2. Bolesti srca i krvnih žila
• Krvožilne bolesti glavni su uzrok smrti u
razvijenim zemljama svijeta, a u manje
razvijenim dijelovima svijeta smrtnost je u
porastu i prestiže stope smrtnosti od
zaraznih bolesti.
• U BiH svaka druga osoba umire zbog
bolesti srca i krvnih žila.
4. Šećerna bolest
• Šećerna bolest je najčešći
metabolički poremećaj.
• Nastaje zbog hroničnog nedostatka
inzulina ili neosjetljivosti tkiva na
inzulin s posljedičnim povišenjem
glukoze u krvi (hiperglikemijom).
5. Šećerna bolest
• Glukoza je
jednostavan šećer i
osnovni izvor
energije stanicama
u organizmu.
• Glukoza se
pretvara u energiju
u stanicama do
kojih dolazi
krvotokom.
6. Glukoza i inzulin
• Za ulazak glukoze u
stanice potreban je
inzulin
• Višak glukoze u krvi je
štetan i pogoduje
razvoju
aterosklerotskih
promjena na krvnim
žilama
• Osobe sa šećernom
bolesti češće
oboljevaju od srčanog
i moždanog udara
7. Simotomi šećerne bolesti
• žeđ i suhoća usta
• učestalo mokrenje
• gubitak težine
• pojačanu glad
• umor i iscrpljenost
• zamućen vid
• trnci u stopalima
• sporo zamlađivanje
rana i učestale
infekcije
8. Vrijednosti šećera u krvi
Normalne vrijednosti:
prije jela: <110 mg/dl (<6,1 mmol/l)
poslije jela < 140 mg/dl (<7,8 mmol/l)
Poremećena tolerancija šećera:
prije jela: >110 <126 mg/dl (>6,1 <7
mmol/l)
poslije jela: >140 <200 mg/dl (>7,8
<11,1 mmol/l)
Dijabetes:
prije jela: >126 mg/dl (>7 mmol/l)
poslije jela: >200 mg/dl (>11,1 mmol/l)
9. Povišeni krvni pritisak
• Najvažniji rizični uzročnik za moždani udar
i bolesti srca i krvnih žila
• “Tihi ubojica”- arterijska hipertenzija
najčešće traje godinama bez bitnih
simptoma
• Bolesnici s visokim vrijednostima krvnog
tlaka imaju 6 puta veći rizik obolijevanja
od koronarne bolesti i 19 puta veći rizik od
moždanog udara
10. Povišeni krvni pritisak
• Arterijska hipertenzija jest bolest povišenog krvnog
tlaka.
• Dijagnoza se postavlja kada ponovljenim mjerenjem
vrijednosti krvnog tlaka prelaze graničnu vrijednost od
140/90 mm Hg
• Neliječena bolest povišenog arterijskog tlaka povećava rizik
razvoja bolesti srca, popuštanja srca, koronarne bolesti -
infarkta miokarda i angine pektoris, zatim moždanog udara,
oštećenja bubrega, sljepoće, ateroskleroze
• Arterijska hipertenzija je u više od 90% slučajeva
nepoznata uzroka, tzv. esencijalna, a u manje od
10% sekundarna, s poznatim uzrokom, pri čemu se
liječenjem njezina uzroka neizravno može izliječiti i
hipertenzija.
11. Krvni pritisak
Srce poput mišićne
pumpe istiskuje krv
u velike krvne žile,
a potom se ona
raspodjeljuje po
cijelom organizmu
12. Krvni pritisak
• Krvni tlak - pritisak krvi na
zidove arterija u
organizmu.
• Pri mjerenju krvnog tlaka
određuju se vrijednosti
sistoličkog i dijastoličkog
arterijskog tlaka.
• Za vrijeme sistole (srčanog
stiska, kontrakcije) krvni
tlak je bitno viši nego
tijekom dijastole (razdoblje
punjenja komora krvlju iz
predkomora).
