1. PREVENCIJA PRANJA NOVCA
I FINANCIRANJA TERORIZMA
REVIZORI KAO ALTERNATIVNI SEGMENT
PREVENCIJE PRANJA NOVCA
ULOGA STRATEGIJSKIH ANALIZA U
PREVENCIJI PRANJA NOVCA
Forenzička revizija
Beograd, 10. i 11. prosinca
2015.
Doc. dr. sc. Sonja Cindori
2. NOVAC – PRANJE NOVCA
zamisao da neki predmet ima određenu
vrijednost i prihvaćen je u razmjeni
novac stečen kaznenim djelom i sva
imovina koja iz njega proizlazi
VEZA: pranje novca & prethodna kriminalna
aktivnost
zametanje traga njegove prave
prirode (izvora)
3. PRANJE NOVCA
Pranje novca obuhvaća:
a) aktivnosti financijskog i nefinancijskog
tipa
b) prikrivanje pravog izvora sredstava
= imovine, imovinske koristi ili
vrijednosti
c) cilj: ozakonjenje sredstava
Način?
Metodologije i faze pranja novca
4. FAZE I METODOLOGIJA
1. faza – FAZA POLAGANJA
2. faza – FAZA OPLEMENJIVANJA
3. faza – FAZA INTEGRACIJE
poslovanje s off shore zonama i
nekooperativnim jurisdikcijama
ulaganje nezakonitih sredstava iz
inozemstva u nekretnine u Republiku
Hrvatsku
5. EU STANDARDI
1. Konvencija Ujedinjenih naroda protiv
nezakonitog prometa opojnih droga i
psihotropnih tvari
2. Konvencija 141. Vijeća Europe o pranju,
traganju, privremenom oduzimanju i
oduzimanju prihoda stečenoga
kaznenim djelom
3. Konvencija Vijeća Europe o pranju,
traganju, privremenom oduzimanju i
oduzimanju prihoda stečenog kaznenim
djelom i o financiranju terorizma
6. EU STANDARDI
Preporuke FATF-a
EU Direktive o sprječavanju korištenja
financijskog sustava u svrhu pranja
novca i financiranja terorizma
2005/60/EZ Treća direktiva
2015/849 Četvrta direktiva
7. KRIMINALIZACIJA PRANJA
NOVCA
KAZNENI ZAKON
◦ čl. 279. “prikrivanje protuzakonito dobivenog novca” (1997.)
◦ čl. 265. “pranje novca” (2008.)
ZAKON O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I
FINANCIRANJU TERORIZMA (2008.)
◦ samo u okviru temeljnih pojmova
preventivnog karaktera
- mjere za kontrolu novčanih tokova
represivnog karaktera
- kriminalizira svjesno prikrivanje nezakonitog podrijetla
imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom
(ulaganjem, preuzimanjem, pretvaranjem, prenošenjem ili
zamjenom)
8. USKLAĐENJE S MEĐUNARODNIM
STANDARDIMA
Prvi ZSPN i Pravilnik
◦ usklađeni s mjerama Prve direktive i 40
Preporuka FATF
Izmjene i dopune ZSPN + novi Pravilnik
◦ usklađeni s mjerama Druge direktive i
40+8 Preporuka FATF
Novi ZSPNFT i Pravilnici
◦ usklađeni s mjerama Treće direktive i
40 (+9) Preporuka FATF
9. PREVENCIJA
Zakon o pranju novca i financiranju
terorizma (ZSPNFT)
Ured za sprječavanje pranja novca
interakcija subjekata
tijela kaznenog progona
nadzorna tijela
subjekti prevencije - revizori
10. “RULE BASED” SUSTAV
definicija pranja novca u okviru djelovanja Ureda
preuzak krug obveznika
◦ obveznici s podružnicama u inozemstvu ili u
većinskom vlasništvu financijske institucije u
inozemstvu
◦ pr. i fizičke osobe koje se bave organiziranjem i
provođenjem javnih dražbi
◦ samostalne profesije i struke
identifikacija i verifikacija stranke, stvarnih
vlasnika i sl.
