1. Kolegij: ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE I
MATERIJALI 3
Voditelj kolegija: Doc. dr. sc. Zoran Veršić
Tematska jedinica: S T U B I Š T A : o p ć e n i t o
Predavač: Doc. dr. sc. Iva Muraj
5. 10. 2012.

2. 2
S T U B I Š T A : o p ć e n i t o
Sadržaj predavanja
osnovni parametri
ograde i rukohvati
građevinska regulativa u Hrvatskoj
način crtanja stubišta
prilozi: građevinska regulativa u Europi
Dodatni materijal na virtualu (separati i prilozi):
Dimenzioniranje stubišnog prostora
Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti (NN 151/05, 61/07)
Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije (NN 6/84 i 42/05)

3. 3
Prosječna duljina koraka čovjeka po horizontalnoj
površini iznosi 63 (62-64) cm.
Što je površina strmija, korak postaje kraći, pa se pri
uspinjanju po stubama normalne visine (13-19 cm),
korak smanjuje za dvostruku visinu.
širina stube određena je izrazom:
šst = (63-64) - 2vst duljina podesta = nkoraka (63-64) + šst
Omjer širine i visine stube
ne smije se mijenjati
tijekom uspona.
OSNOVNI PARAMETRI

4. 4
Izvor: Neufert, E.: Elementi arhitektonskog projektiranja, 2002., str. 193 i 195
PROFIL STUBE
Profil čela: vertikalan, skošen ili profiliran.
OSNOVNI PARAMETRI

5. 5
VRSTE VERTIKALNIH KOMUNIKACIJA S OBZIROM NA NAGIB (USPON)
rampe 0°-20°
stube 15°-45°
ljestvene = brodske stube 45°-75°
ljestve 75°-90°
Izvor: Neufert, E.: Elementi arhitektonskog projektiranja, 2002., str. 194

6. 6Izvor: Neufert, E.: Elementi arhitektonskog projektiranja, 2002., str. 193
preporuka: podest poslije 15 stuba
OSNOVNI PARAMETRI

7. 7Izvor: Neufert, E.: Elementi arhitektonskog projektiranja, 2002., str. 193 i 194
ŠIRINA KRAKOVA
Propisi u Hrvatskoj:
Zavojito stubište u radnim i pomoćnim
prostorijama može se postavljati samo u
izuzetnim slučajevima. Ne može se koristiti kao
izlaz za slučaj evakuacije.
Na najužem dijelu širina gazišta ne smije biti
manja od 13 cm.
(vidi str. 26 ili Pravilnik o zaštiti na radu za radne i
pomoćne prostorije, II. Pravila zaštite na radu, 5. Radni
prostor, Unutarnja stepeništa, čl. 91 (NN 6/84 i 42/05))

8. 8
ŠIRINA KRAKOVA
Pod korisnom širinom kraka podrazumijeva se širina mjerena između rukohvata i zida.
(vidi str. 26 ili Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije, II. Pravila zaštite na radu, 5. Radni
prostor, Unutarnja stepeništa, čl. 86-91 (NN 6/84 i 42/05)

9. 9
PROPISI IZ PODRUČJA GRADITELJSTVA
Širina krakova ovisi o namjeni stubišta i o prometu koji se očekuje. Širina krakova je propisana.
Za potrebe svladavanja visinskih razlika prostora kojim se kreću osobe smanjene pokretljivosti,
u građevinama javne, poslovne, stambene (stambena zgrada s deset i više stanova)
i stambeno-poslovne namjene svijetla širina stubišnog kraka u unutarnjem prostoru iznosi
najmanje 110 cm.
Stubište mora imati visinu stube najviše 15 cm i širinu nastupne plohe stube najmanje 33 cm.
(vidi str. 26 ili Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, III. Obvezni elementi
pristupačnosti, A. Elementi pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika, čl. 10, (NN 151/05, 61/07)
Korisna širina stubišnog kraka unutarnjih stubišta u radnim i pomoćnim prostorijama ne može
biti manja od 110 cm, a mora odgovarati broju osoba koje ih koriste i rasporedu prostorija u
građevini.
Visina stepenica u građevinama namijenjenima za radne i pomoćne prostorije mora iznositi od
13 do 19 cm a širina gazišta od 26 do 36 cm zavisno o njihovoj namjeni.
(vidi str. 24 ili Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije, II. Pravila zaštite na radu, 5. Radni prostor, Unutarnja
stepeništa, čl. 86-90 (NN 6/84 i 42/05)
Širina stubišnog kraka za predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove iznosi
najmanje 120 cm za dvije učionice.
Visina stube ne smije biti veća od 15 cm, a širina gazišta stube mora biti najmanje 33 cm.
(vidi str. 20 ili Državni pedagoški standardi, MZOŠ, Zagreb, 2008., str. 35, 59 i 93)

10. OGRADA STUBIŠTA I RUKOHVATI
Krakovi i podesti stubišta ograđuju se s otvorene strane ogradom visokom minimalno 100 cm.
Ograde i rukohvati moraju biti postavljeni kontinuirano na cijeloj dužini kraka.
10
Rukohvati i zaštitne ograde na stubištu u radnim i pomoćnim
prostorijama moraju biti postavljeni na visini od 100 cm iznad
gornje površine gazišta, mjereno okomito od sredine gazišta
stepeništa do vrha rukohvata odnosno ograde.
(vidi str. 27 ili Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije, II. Pravila
zaštite na radu, 5. Radni prostor, Zaštitne ograde i rukohvati, čl. 92-97 (NN 6/84 i
42/05)
visina rukohvata za djecu:
preporuka visine ≥ 75 cm
Izvor: Neufert, E.: Elementi arhitektonskog projektiranja, 2002., str. 195
(Propisi u Hrvatskoj: detaljnije na str. 25 i 26 ili u Pravilniku o zaštiti na radu za
radne i pomoćne prostorije, II. Pravila zaštite na radu, 5. Radni prostor,
Zaštitne ograde i rukohvati, čl. 96-97 (NN 6/84 i 42/05) i u Pravilnik o
osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti (NN 151/05, 61/07)