13. Krvni pritisak
• Vrijednosti krvnog
pritiska nisu stalne,
nego se mijenjaju
ovisno o tjelesnoj
aktivnosti, stupnju
psihičkog stresa,
dobu dana (ujutro
su u pravilu više
nego navečer), itd.
14. Podjela krvnog pritiska
Kategorija Sistolički Dijastolički
• Optimalan krvni tlak od 120 mm Hg / <80 mm Hg
• Normalan krvni tlak < 130 mm Hg / < 85 mm Hg
• Visoko normalan krvni tlak 130-139 / 85-89
• Stupanj 1 (blaga) hipertenzija 140-159 / 90-99
• Stupanj 2 (umjerena) hipertenzija 160-179 /100-109
• Stupanj 3 (teška) hipertenzija 180-209 /110-119
• Stupanj 4 (vrlo teška) hipertenzija 210 ili >/120 ili >
15. Simptomi koji mogu ukazivati
na povišeni krvni pritisak
• glavobolja (ponekad)
• umor
• smetenost
• promjene vida
• mučnina, povraćanje
• anksioznost
• pretjerano znojenje
• bljedilo kože, ili crvenilo lica ili drugih područja
• drhtanje mišića
• bolovi u prsnom košu
• povećana slezena
16. Pušenje
• Pušenje započinje i pospješuje proces
ateroskleroze tijekom kojeg dolazi do stvaranja
plakova u krvnim žilama.
• Plakovi su nakupine masti, veziva i kalcija koji
dovode do njihovog suženja i začepljenja.
• Rizik ateroskleroze je razmjeran broju
popušenih cigareta na dan, a nakon
prestanka pušenja znatno se smanjuje tijekom
1-2 godine, no ostaje i dalje nešto veći nego u
osoba koje nisu nikad pušile.
17. Pušenje i ateroskleroza
• Ateroskleroza kod pušača uvjetovana je direktnim
djelovanjem duhanskog dima na zid krvne žile
• Indirektno utjecajem na sastav masnoća u krvi:
1. povisuju se trigliceridi i
2. smanjuje razina dobrog kolesterola (HDL) koji je zaštitni
faktor od procesa ateroskleroze
• Pušenje povisuje razinu fibrina (faktora zgrušavanja krvi)
koji se hvata za plakove i na taj način dodatno suzuje
krvne žile.
• Pušenje povisuje krvni tlak te tako pospješuje ubrzanu
aterosklerozu.
18. Pušenje
• Već 48 sati nakon prestanka pušenja
poboljšavaju se pokazatelji vezani uz zgrušavanje
krvi, odnosno rizik nastanka ugruška. Stoga je
prekid pušenja neprijeporno jedan od najvažnijih
zaštitnih mjera u sprečavanju smrtnosti.
• Prestankom pušenja znatno se smanjuju rizici
nastanka mogućih bolesti srca i krvnih žila te se
izbjegavaju pojave infarkta i moždanog udara.
Najbolje vrijeme za prestanak pušenja je bilo
kada ste počeli pušiti, drugo najbolje vrijeme za
prestanak pušenja je danas.
19. BMI = m / h ²
Indeks tjelesne mase
(eng. Body Mass
Index - BMI) je
pokazatelj za procjenu
tjelesne težine.
Izračunava se tako da
se tjelesna masa
osobe u kilogramima
podijeli sa kvadratom
visine u metrima
20. Obim struka
• Obim struka kod muškaraca veći od 90 cm
predstavlja rizik za zdravlje. Muškarci koji
imaju struk veći od 102 cm izloženi su
visokom zdravstvenom riziku
• Obim struka veći od 80 cm
kod žena predstavlja rizik za
zdravlje. Žene čiji je struk veći od 88 cm
izložene su većem riziku.
21. Stres i srce
• Kad smo često pod stresom, lučenje
stresnih hormona adrenalina i
noradrenalina opterećuje srce.
• S vremenom mogu nastati nepravilnosti u
radu srca (lupanje srca),
bolovi u predjelu srca u miru i naporu
(angina pectoris),
a na kraju i srčani infarkt.
