U utorak, 19. veljače u 18 sati u Hrvatskom državnom arhivu na Marulićevom trgu 21 u Zagrebu, g. Dejan Perhat održao je predavanje ''U potrazi za Perhatima''. U predavanju je opisao svoju dvogodišnju potragu za precima koja ga je vodila od Hrvatske, preko Mađarske i Slovačke sve do Rodezije i Amerike. U drugom dijelu predavanja autor se bavio poznatim Perhatima u hrvatskoj povijesti, i na hrvatskoj i na turskoj strani, u razdoblju od 1482. do 1630. g. U završnom dijelu predavanja istražuje podrijetlo svog prezimena, detaljno analizirajući hrvatsku, mađarsku i tursku teoriju o podrijetlu prezimena Perhat.

1. Možemo li govoriti o turskom ili mađarskom podrijetlu nekih
tzv. ‘’domaćih’’ prezimena u Hrvatskoj?
Autor: Dejan Perhat

2. Istraživanje se temeljilo na slijededim izvorima:
 Osobno istraživanje u drž. arhivu.
 Podaci iz matičnih ureda.
 Podaci iz župnih ureda.
 Podaci riječke nadbiskupije.
 Internet.
 Popis kraljevskog poreza za 1598.g.
 Institut za migracije.
 Znanstveni rad g. Đure Frankovića.
 Informacije dobivene od kolega rodoslovaca.
 Povijest Hrvata Vjekoslava Klaića.

3. Istraživanje u Hrvatskoj

4. Istraživanje u svijetu

5. Veliko istraživanje je počelo u…

6. Nastavilo se u Zagrebu…

7. i Rijeci…

8. te Jadranovu…

9. te nastavilo na Internetu…

10. i kroz osobne kontakte…

11. Podaci iz Vukovara
 Moji su se preci doselili u Vukovar 1947.g.
 Moj djed Ivan je radio u Perziji, gdje ga je zatekao 2.
svj. rat.
 Sa Crvenom armijom se vratio nazad u domovinu.
 Kao ‘’zaslužni’’ borac mogao je birati gdje će živjeti.
 Odabrao je Vukovar jer se župa u Vukovaru zove ‘’župa
Sv. Filipa i Jakova’’, isto kao i u njegovom rodnom
mjestu- Jadranovu.
 U Vukovaru su živjele 4 generacije moje obitelji, ja i
brat, roditelji, djed i baka te pradjed.

12. Razdoblje između 1825 i 1947.
 Prije 1947. moji su preci živjeli u selu Smokovo kod
Jadranova (Crikvenica).
 Otac Ivan je rođen 1930. i imao je 2 sina.
 Djed Ivan (rođen 1905.) je imao ‘’burnu’’ prošlost, radio
je u Perziji, sa Crvenom armijom ratovao u Jugoslaviji,
ostatak obitelji je doveo iz Smokova u Vukovar.
 Pradjed Josip (rođen 1878.) izgradio je kuću za svoju
obitelj u Smokovu i u njoj živio do 1947. Početkom
20.st. je s bratom Lukom ‘’trbuhom za kruhom’’ otišao
u Ameriku ali se vratio nazad, navodno jer njegova
supruga nije željela otići za njim u Ameriku.

13. Razdoblje između 1825. i 1947.
 Prapradjed Ivan rođen je 1852. g.
 Najstariji direktni predak o kojem imam podatke je
praprapradjed Ivan Perhat, sin Antuna, rođen 16. lipnja
1827. g. u Smokovu.
 Supruga se zvala Katharina ili Kata, rođena 29.
studenog 1825.
 Sve ove podatke dobio sam zahvaljujući uvidu u
‘’ Status animarum’’ kojeg sam dobio zahvaljujući
ljubaznosti riječke nadbiskupije.

14. Perhati u Rodeziji
 Istražujući migracije Perhata krajem 19. i početkom
20.st. naišao sam i na podatak o Jeleni Perhat, koja se
1896. g. doselila u Rodeziju (današnji Zimbabve) da bi
se pridružila svojem suprugu Josipu Brniću.
 Oni su bili prvi doseljenici s našeg prostora (bivše
Jugoslavije) koji su se registrirali (i naselili) u Rodeziji,
koja je tada bila britanska kolonija.
 Danas više nema Perhata u Rodeziji (današnji
Zimbabve) a potomci Josipa i Jelene sada žive u Južnoj
Africi, SAD i Kanadi. Ove sam podatke dobio od
njihovog unuka, g. Robinsona (također rodoslovca).

15. Rodezija 1896.g.

16. Perhati u Americi
 Daljnjim istraživanjem migracija svojih predaka otkrio
sam i Perhate u Americi.
 U ‘’Cenzusu 1910’’ tj. popisu stanovništva za 1910. g.
otkrio sam svog pradjeda Josipa(Craig) i njegovog
brata Luku, u St. Louisu, američka država Missouri.
 No, već u popisu stanovništva 1920.g. spominje se samo
Luka(Louis) Perhat, ali na popisu više nema Josipa
Perhata, mojeg pradjeda.
 Time se potvrđuje ‘’obiteljska predaja’’ o povratku
mojeg pradjeda Josipa iz Amerike.

17. Perhati u Americi
 Perhat Luka se nije vratio u domovinu, već je ostao u
Americi, gdje je i umro 1934. g.
 U američkim popisima stanovništva od 1910, 1920,
1930… spominje se veliki broj Perhata, koji su za zemlje
svog podrijetla navodili različite zemlje: Mađarsku,
Austriju, Hrvatsku…
 Pretraživanjem Interneta otkrio sam veliki broj
Perhata koji i danas žive u Americi, a najviše ih ima
upravo u St. Louisu.
 Za sada nisam uspio utvrditi da li među njima ima i
direktnih potomaka ‘’mojih’’ Perhata iz Smokova.