razdvajanje praga za identifikaciju i
obavješćivanje (iznosio je 105.000 kn, a podignut
je za obavješćivanje na 200.000 kn)
napad na SAD 11.9.2001. – financiranje
terorizma
11. “RISK BASED” PRISTUP
jasno definiranje i zasebna kategorizacija sprječavanja
PN/FT
procjena rizika - osnova preventivnog sustava
korelacija analitičko-obavještajnog rada Ureda sa
krucijalnom ulogom sumnjivih transakcija
jedinstvena lista obveznika
povratno izvješćivanje obveznika („beedback“)
zaštitu dostave informacija u dobroj vjeri
međuinstitucionalna i međunarodna suradnja Ureda
zaštita i čuvanje podataka
obveza vođenja evidencije i statistike
definiranje nadležnosti nadzornih tijela po sektorima
propisivanje učinkovitih, proporcionalnih i preventivnih
kazni
12. “RISK BASED” PRISTUP
svaki povećani rizik od pranja novca
zahtjeva povećanu pažnju svih
nadležnih institucija
rule based # risk based approach
◦ procjena rizika
◦ kategorizacija rizika
◦ konkretizacija rizika u obliku sumnjivih
transakcija
13. “RISK BASED” PRISTUP
Primjena principa procjene rizika
◦ rizik da će stranka zlouporabiti financijski
sustav
◦ neki poslovni odnos, transakcija ili proizvod
biti posredno ili neposredno upotrijebljeni za
PN/FT
◦ obveznik i nadzorno tijelo prilikom analize i
procjene rizika dužni su voditi računa o
obvezniku
veličina i ustrojstvo, specifičnost poslovanja, opseg
i vrsta poslovanja, vrsta stranaka s kojima posluje i
proizvoda koje nudi
dubinska analiza stranke
14. DUBINSKA ANALIZA STRANKE
utvrđivanje i provjera identiteta stranke na
osnovi dokumenata, podataka ili informacija
dobivenih iz vjerodostojnog, pouzdanog i
neovisnog izvora
utvrđivanje i provjera identiteta stvarnog
vlasnika
prikupljanje podataka o svrsi i predviđenoj
prirodi
poslovnog odnosa ili transakcija
stalnom praćenju poslovnog odnosa
◦ u prilog saznanju obveznika o stranci, vrsti posla i
15. DUBINSKA ANALIZA STRANKE
prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa
pri svakoj transakciji u vrijednosti od 105.000
kuna i više
◦ jednokratna ili povezana
u slučaju sumnje u vjerodostojnost i istinitost
dobivenih podataka o stranci ili stvarnom
vlasniku
◦ verifikacija
uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom
postoje razlozi za sumnju na PN/FT
◦ bez obzira na vrijednost transakcije
16. DUBINSKA ANALIZA STRANKE
Pojednostavljena dubinska analiza
prikupljanje osnovnih identifikacijskih
podataka o stranci i transakciji
◦ prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa i
izvršavanju transakcije
obveznik ih prikuplja uvidom u izvornike ili
ovjerene preslike izvoda iz sudskog ili
drugoga javnog registra
◦ dostavljenim od stranke ili neposrednim uvidom
◦ nedostupne podatke prikuplja temeljem pisane
izjave zakonskog zastupnika stranke
17. SPECIFIČNOST REVIZORA
Pojednostavljena dubinska analiza
stranke
◦ pri uspostavljanju poslovnog odnosa sa
strankom koja podliježe obveznoj reviziji
godišnjih računovodstvenih izvješća
osim ako u vezi sa strankom ili okolnostima
revizije postoje razlozi za sumnju na PN/FT
Obavješćivanje
razlozi za sumnju na PN/FT
zatražen savjet
18. IZUZETAK
podaci od/o stranci u tijeku
utvrđivanja pravnog položaja stranke
ili zastupanja stranke u vezi sa
sudskim postupkom
◦ uključuje savjetovanja za predlaganje ili
izbjegavanje sudskih postupaka
bez obzira na to jesu li podaci
dobiveni ili prikupljeni prije, u tijeku ili
nakon završenih sudskih postupaka
19. Prijave sumnjivih transakcija revizora 2011-2013.
DRŽAVE 2011 2012 2013
Sumnjive
transakcije u
2013. UKUPNO
Crna Gora 0 0 0 112
Francuska 57 54 72 27.477
Hrvatska 0 0 0 764
Njemačka 1 3 1 19.095
Poljska 15** 4** 10** 2.399
Slovenija 1* 0 2* 600
Srbija 0 2 5 634
Mađarska 2 2 0 12.855
Izvor: Izvješća financijsko-obavještajnih jedinica navedenih država, izrada autora
* revizori i računovođe
** porezni savjetnici, revizori, računovođe
20. UČESTALOST PRIJAVA
mali broj prijavljenih sumnjivih transakcija
2014.
