SlideShare uma empresa Scribd logo
1 de 38
Sistem za
varenje
• Razlaganje
hranljivih
materija na
čestice koje
mogu da uđu u
ćeliju.
Sistem za
disanje
• Dopremanje
gasova do i
od pluća.
Razmena
gasova.
Sistem za cirkulaciju
• Transport gasova i hranljivih
materija do svake ćelije.
Sistem za cirkulaciju
Delovi
-KRVOTOK-sistem
organa kroz koje teče
krv
-LIMFOTOK-sistem
organa kroz koje teče
limfa
ULOGE
Protokom krvi i limfe kroz krvne/limfne sudove omogućeno je:
1. transport hranljivih materija do ćelija
2. transport kiseonika do ćelija
3. transport ugljen dioksida i nepotrebnih i štetnih
proizvoda metabolizma do pluća i bubrega
4. raznošenje hormone do organa na koji deluju
5. transport vode
6.termoregulacija-održavanje stalne telesne
temperature
7. zaštitna uloga-odbrana organizma od bolesti
Sistem za cirkulaciju
GRAĐA KRVNOG SISTEMA
Srce-mišićni organ koji pumpa krv
Krvni sudovi-organi kroz koje struji krv
arterije
vene
kapilari
Krv-tečno tkivo koje prolazi kroz srce i
krvne sudove
Krv
• Telesna tečnost odnosno
tečno tkivo koje se pasivno
kreće kroz krvne sudove uz
pomoć grčenja (kontrakcija)
srčanog mišića.
• Oktucaji srca=srčane
kontrakcije=grčenje srca
• Oko 5l krvi u telu odraslog
čoveka.
Sastav krvi
Krvna plazma-tečni deo krvi
Krvne ćelije:
-crvena krvna zrnca-eritrociti
-bela krvna zrnca-leukociti
-krvne pločice-trombociti
KRVNA
PLAZMA
55%
LEUKOCITI
KRVNE
PLOČICE
<1%
ERITROCITI
45%
Krv
"tečnost koja život znači"
Uzimanje krvi i centrifugiranje
KRVNA PLAZMA
55%
LEUKOCITI
KRVNE PLOČICE
<1%
ERITROCITI 45%
Krvna plazma
Uloga u telu Izgled
Krvna plazma
• Tečni deo krvi
• Bledožućkasta tečnost
• Sadrži vodu i u njoj
organske i neorganske
materije (proteine,
masti, ugljene hidrate,
aminokiseline, vitamine,
produkte metabolizma,
gasove, hormone,
antitela-odbrambene
proteine)
• 90-92% plazme čini voda
Eritrociti
crvena krvna zrnca
Uloga u telu Izgled
Eritrociti-crvena krvna zrnca
• Ovalnog, sočivastog oblika
• Bez jedra
• Žive 100-120 dana
• Crvena boja krvi potiče od
njih, tj. od hemoglobina koji
se u njima nalazi, a koji
sadrži Fe (gvožđe).
Svetlosni mikroskop
Elektronski mikroskop
• Za molekul hemoglobina vezuju se kiseonik ili
ugljen-diksid.
• Uloga eritrocita-
prenošenje
gasova,kiseonika iz
plućnih alveola do
svih ćelija tkiva i
ugljen-dioksida u
suprotnom smeru.
Razmena gasova na nivou pluća
eritrociti
Razmena gasova na nivou tkiva/ćelija
Trombociti
krvne pločice
Uloga u telu Izgled
Trombociti-krvne pločice
• Glavnu ulogu imaju u
procesu zaustavljanja
krvarenja .
• Na mestu krvarenje, oni
se u velikom broju lepe
za zidove krvnih sudova.
• Stvaraju krvni ugrušak-
tromb.
• Tako se formira krasta i
zaustavlja se krvarenje.
Svetlosni mikroskop
Elektronski mikroskop
Leukociti
bela krvna zrnca
Uloga u telu Izgled
Leukociti-bela krvna zrnca
• Veoma raznovrsne ćelije po građi
• Životni vek od nekoliko časova do nekoliko
godina
• Delujući zajedno obezbeđuju odbranu
organizma od bolesti i infekcija.
Leukociti imaju sposobnost da u sebe
unose strane materije i uništavaju ih.
FAGOCITOZA
Makrofag napada Escherichia-u coli (uvećanje 10 000x)