18. Prvi Perhati u Americi
 Daljnjim istraživanjem otkrio sam vjerojatno
‘’najstarije’’ Perhate u Americi, koji se spominju već u
popisu stanovništva iz 1850. g.
 U tom popisu stanovništva spominje se John Perhat,
rođen 1800.g. u Kanadi, koji živi na adresi: Charlotte,
Chittenden, država Vermont, zajedno sa suprugom
Margaret, rođenom 1800.g. u Irskoj, te sinom Johnom i
kćerkom Isabellom Perhat.

19. ‘’Stari’’ St. Louis

20. Perhati u Slovačkoj?
 Daljnjim istraživanjem došao sam do 1 zapanjujućeg
podatka.
 Slovačko mjesto Priechod (kod Banske Bistrice) u
mađarskoj se verziji zove Perhat.
 Zbunjivalo me je na koji način je to mjesto u Slovačkoj
povezano s Perhatima.
 Daljnja istraživanja nisu potvrdila bilo kakvu vezu
između eventualnog dolaska Hrvata u Slovačku i
naziva tog mjesta.

21. Perhati u Slovačkoj?
 Zahvaljujući velikoj pomoći g. Balea iz Instituta za
migracije dobio sam potvrdu da se Hrvati nisu
naseljavali u tom području (oko Banske Bistrice).
 Hrvati su se naseljavali u drugim područjima Slovačke
i poznata su mnoga hrvatska sela u Slovačkoj, kao npr.
sela južno od Bratislave: Čunovo, Hrvatski Jandrof,
Rosvar…. te sela sjeverno od Bratislave: Hrvatski Grob,
Šenkvice i dr. (izvor: Naseljavanje Hrvata u Slovačkoj,
autor: Kučerova).
 Dakle, porijeklo tog naziva Perhat je trebalo tražiti na
drugoj strani.

22. Današnji Priechod

23. Perhati iz 1598. g.
 Zahvaljujući pomoći g. Pavera i g. Mateljana, došao sam do
vrlo vrijednih informacija o više obitelji Perhata koje se
spominju u popisu kraljevskog poreza za 1598. g. i to:
 Fabijan Perhat, kmet u selu Kraljevec (kraj Huma
Zabočkog), vlastelin Ivan Humsky.
 Juraj Perhat, kmet u selu Drnek (na vlastelinstvu Želin u
Posavini), vlastelin Petar Erdedy.
 Stjepan Perhatić – dakle sin Perhatov, plemić (vlastelin) u
Zajezdi (Hrvatsko zagorje).
 ‘’soror’’ Perhatić, vlastelinka u Zajezdi.
 Stjepan Perhatić, vlastelin u Budislavecu (vjerojatno ista
osoba kao i vlastelin iz Zajezde).

24. Zajezda danas

25. Najstariji ‘’hrvatski’’ Perhati
 Daljnjim rodoslovnim istraživanjem otkrio sam 2
povijesna zapisa u kojima se tzv. ‘’hrvatski’’ Perhati
spominju i prije 1598.g.
 U knjizi izvora ‘’Monumenta spectantia historiam
slavorum meridionalium’’ digitalne zbirke HAZU, u
iskazu kmetova Vuka i Gašpara Ernusta Čakovačkoga,
u kotaru grada Čakovca, kojima su ljudi Ludovika
Pekrija načinili štete, spominje se 1533.g. ‘’Vojvoda
Perhat’’ iz ville Petherynch.

26. Najstariji ‘’hrvatski’’ Perhati
 U istoj zbirci spominje se još 1 Perhat, slavonski plemić
Baltazar.
 Spominje se da 2. srpnja 1555.g. u Varaždinu Bernard
od Deškovca daje namiru dikatoru Ambrozu
Gregorijancu.
 U tom izvještaju(na njemačkom) se spominje i
slavonski plemić Baltazar (Balthasari) Perhat.

27. Perhati u današnjoj Hrvatskoj
 Kontaktiranjem lokalnih župa utvrdio sam da danas više nema
Perhata u tim mjestima.
 Međutim, postoji dosta osoba sa sličnim prezimenima, npr.
Perhot, Prhat i sl. koji su vjerojatno nastali od Perhat.
 Danas u Hrvatskoj najviše Perhata živi na području Istre i hrv.
Primorja.
 U Istri također postoji mjesto nazvano po Perhatima,
Prhati(Percati, Perkat), u kojem se većina stanovništva preziva
Perhat.
 Po ‘’narodnom’’ vjerovanju ili predaji tog kraja prvi su Perhati
došli u Hrvatsku s vojskom ‘’Napoleona Bonapartea’’.
 No, rodoslovne činjenice ne idu u prilog toj ‘’narodnoj predaji’’.

28. Prhati u Istri

29. Prvi Perhati u Istri
 U ‘’Čakavskoj riči’’ Matice hrvatske iz Splita, 1986,
spominje se Perhatović i Perhat među stanovništvom
Istre, i to za godine 1611. i 1629.
 To je još 1 dokaz u prilog tvrdnji da Perhati u Istri
sasvim sigurno nisu došli u te krajeve s vojskom
Napoleona Bonapartea (kako tvrdi narodna predaja
toga kraja), već tamo žive najmanje od početka 17. st.

