SlideShare uma empresa Scribd logo
1 de 8
ĐERDAPSKO JEZERO
IVONA DAMLJANOVIC IV4
Đerdapsko jezero ili jezero Đerdap je veštačko
akumulaciono jezero na Dunavu u istočnoj Srbiji na
granici sa Rumunijom. Nastalo je 1972. kada su
Jugoslavija i Rumunija izgradile hidrocentralu „Đerdap
I“. Jezero leži u Đerdapskoj klisuri. Na obali jezera se
nalazi Nacionalni park Đerdap.
Jezero je dugačko preko 100 kilometara, a na najširem
mestu široko je 8 kilometara. Najveća dubina dostiže
100 metara. Površina jezera je 253 km, od čega je 163
km na srpskoj a 90 km na rumunskoj strani. Po veličini
je četvrto na Balkanu i najveće u Srbiji.
Nastanak
Đerdapsko jezero je nastalo 1972. godine kada su Rumunija i
Jugoslavija izgradile hidrocentralu Đerdap 1. Naime,
projektant Sipskog kanala Hugo Luter, je prvi predložio
pregrađivanje Dunava u Đerdapu. Pripremni radovi na
izgradnji HEPS počeli su 1964. godine i završeni su 1972.
Prvi agregati hidroelektrane pušteni su u pogon 5. avgusta
1970. godine.
Lokacija
Do Đerdapskog jezera se lako može doći iz pravca Beograda,
Pančeva, Smedereva, Požarevca, Negotina, Zaječara, kao i drugih
gradova istočne i centralne Srbije. Pored jezera vodi put
Golubac-Kladovo. Železnička pruga Beograd-Bor najviše se
približava jezeru kod Majdanpeka. Na brani hidroelektrane
Đerdap oformljen je granični prelaz ka Rumuniji, gde se odvija
značajan promet putnika.
Turizam
Đerdapsko jezero raspolaže izuzetnim prirodnim
bogatstvom i zadivljijućim predelima, kao i mnogim
kulturno-istorijskim spomenicima. Najinteresantniji
deo Đerdapskog jezera je Đerdapska klisura, čiji se
pejzaž na kratkom rastojanju menja. U Golubačkoj
klisuri dominira srednjovekovna tvrđava Golubački
Grad, koja označava početak Nacionalnog parka
Đerdap. U Ljupkovskoj kotlini jezero je dugačko 10
km, a široko 1,3 km. Nekoliko ostataka rimskoh
utvrđenja i naselje Dobra privlače pažnju turista.
Klisura Lepenski Vir poznata je po najvećoj dubini
Đerdapskog jezera (92 m), ali i po Lepenskom Viru i
rezervatu Boljetinska reka-Greben.
Donjomilanovačko deo jezera je širok 2,4 km, a
dugačak 15 km. Klisure Veliki i Mali kazan poznate
su po Trajanovoj tabli i regionalnom parku Veliki i
Mali Štrbac. Oršavska kotlina je najrasprostranjeniji
deo Đerdapskog jezera. Sipska klisura je središte
omladinskog turizma na Đerdapskom jezeru. Za
intenzivniji razvoj turizma na Đerdapskom jezeru,
pored poboljšanja čistoće vode i razvoja vodenog
putničkog i turističkog sapbraćaja, potrebno je bolje
i više valirizovati ogromno bogatstvo istorijski
Đerdapsko jezero, Ivona Damljanović
Đerdapsko jezero, Ivona Damljanović

Mais conteúdo relacionado

Mais procurados

Biljni i zivotinjski svet Srbije
Biljni i zivotinjski svet SrbijeBiljni i zivotinjski svet Srbije
Biljni i zivotinjski svet Srbije
Jelena Mandic
 
Teska industrija
Teska industrijaTeska industrija
Teska industrija
darko01
 
6. razred srbi u poznom srednjem veku
6. razred srbi u poznom srednjem veku6. razred srbi u poznom srednjem veku
6. razred srbi u poznom srednjem veku
Pedja Vajagic
 
Jezera evrope
Jezera evrope Jezera evrope
Jezera evrope
lucidobg
 
дунавска равнина
дунавска равнинадунавска равнина
дунавска равнина
Aneliya Shopova
 

