Virus iha mundu médiku nu’udar baktéria ida ne’ebé hamate ema nia moris. Virus la’ós ona liafuan foun ba Timor Leste iha períodu post-independénsia. Virus ne’ebé famozu iha Timor Leste agora da-daun mak virus HIV/AIDS no virus KORRUPSAUN (VK). Virus rua ne’e hotu-hotu hamate ema liuhosi sentimentu GOSTU. HIV/AIDS hamate ema ne’ebé halo gostu no KORRUPSAUN hamate ema ne’ebé la’ós gostu nain. Ema/grupu ida mak halo gostu, povu barak mak terus, bele fó impaktu ba mate.
1. ‘VIRUS’ KORRUPSAUN NU’UDAR VIOLENSIA ESTRUTURAL
(Reflesaun Polítika hosi pontu de vista Johan Galtung ba Kontestu Timor Leste)
Autór: Pedro dos Santos
Alumni STFK Ledalero, Maumere
pedrosamaasasantos@yahoo.co.id/77457736
Johan Galtung moris iha Oslo, Norwegia, 24 de Outubru 1930. Nia adota teoria
AHIMSA (lian Sansekerta, “a” lae, “himsa” violénsia, ho signifika lae ba violénsia) hosi
Mahatma Gandhi (1869-1948). Galtung nu’udar fundadór International Peace Research
Institute of Oslo (Prio) (peskiza internasionál kona-ba dame). Iha ninia estudu ne’ebé
sistemátiku kona-ba violénsia, nia define katak violénsia mak asaun ne’ebé fó
dezvantajen ba ema nia moris tantu asaun direta no indireta. Nia hakle’an liután katak
asaun hotu ne’ebé empata ema seluk nia auto-realizasaun iha nia moris ne’e violénsia
ida. Professor iha Universidade Colombia ne’e deklara tipu violénsia tuir mai ne’e:
violénsia personal/direta, violénsia estruturál/indireta no violénsia representasional
(Bele vizita blog Rody Capitan, “Politik Kekerasan” santosaldyblogspot.com). Tipu
violénsia sira ne’e, tuir perspetiva Galtung, korrupsaun inklui ba violénsia estruturál.
Violénsia estruturál mak asaun injustisa no intransparénsia ne’ebé akontese iha
sistema nia laran. Violénsia ne’e integradu ho sistema no autór sira naksubar iha
sistema nia laran. Atu identifika violénsia refere presiza sobu sistema ou liafuan seluk
hosi Primeiru Ministru RDTL “remodelasaun”.
Akademisi (lee Galtung) ne’ebé protesta maka’as ba brutalizmu militár Indonézia iha
Timor Leste 1999 no invazaun Estadus Unidus ba Iraqi ne’e hateten, violénsia
estruturál ninia dezvantajen kria volume sofrementu ne’ebé aas ba sidadaun hotu.
Ezemplu ba violénsia ida ne’e mak korrupsaun. Korrupsaun ne’ebé akontese iha
sistema laran bele afeta ba common welfare (moris diak ba ema hotu). Ema barak sei
hetan susar tanba la asesu ba sira nia direitu nu’udar sidadaun. Korrupsaun mós bele
hamosu label negativa ba estadu no hafo’er nasaun nia imajen iha palku polítika
internasionál. Iha parte seluk, ema barak la-partisipa iha nia diretu tanba korruptor
manipula ho liafuan “failansu téknika/administrasaun”. Hahalok sira ne’e nu’udar virus
2. korrupsaun ne’ebé presiza kombate. Se la-kombate, virus ne’e sei hada’et terus ba ema
barak no risku boot ba dezenvolvimentu nasionál.
Virus iha mundu médiku nu’udar baktéria ida ne’ebé hamate ema nia moris. Virus la’ós
ona liafuan foun ba Timor Leste iha períodu post-independénsia. Virus ne’ebé famozu
iha Timor Leste agora da-daun mak virus HIV/AIDS no virus KORRUPSAUN (VK).
Virus rua ne’e hotu-hotu hamate ema liuhosi sentimentu GOSTU. HIV/AIDS hamate
ema ne’ebé halo gostu no KORRUPSAUN hamate ema ne’ebé la’ós gostu nain.
Ema/grupu ida mak halo gostu, povu barak mak terus, bele fó impaktu ba mate.
Korrupsaun iha relasaun ho problema atuál hanesan; mal-nutrisaun, hamlaha/kiak,
dezenvolvimentu la-la’o/laiha kualidade, ezekusaun orsamentu hamosu dúvidas, menus
asisténsia médiku iha area remotas nst.). Tanba ne’e virus Korrupsaun hamate ema
barak liu duke AIDS. Iha fatór ekonomia, VK mós fó impaktu ba ezisténsia HIV/AIDS iha
Timor Leste. Evidénsia ba ida ne’e mak volume prostituisaun barak ba da-daun iha
kapitál Dili. Liuhosi prostituisaun ema bele ha-gostu-an iha tempu badak nia laran
maibé kuandu da’et ona HIV/AIDS, sei hetan terus to’o mate (Edonizmu Aristipo).