Limfociti
• Bela krvna zrnca koja
imaju ulogu u stvaranju
otpornosti organizma
na bolesti-IMUNITET.
Mikroorganizmi, prašina, polen i brojne druge čestice
nalaze se oko nas i dospevaju u naše telo.
Kod zdravog organizma oni ne izazivaju bolesti jer
postoji čitav mehanizam koji brani naše telo-imunološki
sistem.
Aktivirani limfocit ubija ćeliju tumora
• Imaju ulogu u prepoznavanju i razlikovanju stranih
materija (antigena)-bakterije, virus, gljivica,
alergeni, tumorske ćelije.
• Ove ćelije stvaraju proteine (antitela) koja se
vezuju za antigene kako bi omogućile njihovo
uništavanje.
reakcija imunog odgovora=antigen+antitelo
IMUNITET
aktivan pasivan
prirodni
Stvaranje antitela nakon
preležane bolesti (boginje,
zauške). Organizam je tada
trajno ili privremeno
‘otporan ‘ na tu bolest. Pri
ponovnom kontaktu sa istim
antigenom, sprečava se
pojava bolesti.
Beba dobija antitela od
majke za vreme trudnoće ili
preko mleka.
veštački
Vakcinacija. Organizam se
podstiče da stvara anatitela
(odbrambene belančevine).
Vakcine ne mogu da izazovu
bolest, ali podstiču
stvaranje antitela.
Davanje gotovih antitela-
serum. Daju se osobi koja je
već obolela.
Vakcine
 aktivni stečeni imunitet
 telo je „naterano“ da kao rezultat kontakta
sa patogenom (umrtvljen ili usmrćen) stvori
imunitet na njegovu vrstu.
 stvaraju se antitela
koja nas štite pri ponovnom
kontaktu sa istim antigenom
Efekti vakcinacije
Smanjenje stope
smrtnosti od mnogih
bolesti
Zanimljivosti
• U jednom kubnom mililitru
krvi kod muškaraca se broj
eritrocita kreće u intervalu
4.5 - 5.5 miliona, a kod žena
4.2 - 4.8 miliona .
• U svakom eritrocitu postoji
265 miliona molekula
hemoglobina, a to je
molekularna mašina za
vezivanje kiseonika.
• Pri tome svaki molekul
hemoglobina može da primi 4
molekula kiseonika.
• Krvne ćelije nastaju u koštanoj srži, prisutnoj u šupljinama
većine dugih kostiju u našem organizmu . Koštana srž je
meko sunđerasto tkivo unutar kosti u kojem se proizvodi oko
95% ljudskih krvnih ćelija. Koštana srž proizvede svaki dan
1013 ćelija rezličite loze (er,le,trb).
Zanimljivosti
• Brzina kretanja krvi u arterijama je 10-
15 cm/sec. , u venama 20 cm/sec. a u
kapilarima 0.5-1 mm/sec. Vreme
kruženja krvi kod čoveka je 23 sec
• Volumen krvi odrasle osobe iznosi 6-8%
od njene telesne mase.
Zanimljivosti
• Leukociti se kreću
• Dijapedeza označava proces kada
leukociti zahvaljujući sposbnosti
ameboidnog kretanja mogu napustiti
krvotok prolazeći kroz ćelije kapilara i
smestiti se u okolno vezivno tkivo gde
njihova uloga dolazi do punog izražaja.
Zanimljivosti
• natural killer ćelije (uništavaju inficirane ćelije tako što
ih “gađaju” proteinskim “bombama” koje izazivaju smrt
inficiranih ili tumorskih ćelija).
Zanimljivosti
• Poznati su imunoserumi protiv tetanusa i zmijskog ujeda.
Imunoserum koji se koristi kod ujeda zmije može se dobiti iz
krvi konja. Kada se ubrizgaju male količine zmijskog otrova u
krv konja, u njegovoj krvi proizvode se odgovarajuća antitela.
Posle određenog vremena krv konja se prečišćava i koristi kao
imuno serum.
Zanimljivosti