dvije prijave sumnjivih transakcija za pranje
novca
prijava za financiranje terorizma nema
bankarski sektor - 606 sumnjivih transakcija
◦ atraktivnost financijskog sektora
Sumnjive transakcije i visokorizični subjekti
revizori - usmjereni na revidiranje velikih i
srednjih trgovačkih društava i drugih poslovnih
subjekata
◦ subjekti niskog rizika
◦ transakcije koje nisu inicijalno sumnjive
21. SPECIFIKUM POSLOVANJA
Fokus rada revizora
usmjeren na poslovne subjekte niskog
rizika
provjera računovodstvene ispravnosti
poslovnih događaja
rizičnosti subjekata
provjera porezno-pravnog aspekta
poslovanja prilikom revizije
22. ANKETA
sveprisutni problem nedostatne edukacije
poznavanje materije
◦ pojmovi ispitanicima poznati iz bliskih, stručnih
materija
◦ osnove problematike prevencije pranja novca
poznaju znatno slabije
◦ najveći broj negativnih odgovora
pitanje razlikovanja predikatnog kaznenog djela i
kaznenog djela pranja novca
nužnost provođenja edukacije ovlaštenih
revizora
◦ spoznaja krucijalnih elemenata pojma
◦ metodologije
◦ prevencije pranja novca
23. URED
tri aktivnosti: zaprimanje, analiziranje i
prosljeđivanje podataka
visoki stupanj povjerljivosti i tajnosti
◦ između tijela nadležnih za suzbijanje pranja
novca i financijskih institucija
okosnica rada Ureda - analitička obrada
podataka o gotovinskim, povezanim i
sumnjivim transakcijama
potpora tehnologije-informacijski sustav
24. OPSEG DJELOVANJA UREDA
analitička obrada
razmjena podataka
međuinstitucionalna i međunarodna suradnja
nadzor obveznika
predlaganje ciljanog inspekcijskog nadzora
izrada podzakonskih akata
suradnja s obveznicima - izrada liste
indikatora, edukacija djelatnika i sl.
statistička analiza
upoznavanje javnosti s pojavnim oblicima
pranja novca i financiranja terorizma i sl.
25. URED
1. korak: početak analitičke obrade
usko vezan za transakcije ili osobe za koje
Uredu obveznik ili nadležno tijelo „dostavi
obrazložene razloge za sumnju na PN/FT”
i na obrazloženi pisani prijedlog DORH, MUP-
Ravnateljstva policije, nadzornih službi
Ministarstva financija, HANFA-e, HNB, SOE,
Ministarstva vanjskih poslova i europskih
integracija, Ministarstva pravosuđa, sudova,
burza, Središnje depozitarne agencije i
Hrvatskog fonda za privatizaciju
26. URED
2. korak: zahtjev za dostavom dodatnih
obavijesti
◦ o prijavljenoj gotovinskoj ili sumnjivoj
transakciji
a može tražiti i podatke o:
◦ o stanju sredstava i dr. imovine stranke kod
obveznika,
◦ o prometu sredstvima i imovinom stranke
◦ o svim sklopljenima poslovnim odnosima stranke
◦ o svim podacima i informacijama koje je obveznik
prikupio ili ih vodi
obvezno dostavljanje svih podataka o strankama
i transakcijama s kojima obveznik raspolaže
27. URED
3. Korak: alternativno
stalno praćenje financijskog poslovanja
stranke
◦ stranka u vezi s kojom postoje razlozi za sumnju
na PN/FT ili druge osobe koja joj pomaže ili
sudjeluje u njenim transakcijama ili poslovima
◦ dostava podataka prije izvršenja trans. ili idući
dan
zaustavljanje izvršenja transakcije
◦ zbog poduzimanja hitnih radnji radi provjere
podataka o sumnjivoj transakciji ili osobi
◦ najviše na 72 sata (nakon toga samo rješenjem
suda)
◦ nalog se daje u pisanom obliku, izuzetno usmeno
28. URED
4. korak: OST
razlozi za sumnju na PN/FT u zemlji ili
inozemstvu - Ured obavješćuje
nadležna državna tijela ili strani FIU
Ured ne navodi podatke o djelatniku
obveznika koji mu je informacije