22. Stres i srce
• Osobe sa srčanim poremećajima pokazuju
karakteristične crte ličnosti, tzv. A-tip
ličnosti: vrlo su ambiciozne, hiperaktivne,
društvene, s jakom kontrolom emocija.
• Na poslu rade više i dulje od drugih, imaju
jako izražen osjećaj odgovornosti i
savjesnosti, nerijetko preuzimaju previše
obveza i često žrtvuju obiteljski život.
• U obitelji teže dominaciji i imaju izraženu
potrebu da ih drugi cijene, uvažavaju i
slušaju.
• U konfliktnim situacijama potiskuju
osjećaje, nastojeći biti optimistični i
smireni.
23. Povišene masnoće u krvi
• Holesterol je vrsta masnoće koja je
pristuna u svakoj živoj stanici ljudi i
životinja jer je esencijalni metabolit.
• Sudjeluje u metaboličkim procesima u
izmjeni tvari,služi za sintezu hormona kore
nadbubrežne žlijezde i spolnih hormona, te
vitamina topivih u mastima.
• Prekursor je žučnih kiselina koje služe u
probavi i apsorpciji masti.
• Neophodan je za funkcioniranje
organizma, a njegova količina ne ovisi
samo o unosu putem hrane,već se stvara i
u tijelu
24. Povišene masnoće u krvi
• Holesterol se u krvi prenosi pomoću
čestica zvanih lipoproteini.
• Postoje dva tipa tih čestica:
1. LDL(čestice niske gustoće )
2. HDL(čestice visoke gustoće)
Viša razina HDL – a u krvi upućuje na
manji rizik za nastajanje bolesti srca
i krvnih žila!
25. LDL i HDL
• LDL čestice prenose
kolesterol koji se
naziva «lošim
kolesterolom» i
odlaže se u tkiva i
stijenke krvnih žila
• HDL čestice nose
«dobri kolesterol» i
nazivaju se
«čistačima» jer
odnose suvišak
kolesterola iz tkiva
26. Preporučene vrijednosti
masnoća u krvi
• Preporučena vrijednost ukupnoga
holesterola trebala bi biti
manja od 5,0 mmol/L
• A vrijednost LDL-holesterola manja od
3,0 mmol/L.
• S HDL-holesterolom je drugačije, za
njega je bolje da je što viši i on mora biti
barem 1,0 mmol/L
27. Povišene masnoće u krvi
• Do povećane razine kolesterola u krvi
dolazi zbog nepravilne prehrane,
prekomjerne tjelesne težine i obiteljske
sklonosti.
• Povišene vrijednosti kolesterola
predstavljaju, pored pušenja, najsnažniji
čimbenik rizika za razvoj srčanožilnih
bolesti.
• Smanjenje prekomjerne tjelesne težine,
odgovarajuća prehrana i umjerena dnevna
tjelesna aktivnost su prve i najsnažnije
mjere koje se poduzimaju za smanjenje
povišene razine kolesterola u krvi.
28. Djeta pri hiperkolesterilemiji
dopušteno × nedopušteno
Obrano mlijeko,
MLIJEKO I jogurt, svježi sir,
Maslac, punomasno
mlijeko, vrhnje,
MLIJEČNI kiselo kravlje punomasni sirevi,
mlijeko, sve u tučeno slatko
PROIZVODI manjim količinama vrhnje
Masno svinjsko
MESO I Piletina i puretina meso, masna
govedina, paštete
MESNI bez kože, teletina, kobasice, pršut,
što više plave ribe
PROIZVODI žumanjak, salame
lignje, škampi
Sve vrste povrća,
Prženo povrće
POVRĆE kuhani krumpir, sve (pommes frites)
vrste mahunarki
29. dopušteno × nedopušteno
Jabuke trešnje,
Grožđice, orašasti
naranče, jagode.