Mais procurados (20)

Сточарство, лов и риболов
Сточарство, лов и риболовСточарство, лов и риболов
Сточарство, лов и риболов
 
Biljni i zivotinjski svet Srbije
Biljni i zivotinjski svet SrbijeBiljni i zivotinjski svet Srbije
Biljni i zivotinjski svet Srbije
 
GS-108-111.str.-Podela naselja
GS-108-111.str.-Podela naseljaGS-108-111.str.-Podela naselja
GS-108-111.str.-Podela naselja
 
Saobracaj prezentacija
Saobracaj prezentacijaSaobracaj prezentacija
Saobracaj prezentacija
 
Cechy
CechyCechy
Cechy
 
Laka industrija srbije
Laka industrija srbijeLaka industrija srbije
Laka industrija srbije
 
Teska industrija
Teska industrijaTeska industrija
Teska industrija
 
6. razred srbi u poznom srednjem veku
6. razred srbi u poznom srednjem veku6. razred srbi u poznom srednjem veku
6. razred srbi u poznom srednjem veku
 
Magnetno polje zemlje
Magnetno polje zemljeMagnetno polje zemlje
Magnetno polje zemlje
 
Трговина
ТрговинаТрговина
Трговина
 
Magnetizam
MagnetizamMagnetizam
Magnetizam
 
Панонска низија
Панонска низијаПанонска низија
Панонска низија
 
Jezera evrope
Jezera evrope Jezera evrope
Jezera evrope
 
Становништво Србије
Становништво СрбијеСтановништво Србије
Становништво Србије
 
Postanak planina
Postanak planinaPostanak planina
Postanak planina
 
Industrija pojam i podela
Industrija  pojam i podelaIndustrija  pojam i podela
Industrija pojam i podela
 
Delatnosti ljudi
Delatnosti ljudi Delatnosti ljudi
Delatnosti ljudi
 
дунавска равнина
дунавска равнинадунавска равнина
дунавска равнина
 
Privreda
PrivredaPrivreda
Privreda
 
Eolski reljef
Eolski reljefEolski reljef
Eolski reljef
 

Destaque

Zdruzivanje cinilaca, mnozenje zbira i razlike
Zdruzivanje cinilaca, mnozenje zbira i razlikeZdruzivanje cinilaca, mnozenje zbira i razlike
Zdruzivanje cinilaca, mnozenje zbira i razlike
Milica Vasiljevic
 
Velika Morava, Jakov Martinović
Velika  Morava, Jakov MartinovićVelika  Morava, Jakov Martinović
Velika Morava, Jakov Martinović
dvucen
 
Ludoško jezero, Grigorije Ostojić
Ludoško jezero, Grigorije OstojićLudoško jezero, Grigorije Ostojić
Ludoško jezero, Grigorije Ostojić
dvucen
 
Banja Rusanda, Filip Miljković
Banja Rusanda, Filip MiljkovićBanja Rusanda, Filip Miljković
Banja Rusanda, Filip Miljković
dvucen
 

Destaque (18)

Reka Tisa, Petra Dilparić
Reka Tisa, Petra DilparićReka Tisa, Petra Dilparić
Reka Tisa, Petra Dilparić
 
Zdruzivanje cinilaca, mnozenje zbira i razlike
Zdruzivanje cinilaca, mnozenje zbira i razlikeZdruzivanje cinilaca, mnozenje zbira i razlike
Zdruzivanje cinilaca, mnozenje zbira i razlike
 
Sokobanja, Sara Ostojić
Sokobanja,   Sara OstojićSokobanja,   Sara Ostojić
Sokobanja, Sara Ostojić
 
Velika Morava, Jakov Martinović
Velika  Morava, Jakov MartinovićVelika  Morava, Jakov Martinović
Velika Morava, Jakov Martinović
 
Ludoško jezero, Grigorije Ostojić
Ludoško jezero, Grigorije OstojićLudoško jezero, Grigorije Ostojić
Ludoško jezero, Grigorije Ostojić
 
Begej, Marija Sofranić
Begej, Marija SofranićBegej, Marija Sofranić
Begej, Marija Sofranić
 
