digitalne kompetencije, umjetna inteligencija, andreja marcetić, digitalna inkluzija

1. OKVIR DIGITALNIH
KOMPETENCIJA (DigComp 2.2)
i DIGITALNA INKLUZIJA
mr.sc. Andreja Marcetić

2. Digitalna kompetencija
• uključuje
Sigurnu
kritičku
i odgovornu upotrebu digitalnih
tehnologija i
rukovanje njima za učenje, na poslu i za
sudjelovanje u društvu.

3. Ključne kompetencije u ciklusu cjeloživotnog učenja - L3
Europska Komisija: Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje – EU referentni okvir
1. komunikacija na materinjem jeziku
2. komuniciranje na stranom jeziku
3. matematička pismenost i osnovna
znanja iz znanosti i tehnologije
4. digitalna kompetencija
5. kompetencija znati kako učiti
6. socijalne vještine i građanska
kompetencija
7. poduzetništvo i inovativnost
(kreativnost)
8. kulturalna ekspresija (kulturna svijest i
izražavanje)

4. DigComp 2.2
Europski okvir digitalnih kompetencija

5. •Europska komisija je zadužila Zajednički istraživački
centar Europske unije za izradu Europskog okvira
digitalnih kompetencija za građane. Najnovija verzija
DigComp 2.2 je ažurirana u svibnju 2022. i služi za
 planiranje javnih politika razvoja digitalne
pismenosti,
izradu alata za procjenu digitalne pismenosti,
te razvoj i provedbu novih kurikuluma za digitalno
obrazovanje i obuku građana.

6. DigComp definira pet područja digitalnih
kompetencija:
1. informacijska i podatkovna
pismenost;
2. komunikacija i suradnja;
3. stvaranje digitalnog sadržaja;
4. sigurnost i
5. rješavanje problema
DigComp razlikuje osam razina stručnosti,
od osnovne koja zahtijeva pomoć i vođenje,
do visoko specijalizirane i napredne, u kojoj
se kreiraju rješenja za kompleksne
društvene probleme.

7. DigComp
• nudi zajednički jezik za utvrđivanje i opisivanje
ključnih područja digitalne kompetencije
• alat na razini EU-a za poboljšanje digitalne
kompetencije građana,
• za pomoć tvorcima politika u formuliranju politika kojima se podupire
izgradnja digitalne kompetencije te za
• planiranje inicijativa za obrazovanje i osposobljavanje kako bi se
poboljšala digitalna kompetencija određenih ciljnih skupina.

8. Dig.Comp2.2
• Ova publikacija sastoji se od dva glavna dijela:
• integrirani okvir DigComp 2.2 nudi više od 250 novih
primjera znanja, vještina i stavova kojima se pomaže
građanima da se pouzdano, kritički i sigurno uključe u
digitalne tehnologije te u nove i novonastale tehnologije
kao što su sustavi vođeni umjetnom inteligencijom (UI).
• U drugom dijelu publikacije prikazuje se snimka
postojećeg referentnog materijala za DigComp kojim se
objedinjuju prethodno objavljene publikacije i reference.

9. Kako bi dostigla cilj da do 2030. g najmanje 80%
stanovništva posjeduje osnovne
digitalne vještine, Europska komisija ažurirala
je okvir digitalnih kompetencija (DigComp).
U Europi više od 90 posto stručnih radnih mjesta
zahtijeva osnovnu razinu digitalnog znanja, baš kao
što zahtijevaju osnovnu pismenost i matematičke vještine.
Upotreba digitalne tehnologije širi se u svim sektorima, od
poslovanja do transporta, pa čak i do poljoprivrede. Ipak, oko
42 posto Europljana nema osnovne
digitalne vještine, uključujući 37 posto onih koji čine
radnu snagu.

