1. Koštani sistem

2. • Tokom embrionalnog razvoja većina kostiju je u
formi hrskavice, osim plosnatih kostiju, koje se
razvijaju iz vezivnog tkiva.
• Hrskavično tkivo postepeno se pretvara u
koštano djelovanjem tvorbenih koštanih stanica
– osteoblasta, u središtima okoštavanja. Ta
središta okoštavanja nalaze se u srednjem dijelu
i na krajevima kostiju.
• Tokom rasta, hrskavični kolutovi (epifizne
hrskavice) postoje izmenu središnjeg dijela i
krajeva kostiju, i kad konačno okoštaju (kasni
pubertet), prestaje rast kostiju.

3. 205-6 kostiju
30% organske, 70%
anorganske tvari (Ca, P)

4. Podjela kostiju

5. • U tijelu ukupno ima preko dvije stotine
kostiju, a dijelimo ih prema obliku na duge
(npr.kosti udova), kratke (kralješci, šaka,
stopalo) i plosnate (zdjelica, lubanja,
lopatica).

6. Oblik kostiju
• Cjevaste – duge
–Kosti ruku i nogu
• •Plosnate – široke
–Lopatice, zdjelične
kosti
• •Kratke – kubične
–Kralježnica, šaka,
stopalo
• Sastav kosti
•20% vode
•25% organske tvari –
osein
–Kolagen – elastičnost i
• gipkost
•55% mineralne tvari
• –spojevi kalcija i fosfora
–čvrstoda i tvrdoća

7. Uloga koštanog sistema
– potpora tijelu,
– štit organima u tjelesnim šupljinama,
– hvatište mišićima,
– mjesto stvaranja krvnih stanica i
– biokemijski regulator koncentracije kalcija i drugih
minerala u organizmu.
•Omogućuje uspravan hod
•Štiti osjetljive unutrašnje organe
•Omogućuje pokrete

8. Koštano tkivo i koštana stanica

9. Građa kostiju
• Površina kosti, izuzev dijela pokrivenog zglobnom
hrskavicom, pokriva tanka, ali čvrsta, prokrvljena vezivna
opna, pokosnica ili periost. Glavna je funkcija ove opne
raspodjela krvnih žila i živaca na površini kosti, a štiti i
pomaže pri cijeljenju prijeloma kosti.
• Dodatnu opskrbu krvlju omogućuju arterije što, zajedno
sa živcima ulaze u kost kroz tzv. hranidbene otvore.
Ispod pokosnice je sloj zbijenog koštanog tkiva,
kompakta. Sloj kompaktne kosti omenuje spužvastu
kost, čiji su listići (lamele) poredani u smjerovima
najvećeg opterećenja.
• Na taj se način uz malu težinu kosti postiže maksimalna
otpornost na tlačna i vlačna opterećenja (princip
minimum – maksimum).
• U središtu dugih, plosnatih kostiju i kralježaka nalaze se
žuta i crvena koštana moždina, u kojoj se proizvode
krvne stanice.

10. Građa kostiju
Žuta koštana srž
Pokosnica
Kompaktno koštano tkivo
(koštana materija)
Crvena koštana srž

11. POKOSNICA
•izvana
•obavija kost
ČVRSTO KOŠTANO TKIVO
•ispod pokosnice
•čini kost čvrstom
SPUŽVASTO KOŠTANO TKIVO
•u unutrašnjosti i na krajevima kostiju
•smanjuje masu kostima uz zadržanu čvrstoću
KOŠTANA SRŽ
•ispunjava šupljine u kostima
•proizvodi krvne stanice
HRSKAVICA
•na mjestu dodira dviju kostiju
•ublažava udarce i smanjuje trenje
koštana srž
–skladište masti
–stvaranje krvnih stanica

12. koštano tkivo
(kompaktno, spužvasto)

13. Zgobovi
• Zglobovi su spojevi između kostiju, i dio su
kostura koji omogućuje pokrete. Dijelimo
ih, prema grani, u tri skupine:
• vezivni (fibrozni) zglobovi, kao npr. šavovi,
spojevi izmenu kostiju lubanje spojeni
samo vezivnim tkivom;
• hrskavični (kartilaginozni) zglobovi, kao
npr. preponska simfiza;
• pravi (sinovijalni) zglobovi