Banja Vrujci, Luka Janković
Banja Vrujci, Luka JankovićBanja Vrujci, Luka Janković
Banja Vrujci, Luka Janković
 
Banja Rusanda, Filip Miljković
Banja Rusanda, Filip MiljkovićBanja Rusanda, Filip Miljković
Banja Rusanda, Filip Miljković
 
Drina, Isidora Jovanović
Drina, Isidora JovanovićDrina, Isidora Jovanović
Drina, Isidora Jovanović
 
Južna Morava, Mia Pavlov
Južna Morava, Mia PavlovJužna Morava, Mia Pavlov
Južna Morava, Mia Pavlov
 
Niska banja, Jana Bugarski
Niska banja, Jana BugarskiNiska banja, Jana Bugarski
Niska banja, Jana Bugarski
 
Bukovicka banja, Rastko Vitas
Bukovicka banja, Rastko VitasBukovicka banja, Rastko Vitas
Bukovicka banja, Rastko Vitas
 
Dunav, Andrea Dodik
Dunav, Andrea DodikDunav, Andrea Dodik
Dunav, Andrea Dodik
 
Zvornicko jezero, Iva Bajin
Zvornicko jezero, Iva BajinZvornicko jezero, Iva Bajin
Zvornicko jezero, Iva Bajin
 
Srpski jezik - Gramatika
Srpski jezik - GramatikaSrpski jezik - Gramatika
Srpski jezik - Gramatika
 
Godišnja doba-učitelj Toplica
Godišnja doba-učitelj ToplicaGodišnja doba-učitelj Toplica
Godišnja doba-učitelj Toplica
 
Predlog kontrolnih l ogos
Predlog kontrolnih l ogosPredlog kontrolnih l ogos
Predlog kontrolnih l ogos
 
Kontrolne vezbe sa_resenjima
Kontrolne vezbe sa_resenjimaKontrolne vezbe sa_resenjima
Kontrolne vezbe sa_resenjima
 

Mais de dvucen

Чардак ни на небу ни на земљи
Чардак ни на небу ни на земљиЧардак ни на небу ни на земљи
Чардак ни на небу ни на земљи
dvucen
 
Uranijum, Luka Janković
Uranijum, Luka JankovićUranijum, Luka Janković
Uranijum, Luka Janković
dvucen
 
Nafta,Andrea Dodik
Nafta,Andrea DodikNafta,Andrea Dodik
Nafta,Andrea Dodik
dvucen
 

Mais de dvucen (20)

Magnetska privlacnost
Magnetska privlacnostMagnetska privlacnost
Magnetska privlacnost
 
Женидба врапца Подунавца
Женидба врапца ПодунавцаЖенидба врапца Подунавца
Женидба врапца Подунавца
 
Чардак ни на небу ни на земљи
Чардак ни на небу ни на земљиЧардак ни на небу ни на земљи
Чардак ни на небу ни на земљи
 
Материјали
МатеријалиМатеријали
Материјали
 
Раван, права
Раван, праваРаван, права
Раван, права
 
Шта смо до сада научили из геометрије
Шта смо до сада научили из геометријеШта смо до сада научили из геометрије
Шта смо до сада научили из геометрије
 
Речи које се исто пишу,а различито значе
Речи које се исто пишу,а различито значеРечи које се исто пишу,а различито значе
Речи које се исто пишу,а различито значе
 
L jubivoje Ršumović
L jubivoje RšumovićL jubivoje Ršumović
L jubivoje Ršumović
 
Uranijum, Luka Janković
Uranijum, Luka JankovićUranijum, Luka Janković
Uranijum, Luka Janković
 
Snaga vetra, Isidora Jovanovic
Snaga vetra, Isidora JovanovicSnaga vetra, Isidora Jovanovic
Snaga vetra, Isidora Jovanovic
 
Nafta,Andrea Dodik
Nafta,Andrea DodikNafta,Andrea Dodik
Nafta,Andrea Dodik
 
So, Mia Pavlov
So, Mia PavlovSo, Mia Pavlov
So, Mia Pavlov
 
Zvuk, Petra Dilparić
Zvuk, Petra DilparićZvuk, Petra Dilparić
Zvuk, Petra Dilparić
 