Mais conteúdo relacionado

Mais procurados

Sistem organa za varenje
Sistem organa za varenjeSistem organa za varenje
Sistem organa za varenje
Maja Simic
 

Mais procurados (20)

Mišićni sistem
Mišićni sistemMišićni sistem
Mišićni sistem
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanje
 
Skeletni sistem
Skeletni sistemSkeletni sistem
Skeletni sistem
 
Tkiva
Tkiva Tkiva
Tkiva
 
Ćelija
ĆelijaĆelija
Ćelija
 
Ćelija
ĆelijaĆelija
Ćelija
 
Sistem organa za razmnožavanje
Sistem organa za razmnožavanjeSistem organa za razmnožavanje
Sistem organa za razmnožavanje
 
Sistem organa za varenje
Sistem organa za varenjeSistem organa za varenje
Sistem organa za varenje
 
Skeletni sistem čoveka
Skeletni sistem čoveka Skeletni sistem čoveka
Skeletni sistem čoveka
 
10. Transportni sistem kicmenjaka
10. Transportni sistem kicmenjaka10. Transportni sistem kicmenjaka
10. Transportni sistem kicmenjaka
 
Sistem organa za cirkulaciju
Sistem organa za cirkulacijuSistem organa za cirkulaciju
Sistem organa za cirkulaciju
 
Čulni sistem
Čulni sistemČulni sistem
Čulni sistem
 
Cvet
CvetCvet
Cvet
 
Skeletni sistem; veze izmedju kostiju
Skeletni sistem; veze izmedju kostijuSkeletni sistem; veze izmedju kostiju
Skeletni sistem; veze izmedju kostiju
 
Nervni sistem čoveka
Nervni sistem čovekaNervni sistem čoveka
Nervni sistem čoveka
 
Ćelija
ĆelijaĆelija
Ćelija
 
Sistem organa za varenje
Sistem organa za varenjeSistem organa za varenje
Sistem organa za varenje
 
Kicmenjaci
KicmenjaciKicmenjaci
Kicmenjaci
 
Celija
CelijaCelija
Celija
 
Centralni nervni sistem
Centralni nervni sistemCentralni nervni sistem
Centralni nervni sistem
 

Destaque (9)

Nervni sistem-osnovna građa
Nervni sistem-osnovna građaNervni sistem-osnovna građa
Nervni sistem-osnovna građa
 
YE Otvoren um ne poznaje granice-srp
YE Otvoren um ne poznaje granice-srpYE Otvoren um ne poznaje granice-srp
YE Otvoren um ne poznaje granice-srp
 
Regulacija srčanog ritma
Regulacija srčanog ritmaRegulacija srčanog ritma
Regulacija srčanog ritma
 
Oboljenja i povrede srca i krvnih sudova
Oboljenja i povrede srca i krvnih sudovaOboljenja i povrede srca i krvnih sudova
Oboljenja i povrede srca i krvnih sudova
 
Sistem organa za cirkulaciju: krv i limfa
Sistem organa za cirkulaciju: krv i limfaSistem organa za cirkulaciju: krv i limfa
Sistem organa za cirkulaciju: krv i limfa
 
Kičmena moždina
Kičmena moždinaKičmena moždina
Kičmena moždina
 
Funkcionalna anatomija srca
Funkcionalna anatomija srcaFunkcionalna anatomija srca
Funkcionalna anatomija srca
 
Oboljenja nervnog sistema
Oboljenja nervnog sistemaOboljenja nervnog sistema
Oboljenja nervnog sistema
 
Nervni sistem - Jelena Stojanović - Jasmina Miljković
Nervni sistem - Jelena Stojanović - Jasmina MiljkovićNervni sistem - Jelena Stojanović - Jasmina Miljković
Nervni sistem - Jelena Stojanović - Jasmina Miljković
 

Semelhante a Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.