11. OGRADA STUBIŠTA I RUKOHVATI
Rukohvat je obično od tvrdog drveta, metala ili polimernog materijala, oblih rubova.
Oblik rukohvata vezan je na dimenziju šake. Rukohvati moraju biti izvedeni tako da ruka može po
njima kliziti bez prekida.
OBLICI RUKOHVATA
RUKOHVAT UČVRŠĆEN U ZID
Izvor: Tehnička enciklopedija 12, 1963., str. 369 11

12. STROGO VERTIKALNA PODJELA
ograda od metalnih šipaka
POVRŠINSKA PODJELA /
POVRŠINSKO DJELOVANJE
čelična mreža, parapetna
(puna) ograda, staklo, drvene
ploče
OGRADE STUBIŠTA - OBLICI
Ograda može biti od metala, drveta, laminiranog sigurnosnog stakla, armiranog betona ili od
kombinacije tih i drugih materijala.
HORIZONTALNA PODJELA
(USPOREDNO S KOSINOM
KRAKA)
ograda od metalnih šipaka
Izvor: Tehnička enciklopedija 12, 1963., str. 369 12

13. UČVRŠĆENJE OGRADE
na stubu s okvirom na tetivu kao cjelina
na šipke
između šipaka
na stube
ploče, daske, mreža šipke, žica, cijevi, trake
13Izvor: Treppen, Elemente des Bauens, 1975., str. 102

14. OGRADA OD METALNIH ŠIPAKA – STROGO VERTIKALNA PODJELA
Ograda se često radi od metalnih šipaka kvadratna ili okrugla profila u dimenzijama od 14-20 mm.
Ograda se može ugraditi u gazište stube ili bočno u stube.
14
bočno u stubu
učvršćenje metalne šipke u masivnu stubu
u gazište
Izvor: Treppen, Elemente des Bauens, 1975., str. 102

15. OBLICI OGRADE
primjeri za masivna stubišta
POVRŠINSKA PODJELA
(STAKLO, MREŽA, DRVENE PLOČE I SL.)
PARAPETNA PUNA OGRADA
OGRADA OD METALNIH ŠIPAKA
– HORIZONTALNA PODJELA
(USPOREDNO S KOSINOM KRAKA)
15

16. PUNA (PARAPETNA) OGRADA
masivno stubište
Armiranobetonska ograda radi se kao
„monier” stijena debljine 5-6 cm
povezana s konstrukcijom kraka.
Površina se može žbukati ili obložiti
kamenim / drvenim pločama.
Izvor: Treppen, Elemente des Bauens, 1975., str. 102 16
staklena ograda drvena ograda

17. PRAVILA, ZAKONI I NORME U HRVATSKOJ

18. 18
Prilikom projektiranja stubišta treba obratiti pozornost na:
optimalno dimenzioniranje stubišta i stubišnog prostora
položaj stubišta i potreban broj
pravilan izbor konstrukcije
stabilnost konstrukcije
sigurnosne mjere utvrđene propisima iz područja graditeljstva
pridržavanje važećih propisa
VERTIKALNO KRETANJE U STANU – STUBIŠTE*
Za razliku od javnih stubišta u višestambenim zgradama, za koje su propisi o dimenzijama, izvedbi i
sigurnosti vrlo rigorozni, stubišta u individualnim obiteljskim kućama znatno su jednostavnija i
intimnija. Ne postavljaju se zahtjevi vatrosigurnosti i ograda ne podliježe sigurnosnim zahtjevima.
STUBIŠTA U INDIVIDUALNIM OBITELJSKIM KUĆAMA
= INTERNA (KUĆNA) STUBIŠTA
- povezuju prostor iste namjene ili se nalaze unutar prostorije neke druge namjene
- ograničen broj ljudi
- mogu biti minimalnih širina: min. širina kraka treba iznositi barem 90 cm
- mogu imati strmije krakove: širina pojedinačne stube najmanje 25 cm, a visina najviše 19 cm
- po načinu izvedbe i dizajna prilagođuju se interijeru
*Izvor: Biondić, Lj.: Uvod u projektiranje stambenih zgrada, 2011., str. 39-40
Kolegij: Uvod u projektiranje stambenih zgrada

19. 19
PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU
Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Zagreb, 2001.
Program socijalno poticane stanogradnje (rješavanje stambenih potreba u okviru pristupačnih uvjeta)
Glavno stubište
Glavno stubište mora biti prirodno osvijetljeno i ventilirano. Osvjetljenje i ventiliranje stubišta preko krovnog otklopivog
nadsvjetla ovisi o visini zgrade. Dimenzioniranje glavnog stubišta u zgradi ovisi o broju stanara na stubištu i putevima
evakuacije:
- minimalna širina gotovog kraka 120 cm
- minimalna širina glavnog podesta 150 cm, sporednog podesta 120 cm
- minimalna neto visina stubišta 220 cm
- maksimalna visina stube (bez dizala) 17,5 cm
- formula za izračun stuba š=63-2v
- minimalna širina krovnog nadsvjetla 50 cm
- minimalna površina krovnog nadsvjetla do P+2: 1m2, do P+4: 2 m2
- pod: vodootporan, protuklizni
Ukoliko je potrebno unutar stubišta montirati opremu, sve navedene dimenzije povećavaju se za potrebnu dimenziju
montirane opreme. Stubište mora biti dobro umjetno osvijetljeno, te opremljeno automatom za gašenje i
akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. Iz stambenog stubišta nije dozvoljen ulaz u poslovne ili druge
nestambene sadržaje. Za ostale sadržaje u zgradi potrebno je projektirati posebna stubišta.
Sporedno stubište
Arhitekt je dužan prvenstveno izbjegavati potrebu za sporednim stubištem. Sporedno stubište može služiti za ulaz u
neiskorišteni podrum ili tavan. Sporedno sigurnosno (vatrogasno) stubište potrebno je projektirati isključivo u
specifičnim lokacijskim uvjetima u skladu s protupožarnim uvjetima. Preporučuje se projektirati otvoreno sporedno
stubište na pročelju u laganom materijalu.
- minimalne širine stubišta 90 cm (ili više prema proračunu evakuacije iz projekta protupožarne zaštite)
- pod: vodootporan, protuklizni
Izvor: Pravilnik za društveno poticanu stanogradnju, str. 24 i 25, 2001.