14. Pravi zglobovi
• Najčešći i najpokretljiviji.
• U ovih su zglobova zglobne plohe pokrivene zglobnom
hrskavicom, a unutar zglobne šupljine nalazi se zglobna
(sinovijalna) tekućina, koja podmazuje i hrani zglobnu
hrskavicu. Izbočena zglobna ploha čini konveksno
zglobno tijelo, a udubljena konkavno zglobno tijelo.
Zglobovi omeđuju dva lista zglobne čahure – vanjski
(fibrozni), građen od čvrstog veziva i unutrašnji
(sinovijalni) koji lučizglobnu tekućinu.
• Zglob učvršćuju sveze ili ligamenti, koji stabiliziraju zglob
i ograničavaju amplitudu pokreta. Neki ligamenti se
nalaze unutar zgloba i zglobne čahure (npr. križni
ligamenti koljena), neki su urasli u zglobnu čahuru, a
neki se nalaze izvan zgloba, odvojeni od zglobne čahure.
• Sinovijalne vrećice ili bursae često se nalaze u blizini
zgloba, a funkcija im je da spriječe trenje na mjestima
gdje tetive prelaze blizu kosti.

15. Podjela pokreta u pravim
zglobovima
• Sve pokrete u širem smislu možemo podijeliti na
kutne, kružne (cirkularne) i translacijske pokrete.
Pri opisivanju kutnih i kružnih pokreta koristimo
se pojmom ravnina i osovina pokreta.
• RAVNINA POKRETA je ravnina u kojoj se vrši
pokret, i obično pokrete u zglobovima opisujemo
u odnosu na osnovne ravnine tijela – središnju
(sagitalnu), čeonu(frontalnu) i poprečnu
(transverzalnu). OSOVINA POKRETA zamišljeni
je pravac koji prolazi sredinom zgloba, a okomit
je na ravninu u kojoj se vrši pokret.
• Stoga imamo i tri osnovne osovine pokreta:

16. • SAGITALNA (SREDIŠNJA) OSOVINA oko
koje se vrše kutni pokreti u čeonoj ravnini,
npr. ADUKCIJA ili PRIMICANJE i
ABDUKCIJA ili ODMICANJE,
• TRANSVERZALNA (POPREČNA)
OSOVINA oko koje se vrše kutni pokreti u
sagitalnoj ravnini, npr. FLEKSIJA ili
PREGIBANJE i EKSTENZIJA
iliISPRUŽANJE,
• LONGITUDINALNA (UZDUŽNA)
OSOVINA oko koje se uvijek i jedino vrše
kružni pokreti ROTACIJE ili OBRTANJA.

17. Veze među kostima
• Zglobovi

18. • Hrskavica

19. • Šavovi lobanje

20. Konstrukcija žena-muškaraca
• Konstitucija žene
–manja, lakša i nežnija
•Udio koštanog aparata u tjelesnoj težini
–žene - oko 16 %
–muškarci - oko 18 %
•specifičnost građe zdjelice i zdjeličnog pojasa
–Žene – široka i niska
–Porođajni kanal

22. Zanimljivosti
• Najmanja kost u ljudskom tijelu je stremen koja se nalazi
u uhu, duga je samo 3mm
• Ruka se sastoji od 54 kosti, uključujući zglobove
• Jedina kost koja u potpunosti naraste tijekom rođenja je
uho
• Ljudi su rođeni s 300 kostiju u svom tijelu, ali u starosti
imaju tek 206, uzrok toga je sjedinjavanje pojedinih
kostiju
• Ljudsko lice se sastoji od 15 kostiju
• Caklina je najkruća tvar u ljudskom tijelu
• Iako su kosti izvana krute i teške, iznutra su vrlo mekane
i lagane, sastoje se od 75% vode
• Kosti čine 14% ljudske težine
• Nokti na prstima rastu čak 4 puta brže od noktiju na
nogama
• Bedrena kost je jača od betona
• Bedrena kost koja je i najjača te najduža kost u tijelu, je
šuplja