Biologija - Sistem za cirkulaciju telesnih tečnosti - Dulović Irena - Radica...
Biologija - Sistem za cirkulaciju telesnih tečnosti - Dulović Irena -  Radica...Biologija - Sistem za cirkulaciju telesnih tečnosti - Dulović Irena -  Radica...
Biologija - Sistem za cirkulaciju telesnih tečnosti - Dulović Irena - Radica...
nasaskolatakmicenja1
 
физиологија телесних течности
физиологија телесних течностифизиологија телесних течности
физиологија телесних течности
Sanja Kovacevic
 
Anatomija krv
Anatomija krvAnatomija krv
Anatomija krv
jerotije
 
Fiziologija krvi milica
Fiziologija krvi milicaFiziologija krvi milica
Fiziologija krvi milica
Milica Sekelji
 

Semelhante a Krv. Odbrambene sposobnosti organizma. (20)

Biologija - Sistem za cirkulaciju telesnih tečnosti - Dulović Irena - Radica...
Biologija - Sistem za cirkulaciju telesnih tečnosti - Dulović Irena -  Radica...Biologija - Sistem za cirkulaciju telesnih tečnosti - Dulović Irena -  Radica...
Biologija - Sistem za cirkulaciju telesnih tečnosti - Dulović Irena - Radica...
 
Biohemija krvi
Biohemija krviBiohemija krvi
Biohemija krvi
 
физиологија телесних течности
физиологија телесних течностифизиологија телесних течности
физиологија телесних течности
 
Danijela Rikic i3
Danijela Rikic i3Danijela Rikic i3
Danijela Rikic i3
 
Krvtijebem1
Krvtijebem1Krvtijebem1
Krvtijebem1
 
Anatomija krv
Anatomija krvAnatomija krv
Anatomija krv
 
Krv dara gligorevic
Krv dara gligorevicKrv dara gligorevic
Krv dara gligorevic
 
Danijela Rikić I3
Danijela Rikić I3Danijela Rikić I3
Danijela Rikić I3
 
Sistem organa za cirkulaciju utvrdjivanje
Sistem organa za cirkulaciju utvrdjivanjeSistem organa za cirkulaciju utvrdjivanje
Sistem organa za cirkulaciju utvrdjivanje
 
Krv
KrvKrv
Krv
 
Ivana Gajic I4
Ivana Gajic I4Ivana Gajic I4
Ivana Gajic I4
 
Ivana Gajic I4
Ivana Gajic I4Ivana Gajic I4
Ivana Gajic I4
 
Gradja čoveka
Gradja čovekaGradja čoveka
Gradja čoveka
 
Kрвне ћелије
Kрвне ћелије Kрвне ћелије
Kрвне ћелије
 
Telesne tečnosti-uloge PREZENTACIJA.ppt
Telesne tečnosti-uloge PREZENTACIJA.pptTelesne tečnosti-uloge PREZENTACIJA.ppt
Telesne tečnosti-uloge PREZENTACIJA.ppt
 
Jovana Mijatovic
Jovana Mijatovic Jovana Mijatovic
Jovana Mijatovic
 
Krvilimfa 130423115457-phpapp01
Krvilimfa 130423115457-phpapp01Krvilimfa 130423115457-phpapp01
Krvilimfa 130423115457-phpapp01
 
Спољашња и унутрашња грађа човека 6. разред.pptx
Спољашња и унутрашња грађа човека 6. разред.pptxСпољашња и унутрашња грађа човека 6. разред.pptx
Спољашња и унутрашња грађа човека 6. разред.pptx
 
Krv
KrvKrv
Krv
 
Fiziologija krvi milica
Fiziologija krvi milicaFiziologija krvi milica
Fiziologija krvi milica
 

Mais de Ena Horvat

Mais de Ena Horvat (20)

Biodiverzitet
BiodiverzitetBiodiverzitet
Biodiverzitet
 
Uslovi života na Zemlji
Uslovi života na ZemljiUslovi života na Zemlji
Uslovi života na Zemlji
 
Poreklo čoveka-biološka i kulturna evolucija
Poreklo čoveka-biološka i kulturna evolucijaPoreklo čoveka-biološka i kulturna evolucija
Poreklo čoveka-biološka i kulturna evolucija
 
