1. Anatomija, fiziologija i
higijena čovjeka

2. Antropologija
 Antropologija je disciplina koja proučava
ljudski život i kulturu, te sličnosti i razlike među
ljudima: kako ljudi žive, što rade, što misle i kako
se odnose prema okolini. Osim toga,
antropologija proučava kako se razvijala ljudska
rasa, te kako su nastajala i nestajala ljudska
društva, ali je okrenuta i sadašnjosti i budućnosti
ljudskog roda. Mogli bismo reći da se predmet
antropologije svodi na jedno pitanje: što to znači
biti čovjek?

3.  Ljudi koji se ozbiljno bave antropologijom
zovu se antropolozi.
 Riječ antropologija dolazi od grčke riječi
"antropos" što u prijevodu znači čovjek ili
onaj koji gleda prema gore. Izučava:
 odnos između prirode i kulture,
 veza između prošlosti i sadašnjosti,
 jedinstvo ljudskog roda unatoč raznolikosti
njegovih oblika.

4. .

5.  Čovjek ima dvostruku narav - prirodnu,
koja ga veže uz životinje, i kulturnu, koja
ga čini humanim. Antropologija smatra da
su priroda i kultura isprepletene u čovjeku
i definiraju ga kao kulturnu životinju.
 Ljudski se rod razvio kroz specijalizaciju
mozga, točnije, moždane kore. Moždana
kora nam omogućuje da shvaćamo,
komuniciramo i učimo. Čovjek uči kako se
treba ponašati, i to u mjeri koja je daleko
ispred svih drugih životinja, a naučeni se
sadržaj naziva kulturom.

6.  Kultura je temeljni pojam antropologije. Ona ima
mnogo definicija, ali možemo reći da kultura čini
skup ponašanja koja ljudi uče i zajednički dijele
u određenom razdoblju i prirodnom i društvenom
okolišu. S obzirom da antropologija tvrdi kako se
ljudska kultura treba uzeti kao biološka činjenica
(jer moždane radnje prevodi u društvene pojave
i između ostaloga se javlja unutar prilagodbe
okolišu), ona ne suprostavlja biologiju i kulturu,
nego ih smatra nerazdvojnim vidovima ljudske
prirode. Tako se usprotivila tradicionalnom
antropocentrizmu humanističkih znanost

9.  Antropologija kaže da se ljudska evolucija ne
razlikuje od evolucije drugih bića jer slijedi ista
prirodna pravila, ali ljudima je usadila
izvanrednu sposobnost učenja. Prenošenje
znanja iz generacije u generaciju ubrzalo je
kulturnu evoluciju koja je postala brža od
biološke.
 Ljudi se ne razlikuju samo u pogledu anatomije
i fiziologije, nego i u pogledu kulturnih navika.
Dapače, kulturno se toliko razlikuju da se više
gotovo i ne vidi duboko jedinstvo ljudskog roda.
Rasizam i etnocentrizam, koji teže izolaciji,
podižu zidove između tjelesnih i kulturnih
razlika, dok antropologija stalno iznosi dokaze
o jedinstvu svih ljudi

10. Anatomija
 Anatomija je biološka disciplina koja se
bavi strukturom i organizacijom
organizama. U užem smislu naziv se
odnosi na znanost o građi čovječjeg tijela
(anthropotomia), ali u širem smislu on
obuhvaća i znanosti o sustavu tijela
životinja (zootomia) i biljaka (pythotomia).

11.  S medicinskog stajališta, anatomija se sastoji od
preciznih znanja o formi, poziciji, veličini i
odnosu različitih struktura u zdravom tijelu
čovjeka. Grč. anatomia (rezati, secirati, otvoriti)
naziv je koji se opravdano održao još od
5. stoljeća p. n. e. jer upravo ukazuje na glavni
način istraživanja ljudskog tijela.
 Ljudsko tijelo je toliko komplicirano da samo mali
broj profesionalnih anatoma, nakon godina
strpljivog promatranja, postanu specijalisti svih
njegovih detalja. Većina ih se specijalizira samo
za posebne dijelove zadržavajući samo dobro
'radno' znanje o ostalom.

12.  . Grč. anatomia (rezati,
secirati, otvoriti) naziv
je koji se opravdano
održao još od 5. stoljeća
p. n. e. jer upravo
ukazuje na glavni
način istraživanja
ljudskog tijela.

13. Grane anatomije
 Najstarija i najbolje upoznata grana anatomije,
sustavna anatomija, istražuje pojedinačne
organske sustave, bez obzira na lokacije organa
koji mu pripadaju.
 Zadaća je topografske ili opisne anatomije
prikazati pojedine dijelove tijela kao cjelinu
(regiju) opisujući paralelno više organskih
sustava sa svim njihovim međusobnim
odnosima. Dio topografske anatomije koji služi
potrebama kirurgije naziva se kirurška
anatomija.

14.  Plastična ili površinska anatomija se bavi
vanjskim oblikom tijela i njegovim
mijenama, izostavljajući unutarnje organe.
Predmet njezine pozornosti su posebno
skeletni sustav zglobova i mišićni sustav,
njihova funkcija, izgled u pokretu i utjecaj
na opći oblik tijela.
 Komparativna anatomija uspoređuje građu
tijela različitih životinjskih vrsta u gradaciji
od najjednostavnijih do složenih oblika.
Upotpunjena paleontologijom poredbena
je anatomija rasvijetlila povijesni razvitak i
srodnost svih vrsta na Zemlji uključujući i
čovjeka.