23. 10 zanimljivosti o ljudskom tijelu
• Donosimo Vam 10 zanimljivijih stvari koje vjerojatno
niste znali o svome tijelu. Jeste li znali da naše srce kroz
24 sata "propumpa" oko 7.500 litara krvi i odmara se
samo između dva otkucaja ili da se i mi ljudi "linjamo"
kao i životinje? Tijekom svakog sata odbacujemo
600.000 čestica kože, što bi značilo da se za godinu
dana može skupiti oko pola kile odbačene kože. Ljudsko
tijelo svijetli u mraku? Zvuči nevjerovatno, no istinito je.
Jedno istraživanje je pokazalo da ljudsko tijelo emitira
male količine svjetlosti koje nisu vidljive ljudskom oku, ali
su svakako prisutne. Kakve još zanimljive stvari krije
naše tijelo, pročitajte u nastavku.

24. • 1. Otisak jezika
Jeste li znali da svaki čovjek ima
jedinstveni otisak jezika, baš kao i prsta?
Kao i jagodice prstiju, svaki čovjek ima
jedinstveni otisak jezika. Ova metoda se
ne koristi često zato što se rijetko može
dogoditi da neko ostavi otisak jezika, a i
baze podataka postoje za otiske prstiju, ali
ne i otiske jezika.

25. • 2. Broj kostiju u ljudskom tijelu
Jeste li znali da se rađamo sa 350 kostiju?
Naime, kada se čovjek rodi, njegovo tijelo
ima 350 kostiju, no tijekom rasta određene
kosti srastaju, te tako više kostiju postaje
jedna. Iz tog razloga odrastao čovjek
"završi" na 206 kostiju.

26. •
3. Pamćenje mirisa
Jeste li znali da je ljudski nos u
mogućnosti zapamtiti i do 50.000 mirisa?
Naravno, naš njuh nije ni približno razvijen
kao kod psa, ali je zato u stanju zapamtiti
oko 50.000 različitih mirisa.

27. • 4. Kihanje
Jeste li znali da zrak koji nastaje tijekom kihanja dostiže
brzinu od 160km/h, pa čak i više? Da, doista je tako.
Mislim da je to dovoljan razlog da ubuduće stavljate ruku
na nos i usta dok kišete.
5. Hrkanje
Jeste li znali da čovjek može oglušiti zbog vlastitog
hrkanja? Prosječno hrkanje prozvodi buku od 60
decibela, što je jednako normalnom razgovoru, no neki
ljudi mogu proizvesti i do 80 decibela i više, što je
jednako pneumatskoj bušilici za beton. Smatra se da je
buka veća od 85 decibela štetna za naš sluh, te ga može
trajno oštetiti.

28. •
6. Ujutro smo viši nego navečer
Jeste li znali da smo ujutro viši nego navečer?
Naime, naša tijela su viša ujutro zbog toga što
se tokom noći, odnosno sna, obnavlja tekućina
među diskovima kralježnice, te nas "produžuje"
dodatnih jedan centimetar.
7. Tijelo proizvodi aspirin
Jeste li znali da čovjekovo tijelo proizvodi vlastiti
aspirin? Konzumiranje voća i povrća ljudskom
tijelu može pomoći da napravi vlastiti aspirin.
Jedno je istraživanje pokazalo kako ljudsko tijelo
od kiseline iz voća i povrća proizvodi salicilnu
kiselinu, koja je ključna komponenta aspirina.

29. • 8. Dužina tankog crijeva
Jeste li znali da je tanko crijevo u prosjeku
dugo između 5 i 7 metara? Da, tanko
crijevo je u prosjeku četiri puta duže od
prosječne visine čovjeka. Dakle, da tanko
crijevo nije izuvijano u našoj utrobi, ne bi
drugačije stalo.

30. •
9. Krvotok
Jeste li znali da kada bi se sve žile u
čovjekovom tijelu spojile, dužina tog spoja bi bila
oko 60.000 kilometara? Zaista čudnovato! Kada
bi spojili sve žile i žilice u čovjekovom tijelu, taj
spoj bi iznosio nevjerojatnih 60.000 kilometara.
10. Potreba za snom
Jeste li znali da čovjek može tjednima biti bez
hrane, ali ne i bez sna? Poslije jedanaeste
neprospavane noći ćete zaspati, ali se više
nećete probuditi.