30. ‘’Turski’’ Perhati
 Daljnje rodoslovno istraživanje dovelo me je do
povijesnih zapisa koji spominju tzv. ‘’turske’’ Perhate.
 Radi se o većem broju visokih dužnosnika turske vlasti,
koji se spominju u povijesnim zapisima u vremenskom
razdoblju od 1482.g. do 1649.g.
 Da li je to dokaz o tzv. ‘’turskom’’ podrijetlu Perhata?
 Ili samo dokaz o ‘’turskom podrijetlu prezimena’’
Perhat, koje je uslijed povijesnih okolnosti prešlo i na
lokalno katoličko stanovništvo pod turskom upravom?
 Više o tome kasnije.

31. ‘’Turski’’ Perhati
 Prvi ‘’turski’’ Perhat se spominje u pismu kojeg Juraj
Mikulanič 4. veljače 1584.g. iz Senja šalje kapetanu u
Vinodol i upozorava na predstojeću tursku opasnost.
 Glagolski original pisma čuva se u zemaljskom
kranjskom muzeju Rudolphinumu u Ljubljani.
 Izvadak iz pisma: ‘’a istinim načinom mnoga zastupna
vojska turska piša i konjička očito van gre. Konjici
gredu na Hočevje, a pisci na Pivku, tere ti jedni i drugi
imaju se na Pivki stati i spraviti. Pred tom vojskom jesu
ovi: Ali beg, brat Perhat pašin’’.

32. ‘’Turski’’ Perhati
 Drugi ‘’turski’’ Perhat spominje se u znanstvenom radu
mađarskog znanstvenika hrvatskih korijena g. Đure
Frankovića (Protestantizam i protureformacija u
podravskim hrvatskim selima u Mađarskoj u 16. i 17.
st).
 U tom radu g. Franković opisuje događaje koji su
uslijedili nakon širenja reformacije u mađarskoj
Podravini.
 Protestanti su se vrlo brzo širili po selima u donjoj
Ugarskoj.

33. ‘’Turski’’ Perhati’’
 Osmanlije su se pragmatički odnosili prema svojim
podanicima, gdje su bili u većini protestanti tamo su
tražili savez s njima, a gdje su bili katolici, tamo s
katolicima. Međutim u Donjoj Ugarskoj pomagali su
širenje protestantizma….
 Jedna epizoda reformatskog pokreta bila je sinoda u
Vaskaszentmártonu (danas hrvatski Martinci), tj.
vjerska rasprava o čistom Evanđelju.
 Derviš beg je sazvao vjerski sabor da bi se riješili
vjerski sukobi između katolika i protestanata i da bi se
uvelo pravo bogoslužje.

34. ‘’Turski’’ Perhati’’
 Trebalo je utvrditi da li će katolička ili pak reformirana
crkva biti priznata, a kao drugo, valjalo je unutar
reformatorske crkve raščistiti koji pravac reformacije
treba slijediti: Lutherov ili Kalvinov. Pobijedio je
Kalvinov smjer.
 Šeljinski vojvoda Perhat je proveo ovu begovu naredbu
i za 20. travnja 1550.g. druge nedjelje po Uskrsu, sazvao
crkveni sabor, sastanak svećenika u
Vaskaszentmártonu (hrvatski Martinci).

35. ‘’Turski’’ Perhati
 Treći ‘’turski’’ Perhat koji se spominje u povijesnim
zapisima (ujedno i najstariji povijesni zapis o
Perhatima) je zapis iz knjige: Povjest Hrvata
Vjekoslava Klaića, 2. svezak, dio 3, str. 133 i 134.
 Ovaj povijesni zapis je iz 1482.g. i govori o turskom
vojvodi Perhatu koji je 26. siječnja 1482.g. boravio u
Dubrovniku i donio pismo od Ajas bega, u kojem javlja
da su mu kraljevske čete (hrvatsko ugarskog kralja
Matijaša Korvina) predale grad Novi, te moli
Dubrovčane da mu pošalju 3 barke, na kojima će vratiti

36. ‘’Turski’’ Perhati
 kraljevske čete (kralja Korvina) u Dubrovnik, da bi se
tako ispoštovao sporazum o njihovoj predaji Turcima
tj. dogovor da će im biti omogućen slobodan povratak
u domovinu.
Tako je hrvatsko ugarski kralj Korvin izgubio cijelu
Hercegovinu u ratu s Turcima.

37. ‘’Turski’’ Perhati
 ‘’Turski’’ Perhati se spominju i u djelu Jurja Barakovića
iz 1889.g. ‘’Vila Slovinka’’: ‘’… i kople zapriti i ob grad
slomiti i onde umriti i svu krf proliti. Poča se hvaliti
Perhat beg bogati, Zadru zid paliti a kotar požgati,
sablom trgovati blaga jur dobita i caru…’’

38. ‘’Turski’’ Perhati
 Još 1 ‘’turski’’ Perhat se spominje u izvještaju od 28.
srpnja 1558.g. Križevački kapetan Gašpar Rab javlja
krajiškom zapovjedniku Ivanu Lenkoviću o pokušanoj
provali trojice turskih paša u Hrvatsku.
 Jedan od njih je paša Perhat.
 I na kraju, u dnevniku grofa Vuka K. Frankopana za
1648. i 1649. g. spominje se i ovaj Perhat:
 ''Prošal je, prikazana mu je okovana sablja demeskinja
Perhat pašina''.