dostavio
OSIM ako postoje razlozi za sumnju
da je obveznik ili njegov djelatnik
počinio kazneno djelo PN/FT
29. URED
5. Korak: povratna informacija
“feedback”
sadrži analizu zaprimljenih podataka o
transakcijama i osobama
◦ dostava u obliku obavijesti
dostava podataka o odluci ili rezultatu
određenog slučaja, ako je slučaj nakon
obavijesti o transakciji zatvoren ili dovršen, a
podatak o tome dostupan
dostava statističkih podataka o zaprimljenim
obavijestima o transakcijama i rezultatima
30. URED
Međunarodna suradnja
suradnja između Ureda i stranih FIU
◦ razmjena relevantnih podataka, informacija i
dokumentacije u svrhu sprječavanja PN/FT na
zamolbu Ureda stranoj FIU, na zamolbu strane
FIU Uredu te na vlastitu inicijativu (spontano)
stranoj FIU
◦ prethodno jamstvo (stranog FIU) zaštite osobnih
podataka,
osobni podaci će se koristiti samo za namjene određene
ZSPNFT
◦ Memorandumi o razumijevanju
obuhvaćajući razmjenu podataka, informacija i
dokumentacije
31. UTVRĐIVANJA RIZIKA
prevencija PN/FT na nacionalnoj razini
analiza sumnjivih i gotovinskih transakcija
prijenos gotovine preko državne granice
analiza slučajeva sa sumnjom na PN/FT
proslijeđenih na daljnje postupanje nadležnim
državnim tijelima
temeljem strategijskih analiza izrađuju se
pisana izvješća koja ukazuju na uočene
recentne modalitete i tehnike PN/FT
Rezultat
◦ zaključci i preporuke o načinima prevencije
PN/FT
32. CILJEVI UTVRĐIVANJA RIZIKA
pružanje ulaznih podataka - inputa za
poboljšanja sustava sprječavanja PN/FT
pomoć nadležnim tijelima u određivanju
prioriteta i raspodjeli sredstava za PN/FT
uvrštavanje procjene rizika nadležnog tijela
i obveznika
korištenje rezultata u nadzorima
33. CILJ STRATEŠKIH ANALIZA
izrada izvješća - proizvoda
ključni sudionici dobivaju detaljniji uvid
u pojavne oblike PN/FT
Cilj
stvaranje što učinkovitijeg sustava
34. KORISNICI
unutarnji i vanjski korisnici
1. unutarnji korisnik
◦ Ured za sprječavanje pranja novca
2. vanjski korisnici
◦ obveznici, nadzorna tijela i tijela
progona
kao ključni korisnici
◦ Vlada RH kojoj Ured podnosi godišnje
izvješće o svojem radu
◦ opća društvena javnost (domaća i
inozemna)
35. IZVJEŠĆA
Godišnje izvješće o gotovinskim
transakcijama
Godišnje izvješće o sumnjivim
transakcijama
Povratna informacija
Izvješće o tipologijama
36. Godišnje izvješće o gotovinskim
transakcijama
podrazumijeva gotovinske transakcije
◦ u odnosu na pojedinačne grupe obveznika
banke, mjenjači, kreditne unije
◦ u odnosu na način provođenja
uplata, isplata, mjenjački poslovi, drugo
◦ usporednim prikazom ukupnog broja
gotovinskih transakcija u određenom
vremenskom razdoblju
korisnik izvješća
◦ Ured
◦ po potrebi i drugi dionici
obveznici, nadzorna tijela, tijela progona
37. Godišnje izvješće o sumnjivim
transakcijama
daje pregled sumnjivih transakcija
◦ prema grupama obveznika
transakcija se odnosi na PN/FT
◦ transakcija je obavljena/nije obavljena
◦ transakcija je gotovinska/nije gotovinska
◦ transakcije s obzirom na način provođenja
◦ transakcije s obzirom na korištenje indikatora
identificiraju se trendovi obavješćivanja o
sumnjivim transakcijama
korisnik ovog izvješća je Ured, ali i drugi
dionici
◦ zakonski obveznici, nadzorna tijela, tijela
progona
38. Povratna informacija
pregled ukupnog broja Obavijesti o sumnjivim transakcijama
zaprimljenih od obveznika
specificira se u odnosu na:
◦ obavijesti koje su inicirale otvaranje novog predmeta