20. 20
DRŽAVNI PEDAGOŠKI STANDARDI
Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Zagreb, 2008.
Državnim pedagoškim standardima utvrđeni su optimalni prostorni, kadrovski, zdravstveni, tehnički, informatički i drugi
normativi koji služe kao putokaz za osiguravanje ujednačenih uvjeta rada u odgojno-obrazovnim ustanovama za sve
tri razine: predškolsku, osnovnoškolsku i srednjoškolsku.
PREDŠKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA
Mjerila za prostore u dječjem vrtiću
Članak 45. (7) Širina stubišnoga kraka mora biti najmanje 120 cm za dvije sobe dnevnog boravka.
Za sljedeće dvije sobe dnevnog boravka širina kraka mora se povećavati za 30 cm.
Visina stube ne smije biti veća od 15 cm, a širina gazišta mora biti najmanje 33 cm.
OSNOVNOŠKOLSKI SUSTAV ODGOJA I OBRAZOVANJA
Mjerila za prostore u osnovnim školama
Članak 23. (14) Najmanja širina stubišnog kraka za dvije učionice iznosi 120 cm.
Za sljedeće dvije učionice širina kraka se povećava za 30 cm.
Visina stube ne smije biti veća od 15 cm, a širina gazišta stube mora biti najmanje 33 cm.
SREDNJOŠKOLSKI SUSTAV ODGOJA I OBRAZOVANJA
Prostorni uvjeti za izvođenje gimnazijskih programa
Članak 31. (4) Širina stubišnog kraka iznosi najmanje 120 cm za dvije učionice.
Za sljedeće dvije učionice širina kraka se povećava za 30 cm.
Visina stube ne smije biti veća od 15 cm, a širina gazišta stube najmanje 33 cm.
Članak 31. (5) Ulaz u školu mora imati natkriveni trijem i rampu.
Rampa je čvrsta, hrapava površina s najvećim nagibom 1:20 (5%), najmanje 130 cm
široka, a nezaštićene strane ograđene su u visini 90 cm u skladu s posebnim propisima.
Izvor: Državni pedagoški standardi, MZOŠ, Zagreb, 2008., str. 35, 59 i 93

21. Mehanička otpornost i stabilnost tako da djelovanja ne prouzroče: rušenje građevine ili
njezina dijela, deformacije nedopuštena stupnja, oštećenja građevnog sklopa ili opreme
zbog deformacije nosive konstrukcije i nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok
zbog kojih su nastala.
Zaštita od požara tako da se u slučaju požara: očuva nosivost konstrukcije tijekom
određenog vremena utvrđena posebnim propisom, spriječi širenje vatre i dima unutar
građevine, spriječi širenje vatre na susjedne građevine, omogući da osobe mogu
neozlijeđene napustiti građevinu, da se omogući njihovo spašavanje i omogući zaštita
spašavatelja.
Higijena, zdravlje i zaštita okoliša tako da ih posebice ne ugrožava: oslobađanje
opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari (onečišćenje zraka i sl.), opasno zračenje,
onečišćenje voda i tla, neodgovarajuće odvođenje otpadnih i oborinskih voda, dima,
plinova te tekućeg otpada, nepropisno postupanje s krutim otpadom i sakupljanje vlage u
dijelovima građevine ili na površinama unutar građevine.
Sigurnost u korištenju tako da se tijekom uporabe izbjegnu moguće ozljede korisnika
građevine koje mogu nastati uslijed poskliznuća, pada, sudara, opeklina, električnog udara
i eksplozije.
Zaštita od buke tako da zvuk što ga zamjećuju osobe koje borave u građevini ili u njezinoj
blizini bude na razini koja ne ugrožava zdravlje, osigurava noćni mir i zadovoljavajuće
uvjete za rad.
Ušteda energije i toplinska zaštita tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike,
potrošnja energije prilikom korištenja uređaja za grijanje, hlađenje i provjetravanje bude
jednaka propisanoj razini ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu
osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI (NN 76/07)
Svaka građevina, ovisno o svojoj namjeni, tijekom svog trajanja mora ispunjavati bitne zahtjeve za građevinu,
tehničke propise i druge uvjete propisane posebnim propisima koji utječu na bitne zahtjeve za građevinu.
Ispunjavati bitne zahtjeve znači da svaka građevina, ovisno o svojoj namjeni, tijekom svoga trajanja mora udovolji
svim bitnim zahtjevima, uz normalnu uporabu i održavanje u granicama ekonomske opravdanosti.
Zakonom o prostornom uređenju i gradnji propisani su bitni zahtjevi za građevinu:
Izvor: Zakon o prostornom uređenju i gradnji, 1.2. Bitni zahtjevi za građevinu, čl. 14 (NN 76/07).
21