10. Europski okvir digitalnih kompetencija je prvenstveno namijenjen
građanima, kako bi im pružio razumijevanje što je to digitalna
kompetencija. Također pruža osnovu za oblikovanje politike digitalnih
vještina.
Ažurirani okvir digitalnih kompetencija, u skladu s europskom agendom
vještina 2020., uzima u obzir nove tehnologije kao što su UMJETNA
INTELIGENCIJA ili internet stvari, koje se koriste sve više u
povezanim kućanskim aparatima ili povezanim automobilima.
Okvir DigComp 2.2. također razmatra povećanje rada na daljinu, što
zahtijeva nove i povećane digitalne kompetencije. Još jedan novi fokus
okvira je digitalna pismenost, koja zahtijeva solidne digitalne vještine za
provjeru činjenica na internetu i izvora informacija.

11. Osim za građane, okvir je namijenjen i ostalima – školama, tvrtkama,
organizacijama za osposobljavanje – koji će moći koristiti DigComp 2.2
za ažuriranje svojih kurikuluma učenja, postavljanje ciljeva i ishoda
učenja, izgradnju alata za procjenu digitalnih vještina u obrazovanju i
na tržištu rada, te za potvrdu tih vještina.
Mobilnost, konkurentnost na tržištu rada …
 Građani će najviše koristi od okvira imati pri traženju posla i to tako
što će im pružiti samoprocjenu razine digitalne kompetencije,
postavljanje ciljeva učenja i identificiranje prilika za obuku. Na
web-stranici Europass postoji alat za samoprocjenu digitalne
kompetencije, kojeg je moguće uključiti u životopis (CV) te tako
djelomično olakšati traženje posla.

13. Ažuriranje Europskog okvira digitalnih kompetencija
radi uključivanja umjetne inteligencije i vještina
povezanih s podacima
• kreiranju preduvjeta uključivosti radi poboljšavanja
kvalitete života, ne samo na lokalnoj nego i na globalnoj razini
• Građani bi trebali razumjeti barem osnove novih tehnologija,
uključujući UMJETNU INTELIGENCIJU, kako bi ih mogli koristiti s
pouzdanjem, kritički i sigurno
• bolje će razumjeti potencijalne probleme povezane s etikom,
okolišnom održivosti, zaštitom podataka i e-privatnosti, pravima
djece, diskriminacijom i predrasudama, predrasude na temelju
invaliditeta te diskriminaciju na temelju etničkog i rasnog podrijetla

14. Digitalna inkluzija

15. Digitalna kompetencija ili
digitalna pismenost od iznimne
su važnosti u današnje vrijeme,
a još će važnije biti u bliskoj
nam budućnosti kada će većina
usluga biti dostupna gotovo
isključivo online.
Upravo stoga, digitalnu pismenost treba
razvijati, omogućiti digitalnu
uključenost što većeg broja ljudi,
posebice tzv. ranjivih skupina –
starijih osoba, osoba s
invaliditetom i stanovnika
ruralnih sredina

16. • RH
• 22 % starijih od 65 godina
• 12 % osoba s invaliditetom, a to su prioritetne skupine kad je riječ o
digitalnoj inkluziji.
PRIORITETI:
1. U tijeku je digitalizacija javnih usluga (sustav e-Građani)
Na razini Europske unije se sve javne usluge planiraju digitalizirati do
2030. godine
2. Digitalno obrazovanje
• formalno obrazovanje po cijeloj vertikali osnovnih, srednjih i visokih
škola
• neformalno obrazovanje kako bismo svim građanima omogućili razvoj
digitalnih kompetencija

18. Digitalna inkluzija
- podrazumijeva ne samo to da svatko ima pristup i
mogućnost korištenja digitalne tehnologije nego i to da
ih može upotrijebiti za poboljšanje kvalitete života i
sudjelovati u svim aspektima društva
•istraživanje o digitalnoj inkluziji starijih osoba,
osoba s invaliditetom, stanovnika otoka i ruralnih
sredina

19. • Istraživanje o digitalnoj uključenosti ranjivih skupina, koje je
uključivalo primjerice osobe s invaliditetom i umirovljenike, pokazalo
je da su za čak 65 posto ispitanika troškovi nabavke
uređaja i opreme previsoki, a njih tek polovica koristi
javne digitalne usluge.
• Ako usporedno s razvojem digitalnih usluga se ne radi na inkluziji,
dodatno se osnažuju oni koji su već osnaženi, a oni kojima bi to
moglo najviše pomoći ostaju zapostavljeni i digitalizacija im nije od
nikakve koristi ... (vaučerizacija ????

