Mekušci Biologija 7
MEKUŠCI

Mekušci Biologija 7
• Obuhvata brojnu skupinu životinja;
• Tijelo im je mekano;
• Bilateralna simetrijaje tokom evolucije
poremećena;
• Površina tijela obložena je jednoslojnim
epitelom sa mnoštvom žlijezda koje luče
veliku količinu sluzi;
• Pretežno su vodene životinje, a žive i na
kopnenim vlažnim staništima;

Mekušci Biologija 7
• Tijelo se sastoji od tri dijela: glava (nepostoji kod
školjki), trup i trbuh.
• Na glavi se nalaze:oči, usni otvor i kod nekih
pipci.
• U ustima se nalazi organ za drobljenje-
RADULA.
• Trup zaprema sve unutrašnje organe, kod
puževa su uvijeni,najveći organ je jetra.
• Trbušni dio obuhvata najveći organ mišićno
stopalo (kretanje).
• Iznad stopala nalazi se kožni nabor koji pokriva
tijelo – PLAŠT.

Mekušci Biologija 7
• Plašt izlučuje materijal od kojeg se gradi ljuštura
koja štiti tijelo.
• Između plašta i tjelesnog zida nalazi se
PLAŠTENA DUPLJA – u kojoj se nalaze organi
za disanje (škrge ili pluća).
• Crijevni kanal dobro razvijen sastoji se od tri
dijela, dobro razvijen želudac, imaju analni otvor.
• Nervni sistem je gangliozan.
• Krvotok je otvorenog tipa, imaju srce i vene i
arterije koje završavaju u tjelesnoj duplji.
• Polni organi dobro razvijeni.

Mekušci Biologija 7
• Razmnožavaju se spolnim putem.
• Većina polaže jaja a ima i živorodnih vrsta.
• Razviće je direktno, a ima i onih koji se razvijaju
putem metamorfoze.
• Opisano je više od 100 000 vrsta mekušaca,
razvrstanih u 4 skupine:
• 1. HITONI – primitivna skupina (topla mora)
• 2. PUŽEVI
• 3. ŠKOLJKE
• 4. GLAVONOŠCI

Mekušci Biologija 7
MEKUŠCI
(životinje s mekanim tijelom
koje obavija plašt)
GLAVONOŠCI
PUŽEVI
ŠKOLJKAŠI

Mekušci Biologija 7
PUŽEVI
 živi na vlažnim mjestima po vrtovima,
živicama, vinogradima…
 tijelo mu se sastoji od glave, stopala
i plaštane šupljine s unutrašnjim
organima
 tijelo je obavijeno plaštem
puž vinogradnjak
 plašt izlučuje nesimetričnu vapnenu
kućicu
vapnena kućica

Mekušci Biologija 7
pokretanje
spiralni mišić
za uvlačenje
stopala u kućicu
mišićno stopalo

Mekušci Biologija 7
prehrana crijevni otvor
probavna žlijezda
Usni otvor
RADULA
usta
želudac crijevo
jednjak

Mekušci Biologija 7
disanje
mreža krvnih žilica - “pluća”

Mekušci Biologija 7
krvotok
srce
otvoreni krvotok  krv putuje kroz srce i krvne žile te se
izlijeva u šuplje prostore među organima

Mekušci Biologija 7
živčani sustav i osjetila
oči na velikim ticalima
osjetila za opip
na malim ticalima
živčani gangliji živčane vrpce

Mekušci Biologija 7
razmnožavanje
spolna žlijezda

Mekušci Biologija 7
razmnožavanje
 nakon nekoliko
 dvospolci
sedmica izlegu
 dvije jedinke se spoje se mladi
stopalima i međusobno
se oplođuju  oplođena jaja odlažu u tlo

Mekušci Biologija 7
raznolikost puževa
puž volak puž barnjak
puž golač puž vinogradski