22. 22
ZAKON O POŽARU (NN 92/10)
Zakonom se uređuje sustav zaštite od požara. Sustav zaštite od požara podrazumijeva planiranje zaštite od požara,
propisivanje mjera zaštite od požara građevina, ustrojavanje subjekata zaštite od požara, provođenje mjera zaštite od
požara, financiranje zaštite od požara te osposobljavanje i ovlašćivanje za obavljanje poslova zaštite od požara, s
ciljem zaštite života, zdravlja i sigurnosti ljudi i životinja te sigurnosti materijalnih dobara, okoliša i prirode od požara, uz
društveno i gospodarski prihvatljiv požarni rizik.
Prema zahtjevnosti mjera zaštite od požara građevine se dijele na:
skupina 1: manje zahtjevne građevine
skupina 2: zahtjevne građevine (hoteli, restorani, uredske zgrade, trgovine, stambene zgrade s
više od 6 stanova, vrtići, škole, bolnice i dr.)
Elaborat zaštite od požara izrađuje se samo za građevine iz skupine 2.
Zaštita od požara
- pravilan odabir građevinskih materijala, građevinskih elemenata i konstrukcija i pravilno projektiranje
građevine (požarni sektori, izlazni putovi, vatrogasni pristupi)
Sigurnosno stubište
PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ZAŠTITU VISOKIH OBJEKATA OD POŽARA
(SL. 7/84, preuzet NN 55/96)
- zaštita od požara visokih objekata
Visina prostora koji se koristi kao izlazni put američki pravilni NFPA 101 Life Safety Code* propisuje da
ta visina ne smije biti manje od 230 cm.
* NFPA 101 Life Safety Code, National Fire Protection Association, američka norma
Izvor: Carević, M., … et al.: Tehnički priručnik za zaštitu od požara, Zagreb, Grafo-Amadeus, 1997., str. 137
Izvor: predavanje Zaštita od požara visokih objekata kolegija Održivo građenje 2, predavač: M. Carević

23. Izvor: predavanje Zaštita od požara visokih objekata kolegija Održivo građenje 2, predavač: M. Carević
PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ZAŠTITU VISOKIH OBJEKATA OD POŽARA
(SL. 7/84, preuzet NN 55/96)
23

24. 24
PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA RADNE I POMOĆNE PROSTORIJE (NN 6/84 i 42/05)
Pravilnikom se propisuju minimalni zahtjevi za građevine namijenjene za radne i pomoćne prostorije glede sigurnosti i
zaštite zdravlja radnika te se primjenjuje na sve radne i pomoćne prostorije i prostore u kojima se stalno ili povremeno
obavlja rad, povremeno zadržavaju osobe na radu i u koje dolaze druge osobe po bilo kojem osnovu rada ili korištenja
usluga.
Unutarnja stepeništa
Čl. 86. Stepeništa u građevinama moraju biti raspoređena tako da osiguravaju lako izlaženje iz svih dijelova građevine. Po svojem
položaju i dimenzijama stepeništa moraju imati usklađenu propusnu moć u ovisnosti o broju osoba koje se njima koriste.
Čl. 87. Stepeništa moraju biti izvedena tako da jasno ukazuju smjer prema izlazu iz građevine. Izlazne stepenice koje se nastavljaju u
podrum ili druge niže etaže, treba da su odvojene pregradama, vratima ili nekim drugim pogodnim načinom na etaži gdje se
izlazi iz zgrade, tako da se učini jasnim smjer izlaženja.
Čl. 88. Stepenišni put s odmorištima mora se nastavljati bez suženja duž smjera izlaznog puta. Nije dozvoljeno na stepeništima voditi
instalacije ili postavljati ukrase ako se njima smanjuje prostor izlaza. Na stepeništima i prilazima stepeništu ne smiju se stavljati
stvari koje mogu da zbune osobe, kao što su zrcala, neobilježene providne pregrade i razne dekoracije, na način koji bi mogao
izazvati zabunu u pogledu pravca izlaženja. Stepeništa i prilazi stepeništima moraju biti dobro osvijetljeni, a izvori svjetlosti
moraju biti postavljeni tako da osvjetljavaju zonu kretanja i da ne zasljepljuju osobe.
Čl. 89. Korisna širina stepenišnog kraka unutarnjih stepenica ne može biti manja od 1,10 m, a mora odgovarati broju osoba koje ih
koriste i rasporedu prostorija u građevini. Pod korisnom širinom stepenišnog kraka podrazumijeva se širina stepenica mjerena
između rukohvata i zida. Stepenišni krak mora imati najmanje 3 stepenice, ali najviše 18 stepenica. Svako stepenište mora imati
barem s jedne strane rukohvat.
Čl. 90. Širina odmorišta ili podesta ne može biti manja od širine stepenišnog kraka, a dužina odmorišta između stepenišnih krakova ne
smije biti manja od 1,10 m. Materijal gazišta i odmorišta stepeništa ne smije biti klizav, a ako postoji opasnost od klizanja
potrebno je na površinu gazišta staviti materijal koji nije klizav. Visina stepenica u građevinama namijenjenima za radne i
pomoćne prostorije mora iznositi od 13 do 19 cm a širina gazišta od 26 do 36 cm zavisno o njihovoj namjeni.
Sve stepenice na istom stepeništu moraju biti jednake po visini i širini gazišta, a odstupanja u širini gazišta i u visinama pojedinih
stepenica, ne smiju biti veća od 0,5 cm.
Čl. 91. Zavojito stepenište u radnim i pomoćnim prostorijama može se postavljati samo u izuzetnim slučajevima.
Zavojito stepenište mora biti projektirano i izvedeno tako da na najužem dijelu širina gazišta ne bude manja od 13 cm.
Zavojito stepenište ne može se koristiti kao izlaz za slučaj evakuacije i spašavanja radnika.
Izvor: Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije, II. Pravila zaštite na radu,
5. Radni prostor, Unutarnja stepeništa, čl. 86-91 (NN 6/84 i 42/05)