Biodiverzitet
BiodiverzitetBiodiverzitet
Biodiverzitet
 
Osnovne razlike između gljiva, biljaka i životinja
Osnovne razlike između gljiva, biljaka i životinjaOsnovne razlike između gljiva, biljaka i životinja
Osnovne razlike između gljiva, biljaka i životinja
 
Gubitak biodiverziteta
Gubitak biodiverziteta Gubitak biodiverziteta
Gubitak biodiverziteta
 
Kako biljke dobijaju imena
Kako biljke dobijaju imenaKako biljke dobijaju imena
Kako biljke dobijaju imena
 
Erozija zemiljišta i širenje pustinja
Erozija zemiljišta i širenje pustinja Erozija zemiljišta i širenje pustinja
Erozija zemiljišta i širenje pustinja
 
Kisele kiše
Kisele kišeKisele kiše
Kisele kiše
 
YE Open mind knows no borders - eng
YE Open mind knows no borders - engYE Open mind knows no borders - eng
YE Open mind knows no borders - eng
 
Gljive i lišajevi
Gljive i lišajeviGljive i lišajevi
Gljive i lišajevi
 
Fiziologija reprodukcije
Fiziologija reprodukcijeFiziologija reprodukcije
Fiziologija reprodukcije
 
Skrivenosemenice-utvrdjivanje
Skrivenosemenice-utvrdjivanjeSkrivenosemenice-utvrdjivanje
Skrivenosemenice-utvrdjivanje
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanje
 
Oboljenja i zdravlje organa za disanje
Oboljenja i zdravlje organa za disanjeOboljenja i zdravlje organa za disanje
Oboljenja i zdravlje organa za disanje
 
Vodozemci i ribe-ponavljanje
Vodozemci i ribe-ponavljanjeVodozemci i ribe-ponavljanje
Vodozemci i ribe-ponavljanje
 
Čulni sistem-ponavljanje
Čulni sistem-ponavljanjeČulni sistem-ponavljanje
Čulni sistem-ponavljanje
 
Uslovi klijanja semena
Uslovi klijanja semenaUslovi klijanja semena
Uslovi klijanja semena
 
Čulo sluha i ravnoteže
Čulo sluha i ravnotežeČulo sluha i ravnoteže
Čulo sluha i ravnoteže
 
Dalekovidost
DalekovidostDalekovidost
Dalekovidost
 

Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.