20. • Za čak 65% ispitanika troškovi nabavke uređaja i
opreme kao što su novo računalo, mobitel ili tablet, su
previsoki.
• 16,8 njih pristupa internetu na javnom mjestu gdje se i pristup i korištenje
ne naplaćuje.
• manje od 10% stjecalo vještine na nekim organiziranim
edukacijama – L3 ????

21. E-usluge
• 28% njih izjavilo je da nema dovoljno znanja i vještina kako koristiti
uslugu, prekomplicirano im je.
• 12% nema dovoljno informacija o uslugama koje se mogu koristiti
preko interneta.
• 9% ih ne želi koristiti jer se boje manipulacije nad osobnim podacima.
• Među onim ispitanicima koji koriste javne e-usluge najviše ih
preuzima službene obrasce, COVID potvrde, potvrde o nekažnjavanju,
prebivalištu i slično.
• 23,9% ih koristi za naručivanje za zdravstvene usluge.
• Za 40% sve radnje na portalu e-Građani nisu u potpunosti razumljive.

22. • Digitalna inkluzija
• omogućuje informatičko opismenjavanje, obrazovanje i
osposobljavanje ovih ranjivih društvenih skupina te
omogućava stvaranje boljih životnih i poslovnih prilika
svakom polazniku.
• Zato je cilj projekta Uključi s(v)e uključivanje socijalno
ugroženih osoba i osoba iz marginaliziranih skupina, osoba
s invaliditetom, mentalnim poteškoćama te djece i mladih
s posebno odgojno-obrazovnim potrebama i slabijeg
socio-ekonomskog statusa
• Senzibiliziranje i osnaživanje lokalne zajednice, ali i
društva u cjelini.

23. •Problem uključivanja svih u digitalni
svijet ne može riješiti jedna institucija
•Trebaju se uključiti, lokalne i
regionalne vlasti, znanstvene
institucije, organizacije civilnog
društva, poslovni subjekti ...

25. Važnost digitalne inkluzije
•Procjenjuje se da 80 milijuna građana EU nikada nije
koristilo internet pri čemu se ta brojka odnosi
prvenstveno na ranjive skupine koje zato otežano
sudjeluju u životu zajednice, u zagovaranju svojih prava i
ostvarenju svojih potreba.
•Digitalnom tranzicijom povećava se i rizik od digitalnog
jaza, a građanima otežava sudjelovanje u političkom i
javnom životu, pa samim time i u razvoju
demokratskog društva.

26. Izvor:
1. Europski referentni okvir, 2004
2. European Commission, 2010a, 2010b
3. Digital Agenda for Europe, Survey of Schools, ICT in Education, Final Report
4. Eurydice Report: Developing Key Competence in school in Europe, 2012
5. Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i
srednjoškolsko obrazovanje, MZOS, Zagreb, 2011.
6. Ferrari, „DIGCOMP: A Framework for Developing and Understanding Digital
competence in Europe, Report EUR 26035 EN, 2013.
7. http://www.digital-competences-for-teachers.eu/
8. http://moodle.digital-competences-for-teachers.eu/
9. L. Ilomaki, A. Kantosalo, M. Lakkala, “What is digital competence”, University of
Helsinki, Finland, March 2011.
10. M. Lakkala, L. Ilomaki, A. Kantosalo, “Which areas of digital competence are important for
teacher?” University of Helsinki, Finland, March 2011.
https://digitalnapismenost.com.hr/wp-content/uploads/2022/10/Smjernice-za-digitalnu-inkluziju-
ranjivih-drustvenih-skupina.pdf

27. Hvala na pozornosti!
mr.sc. Andreja Marcetić
andreja.marcetic@gmail.com