25. 25
Zaštitne ograde i rukohvati
Čl. 92. Stepenište i stepenišno odmorište duž rubova s otvorene strane moraju imati zaštitnu ogradu s rukohvatom.
Zaštitne ograde i rukohvati moraju biti postavljeni kontinuirano na cijeloj dužini kraka stepeništa.
Čl. 93. Stepeništa koja imaju do 10 stepenica moraju biti sa jedne strane ograđena sigurnom ogradom, a stepeništa sa više od 10
stepenica moraju imati ogradu za obje strane.
Čl. 94. Galerije, platforme (podiji), prelazne rampe, prelazi, mostovi i sva mjesta rada na visini većoj od 120 cm iznad terena ili poda
prostorije s kojih se može pasti, moraju biti ograđene čvrstom zaštitnom ogradom. Konstrukcija zaštitnih ograda i rukohvata mora
biti izvedena bez stršećih dijelova ili umetnute oplate, koji bi mogli zahvatiti odjeću osoba.
Čl. 95. Visina zaštitne ograde ne smije biti manja od 100 cm mjereno od poda. Rukohvati i zaštitne ograde na stepenicama moraju biti
postavljeni na visini od 100 cm iznad gornje površine gazišta, mjereno okomito od sredine gazišta stepeništa do vrha rukohvata
odnosno ograde. Rukohvati moraju biti izvedeni tako da ruka može po njima kliziti bez prekida.
Čl. 96. Popuna zaštitne ograde (prečke, međuprečke, stupovi, umeci) mora biti konstruirana za jednolično opterećenje preko ukupne
površine ograde. Razmak i dimenzije popune ograde moraju odgovarati horizontalnom opterećenju na rukohvatu ograde od
najmanje 700 N/m.
Čl. 97. Ako se popuna zaštitne ograde izvodi od dužinskih međuprečki, onda se mora predvidjeti dovoljan broj međuprečki i to tako da
slobodan razmak između prečki, mjereno okomito na tok prečke, ne prelazi 25 cm između prečki odnosno od vrha poda, gazišta ili
obruba. Ako se popuna zaštitne ograde izvodi u obliku okomitih prečki onda okomite prečke ograde ne smiju biti međusobno
udaljene više od 14 cm. Površine potpuno ili djelomično ispunjene umecima od čvrste žičane mreže, razapetom metalnom
konstrukcijom ili ornamentalnim rešetkama koje zaštićuju od pada kroz zaštitnu ogradu moraju odgovarati zaštiti s umetnutim
prečkama ili okomitim stupovima specificiranoj u stavku 1. i 2. ovoga članka, a dozvoljena je i druga kombinacija navedenih
načina izvedbe koja osigurava jednaku sigurnost.
Na mjestima gdje postoji opasnost od padanja predmeta s visine, zaštitna ograda mora imati na svom donjem dijelu punu rubnu
zaštitu visine najmanje 15 cm mjereno od razine površine. Ako se neprekinuti čvrsti obrub postavlja na donjem dijelu stepenišne
ograde, onda njegov vrh mora biti paralelan s vrhom stepeništa, a visina obruba ne smije biti manja od 7,5 cm mjereno pod
pravim kutevima prema obrubu, od njegovog vrha do izbočine gazišta.
Vanjske stepenice
Čl. 98. Vanjska stepeništa koja se koriste kao izlaz moraju biti projektirana i izvedena tako da ih mogu koristiti sve osobe.
Stepenište iz stavka 1. ovoga članka moraju imati zaštitnu ogradu visine najmanje 120 cm.
Čl. 99. Vanjsko stepenište mora biti projektirano i izvedeno tako da su stepenice zaštićene od atmosferskih padavina. Ako stepeništa iz
stavka 1. ovoga članka nije moguće odgovarajuće zaštititi, mora se u zimskim uvjetima osigurati njihovo redovno čišćenje i
održavanje.
Čl. 100. Metalni dijelovi stepeništa moraju biti zaštićeni od korozije u skladu s važećim propisima.
Izvor: Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije, II. Pravila zaštite na radu, 5. Radni
prostor, Zaštitne ograde i rukohvati, čl. 92-97 i Vanjske stepenice, čl. 98-100 (NN 6/84 i 42/05)