39. Grb sela Martinci

40. ‘’Značenje’’ prezimena Perhat
 Dakle, nakon rodoslovnih i povijesnih informacija o
Perhatima, posvetimo se etimologiji značenja
prezimena Perhat.
 G. Franković mi je u svezi toga napisao:
 ‘’etimologizirati smijemo ali to Vam je šuma iz koje
nema izlaza.’’
 I bio je potpuno u pravu.
 Mogućih značenja prezimena Perhat uistinu ima jako
puno, a naravno definitivnog odgovora nema.

41. Značenje prezimena Perhat
 Postoji Kineska bisernovrata golubica Perhat ili
perlasta grlica.

42. Značenje prezimena Perhat
 Istražujući po Internetu naišao sam i na g. Perhat
Tursuna, pripadnika manjinskog naroda Uyghur u
Kini.
 Perhat je vrlo često ime među pripadnicima naroda
Uyghur u Kini.
 G. Perhat je poznati kineski esejist, pjesnik,
romanopisac i scenarist.
 Jedna od njegovih najpoznatijih pjesama je ‘’Morning
feeling’’:

43. Značenje prezimena Perhat
 Not daring to go outside
I curse them all sitting here
The junk collector's ugly and hoarse voice
the beauty of the sunlight on the buildings
the bad smell rising from the blanket
force one to acknowledge
that the sun has come up.

44. Značenje prezimena Perhat
 O značenju ujgurskog imena Perhat prof. dr.sc. Gulnis
Nazarova sa Sveučilišta Indiana, USA, kaže:
 Ujgursko ime Perhat izvorno je došlo od pers. imena
Farhad(Farhaad). Ono je ime glavnog lika iz ljubavne
priče "Farhad i Sirin"(Farhaad i Shirin) od
azerbejđanskog pjesnika Nizamija. Farhad je bio vrlo
snažan i hrabar čovjek.
 Također je bilo nekoliko vladara u prošlosti koji su
nosili ime Farhad. Vjeruje se da je ovo ime simbol
velikodušnosti i plemenitosti.

45. Značenje prezimena Perhat
 Ovo ime je vrlo popularno među Ujgurima i drugim
narodima centralne Azije.
 Gospodin Becca Palmer, Ujgur, koordinator PEN
programa, kaže da ime Perhat, koje također može
biti izgovoreno kao: Perhad, Parhad, Farhad,
Farkhad... znači: osoba koja pobjeđuje, gospodari, koja
je snažna ili dominantna.

46. Značenje prezimena Perhat
 Nakon što smo istražili ‘’ujgurska’’ značenja imena
Perhat krenimo prema ‘’domaćim’’ etimološkim
značenjima prezimena Perhat.
 Tijekom dosadašnjeg istraživanja naišao sam na 3
moguća etimološka značenja prezimena Perhat.
 Po jednoj teoriji prezime Perhat je hrvatskog
etimološkog podrijetla, po drugoj mađarskog a po
trećoj turskog etimološkog podrijetla.
 Na taj način, imamo ne dilemu već ‘’trilemu’’ o
stvarnom etimološkom značenju ili podrijetlu
prezimena Perhat.

47. ‘’Hrvatska teorija’’
 Da li odgovor treba tražiti u značenju riječi ‘’prhat,
prhati’’?
 Ti, bagreme, zato si mudar i sretan, jer ne znaš ni
prhat ni puzal ni bježat,
tvoj korijen je zavičaj, dom nepokretan, patriot si.
Znadeš, gdje mrtav ćeš ležat. Ne, sretni mi nismo,
nama se žuri, mi beskućni, bezdomni mi
emigranti, mi gladni i plašljivi u toj kulturi - mi
plovimo, Fili, u beskraj na santi.
 Iz pjesme ‘’Vrt u lipnju’’ Julije Benešića.

48. ‘’Hrvatska teorija’’
 Sčera je zmrzle, divje su race i guske
Po zraku letele dalko, proč.
Huda bu zima! veli ju ljudi, Sneg je već počel prhat čez
noč.
 Iz pjesme ‘’Sneg’’ Stanka Dominića.
 Voznik se za vozom togoti in ropota, z
bičem šviga in vpije; konjiča kraspata, perhata in
kincata.
 Od Antona Zupančića, ‘’Ruski car Aleksander v
Ljubljani’’, Slovenija.

49. ‘’Hrvatska teorija’’
 U slovenskom se jeziku i danas koristi riječ prha
(prhat) kao izraz za nekoga tko je zapuhan.
 Na kajkavskom području se pored Horvati koristilo i
Hervati (Hrvat) uzmimo tomu analogno riječ Prhat
(Perhat), naglasak dajem na to e koje se u kajkavskom,
a možda i u čakavskom često javljalo.
 Čini se da bi prezime Perhat moglo biti vezano uz
kajkavsko i čakavsko govorno područje hrvatskog
jezika.

50. ‘’Hrvatska teorija’’
 Isto tako, znamo da su se prezimena u matične knjige
upisivala na latinskom jeziku (sve do sredine 19. st.).
 Tako imamo brojne primjere gdje se domaćim,
hrvatskim imenima i ljudi i mjesta, u latinskom
prijepisu dodaje slovo e, npr.:
 Crikvenica-Cerkvenica, Brštanovo- Berstanovo, Gržan-
Geržan, Krpan- Kerpan, Grbić- Gerbich…
 Tako je vrlo vjerojatno da se prezime Prhat počelo u
matičnim knjigama na latinskom pisati kao Perhat.