Nune’e mós, kuandu virus korrupsaun aumenta aas ba bei-beik povu Timor Leste sei
moris iha susar nia laran. Ida ne’e nu’udar komparasaun virus ninia risku ba vida
umanu, liu-liu iha kontestu Timor Leste. Bazeia ba razaun ida ne’e mak autór define
katak KORRUPSAUN nu’udar VIRUS ida ne’ebé hada’et terus ba sidadaun Timor
Leste.
Korrupsaun nu’udar virus tanba bele hamate ema liuhosi setór oi-oin tantu direta no
indireta. Korrupsaun direta no indireta bele identifika iha volume progresu
dezenvolvimentu nasionál. Kuandu povu moris iha situasaun ekonomia ne’ebé difisil,
mortalidade inan no oan sa’e maka’as, dezempregu buras, mosu krime organizadu,
droga, prostituisaun nst, ne’e signifika buat ruma la’o laloos iha sistema servisu estadu.
Iha area edukasaun, kurríkulu komesa la’o diak ona maibé ladún garantia ba saúde
estudante sira tanba governu haruka foos MTCI ne’ebé expire ona. Ida ne’e risku ba
saúde labarik no afeta ba kualidade edukasaun futuru. Aspetu sira ne’ebé mensiona iha
leten, tuir Galtung nia hanoin hosi perspetiva violénsia estruturál/indireta, sistema mak
sai autór ba krime ida ne’e.
Violénsia estruturál kompleksu tebes. Presiza analiza kle’an ninia planu kotuk
(background). Tanba ne’e, pergunta prinsipál iha tipu violénsia ida ne’e mak “tanba sa
mosu violénsia (lee: korrupsaun) iha sistema nia laran? Aspetu seluk tan ne’ebé presiza
haree mak motivu, metas, autór, instrumentu ne’ebé fasilita atu atinji metas ultimo.
Aspetu sira ne’e mak presiza observa hodi harahun violénsia estruturál. Tuir Galtung,
violénsia estruturál iha dimensaun 2; polítika no ekonomia. Buat rua ne’e nu’udar kanal
ba represaun no esplorasaun. Dimensaun polítika; objetivu lo-loos polítika mak luta ba
povu nia moris diak. Maibé, polítika ida sai foer bainhira interese privadu domina tiha
3. interese common. Nune’e mós, parte dimensaun ekonomia, povu sei mate tan hamlaha
bainhira akontese korrupsaun no desizaun polítika ne’ebé la-fó vantajen ba povu.
Desizaun ne’ebé fó deit benefísiu ba ukun na’in ho nia grupu, hola parte mós iha
violénsia estruturál.
Iha kontestu Timor Leste, violénsia estruturál domina ona iha ministériu lubuk ida.
Prokuradór Jerál Repúblika (PJR) deklara iha Diáriu Independente, 10 de Juñu 2014
katak “la-kleur tan ministru no sekretáriu estadu balun prepara ona atu ba tuir
julgamentu” tanba komete krime korrupsaun no mal-administrasaun. Maski nune’e,
korrupsaun sei buras tanba sistema administrasaun mak loke posibilidade ba krime
ne’e. Ezemplu konkretu mak problema administrasaun ne’ebé luan liu no barak liu afeta
ba Job description ne’ebé la-klaru, hadau malu servisu entaun oportunista no korruptor
sira aproveita halo korrupsaun iha sistema nia laran. Problema seluk, mentalidade
lideransa balu ne’ebé kontamina ho “naran katak dolar tama”. Ema Indonesia bolu
“mata duitan”, tradús ba Tetun karik “matan osan” ou uza termu respeitozu uitoan karik
“money oriented” (orientasaun ba osan).
Maioria povu Timor Leste hatene deit tipu violénsia fíziku/personal/direta, maibé Johan
Galtung fó hanoin katak iha mundu sistema administrasaun estruturál nakonu ho krime
maski hatudu indireta maibé ninia impaktu negativu afeta ba ema hotu no ba nasaun.
Korrupsaun ne’e krime tanba estraga dezenvolvimentu nasionál no hamate povu nia
direitu atu hetan moris diak ho dignu. Tanba ne’e, Timor oan presiza matan moris ba
korruptor sira ne’ebé subar iha sistema/ministériu balu nia laran. Povu nia esperansa ba
órgaun kompetente atu aselera julgamentu ba autór ne’ebé identifika ona. Esperansa
seluk mak labele hamosu partidária iha prosesu justisa no uza maneira profesionalizmu
hodi sobu lalais knuuk korrupsaun iha governu Bloku Koligasaun nia laran. Bainhira
knuuk korrupsaun ne’e naksobu, povu sei la-sofre tan no ekonomikamente povu Timor
Leste sei moris diak. Atu atinji metas ida ne’e, Timor oan presiza hakilar nasionalizmu
“ABAIXO KORRUPTOR” tanba korrupsaun nu’udar forma neo-imperializmu
(imperializmu foun) ne’ebé hanehan no hamate dignidade povu Timor Leste. Mai komu
liman hamutuk hodi KOMBATE krime korrupsaun no HARAHUN neo-imperializmu iha
Timor Leste.