26. 26
PRAVILNIK O OSIGURANJU PRISTUPAČNOSTI GRAĐEVINA OSOBAMA S INVALIDITETOM I
SMANJENE POKRETLJIVOSTI (NN 151/05, 61/07)
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zagreb, 2005.
Pravilnikom se propisuju uvjeti i način osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti (u daljnjem tekstu: pristupačnost) i unapređivanja pristupačnosti građevinama javne, poslovne,
stambene i stambeno-poslovne namjene, te uvjeti i način jednostavne prilagodbe pristupačnosti građevina stambene i
stambeno-poslovne namjene.
Građevina stambene namjene je stambena zgrada s deset i više stanova, isključivo stambene namjene.
A. ELEMENTI PRISTUPAČNOSTI ZA SVLADAVANJE VISINSKIH RAZLIKA
Članak 9.
Za potrebe svladavanja visinskih razlika prostora kojim se kreću osobe smanjene pokretljivosti mogu se koristiti sljedeći elementi pristupačnosti:
rampa, stubište, dizalo, vertikalno podizna platforma i koso podizna sklopiva platforma.
Članak 11. Stubište
Stubište mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
– visinu stube najviše 15 cm,
– širinu nastupne plohe stube najmanje 33 cm,
– svijetlu širinu stubišnog kraka u unutarnjem prostoru najmanje 110 cm,
– svijetlu širinu stubišnog kraka u vanjskom prostoru najmanje 120 cm,
– rub nastupne plohe stube protuklizno i vizualno kontrastno obrađen u širini od najmanje 2 cm,
– rukohvate na zaštitnoj ogradi stubišta izvedene u kontinuitetu cijelom dužinom stubišta, a na početku i na kraju stubišta
produžene u odnosu na nastupnu plohu stube za 30 cm, sa zaobljenim završetkom,
– rukohvate na ogradi stubišta izvedene na način da se mogu obuhvatiti dlanom,
– rukohvate na ogradi stubišta u vanjskom prostoru izvedene od materijala koji nije osjetljiv na termičke promjene,
– stubišni krak širine 250 cm i više izveden sa središnjim rukohvatom prema primjeru na slici 9. Priloga ovoga Pravilnika,
– prostor ispod početnog stubišnog kraka ograđen ogradom visine 70 cm do mjesta gdje je visina podgleda stubišnog kraka 210
cm ili pod ispod stubišnog kraka deniveliran podizanjem za najmanje 3 cm do mjesta gdje je visina podgleda stubišnog kraka 210
cm, prema primjeru na slici 10. Priloga ovoga Pravilnika,
– ogradu s ispunom od stakla uočljivo obilježenu,
– pred prvom i iza posljednje stube izvedeno taktilno polje upozorenja, u punoj širini stubišnog kraka, širine najmanje 40 cm s
užljebljenjima okomito na smjer kretanja u skladu s odredbama članka 8. ovoga Pravilnika.
Izvor: Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, III. Obvezni elementi
pristupačnosti, A. ELEMENTI PRISTUPAČNOSTI ZA SVLADAVANJE VISINSKIH RAZLIKA, čl. 9-11, (NN 151/05, 61/07)

27. 27
Slika 4. Prostor potreban za uporabu bijelog štapa i psa vodiča
Slika 3. Prostor potreban za uporabu štapa, štaka i hodaliceUVJETI UPORABE POMAGALA
Slika 2. Prostor potreban za kretanje osoba u invalidskim kolicima
Izvor: Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05, 61/07)

28. 28
Slika 7. Rukohvati Slika 15. Komunikacije
Izvor: Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05, 61/07)

29. 29
Slika 9. Stubište širine stubišnog kraka od 250 i više
Slika 8. Stubište Slika 10. Prostor ispod početnog stubišnog kraka
Izvor: Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05, 61/07)

30. 30
Slika 6. Rampa
Čl. 10. Rampa
Rampa se koristi kao element pristupačnosti za potrebe
svladavanja visinske razlike do uključivo 120 cm, u unutarnjem
ili vanjskom prostoru.
Rampa mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta,
odnosno imati:
– dopušteni nagib do uključivo 1:20 (5%),
– svijetlu širinu od najmanje 120 cm u vanjskom prostoru,
odnosno najmanje 90 cm u unutarnjem prostoru,
– odmorišni podest najmanje dužine od 150 cm na svakih 6 m
dužine rampe,
– čvrstu, protuklizno obrađenu površinu,
– izvedenu ogradu s rukohvatima na nezaštićenim dijelovima,
– rukohvate koji su promjera 4 cm, oblikovani na način da se
mogu obuhvatiti dlanom, postavljeni na dvije visine – od 60 i od
90 cm, produženi u odnosu na nastupnu plohu rampe za 30
cm, sa zaobljenim završetkom, prema primjeru na slici 7.
Priloga ovoga Pravilnika,
– na ogradi rampe koja se nalazi u vanjskom prostoru
rukohvate izvedene od materijala koji nije osjetljiv na termičke
promjene,
– ogradu s ispunom od stakla uočljivo obilježenu,
Primjer rampe i uvjeti iz stavka 2. ovoga članka prikazani su na
slici 6. Priloga ovoga Pravilnika.
Iznimno, za visinsku razliku do uključivo 76 cm, dopušteni
nagib smije biti do uključivo 1:12 (8,3%).
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u vanjskom prostoru, kada
za to postoje uvjeti, za potrebe svladavanja visinske razlike
veće od 120 cm, može se koristiti rampa uz primjenu uvjeta
propisanih u stavku 2., ovoga članka.
Izvor: Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05, 61/07)

31. UPUTE ZA CRTANJE STUBIŠTA

32. 32
NAČIN CRTANJA STUBIŠTA
U tlocrtu svakog kata prikazuje se horizontalni presjek kroz stubište, približno na 1/3 visine kata
iznad razine poda.
Smjer uspinjanja (središnja linija, linija hoda) označuje se punom tankom linijom po sredini kraka
tako da se kružićem označi početak, a strelicom završetak uspinjanja od kata do kata.
Kod zavojitih stuba smjer uspinjanja je 45 cm od zida.
Linija hoda počinje kod pristupa kružićem i završava kod istupa strelicom.
JEDNOKRAKO RAVNO STUBIŠTE DVOKRAKO DVOSMJERNO
(U STUBIŠTE)
KRUŽNO STUBIŠTE

33. 33
NAČIN CRTANJA STUBIŠTA
U početnom kraku crta se samo dio prvog kraka do kose linije koja ide od ruba ograde treće stube
do završne stube kraka.
Stubišni krak koji polazi iz crtanog tlocrta u slijedeći kat ucrtava se do kose linije, koja presjeca krak
od ruba ograde treće stube do završne stube kraka. U ostalom dijelu crta se vidljivi dio stubišnih
krakova i podesta, koji vode iz nižeg kata do tlocrta kata koji se crta.
U zadnjem katu se crtaju svi vidljivi stubišni krakovi koji vode iz nižeg kata do završnog.
Napomena: U zadnjem katu se crtaju se
vidljivi stubišni krakovi koji vode iz nižeg
kata do završnog, na način da je dio
početnog donjeg kraka koso odsječen i
nije crtan.
Izvor: Vrkljan, Z.: Oprema građenih
nacrta, Zagreb, 1964., str. 3
POČETNI KRAK /
PODRUM
PRIZEMLJE ZADNJI KAT ZADNJI KAT - varijanta