VOĆE Lubenice, šljive,
plodovi, suhe
smokve i šljive
breskve, limun
Čaj, mineralna Kakao, topla
čokolada,
voda, do 2 šalice
PIĆE crne kave na dan,
koncentrirani slatki
voćni sokovi, pivo,
2 dl crnog vina žestoka pića
Crni raženi,
KRUH I polubijeli, zobene Bijeli kruh, lisnato
pahuljice i druge
PECIVO žitarice
tijesti, čips, smoki
30. dopušteno × nedopušteno
Suhi kolači bez Čokolada, kolači s
SLASTICE I masnoće, sladoled kremom od jaja ili
KOLAČI bez vrhnja u
manjim količinama
vrhnja, palačinke,
uštipci
Svi začini, sol
Majoneza, tartar
ZAČINI umjereno, male umak
količine senfa
31. Tjelesna neaktivnost
Tjelesna aktivnost od izuzetne je
važnosti u prevenciji debljine,
blage hipertenzije, šećerne bolesti,
povišene razine masnoće u krvi,
razvoja aterosklerotskih promjena na
krvnim žilama i koronarne bolesti srca.
32. Zašto reći DA 30 minutnom hodanju
1. poboljšava kondiciju cijelog tijela jačajući srce,
pluća, mišiće i zglobove,
2. hodanjem se troše prekomjerne zalihe masti
3. u mlađoj životnoj dobi doprinosi stvaranju
koštane mase, a u starijoj spriječava gubitak
koštane mase, a samim tim i spriječava razvoj
osteoporoze i njezine posljedice (prijelom
kralježaka, podlaktice i kuka, koji su česti kod
starijih osoba),
4. hodanjem u društvu prijatelja (npr.izletom u
prirodu ili toplice)poboljšavaju se socijalni
kontakti,izlučuje se endorfini,tvari koje nas čine
dobro raspoloženim i zadovoljnim.
5. uklapanje fizičke aktivnosti u svakodnevni život
donosi višestruku i dugoročnu dobrobit za
zdravlje cijelog organizma.
33. 10 koraka kako živjeti zdravije:
1. Zdrava uravnotežena prehrana, 5 obroka voća i
povrća dnevno
2. 30 min umjerene tjelesne aktivnosti svaki dan
3. Reći NE pušenju!
4. Održavanje normalne tjelesne težine
5. Poznajete li svoje brojeve? Krvni tlak, kolesterol,
šećer u krvi, ITM, OS, OB
6. Ograničeni unos alkohola
7. Okruženje bez duhanskog dima, udišimo punim
plućima čisti zrak
8. Vježbajte na radnom mjestu
9. Odaberite zdravu hranu za marendu
10.Osigurajte si vrijeme za sebe i svoju obitelj!
34. Bolesti krvi - Anemije
• Anemije mogu biti uzročnici malaksalosti, brzog
zamaranja, osjećaja brzog lupanja srca, ubrzanog
pulsa, nedostatka vazduha, nesvjestica,
glavobolji, nervozi i razdražljivosti...
• Anemije se manifestuju blijedilom i smanjenim
tonusom kože i sluzokoža, pojavom fisura u
uglovima usana, lomljivim noktima i kosi.
• Postoji vise oblika anemije, što zavisi od uzroka:
nedostatak Fe, vitamina B12, folne kiseline,
bjelančevina.
• Može biti uzrokovana naslijednim i nenaslijednim
faktorima.
35. • Ukoliko je snižen ili povišen broj
leukocita, hematolog može utvrditi
da li se radi o ozbiljnijem poremećaju
(leukemija) ili o prolaznim
promjenama broja leukocita. Ovo se
može utvrditi analizom mijelograma
(sternalna punkcija) ili PH pregledom
biopsije kosti.
36. • Poremećaji koagulacije krvi mogu biti
urođeni (Hemofilija, Von
Wilebravdova bolest) ili stečeni
(poremećaji zbog bolesti jetre,
ciroza)
• Kod poremećaja u krvnoj slici, a
posebno kod ozbiljnih bolesti krvi,
brza i precizna dijagnostika je od
velikog značaja za pravovremeno i
efikasno lečenje