Mekušci Biologija 7
ŠKOLJKAŠI
 većina ih živi u moru
 tijelo im prekrivaju dvije ljušture
 stopalom su zakopani u podlogu - sjedilački način života
srce
mišić
ljuštura izlazni otvor
plašt
ulazni otvor
spolna žlijezda
stopalo škrge
crijevo

Mekušci Biologija 7
raznolikost školjkaša
periska dagnja
prstac bezupka jakobova kapica

Mekušci Biologija 7
GLAVONOŠCI
 žive u moru
 mekušci s najrazvijenijim živčanim sustavom
 najrazvijeniji mozak među beskralješnjacima
 stopalo preobraženo u lijevak i krakove
probavna
žlijezda mozak
sipina kost
spolna
žlijezda
kraci
želudac
srce
škrge lijevak

Mekušci Biologija 7
raznolikost glavonožaca
hobotnica lignja
sipa

Mekušci Biologija 7
Sipa
• Sipin ugriz je otrovan te njime može i usmrtiti manje
rakove. Hrani se račićima, mekušcima i manjim ribama.
Kad se nađe u opasnosti ispušta crnilo koje joj
omogućava bijeg. Može se i zakopati u pijesak te na taj
način vreba plijen.
U tijelu ima vapnenu kost – "sipina kost" koja je krhka i
može se lako slomiti.
Boju tijela mijenja prema okolini. Pliva tako da usisava i
istiskuje vodu iz plaštane šupljine kroz lijevak. Vrlo je
brza. Mužjak je obično manji od ženke.
Razmnožava se spolno. Ženka nakon oplodnje odlaže
jaja u nakupinama na okolno morsko bilje. Nakon
mrijesta, ugiba.

Mekušci Biologija 7
Hobotnica
• Hobotnica za ulov svog plijena upotrebljava ubojito,
otrovno oružje. To su snažne čeljusti koje podsjećaju na
kljun papagaja, a pomoću kojih ona ubrizgava otrov u
tijelo morskih rakova, riba i žaba, i tako ih parališe da bi
ih kasnije na miru pojela. Ovaj otrov opasan je i za
čovjeka - mesto ujeda, po pravilu, jako otiče, čovjek
oseća vrtoglavicu i slabost.
• Ovakvo stanje može da traje od nedelju dana do mjesec
dana, a događalo se i da su ljudi umirali, ali ti su
slučajevi ipak veoma rijetki. Na svojim dugim kracima
hobotnica ima otvore - usisne pijavke pomoću kojih
hvata plijen. Kada je mnogo gladna, ne bira mnogo plijen
- jede gotovo sve čak i svoje krakove.

Mekušci Biologija 7
• Kada je u opasnosti, hobotnica gađa mastiljavom
tečnošću neprijatelja, a zatim brzo bježi u zaklon.
Takođe, hobotnica ima i sposobnost da, poput
kameleona, promeni boju svog tijela prilagođavajući je
trenutnom okruženju za tren oka, pa je hobotnicu veoma
teško uočiti kada se, pritajena uz morsko dno ili neke
stjene, od njih ni u čemu ne razlikuje.
• I pored svih ovih prilagođenosti borbi za opstanak,
hobotnica ima i svojevrsne biološke reflektore - posebne
djelove kože koji svjetle u mraku i koji joj pomažu noću,
na velikoj dubini, gdje ionako vlada vječita tama.

Mekušci Biologija 7
Lignja
• Tijelo lignje je dugo, vitko, nježno i sluzavo po površini.
Ima deset krakova od kojih je osam kraćih i dva duža.
Hrani se manjim ribama i račićima koje lovi pomoću
svojih dugih krakova. Između njih nalaze se rožnate
čeljusti. Ima upadljivo velike oči.
Čvrstoću joj daje rožnata tvorevina ispod leđnog plašta.
Može narasti do 1 m duljine i doseći 3 kg težine. Brzo se
kreće a kad se nađe u opasnosti ispušta crnilo koje joj
pomaže kod bijega.
• Zabilježena je 36 m duga lignja teška 995 kg.