Barok - uvod i arhitektura

2.  17. i 18. stoljeće  Barok nastavlja tamo gdje je
renesansa stala – nema radikalnog
prevrata koji je renesansa imala u
 Rani barok odnosu na gotiku.
 Visoki barok
 Barokni klasicizam  Prosvjetiteljstvo dostiže svoj
(neoklasicizam) i rokoko vrhunac – vjera u razum čovjeka,
vjera u znanost, vjera u zakonitost i
uređenost prirode te u beskonačnost
 Barok se javlja u Rimu te se širi svijeta i vremena
po cijeloj Europi (prvi “globalni”
stil)
 U katoličkim zemljama (Italija,
Španjolska, Francuska, Flandrija)
 Ističu se nacionalne značajke umjetnost baroka povezana je s
pojedinih zemalja – svaka zemlja pokretom protureformacije –
barokni stil razvija na drugačiji pokretom koji je trebao katoličkoj
način (gubi se opći, zajednički crkvi vratiti sjaj i ugled koji je
karakter renesanse i manirizma) narušila reformacija
 Italija i Rim tijekom 17. st.  Poslijednji veliki europski stil
prestaju biti glavno središte
umjetnosti (sistem slobodnih
gradova država se raspada, slabi
moć Vatikana i Pape, jačaju
apsolutne monarhije)

3.  Pokret, strast, nemir, uzbuđenje,  Wolfflin– suprotnosti
težnja izazivanja jakih osjećaja oblikovanja renesanse i
 Težnja raskoši, ukrašavanju i baroka
jakom sjaju
 Težnja beskrajnom bogatstvu i
beskonačnom prostoru  linearno – slikovito
 Asimetrija zamjenjuje simetriju,  plošno – dubinski
nema više odnosa glavnih i  zatvoreno – otvoreno
podređenih djelova – djelo se
shvaća kao cjelina građena od  mnogoliko – jedinstveno
jednako bitnih dijelova i detalja  jasno - nejasno
 Međusobno prožimanje masa i
oblika, jaki kontrasti (posebno
svijetlo-tamno), imaju za cilj
postizanje dinamike- jedna od
glavnih odlika barokne
umjetnosti

4.  teznja raskosi, sjaju,  upotrebljavaju se lazni ukrasi te
pretjeranom ukrašavanju oslikavanje tavanica nebom, koje
 nestaje renesansna ravnoteža treba predstavljati ogromnu
visinu svodova (iluzionizam –
koju čine izjednačeni odnosi
povezanost slikarstva i arhitekture)
elemenata nosača i tereta
 Barok je razdoblje velikih i
 javljaju se teški vijenci a ukrasi monumentalnih palača, ogromnih
se apliciraju čak i na stupove perivoja i vrtova koji postaju
koji osim nosivih postaju i sastavni dio samih građevina,
dekorativni elementi raskošnih fontana i prostranih
 Arhitekti se trude u crkve i trgova
palače unijeti što više sjaja,  vrijeme “dvorskog ” namještaja s
zlata, skupocijenih materijala – mnogo pozlate, sedefa i dragog
koristi se mramor, oniks, kamenja. Namještaj se izrađuje i d
alabaster. rijetkog i skupog drveta kao i od
 Građevine su arhitektonski bjelokosti te se prekriva skupim
potpuno rasčlanjene – izvana tkaninama – svila, brokat, baršun
moraju pružati dojam raskoši a  doba porculana i kovanog željeza
iznutra što većeg prostora čija obrada doseže vrhunac

7.  Jedan od začetnika  Pročelje slijedi
barokne arhitekture Michelangelovu shemu
 Od 1603.g. upravlja  Naglašena središnja os
gradnjom bazilike sv.  Red stupova se proteže
Petra na dvije etaže
 Radi izmjene u  Teatralan dojam
Michelangelovom  Spaja crkvu s papinskom
tlocrtu – centralnu palačom
pretvara u
longitudinalnu crkvu

8.  Eliptičan centar trga u oštrom je
kontrastu oblika s trapezoidom
ispred same crkve
 Trapezoid podsjeća na pozornicu
teatra što je opet podsjetnik na
monumentalnost i teatralnost
kojima barok kao stil teži
 U interpretaciji samog Berninija –
trg predstavlja “majčinske ruke
Crkve koja prima vjernike kao
svoju djecu”