Nekada moraš stati, Jana Bugarski
 Nekada moraš stati, Jana Bugarski Nekada moraš stati, Jana Bugarski
Nekada moraš stati, Jana Bugarski
 
Кretanje,Katarina Despotović
Кretanje,Katarina DespotovićКretanje,Katarina Despotović
Кretanje,Katarina Despotović
 
Василије Бројчин, Нуклеарна енергија
Василије Бројчин, Нуклеарна енергијаВасилије Бројчин, Нуклеарна енергија
Василије Бројчин, Нуклеарна енергија
 
Григорије Остојић, Природна богатства и природне сировине
Григорије Остојић, Природна богатства и природне сировинеГригорије Остојић, Природна богатства и природне сировине
Григорије Остојић, Природна богатства и природне сировине
 
Бројеви
БројевиБројеви
Бројеви
 
Свети Сава
Свети СаваСвети Сава
Свети Сава
 
Suri orao, Iva Bajin
Suri orao, Iva BajinSuri orao, Iva Bajin
Suri orao, Iva Bajin
 

Đerdapsko jezero, Ivona Damljanović

  • 2. Đerdapsko jezero ili jezero Đerdap je veštačko akumulaciono jezero na Dunavu u istočnoj Srbiji na granici sa Rumunijom. Nastalo je 1972. kada su Jugoslavija i Rumunija izgradile hidrocentralu „Đerdap I“. Jezero leži u Đerdapskoj klisuri. Na obali jezera se nalazi Nacionalni park Đerdap. Jezero je dugačko preko 100 kilometara, a na najširem mestu široko je 8 kilometara. Najveća dubina dostiže 100 metara. Površina jezera je 253 km, od čega je 163 km na srpskoj a 90 km na rumunskoj strani. Po veličini je četvrto na Balkanu i najveće u Srbiji.
  • 3.
  • 4. Nastanak Đerdapsko jezero je nastalo 1972. godine kada su Rumunija i Jugoslavija izgradile hidrocentralu Đerdap 1. Naime, projektant Sipskog kanala Hugo Luter, je prvi predložio pregrađivanje Dunava u Đerdapu. Pripremni radovi na izgradnji HEPS počeli su 1964. godine i završeni su 1972. Prvi agregati hidroelektrane pušteni su u pogon 5. avgusta 1970. godine.
  • 5. Lokacija Do Đerdapskog jezera se lako može doći iz pravca Beograda, Pančeva, Smedereva, Požarevca, Negotina, Zaječara, kao i drugih gradova istočne i centralne Srbije. Pored jezera vodi put Golubac-Kladovo. Železnička pruga Beograd-Bor najviše se približava jezeru kod Majdanpeka. Na brani hidroelektrane Đerdap oformljen je granični prelaz ka Rumuniji, gde se odvija značajan promet putnika.
  • 6. Turizam Đerdapsko jezero raspolaže izuzetnim prirodnim bogatstvom i zadivljijućim predelima, kao i mnogim kulturno-istorijskim spomenicima. Najinteresantniji deo Đerdapskog jezera je Đerdapska klisura, čiji se pejzaž na kratkom rastojanju menja. U Golubačkoj klisuri dominira srednjovekovna tvrđava Golubački Grad, koja označava početak Nacionalnog parka Đerdap. U Ljupkovskoj kotlini jezero je dugačko 10 km, a široko 1,3 km. Nekoliko ostataka rimskoh utvrđenja i naselje Dobra privlače pažnju turista. Klisura Lepenski Vir poznata je po najvećoj dubini Đerdapskog jezera (92 m), ali i po Lepenskom Viru i rezervatu Boljetinska reka-Greben. Donjomilanovačko deo jezera je širok 2,4 km, a dugačak 15 km. Klisure Veliki i Mali kazan poznate su po Trajanovoj tabli i regionalnom parku Veliki i Mali Štrbac. Oršavska kotlina je najrasprostranjeniji deo Đerdapskog jezera. Sipska klisura je središte omladinskog turizma na Đerdapskom jezeru. Za intenzivniji razvoj turizma na Đerdapskom jezeru, pored poboljšanja čistoće vode i razvoja vodenog putničkog i turističkog sapbraćaja, potrebno je bolje i više valirizovati ogromno bogatstvo istorijski