34. 34
NACRTI STUBIŠTA - IDEJNI PROJEKT
(u mjerilu 1:200)
TLOCRT
- krakovi sa stubama, podesti i smjer uspinjanja
crtaju se punim tankim linijama
- prvi krak koji polazi u gornji kat se crta samo do
kose linije koja ga presjeca
- u ostalom dijelu tlocrta crtaju se vidljivi dijelovi
krakova i podesta koji vode od nižeg kata do
tlocrta onog kata koji se prikazuje u nacrtu
PRESJEK
- presječeni krakovi i podesti se crtaju debelom
linijom
- nepresječeni krakovi (u pogledu) se crtaju
tankim linijama
Stubište se u idejnim nacrtima ne kotira.
Ako se idejni nacrt iznimno crta u mjerilu 1:500
tada se krakovi crtaju bez pojedinih stuba i
označuju se smjerom uspona.
OBITELJSKA KUĆA
JEDNOKRAKO STUBIŠTE
PRESJEK, TLOCRT PRIZEMLJA,
1. KAT (dio) I 2. KAT (dio)

35. 35
NACRTI STUBIŠTA - GLAVNI PROJEKT
(u mjerilu 1:100)
TLOCRT
- nacrt tlocrta se crta kao tlocrt u idejnom nacrtu,
ali se na svakom kraku uz liniju uspona upisuje
broj stuba kao razlomak širina i visina stuba u
prikazanom kraku
- ograda se ucrtava tankim linijama
KOTIRANJE
- u tlocrtu se kotira ukupna duljina i širina stubišta,
te duljine i širine krakova i podesta
- upisuju se visinske kote katova od početne kote
± 0.00 koja je u prizemlju stubišta
PRESJEK
- presječeni krakovi i podesti crtaju se debelim
linijama
- krakovi u pogledu se crtaju tankim linijama
- ograda se označuje tankim linijama (shematski)
- upisuju se visinske kote katova i podesta, te
visine katova i debljina podesta
AB. DVOKRAKO STUBIŠTE
PRESJEK (dio) I TLOCRT +4.20 (dio)

36. 36
NACRTI STUBIŠTA – GLAVNI PROJEKT (u mjerilu 1:100)
ARMIRANOBETONSKO DVOKRAKO STUBIŠTE
DIO TLOCRTA PRIZEMLJA, KARAKTERISTIČNOG KATA I ZADNJEG KATA
Izvor: Mandić, D.: Dom za starije i nemoćne osobe, Sloboština, Zagreb, glavni projekt, 2011.

37. 37
IZVEDBENI PROJEKT (u mjerilu 1:50)
TLOCRT
- crtaju se konstrukcijski detalji: vidljivi dijelovi
punim tankim linijama, a skriveni i ugrađeni
dijelovi crtkanim linijama
- na svakoj se stubi upisuje redni broj gazišta
- na podestima se upisuju visinske kote poda i
konstrukcije podesta
- detaljno se kotiraju sve mjere
PRESJEK
- ucrtavaju se svi konstrukcijski detalji
- detaljno se kotiraju sve mjere
DRVENO JEDNOKRAKO
STUBIŠTE
PRESJEK, POGLED I TLOCRT
DRVENO DVOKRAKO
STUBIŠTE
MAKETA I PRESJECI
Izvor: Treppen, Elemente des Bauens, 1975. str. 42 i 43

38. 38
NACRTI STUBIŠTA – IZVEDBENI PROJEKT (u mjerilu 1:50)
ARMIRANOBETONSKO DVOKRAKO STUBIŠTE
TLOCRT PRIZEMLJA, KARAKTERISTIČNOG KATA I ZADNJEG KATA
Izvor: Mandić, D.: Dom za
starije i nemoćne osobe,
Sloboština, Zagreb, izvedbeni
projekt, 2011.

39. 39
DETALJNI NACRTI STUBIŠTA
(u mjerilu 1:20, 1:25, 1:10, 1:5, 1:2 i 1:1)
Detaljni nacrti dopunjuju izvedbene nacrte i
prikazuju pojedine konstruktivne elemente u
povećanom mjerilu.
U detaljnim nacrtima u mjerilima 1:20 i 1:10
odstupa se od načina crtanja u manjim
mjerilima.
TLOCRT
- prikazuju se svi krakovi kata od sredine
donjeg do sredine gornjeg podesta
- ucrtavaju prevaljeni presjeci krakova i
podesta debelim linijama
- na svakoj se stubi upisuje redni broj
- ucrtavaju se svi važniji konstrukcijski
detalji vidljivim punim linijama, a skriveni
crtkanim linijama
- ucrtavaju se sve obloge, žbuke, opločenja
podova i zidova (kamen, keramika i sl.)
MONTAŽNO STUBIŠTE
PRESJEK I TLOCRT
Izvor: Vježbe iz Kolegija AKFZ3, program: montažno stubište,
student: Robert Tičić, 2002.