15.  Ako je ograničena na jednu vrstu
govorimo o specijalnoj anatomiji. S
utilitarističkog stajališta je proučavanje
čovjeka najvažnije područje specijalne
anatomije.
 Šire područje od anatomije je morfologija
koja istražuje uzorke po kojima nastaju i
zakone po kojima se na potmostvo
prenose tjelesni oblici.

16. Fiziologija
 Fiziologija je jedna od temeljnih medicinskih
znanosti koja se bavi proučavanjem funkcija
zdravog organizma s naglaskom na mehanizme
koji nadziru i reguliraju životne procese, tj.
održavaju homeostazu.
 Svaki oblik života od monomolekularnog virusa
pa sve do najvećeg drveta ili do kompliciranog
ljudskog organizma ima vlastite funkcionalne
osobine. Stoga se golemo područje fiziologije
može podijeliti na fiziologiju virusa,
fiziologiju bakterija, fiziologiju stanice,
fiziologiju čovjeka i mnoga uža područja.

17.  U fiziologiji čovjeka nastojimo potanko
razjasniti različite funkcije u ljudskom
tijelu, na primjer kemijske reakcije koje se
zbivaju u stanicama, prijenos
živčanih impulsa s jednog dijela tijela na
drugi, kontrakciju mišića, razmnožavanje,
te najsitnije pojedinosti pretvaranja
svjetlosne energije u kemijsku, što
podražuje oko i omogućuje nam da vidimo
okolni svijet.

18.  Fiziologiju čovjeka možemo podijeliti na:
 Fiziologiju stanice
 Fiziologiju krvnih stanica,imuniteta i zgrušavanja
krvi
 Fiziologiju srca
 Fiziologiju cirkulacije
 Fiziologiju tjelesnih tekućina i bubrega
 Fiziologiju respiracije
 Fiziologiju letenja,putovanja u svemir i ronjenja
 Fiziologiju živčanog sistema i osjetila
 Fiziologiju probavnog trakta
 Fiziologiju metabolizma i regulacije temperature
 Fiziologiju endokrinologije i reprodukcije

21. Embriologija
 Embriologija je znanost koja se bavi
proučavanjem zametaka (embrija) i
njihovog razvoja. Dio je razvojne biologije.
 Oblikovanje i razvoj zametka naziva se
embriogeneza. To je znanstvena disciplina
unutar biologije, koja istražuje rast i razvoj
složenog animalnog organizma i to
pomoću tri osnovna procesa: rasta,
diferencijacije i morfogeneze.

23. Filogenija
 Filogenija (ili ređe filogeneza , grčki
φυλογένεση , složenica od φῦλον — koljeno,
rodbina, i γéνeσiς — nastanak) označava razvoj
živih bića (biološka evolucija) kroz istoriju zemlje
.
 Pojam nije ograničen samo na evoluciju
životinjskih stabala nego uključuje i razvoj
pojedinih taksa na svim nivoima sistematike.
Koristi ga se i za karakterizovanje evolucije
pojedinih osobitosti kroz razvojnu istoriju.

24.  Istraživanje filogeneze provodi se naročito:
 vrednovanjem morfoloških i anatomskih
osobitosti fosila,
 upoređivanjem morfoloških, anatomskih i
fizioloških osobitosti recentnih živih bića,
 upoređivanjem ortogeneze pretežno
recentnih živih bića,
 analizom DNK, posebice pojedinih
segmenata DNK i
molekularno filogenetskim metodama .

25. Higijena
 Higijena obuhvaća opće i praktične postupke
koji osiguravaju dobro zdravlje i čistoću. Ovi
postupci, koji služe sprječavanju bolesti,
njihovom širenju i poboljšavanju zdravlja,
razlikuju se jako od kulture do kulture, pa tako
nešto što je prihvatljivo u jednoj kulturi ne mora
biti prihvatljivo u drugoj.
 U medicinskom kontekstu termin "higijena"
odnosi se na održavanje zdravlja i zdravog
života. To je grana medicine koja se bavi
pravilima, općim i praktičnim postupcima za
čuvanje i poboljšanje zdravlja.

26.  Termin se pojavljuje u frazama poput
osobne higijene, kućne higijene, zubne ili
dentalne higijene, dok se higijena rada
često koristi u vezi s javnim zdravstvom.
Termin "higijena" nastao je prema imenu
Higijeje, grčke božice zdravlja, čistoće i
sanitacije. Higijena je također znanost koja
se bavi promocijom i očuvanjem zdravlja.
Higijenski postupci se razlikuju diljem
svijeta pa ono što je prihvatljivo u jednoj
kulturi ne mora biti prihvatljivo u drugoj.

28. Zdravlje
 Zdravlje je stanje dobrog tjelesnog,
psihičkog i društvenog blagostanja.
Zdravlje se najčešće upotrebljava kao
pojam odsustva od bolesti. Neki od uvjeta
zdravlja su uravnotežena prehrana,
tjelesna aktivnost i higijena.