51. ‘’Hrvatska teorija’’
 Prezime Perhat moglo javiti neovisno na više
lokaliteta (Istra, Zagorje). Primjerice kao neka
prezimena patonimskog tipa (Marković, Antunović,
Ivanović itd.)
 I na kraju, već spomenuto hrvatsko selo Prhati u Istri,
u kojem se većina stanovništva preziva Perhat kao još 1
prilog tezi da je prezime ‘’Perhat’’ hrvatskog podrijetla.
 Kao što smo već ranije spomenuli, najstariji spomen
Perhata u Hrvatskoj(slobodnom dijelu) datira iz 1533.g.
u Čakovcu (vojvoda Perhat).

52. ‘’Mađarska teorija’’
 Mađarska teorija o nastanku prezimena Perhat možda
nema toliko argumenata kao hrvatska (bar ih ja nisam
uspio pronaći) no ipak ne treba zanemariti ni ovu
mogućnost.
 U povijesnim dokumentima se spominje šeljinski vojvoda
Perhat (organizirao crkveni sabor u hrvatskim Martincima
1550.g). Dakle, moglo se raditi o poturčenom Mađaru koji
je imao posjed u mjestu Šeljin, na krajnjem jugu Mađarske,
blizu granice s Hrvatskom.
 U mađarskom zemaljskom arhivu u Budimpešti (signatura
7774) se čuva pismo na latinskom od 23. 08. 1565. godine u
kojoj se spominje časnik ‘’ Perhatovics’’ (Perhatović) Ferenc
(Franjo) iz mađarskog mjesta Greben.

53. ‘’Mađarska teorija’’
 Pismo mađarskom časniku Perhatoviću šalje Peter
Budinski (Bwdynzky) iz Nagydusice (Velike Dušice) u
banovini Hrvatskoj. Sadržaj pisma nije poznat.
 Perhatović je bio časnik u Međimurju, negdje na
posjedima Batthyányijevih. Ne treba isključiti
mogućnost da je tada prešao na protestantsku vjeru
koju su trebali slijediti svi Batthyányijevi podanici da
bi se 1638. ponovno vratili u okrilje kat. crkve.
 Da li je ovaj časnik bio Hrvat na službi u Mađarskoj ili
Mađar hrvatskog podrijetla teško je reći.

54. ‘’Mađarska teorija’’
 Moguće je nadalje da se jedan dio tih ‘mađarskih’’ Perhata,
bježeći pred Turcima, sklonio u sigurnije područje Slovačke,
točnije mjesto ‘’Priechod’’.
 Slovačko mjesto Priechod Mađari nazivaju ‘’Perhat’’, da li možda
po Mađarima Perhatima koji su se tamo naselili?
 Naišao sam na izvještaj gdje se spominje 1 mađarska obitelj iz
ovog mjesta u Slovačkoj, koja je odselila u Ameriku, 1913.g. (ali
drugog prezimena).
 Na popisima stanovništva u Americi naišao sam i na imena koja
zvuče ‘’mađarski’’ npr. Šandor Perhat i sl. a piše da su došli iz
Mađarske.
 Dakle, ima indicija da postoje Mađari Perhati (ili Hrvati Perhati
u Mađarskoj), ali za sada nemam čvrstog dokaza za to.

55. ‘’Mađarska teorija’’
 Ako pretpostavimo da je prezime Perhat mađarskog
podrijetla, što bi onda bilo etimološko značenje tog
prezimena?
 Najvjerojatnije bi se onda radilo o dvosložnoj riječi,
znači Per + hat.
 Riječ per na mađarskom jeziku znači kroz.
 Drugi dio riječi, ‘’hat’’ na mađarskom znači leđa, grb.

56. ‘’Mađarska teorija’’
 Hrvati u zapadnoj Ugarskoj (Gradišćanci) nazivaju se i
Hrvati na Hatima (to je sjeverni dio, i u Slovačkoj,
Austriji i Mađarskoj).
 Ispod Budimpešte postoji naselje Perkata, stanovnici
su asimilirani tzv. "rački" Hrvati (znači štokavci).

57. ‘’Turska teorija’’
 Koje bi činjenice išle u prilog ‘’turskoj’’ teoriji o
nastanku prezimena Perhat?
 Prije svega, ne čini se logičnim da bi turski osvajači
preuzimali kao svoje ime ili prezime, prezimena
lokalnog, porobljenog katoličkog stanovništva u
Mađarskoj i Hrvatskoj.
 Povijesni zapisi upućuju na tzv. ‘’turske’’ Perhate vrlo
rano, već 1482. g. (turski vojvoda Perhat na mirovnim
pregovorima u Dubrovniku).

58. ‘’Turska teorija’’
 Turci su počeli osvajati područja Ugarske (Mađarske) i
Hrvatske tek nakon krbavske bitke 1493. g. i mohačke
bitke 1526.g. Prije toga teško da je moglo doći do većeg
miješanja Mađara i Hrvata s Turcima na ovim
prostorima.
 No, Turci prezime (ili ime) Perhat počinju koristiti
puno ranije.
 Dakle, čini se da je teorija o Perhatu kao ‘’izvornom’’
turskom prezimenu vjerojatnija od teorije o nekom
‘’poturčenom’’ Hrvatu ili Mađaru Perhatu, iako se ni ta
mogućnost ne može isključiti.