40. 40
DETALJNI NACRTI STUBIŠTA (u mjerilu 1:20, 1:25, 1:10)
ČELIČNO JEDNOKRAKO STUBIŠTE
POGLEDI, PRESJEK I TLOCRT
KNJIŽNICA, LANDAU
Arhitekti: Lamott
Architects, Stuttgart
Izvor: Staircases, Design and Construction, 2003., str. 182-185

41. PRILOZI: GRAĐEVINSKA REGULATIVA U EUROPI

42. 42
PROPISI IZ PODRUČJA GRADITELJSTVA
Svaka zemlja ima svoje nacionalne propise, pa su tako i odredbe o stubištima u građevinskoj
regulativi različite.
Njemačka - DIN norme (Deutsches Institut für Normung, Deutsche Industrie-Norm)
DIN 18065: Treppenmaße
DIN 18065: Treppen, Geländer, Handlauf
- norma regulira zahtjeve o dimenzijama stubišta, stubama, ogradama i rukohvatima
Švicarska - SIA norme (Schweizerischer Ingenieur- und Architektenverein-Norm)
SIA NORM 358: Geländer und Brüstungen (rukohvati i ograde)
Velika Britanija - BS, BSI (British Standard, British Standard Institute)
BS 5395-1:2000 Stairs, ladders and walkways. Part I, Code of practice for the design,
construction and maintenance of straight stairs and winders
BS 5395-2:1984 Stairs, ladders and walkways. Part 2, Code of practice for the design of helical and spiral
stairs
BS 5395-3:1985 Stairs, ladders and walkways. Part 3, Code of practice for the design of industrial type stairs,
permanent ladders and walkways
BS 7553: 1992 Specification for loft ladders
BS 585-1:1989 Wood stairs. Specification for stairs with closed risers for domestic use, including straight
and winder flights and quarter or half landings
- norme kako bi se ispunili zahtjevi iz Approved Document K (AD K): The Building Regulations
2000, Protection from falling, collision and impact

43. Izvor: Staircases, Design and Construction, 2003., str. 47
Svaka zemlja ima svoje odredbe o stubištima.
RAZLIČITE ZEMLJE -
RAZLIČITA
OPTEREĆENJA ZA
STUBIŠTA I NOSAČE
OGRADE, JEDINICE,
PODJELA PREMA VRSTI
ZGRADA
43

44. OGRANIČENJA
1 DONJA STRANA STUBIŠNOG KRAKA KOJI SE
NALAZI JEDAN IZNAD DRUGOG
2 INSTALACIJE: CIJEVI, RASVJETA
3 GREDA
4 PODGLED STROPA, KOSINA KROVA
5 SVJETLA VISINA STUBIŠTA
6 DONJA RAVNINA - SVJETLA VISINA STUBIŠTA
Izvor: Detail, 2/2000., str. 250
Izvor: Neufert, E.: Elementi arhitektonskog
projektiranja, 2002., str. 195
SVIJETLA VISINA STUBIŠTA
prema DIN 18065
VISINA OGRADE
44
visina rukohvata za djecu:
preporuka visine ≥ 75 cm

45. 45Izvor: Neufert, E.: Elementi arhitektonskog projektiranja, 2002., str. 193 i 194
ŠIRINA KRAKOVA
prema DIN 18065

46. 46
Izvor: Neufert, E.: Elementi arhitektonskog projektiranja, 2002., str. 194
4) Kod stuba čija je širina gazišta (b) manja od 26 cm, treba stubu podvući,
tako da ukupna nagazna površina iznosi 26 cm (b+u)
5) Kod stuba čija je širina gazišta manja od 24 cm, treba stubu podvući, tako
da ukupna nagazna površina iznosi 24 cm (b+u)
ŠIRINA KRAKOVA
prema DIN 18065

47. GEOMETRIJA SIGURNOSNIH ELEMENATA
OGRADA
prema normi SIA 358
- do visine 75 cm ne smije biti otvor veći od Ø 12 cm
- staklena ograda ≤ 12 cm.
Izvor: Gälender und Brüstungen Basis SIA norm 358
http://backoffice.apswiss.ch/1034/gelaender-im-hochbau.pdf 47

48. LITERATURA
Baus, U.; Siegele, K.: Holztreppen, Konstruktion, Gestaltung, Beispiele, db das buch, Stuttgart-München, 2001.
Baus, U.; Siegele, K.: Stahltreppen, Konstruktion, Gestaltung, Beispiele, db das buch, Deutsche Verlags-Anstalt,
Stuttgart, 1998.
Bielefeld, B.; Skiba, I.: Basic Technical Drawing, Birkhäuser, Basel, 2007.
Biondić, Lj.: Uvod u projektiranje stambenih zgrada, Golden marketing/ Tehnička knjiga, 2011., str. 39-40
Ching, F. D. K.: Building Construction Illustrated, John Wiley&Sons, Inc., New Jersey, USA, 2008.
Deplazes, A. (ed.): Constructing Architecture, Materials, Processes, Structures, Birkhäuser, Basel, 2005.
(stairs, str. 225-239)
Habermann, J. K.: Staircases, Design and Construction, Birkhäuser, Basel, 2003.
McMorrough, J.: Materials, structures, and standards, Rockport Publishers, USA, Inc., 2006.
Neufert, E: Elementi arhitektonskog projektiranja, Zagreb, Golden marketing, 2002. (stubišta str. 193-197)
Merkblatt 155 "Innentreppen aus Stahl", Stahl-Informations-Zentrum, Düsseldorf, 2006.
Merkblatt 255 "Aussentreppen aus Stahl", Stahl-Informations-Zentrum, Düsseldorf, 2006.
Merkblatt 355 "Entwurfshilfen für Stahltreppen", Stahl-Informations-Zentrum, Düsseldorf, 2006.
Meyer-Bohe, W.: Treppen, Elemente des Bauens, Alexander Koch GmbH, Stuttgart, 1975.
Tardozzi, B.: Predavanja kolegija Arhitektonske konstrukcije 2, Uvod u arhitektonske konstrukcije stubišta: Osnovni
pojmovi, Čelična stubišta, Drvena stubišta; Masivna stubišta, Arhitektonski fakultet, Zagreb, 2006.
Tehnička enciklopedija 12: Stubišta, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1963. (stubišta str.364-390)
Vrkljan, Z.: Oprema građenih nacrta, Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Zavod za građevne konstrukcije, 1964.
48