Krista s
uzdignutim rukama, a
dolje u prvom planu,
sa svake strane rimski
vojnik

61.  Renesansa je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, zbog
konstantne prijetnje Osmanlija sa istoka, imala skromniji
utjecaj ("idealni grad" Karlovac, 1579.), a cvala je
fortifikacijska arhitektura koja se nikada nije potpuno
oslobodila tradicije gotike i
utjecaja manirizma (npr. zagrebačka Kaptolska tvrđa i
tvrđava/dvorac obitelji Ratkay u Velikom
Taboru, Zagorje, 16. st.).

62.  Plan Karlovca kao idealnog renesansnog grada

63. KNJIŽEVNOST

64. Šiško Menčetić
 1457.-1527.
 Potječe iz stare dubrovačke
plemićke obitelji
 Pripada prvom naraštaju hrvatskih
petrarkista, najveći broj njegovih
pjesma nalazi se u zborniku Nikše
Ranjine
 Najčešće je pisao o ljubavi i ljepoti
žene
 U duhu petrarkizma prati sve faze
ljubavi i ljubavnog udvaranja

65. Hanibal Lucić
 1458.-1553.
 Potječe iz ugledne hvarske vlastelinske obitelji
 Njegov književni opus otkriva da je dobro poznavao
antičku i talijansku književnost
 Najvažniji dio njegova stvaralaštva čini manji ljubavni
kanconijer “Skladanja izvarsnih pisam razlicih”
 Bitna je i njegova drama Robinja, prva hrvatska
svjetovna drama

66. Zbornik Nikše Ranjine
 Nikša Ranjin je dubrovački plemić koji je
zapisivao pjesme
 U svoj zbornik sakupio je barem 512
Menčetićevih pjesama, a zajedno s njim prvi
dio zbornika čine pjesme džore Držića
 Drugi dio zbornika čine pjesme nepoznatih
autora iz 15. i 16. stoljeća

67. Marko Marulić
 1450.-1524
 Kao član ugledne patricijske obitelji Marulić je već u
Splitu stekao klasično obrazovanje, a usvaršio ga u
Padovi
 Pored klasične, latinske književnosti poznavao je i
crkvene pjesnike i teoretičare
 Njegovo književno stvaralaštvo prožeto je kršćanskim
duhom jer je bio privržen crkvi bez obzira na
humanističko obrazovanje
 Na latinskom je napisao : poslanicu papi Andrijanu 3. i
Davidijadu

68.  Kao pisac na hrvatskom
jeziku nazvan je ocem
hrvatske književnosti
 Na hrvatskom jeziku
napisao je pjesme: Molitva
suprotiva Turkom i
Tuženje grada Jeruzalema
 Najoznatije Marulićevo
djelo napisano je na
hrvatskom, a riječ je o
epskom spjevu Judita
 Na hrvatskom je napisan i
spjev Suzana

69. Džore Držić
 1461.-1501.
 Rođen je u Dubrovniku
 Njegova djela sačuvana su u
Zborniku Nikše Ranjine (lirske
pjesme i dramska ekloga) Radmio i
Ljubomir zbog koje se smatra
začetnik pastoralne dramske
književnosti kod nas

70. Brne Karnarutić
 16.st
 Napisao je prvi hrvatski povijseni
ep – Vazetje Sigeta grada
 Posvećen je sinu sigetskog
branitelja Jurju Zrinskom
 Tema epa je bitka kod Sigeta
1566. i tragična pogibija Nikole
Šubića Zrinskog
 Sigetska bitka tema je mnogih
književnik i umjetničkih djela

71. Petar Zoranić
 Napisao je prvi hrvatski roman Planine
 Doslovno shvaćeno to je putovanje pastira Zorana u
planine da bi se izlječio od ljubavne boli
 Alegorijsko značenje odnosi se na put do spoznaje
pomoću božje milosti
 Ključna riječ je bašćina koja se koristi kao izraz za
zavičaj, ali i za domovinu
 Domovina koju razaraju Turci nazvana je rasutom
bašćinom, a u posveti se navodi važnost brige za
vlastiti jezik

73. Marin Držić
 1508.-1567. , Dubrovnik
 Kao buntovnik branio je studenska prava i
sukobljavao se s vlastima u Italiji
 Poznata su njegova urotnička pisma koja je slao
toskanskom vladaru Cosimu 1. Mediciu u kojima na
ružan način prikazuje dubrovački aristokracki režim i
moli ga da mu pomogne srušit tu vlast, umro je u
Veneciji ne dobivši traženu pomoć
 Istaknuo se na područje drame, posebno komedije :
 Novela od Stanca, Dundo Maroje, Skup, Pomet,
Arkulin, Trilče de utolče , Hekuba, Tirena …

75. Petar Hektorović
 1482.-1572
 U početku je pisao ljubavnu poeziju i pjesničke poslanice
 RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE
 Napisano je u obliku poslanice Jeronimu Bartočeviću
 To je narativni spjev-prvo epsko stihovano djelo u našoj
književnosti u kojem putovanje kroz prirodu nema
alegorijsko značenje već izrazito putopisno, a priroda je
doživljena kao mjesto za uživanje u ljepoti i odmaranje za duh
i tijelo