59. ‘’Turska teorija’’
 U Turskoj postoji i geografski lokalitet koji se može
povezati s ovim prezimenom.
 Kod grada Mardina u JI Turskoj postoji rijeka koja se zove:
''Perhat Deresi'' odnosno u prijevodu s turskog rijeka
Perhat.
 Prema mišljenju prof. dr. Tabakovića, ova rijeka je nazvana
prema nekoj poznatoj osobi koja se zvala Perhat ili je njen
naziv došao od neke etimološke legende.
 Naime na turskom jeziku ‘’peri’’ znači vila a ‘’hat’’ znači:
put, smjer ili pravac, pa možda naziv rijeke znači: ‘’rijeka
vilinog puta’’.

60. ‘’Turska teorija’’
 I na kraju, ako bi ova teorija o ‘’turskom’’ podrijetlu
prezimena Perhat bila točna, što bi onda bilo
etimološko značenje imena Perhat na turskom jeziku?
 Tijekom svojeg istraživanja pronašao sam Perhate
muslimane u Bosni i u Turskoj, i to kako u obliku
Perhat, tako i u obliku Pehrat.

61. ‘’Turska teorija’’
 Veliki doprinos istraživanju mogućeg turskog
podrijetla prezimena Perhat dao je i akademik Nenad
Moačanin (naš poznati orijentalist), s kojim sam
osobno kontaktirao.
 Po njegovom mišljenju, slično modelu ‘’Franjić-
Pranjić’’ i Perhat predstavlja izgovornu inačicu od
Ferhad, Ferhat.
 To je bilo prvobitno vlastito ime, koje je uslijed
migracija moglo postati prezime.

62. ‘’Turska teorija’’
 Veliki broj zarobljenika (u kontekstu zbivanja na
prostorima Hrvatske i Bosne u ranom Novom vijeku)
je dobio ova imena, svi oni koji su se preobratili na
islam pa bili oslobođeni.
 Čini se čak da su to bila najčešća imena koja su se
davala zarobljenicima koji su postali preobraćenici na
islam i nakon toga oslobođeni.
 Imena Ferhad i Ferhat su bila vrlo popularna, a
odnosila su se na lik romantičnog ljubavnika iz
perzijske književnosti (koji je vjerno služio cara, što je
možda bio motiv za odabir).

63. ‘’Turska teorija’’
 Po mišljenju akademika Moačanina, najvjerojatnija
mogućnost je da je netko od mojih predaka
‘’promijenio stranu’’, ili se pak koncem 17.st., ne želeći
napustiti kraj odakle su se Osmanlije povlačile
(Slavonija? Lika?) pokrstio, te je ime postalo prezime.
 Radi se o tzv. "rekonkvisti" hrvatskih krajeva, kada je
pod vodstvom franjevca Luke Ibrišimovića u Slavoniji i
svećenika Marka Mesića u Lici, veliki broj muslimana
u tim krajevima nakon odlaska turske vlasti potkraj
17.st. bio pokršten te je prešao na katoličku vjeru.

64. ‘’Turska teorija’’
 S obzirom na veliki broj Perhata u Istri i hrv. Primorju
pretpostavljam da je jedan dio tih Perhata možda mogao
doći iz Like nakon ‘’rekonkviste’’ toga kraja 1689. g. kada je
Lika oslobođena od turske vlasti.
 Vrlo vrijedan dokument za istraživanje ovog povijesnog
razdoblja su 2 pisma Pavla Rittera Vitezovića i jedno Marka
Mesića koje je objavio biskup Mile Bogović u svom
stručnom članku 1994. g.
 3. svibnja 1693. Pavao Ritter Vitezović uputio je pismo papinu
državnom tajniku, u kojem je priložio i pismo upućeno papi
Inocentu XII. Iz pisama doznajemo o vjerskim prilikama u
krajevima Like i Krbave oslobođenim od Turaka.

65. ‘’Turska teorija’’
 Najzanimljiviji dio tog pisma (u kojem se govori o rekonkvisti toga kraja
i okolnostima u kojima su mnogi muslimani, a moguće i neki od mojih
predaka, pokršteni) donosim u nastavku.
 Pavao Ritter Vitezović, podžupan i kapetan Like i Krbave, piše
papi Inocentu XII. o vjerskim prilikama u Lici i Krbavi.
 Pokrajinu Liku i Krbavu te karlobaški okrug, mjesta koja su u novije
vrijeme oslobođena od Turaka, ali su neposredno uz njihovu granicu,
nastavaju mnogi pokršteni Turci, pomiješani s našim katolicima i
pravoslavcima, bez crkava, oltara i svećenika. Tako se zanemaruje
najviše bogoštovlje, izgradnja Crkve i korist duša. Budući da mi je
povjerena briga za ta mjesta kako u svjetovnim tako i u duhovnim
pitanjima, ponizno molim Vašu Svetost da se svojom očinskom skrbi
udostoji odrediti jednoga ili drugoga iskusna i primjerna redovnika
za misionara da sije Riječ Božju, što će ubrzo požnjeti obilnu žetvu.

66. ‘’Turska teorija’’
 Naime, takvom su revnošću za vjeru neki od novokrštenih nošeni da počinju
za nju i mučeništvo podnositi. To ću što prije ispitati i vjerno prenijeti Vašoj
Svetosti, koju neka Bog blagoslovi zemaljskim i nebeskim darovima. Tako
moli
Vaše Svetosti
najponizniji i najpodložniji štićenik
vitez Pavao Ritter, podžupan i kapetan županije Like i Krbave, vlastitom
rukom Zagreb, 3. svibnja 1693.