  • 1.
  • 2. Sistem za varenje • Razlaganje hranljivih materija na čestice koje mogu da uđu u ćeliju. Sistem za disanje • Dopremanje gasova do i od pluća. Razmena gasova. Sistem za cirkulaciju • Transport gasova i hranljivih materija do svake ćelije.
  • 3. Sistem za cirkulaciju Delovi -KRVOTOK-sistem organa kroz koje teče krv -LIMFOTOK-sistem organa kroz koje teče limfa
  • 4. ULOGE Protokom krvi i limfe kroz krvne/limfne sudove omogućeno je: 1. transport hranljivih materija do ćelija 2. transport kiseonika do ćelija 3. transport ugljen dioksida i nepotrebnih i štetnih proizvoda metabolizma do pluća i bubrega 4. raznošenje hormone do organa na koji deluju 5. transport vode 6.termoregulacija-održavanje stalne telesne temperature 7. zaštitna uloga-odbrana organizma od bolesti Sistem za cirkulaciju
  • 5. GRAĐA KRVNOG SISTEMA Srce-mišićni organ koji pumpa krv Krvni sudovi-organi kroz koje struji krv arterije vene kapilari Krv-tečno tkivo koje prolazi kroz srce i krvne sudove
  • 6. Krv • Telesna tečnost odnosno tečno tkivo koje se pasivno kreće kroz krvne sudove uz pomoć grčenja (kontrakcija) srčanog mišića. • Oktucaji srca=srčane kontrakcije=grčenje srca • Oko 5l krvi u telu odraslog čoveka.
  • 7. Sastav krvi Krvna plazma-tečni deo krvi Krvne ćelije: -crvena krvna zrnca-eritrociti -bela krvna zrnca-leukociti -krvne pločice-trombociti KRVNA PLAZMA 55% LEUKOCITI KRVNE PLOČICE <1% ERITROCITI 45% Krv "tečnost koja život znači"
  • 8. Uzimanje krvi i centrifugiranje KRVNA PLAZMA 55% LEUKOCITI KRVNE PLOČICE <1% ERITROCITI 45%
  • 9. Krvna plazma Uloga u telu Izgled
  • 10. Krvna plazma • Tečni deo krvi • Bledožućkasta tečnost • Sadrži vodu i u njoj organske i neorganske materije (proteine, masti, ugljene hidrate, aminokiseline, vitamine, produkte metabolizma, gasove, hormone, antitela-odbrambene proteine) • 90-92% plazme čini voda
  • 12. Eritrociti-crvena krvna zrnca • Ovalnog, sočivastog oblika • Bez jedra • Žive 100-120 dana • Crvena boja krvi potiče od njih, tj. od hemoglobina koji se u njima nalazi, a koji sadrži Fe (gvožđe).
  • 15. • Za molekul hemoglobina vezuju se kiseonik ili ugljen-diksid.
  • 16. • Uloga eritrocita- prenošenje gasova,kiseonika iz plućnih alveola do svih ćelija tkiva i ugljen-dioksida u suprotnom smeru.
  • 17. Razmena gasova na nivou pluća eritrociti
  • 18. Razmena gasova na nivou tkiva/ćelija
  • 20. Trombociti-krvne pločice • Glavnu ulogu imaju u procesu zaustavljanja krvarenja . • Na mestu krvarenje, oni se u velikom broju lepe za zidove krvnih sudova. • Stvaraju krvni ugrušak- tromb. • Tako se formira krasta i zaustavlja se krvarenje.
  • 24. Leukociti-bela krvna zrnca • Veoma raznovrsne ćelije po građi • Životni vek od nekoliko časova do nekoliko godina • Delujući zajedno obezbeđuju odbranu organizma od bolesti i infekcija.
  • 25. Leukociti imaju sposobnost da u sebe unose strane materije i uništavaju ih. FAGOCITOZA Makrofag napada Escherichia-u coli (uvećanje 10 000x)
  • 26. Limfociti • Bela krvna zrnca koja imaju ulogu u stvaranju otpornosti organizma na bolesti-IMUNITET.
  • 27. Mikroorganizmi, prašina, polen i brojne druge čestice nalaze se oko nas i dospevaju u naše telo. Kod zdravog organizma oni ne izazivaju bolesti jer postoji čitav mehanizam koji brani naše telo-imunološki sistem. Aktivirani limfocit ubija ćeliju tumora
  • 28. • Imaju ulogu u prepoznavanju i razlikovanju stranih materija (antigena)-bakterije, virus, gljivica, alergeni, tumorske ćelije. • Ove ćelije stvaraju proteine (antitela) koja se vezuju za antigene kako bi omogućile njihovo uništavanje. reakcija imunog odgovora=antigen+antitelo
  • 29. IMUNITET aktivan pasivan prirodni Stvaranje antitela nakon preležane bolesti (boginje, zauške). Organizam je tada trajno ili privremeno ‘otporan ‘ na tu bolest. Pri ponovnom kontaktu sa istim antigenom, sprečava se pojava bolesti. Beba dobija antitela od majke za vreme trudnoće ili preko mleka. veštački Vakcinacija. Organizam se podstiče da stvara anatitela (odbrambene belančevine). Vakcine ne mogu da izazovu bolest, ali podstiču stvaranje antitela. Davanje gotovih antitela- serum. Daju se osobi koja je već obolela.
  • 30. Vakcine  aktivni stečeni imunitet  telo je „naterano“ da kao rezultat kontakta sa patogenom (umrtvljen ili usmrćen) stvori imunitet na njegovu vrstu.  stvaraju se antitela koja nas štite pri ponovnom kontaktu sa istim antigenom
  • 31.
  • 33. Zanimljivosti • U jednom kubnom mililitru krvi kod muškaraca se broj eritrocita kreće u intervalu 4.5 - 5.5 miliona, a kod žena 4.2 - 4.8 miliona . • U svakom eritrocitu postoji 265 miliona molekula hemoglobina, a to je molekularna mašina za vezivanje kiseonika. • Pri tome svaki molekul hemoglobina može da primi 4 molekula kiseonika.
  • 34. • Krvne ćelije nastaju u koštanoj srži, prisutnoj u šupljinama većine dugih kostiju u našem organizmu . Koštana srž je meko sunđerasto tkivo unutar kosti u kojem se proizvodi oko 95% ljudskih krvnih ćelija. Koštana srž proizvede svaki dan 1013 ćelija rezličite loze (er,le,trb). Zanimljivosti
  • 35. • Brzina kretanja krvi u arterijama je 10- 15 cm/sec. , u venama 20 cm/sec. a u kapilarima 0.5-1 mm/sec. Vreme kruženja krvi kod čoveka je 23 sec • Volumen krvi odrasle osobe iznosi 6-8% od njene telesne mase. Zanimljivosti
  • 36. • Leukociti se kreću • Dijapedeza označava proces kada leukociti zahvaljujući sposbnosti ameboidnog kretanja mogu napustiti krvotok prolazeći kroz ćelije kapilara i smestiti se u okolno vezivno tkivo gde njihova uloga dolazi do punog izražaja. Zanimljivosti
  • 37. • natural killer ćelije (uništavaju inficirane ćelije tako što ih “gađaju” proteinskim “bombama” koje izazivaju smrt inficiranih ili tumorskih ćelija). Zanimljivosti
  • 38. • Poznati su imunoserumi protiv tetanusa i zmijskog ujeda. Imunoserum koji se koristi kod ujeda zmije može se dobiti iz krvi konja. Kada se ubrizgaju male količine zmijskog otrova u krv konja, u njegovoj krvi proizvode se odgovarajuća antitela. Posle određenog vremena krv konja se prečišćava i koristi kao imuno serum. Zanimljivosti