◦ obavijesti koje su analitički procesuirane u okviru već postojećeg
analitičkog predmeta
◦ obavijesti koje su predmet tzv. predanalitičke obrade
pruža informacije o rezultatima postupanja Ureda po
zaprimljenim sumnjivim transakcijama obveznika
pruža informacije
◦ o broju obavijesti obveznika koji je rezultirao s Obavijesti koju je
Ured proslijedio nadležnim državnim tijelima na daljnje
postupanje
◦ informaciju o broju obavijesti obveznika koje nisu rezultirale s
takvom obavijesti
Korisnici
◦ svi obveznici koji su Ured obavijestili o sumnjivoj transakciji
39. Izvješće o tipologijama pranja
novca
prikaz tipologija iz tuzemne i inozemne
prakse
prikaz slučajeva pranja novca
Korisnici navedenog izvješća
◦ Ured, zakonski obveznici, nadzorna tijela,
tijela progona i opća društvena javnost
(domaća i inozemna)
40. INFORMACIJSKI SUSTAV
neizostavna platforma za izradu proizvoda
strategijskih analiza
polazište - podaci prikupljeni od obveznika putem
obrazaca za obavješćivanje o:
◦ gotovinskim i sumnjivim transakcijama
◦ transakcijama prijenosa gotovine preko državne
granice
cilj - podaci o slučajevima sa sumnjom na PN/FT
koje Ured prosljeđuje na daljnje postupanje
nadležnim državnim tijelima
Ključna uloga
◦ osigurati zadovoljavajuću kvaliteta prikupljenih
podataka
◦ o tome ovisi učinkovitost proizvoda strategijskih
analiza
41. OSIGURANJE KVALITETE
ostvarenje uloge strategijskih analiza
stvaranje učinkovitosti sustava
sprječavanja i otkrivanja PN/FT
kvaliteta obavijesti o transakcijama od
obveznika
kvaliteta analitičke obrade zaprimljenih
transakcija koju provodi Ured
kvaliteta obavijesti o transakcijama sa sumnjom
na PN/FT koju Ured prosljeđuje nadležnim
državnim tijelima
odgovarajuća kvaliteta pravosudne prakse koja
će rezultirati većim brojem pravomoćnih
presuda
42. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
rezultat analize sumnjivih, gotovinskih transakcija, transakcija
prijenosa gotovine preko državne i analize slučajeva sa sumnjom na
PN/FT
izrada pisanih izvješća - uočeni recentni modaliteti i tehnike
proizvod: zaključci i preporuke o načinima prevencije PN/FT
Krajnji cilj
stvaranje što učinkovitijeg sustava sprječavanja PN/FT
uzroci nedovoljne učinkovitosti
◦ nedovoljno razvijena organizacijska struktura i kadrovska ekipiranost,
nedovoljna informatička podrška i učinkovitost proizvoda strategijskih analiza
Preduvjet
organizacijska struktura, kadrovska ekipiranost
učinkovita alokacija ljudskih resursa
◦ donošenje procedura određuje jasne zadatke u izradi proizvoda strategijskih
analiza
◦ utvrđuju se prioriteti i vremenski rokovi
◦ stvaraju se preduvjeti za kontinuiranu izradu i distribuciju proizvoda korisnicima
◦ preduvjeti i za mjerljivost ostvarenih rezultata
značaj informatičke podrške
43. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
problematičnost upućenosti u problematiku PN/FT i
njegovu prevenciju
◦ u trenutku primjene složene legislative i u profilu klijenata
poslovanje revizora se ne odnosi na sektor gdje je
pranje novca najintenzivnije
ALI površno poznavanje problematike PN/FT može
dovesti do propusta u prepoznavanju sumnjivih
transakcija i potencijalne štete revidiranom poslovnom
subjektu - kanalu za pranje novca
stručno osposobljavanje revizora
podizanje svijesti o:
◦ predmetnoj materiji
◦ utjecaju na nacionalni doseg provođenja preventivnih
mjera u okviru nefinancijskog sektora