67. ‘’Turska teorija’’
 Više detalja iznosi svećenik Marko Mesić u svom
izvještaju iz Like i Krbave 24. veljače 1695.
 ….U svim tim naseljima zapravo nema nijedne crkve ni
zvona, a još manje kaleži i drugo stoje potrebno, niti
kuća za redovnike, gdje je u najmanju ruku za pouku
novih kršćana potrebno da ondje četiri svećenika trajno
borave, a ako bi bilo moguće, dva fratra kapucina, kao
što je prečasni otac Marin Senjanin i prečasni otac
Izidor Brinjanin, koji su iz iste domovine i znaju govor
naroda, mogli bi imati u onim krajevima veliki uspjeh.

68. ‘’Turska teorija’’
 ….Unutar senjskih i otočkih granica, kao i u Ličkoj
županiji, nalaze se mnogi shizmatici, koji bi se, kao i
kršćani u Bihaću, kad bismo ga milošću Božjom stekli,
lako mogli obratiti na kršćansku vjeru kad bi se uklonili
od njih kaluđeri i njihovi svećenici.

69. ‘’Turska teorija’’
 To naravno znači da je veći broj ljudi iz tih krajeva (u
različitim mjestima i vremenskim razdobljima, te
međusobno neovisno jedni o drugima) koji su
pokršteni, moglo preuzeti ime Perhat (ili neku njegovu
izvedenicu kao već spomenuto prezime Pehrat) kao
svoje prezime.

70. ‘’Turska teorija’’
 S akademikom Moačaninom se slaže i poznati
bosanski orijentalist i turkolog prof. dr. Ismet
Smailović.
 Po njegovom mišljenju prezime Perhat je izvedenica
od muškog imena Ferhat, kojeg su Osmanlije donije
na Balkan, kao i još mnoga druga svoja, arapska i
perzijska imena.
 Prema prof. Smailoviću, ime Perhat dolazi od turskog
Ferhat odnosno perzijskog imena Ferhad, što je
osobno muško ime a znači: pobjednik, onaj koji donosi
pobjedu, bistar, pametan, inteligentan.

71. ‘’Turska teorija’’
 Svi su ti Perhati (najvjerojatnije) nastavili dalje
odvojeno živjeti, i to najvjerojatnije u 2 ili 3 (ili čak
više) zasebnih grupa: Perhati muslimani u Bosni i
Turskoj, te Perhati katolici u sjevernoj i južnoj
Hrvatskoj.

72. ‘’Još jedna mogudnost’’
 Postoji i još 1 mogućnost o podrijetlu imena ili prezimena
Perhat.
 Činjenica je da se ime Perhat spominje u međusobno vrlo
udaljenim kulturama i civilizacijama, koje međusobno nisu
imale puno povijesnog dodira.
 Tako na ime Perhat nalazimo u dalekoj Kini, u Turskoj (kao
prezimena ljudi ali i kao geografski lokalitet), Mađarskoj,
Hrvatskoj, Slovačkoj i Bosni (te Africi, SAD-u i Kanadi).
 Postoji vrlo realna mogućnost da se ime Perhat u tim, vrlo
različitim kulturama i tradicijama, razvilo potpuno
neovisno i bez ikakvog međusobnog odnosa.

73. ‘’Još jedna mogudnost’’
 Konkretno, nema nikakvog dokaza da osobno ime
Perhat, koje se koristi u Kini, ima ikakvu vezu sa
imenom Perhat koje se koristi u Turskoj ili Hrvatskoj.
 Isto tako, čini se da je podrijetlo hrvatskog prezimena
Perhat potpuno drugačije od podrijetla turskog
odnosno muslimanskog prezimena Perhat.
 To bi značilo da se ovo ime- Perhat, razvilo potpuno
odvojeno u 3 potpuno različite kulture i civilizacije-
Kini, Turskoj i Hrvatskoj, te da između njih nema
nikakve povezanosti.

74. ‘’Još jedna mogudnost’’
 Jasno, postoji i mogućnost da je jedan broj Hrvata, koji je
dospio pod tursku vlast, mogao preći na muslimansku
vjeru i preuzeti ime Perhat, a isto tako jedan dio muslimana
je mogao nakon rekonkviste Like i Slavonije krajem 17. st.
preći na katoličku vjeru i preuzeti prezime Perhat.
 No, s obzirom na činjenicu da se i prvi ‘’hrvatski’’ i prvi
‘’turski’’ Perhati pojavljuju vrlo rano, već krajem 15. i
početkom 16. st. to ne može biti objašnjenje za sve Perhate
koji se danas spominju.
 Ovo je, u svakom slučaju, vrlo zanimljivo područje za
daljnje rodoslovno istraživanje.

75. Rijeka Perhat u Turskoj

76. Umjesto zaključka…
 Čini se da vjerojatno nikada nećemo moći doći do
‘’definitivnog’’ odgovora na pitanje o podrijetlu
prezimena Perhat.
 Što idemo dalje u prošlost pitanja i nejasnoća je više a
odgovora i činjenica sve manje.
 Zanimljivo je da se ime Perhat kao naziv geografskog
lokaliteta- mjesta ili rijeke, spominje u čak 3 države:
Slovačkoj, Hrvatskoj i Turskoj.

77. O istraživanju naših predaka
 Na kraju ovog rodoslovnog istraživanja o precima što
se još može zaključiti?
 Da li je svrha rodoslovnog istraživanja samo
‘’otkrivanje’’ rodoslovnih činjenica i podataka o
vlastitim ili tuđim precima?
 Ili je i puno više od toga?
 Da li nam rodoslovna istraživanja mogu pomoći da
nađemo odgovore na temeljna pitanja naše
egzistencije?