Notas do Editor

  1. http://www.biologija.rs/leukociti.html
  2. - Transportna uloga    - Zaštitna uloga od virusnih i bakterijskih infekcija koju ostvaruju bela krvna zrnca (leukociti)  - Uloga u termoregulaciji ostvaruje se cirkulacijom krvi kroz kožu. Termoregulacija predstavlja sposobnost održavanja stalne telesne temperature, organizmi koji tu sposobnost imaju nazivaju se homeotermi. Za razliku od njih, poikilotermi tu sposobnost nemaju. 
  3. Posao eritrocita traje 24 časa dnevno, bez pauze, bez predaha jer je svim tkivima u organizmu kiseonik stalno potreban te oni moraju danonoćno da rade. Jedan cirkulacioni krug traje oko 20 sekundi i milioni eritrocita u svakom otkucaju srca kreću na putovanja širom tela gde. Fiziološke granice broja eritrocta: Za žene: 3.5 -5.5 x 1012/l Za muškarce: 4-6 x 1012/l
  4. U jednom mm3 krvi njihov broj kod muškaraca se kreće u intervalu 4.5 - 5.5 miliona, a kod žena 4.2 - 4.8 miliona.
  5. http://www.biologija.rs/eritrociti.html Minijaturno dostavno vozilo koje radi na relaciji pluća-ćelije i koje je stalno u pokretu i u čijem gepeku se nalazi protein hemoglobin.
  6. Njihov broj se kreće od 150 x 106 do 300 x10 6 /l. U krvotoku žive 7 dana.
  7. Normalne vrednosti su 4-10 x 106/l krvi. tumora, bakteijskih, virusnih i parazitskih infekcija, alergena i dr.
  8. Od ukupnog broja limfocita 25% su B-limfociti a 75% T-limfociti.
  9. Na svojoj površini sadrže površinske molekule pomoću kojih prepoznaju odgovarajuće antigene.
  10. U cirkulaciji se zadržavaju samo jedan dan a zatim ameboidnim kretanjem prolaze kroz krvne sudove i naseljavju vezivno tkivo u respiratornom, digestivnom i urinarnom sistemu.