2. Jestive biljke
• Sadrže hranljive supstance
šećer, vitamine, minerale,
proteine koji nam daju energiju
za život, snagu i čine naš
organizam zdravim.
3. • One koje rastu u prirodi bez
ljudske pomoći.
• kopriva, maslačak, divlja
jabuka, divlja trešnja, divlja
jagoda, trnjina, borovnica,
pitomi kesten, šipak
Samonikle jestive biljke
10. • Čovek pomaže njihovom rastu u
baštama i njivama.
• Voće
• Povrće
• Žitarice
• Industrijske biljke
Gajene jestive biljke
11. • Gaje se na njivama i nakon toga
u procesu industrijske prerade
od njih dobijamo životne
namirnice za našu ihsranu ili
ishranu stoke.
• Soja
• Šećerna repa
• Suncokret itd.
Industrijske biljke
18. • Biljke čiji pojedini delovi
sadrže različite hranljive
supstance: belančevine, šećere,
masti, vitamine.
• Jedno i dvogodišnje.
• Najčešće se koristi preradjeno
(kuvano, pečeno).
Povrće
45. • su monokotiledone jednogodišnje
biljke iz fam trava.
• Sadrže veliku količinu skroba,
belančevina, ulja i vitamina.
• Imaju suv plod, zrno, koje se
koristi u ishrani.
Žitarice
53. • Koriste se za lečenje različitih
bolesti.
• Ove biljke sadrže različite supstance-
lekovite materije.
• One se najčešće koriste za pripremanje
čajeva, ali se mogu dobijati i mnogi
drugi preparati-ulja, melemi, masti,
sirupi i kapi.
• Neke biljke koriste se cele, a od nekih
samo delovi-list, koren, plod, cvet.
• Priroda je najveća apoteka
Lekovite biljke
54. • Neophodno je da dobro poznajemo
ove biljke, da znamo koji delovi
mogu da se koriste i kako da ih
sakupljamo i čuvamo, jer mnoge
lekovite biljke su istovremeno i
otrovne. Kada se upotrebljavaju u
malim količinama one su lek, a u
velikim predstavljaju opasnost za
zdravlje. Zato ih ne smemo
upotrebljavati bez saveta lekara
ili stručnjaka za lekovito bilje.
OPREZ-i otrov i lek!
65. • Biljke koje sadrže supstance koje
štetno deluju na ljudski
organizam nazivaju se otrovne
biljke. Otrovne biljke treba
izbegavati, jer sadrže sastojke
opasne po zdravlje i život ljudi
i životinja.
• Ukoliko ove biljke upotrebimo u
ishrani mogu da dovedu do
mučnine, slabosti, ubrzanog rada
srca, otoka, osipa, glavobolja,
svrab kože pa i do smrti.
Otrovne biljke
Govoreći iz perspektive botanike, voće je semenkasta struktura koja se razvija iz oplođenog cveta, dok povrće nastaje iz drugih delova biljke, poput korena i lišća.
azlog pomutnje je taj što se voće i povrće drukčije shvaćaju u botanici, a drukčije u kulinarstvu. Prema botanici, voće su sve one biljke, odnosno strukture koje imaju sjemenke i koje se razvijaju iz oplođenog cvijeta. Voće je, prema tome, ono što naraste kao plod biljke i sadrži puno više šećera nego povrće. S druge strane, povrće je svaka struktura koja nastaje iz drugih dijelova biljke. Prema tome, kad se kaže da se jede povrće, onda se misli na lišće biljaka, njihove stabljike, korijenje i gomolje.
Povrtnice su također ono što ljudi sade svake godine iznova, dok voće potječe od višegodišnjih biljaka. Zapravo, najpoštenije bi bilo reći da je paradajz nešto između, jer se sadi svake godine, a jede se kao plod sadnice. No to još više zbunjuje ljude...
Парадајз спада у воће, или прецизније у бобице. Како није сладак као плодови које називамо воћем, са кулинарске тачке гледишта се посматра као поврће и најчешће се служи као салата или се користи у кувању, а не као десерт, што је случај са већином воћа
Zašto je paradajz voće? Kako on funkcioniše kao plod procvetale biljke, paradajz je, normalno, voće. Razlog zbog kog ga mnogi ljudi pogrešno smatraju povrćem je njegov ukus koji je manje sladak u poređenju sa voćem kao što su banane, jabuke ili pomorandže.
Voće potječe od višegodišnjih biljaka, a povrće od jednogodišnjih, odnosno, biljke povrtnice sadimo svake godine iznova i jedemo njihovo lišće, stabljike, korijenje, gomolje… Voće je plod biljke, a nastaje iz oplođenog cvijeta i sadrži puno više šećera nego povrće.
Postoje međutim biljke koje nisu u popunosti niti voće niti povrće kao primjerice: paprike, rajčice, tikvice, bundeve i krastavci. Njih sadimo svake godine iznova kao i povrće, ali jestiv dio je plod kao što je to i voće. S druge strane, lubenice ili dinje koje svi smatramo voćem, u stvari su povrće jer je riječ o plodu jednogodišnje biljke. Iznimka je i maslina koja raste na višegodišnjem stablu, kao plod te se smatra voćem.
Dakle, u popunosti jasna razlika ne postoji, odnosno ima nekih biljaka koje zbog njihovog okusa i načina na koji ih jedemo stavljamo u jednu skupinu, pa ipak po svojim biološkim osobitostima spadaju u drugu skupinu.
слез, дивља ружа, зова, боквица, брусница, dren, подбел, шипак, ува и др.