78. O istraživanju naših predaka
 Tko smo? Odakle smo? Gdje idemo?
 U svom osvrtu na predavanje prof. dr.sc. Ivana Jurića:
“Genetičko podrijetlo Hrvata”, rodoslovka dipl. inž. Ana
Brkić Maričević je istaknula nešto vrlo zanimljivo:
‘’ Mi rodoslovci proučavamo povijesne izvore za naše
rodoslovlje, a ovim putem preko genetičkih otkrića i
složene organske molekule DNK/DNA u funkciji
pohrane podataka i prijenosa istih otkriva nam se novi
svijet spoznaja.

79. O istraživanju naših predaka
 Kako je netko, rekla bih ‘’Bog’’, već odavno odredio, da je
nasljedni materijal zapisan u nama, a ne u kamenu ili na
papiru, tako, da se jedni postojani ne mijenjaju ali se
nasljeđuju, a drugi se miješaju i stvaraju se nove osobine.
 G. Ručević u svom članku: ‘’ Pretpostavka najstarijeg
rodoslova u Hrvata’’ postavlja pitanje da li se može
pretpostaviti iskonski rodoslov većeg dijela hrvatskog
naroda, te na osnovu genetičkog istraživanja otkriti cijeli
put migracije pra i nekih predaka Hrvata, i to na putu od
iskona (Edenskog vrta) do njihove današnje europske
domaje.

80. O istraživanju naših predaka
 Dakle, genetika nam može otkriti cijelo naše
rodoslovlje od Adama i Eve do danas, može nam otkriti
našu povijest (naših predaka) ali može i puno više.
 Rodoslovno istraživanje, uz pomoć znanosti (genetike)
može nam pomoći da razumijemo život naših predaka,
da razumijemo tko smo, tko su bili naši preci, odakle
smo došli i možda nam može pomoći da odgovorimo
na pitanje gdje idemo?
 Kako je gđa. dipl. inž. Ana Brkić Maričević dobro
primijetila, Bog je već odavno odredio da je nasljedni
materijal zapisan u nama, a ne u kamenu ili na papiru.

81. O istraživanju naših predaka
 Gosp. Paver u svom predavanju: ‘’O značaju Mirjane
Gross za istraživače obiteljskih kronika’’ vrlo lijepo
primjećuje: "Još dok sam slagao prve grančice na svom
obiteljskom stablu, na temelju matičnih knjiga i statusa
animarum, počela su mi se nametati pitanja na koja
nećete naći odgovor u navedenim knjigama: kako su
živjeli ti ljudi, s kakvim su se životnim problemima
borili, čemu se nadali… Ukratko, bili bi to odgovori koji
daju širu sliku životnih okolnosti naših predaka, dakle
elemente ne samo za obiteljsko stablo nego i za
obiteljsku kroniku“….

82. O istraživanju naših predaka
 Ja bih tome dodao samo ovo:
 Bog nije odredio samo naše fizičko, ‘’opipljivo’’ nasljeđe već
i ono drugo, ‘’duhovno’’ nasljeđe (kroz rođenje u određenoj
skupini ljudi odnosno u određenoj obiteljskoj liniji), a to je
nasljeđe koje su nam naši preci prenijeli kroz svoje životne
ciljeve, svoja razmišljanja, navike, očekivanja, kroz svoj
vlastiti život i neprekidnu borbu da poprave svoje životne
okolnosti da bi njihovoj djeci i potomcima život bio bolji, te
da bi se nastavila njihova obiteljska linija.
 Od naših predaka smo naslijedili naše životne ciljeve,
koncepte, vjeru, tradiciju i to ćemo najvjerojatnije prenijeti
i na svoju vlastitu djecu.

83. O istraživanju naših predaka
 U tom smislu možemo govoriti i o duhovnom nasljeđu
naših predaka (koje također nije zapisano ni u kamenu ni
na papiru već je dio nas) a što možemo dublje razumjeti
kroz rodoslovno istraživanje vlastitih predaka.
 Za mene je ovo rodoslovno istraživanje bilo vrlo zanimljivo
‘’putovanje kroz povijest’’ i pomoglo mi je da bolje
razumijem nasljeđe koje su mi ostavili moji preci, da bolje
razumijem povijesne okolnosti u kojima su oni živjeli te
svoje vlastito podrijetlo i obiteljsku liniju.
 Bilo je to jedno uistinu ‘’čudesno putovanje’’ u prošlost
mojih predaka- Perhata.
 Hvala vam što ste mi se pridružili na ovom putovanju!

84. Zahvale
 Na kraju, želim zahvaliti slijedećim osobama zbog
velike pomoći i podrške mojem rodoslovnom
istraživanju:
 Gđa. Lidija Sambunjak, Centar za obiteljsku povijest,
 Gosp. Mladen Paver, hrvatsko rodoslovno društvo,
 Dipl. prof. Mario Bara, Institut za migracije,
 Gosp. Đuro Franković, znanstvenik iz Mađarske,
 Gosp. Nikola Imbrišak, kancelar riječke nadbiskupije.
 Dr.sc. Nenad Moačanin, član HAZU,

85. Zahvale
 Msgr. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup,
 Gosp. Robert Jerin, rodoslovac iz SAD,
 Gosp. Stewart Robinson, rodoslovac iz JAR.
 Ibrahim Tabaković, profesor historije iz Banjaluke,
prognanik u SAD.
 Željko Mateljan, rodoslovac iz RH.
 Hvala vam!