9.  Obelisk od crvenog granita, 25,5 m
visok; u Rim ga je donio Caligula
37. g te je krasio spinu
Colosseuma. Sixto V. ga je 1586.g
premjestio na sam trg – prvi
monumentalni obelisk podignut u
novom vijeku
 Nalazi se na postolju te ga
podupiru brončani lavovi
 Ukupna visina 41 m
 Teži 324 tone
 Domenico Fontana bio je glavni
inžinjer koji je radio na njegovu
premještanju

13.  Crkva je projektirana na  Na pročelju se javlja
principu triangulacije konkavno-konveksno
(geometrije trokuta i projektiranje
elipse)  Koriste se udubljeni i
 Radi se o centralnoj izbočeni djelovi elipse
građevini  Pročelje je dvoetažno,
 Vlada strogi geometrizam ulaz je naglašen teškim
 Kupola je uska, izvana se vijencem te završnom
ne vidi od visokog elipsom na gornjoj etaži
pročelja  Sve je zaobljeno, nema
 Kasetirana je poligonima ravnih linija, vlada
(čipkasta struktura) osjećaj elastičnosti i
pokrenutosti masa

14.  Trgovi se nisu mnogo
promijenili s obzirom na
renesansu no njihovo je
projektiranje dobilo novu
dimenziju – proučavanje
perspektive
 Trgovi su postali nadmetanje
arhitekture i skulpture u
svrhu istraživanja raznih
efekata perspektive
 Nastojalo se ostvariti
savršenstvo u rasporedu Španjolski trg
elemenata koji čine cjelinu
 Bilo je važno međudjelovanje
prostora trga s okolnom
arhitekturom

15.  Prostor elipsastog
oblika, nastao na mjestu
nekadašnjeg rimskog
stadiona iz 1. st.
 U žarištima nalaze se
dvije fontane – obe je
projektirao Giacomo
Della Porta – Fontana
del Moro i Neptunova
fontana
 Na sredini nalazi se
Berninijeva fontana 4
rijeke s obeliskom u
sredini

16. Fontana del Moro
Neptunova fontana

17. Fontana četiri rijeke

18. Fontana di Trevi

19. Salvi, prema Berninijevim crtežima

20.  Sastavni dio dvoraca postaju i
perivoji koji su konstruirani
poput arhitekture
 Funkciju renesansnih palača u  Sastoje se od umjetnih jezeraca,
baroku preuzimaju dvorci bazena, fontana, sjenica,
 Grade se u gradovima (Louvre) i paviljona slikovitih vrtova i
izvan njih (Versailles) šuma
 Za razliku od renesansnih, barokni
 Postoje i arhitekti koji se samo
bave dizajnom i projektiranjem
dvorci su trokrilni – ne sačinjavaju perivoja
zatvoren kubus po uzoru na  Perivoji su primjer spoja
antičku vilu već se otvaraju prema
arhitekture, skulpture i prirode,
prirodi i zadobivaju tlocrt slova U pa čak i slikarstva jer dizajnirani
 Pročelja dvoraca često su vrtovi sa cvijećem ostavljaju
rastvorena dvostrukim stubištem slikovit dojam
koje postaje glavni element  Velika se pozornost posvećuje
arhitekture podjednako na fontanama i bazenima s
građevini ali i u njenij skulpturama
unutrašnjosti

22.  gradnja je započela za vrijeme  izgradnja je trajala dugo i odvijala se u
Louisa XIII. a većina je fazama, dvorac se stalno pregrađivao i
nadopunjavao paviljonima (mali
dovršena za vrijeme Louisa Trianon) a vrtovi su se širili novim
XIV. čija je bio rezidencija bazenima i šumama
 Stilski pripada visokom  Iznimno skup projekt, Louis XIV.
baroku ispraznio je državnu blagajnu da bi
mogao nastaviti s radovima – Francuska
 Versailles nije samo kraljevski je gotovo bankrotirala zbog ovog
dvorac već je i simbol projekta
francuske apsolutne monarhije  Kralj se iz Pariza preselio u Versailles,
te samog Louisa XIV. preselio je čitav dvor i vladu te je sam
obnašao i dužnost glavnog ministra
 Francuska je u vrijeme baroka (nakon smrti kardinala Mazarina)
najmoćnija europska država te  Andre da Notre – arhitekt koji je
je ovaj dvorac odraz svega projektirao vrtove
onoga što ta država tada  Charles LeBrun – dekorater interijera i
reprezentira u političkom slikar
smislu

23. Versailles, glavno pročelje

28. Dvorana ogledala

29. Kraljeva radna soba