1. Mr. sc. Zlatko Kadoi}
Hrvatska po{ta d.d.
Zagreb
Prometna politika i menad`ment
Pregledni ~lanak*
MODERNI MENAD@MENT
PROMETNOG SUSTAVA
– KLJU^ INTEGRACIJE
U EUROPSKE ASOCIJACIJE
UDK 338.47 (497.5 + 4)
1. Uvod
Prometnim stru~njacima i znanstvenicima, orijentiranim is-
tra`ivanju pona{anja prometnih resursa, poznat je mukotrpan i
dugotrajan postupak pripreme i primjene znanstvenih spoznaja u
rje{avanju ~ak najjednostavnijih problema prometnih organiza-
cija u tehni~kom, tehnolo{kom, pravnom, organizacijskom ili
gospodarskom podru~ju djelovanja i bezuspje{nog uvjeravanja
vlasnika tih poduze}a u potrebitost prakti~ne primjene znanstve-
ne istine, {to je, uz ve} poznato vi{egodi{nje agresorsko ratno
djelovanje po prometnim resursima Republike Hrvatske, teme-
ljnim uzrokom kontinuiranog zaostajanja hrvatskoga prometnog
sustava za prometnim sustavima prometno ure|enih zemalja
bli`eg i udaljenijeg okru`enja.
^injenica je da je prometna izoliranost Hrvatske nanijela ne-
popravljivu i nenaplativu {tetu ukupnom gospodarstvu dr`ave,
ali je tako|er nezaobilazna ~injenica da je prometna znanost de-
setlje}ima zapostavljana u odnosu na druga znanstvena po-
dru~ja, pa “po nekim dosta pouzdanim procjenama hrvatskih
znanstvenih institucija iz oblasti prometa i gospodarstva, zbog
nekvalitetnog usmjerenja prometnog razvitka u posljednjih tri-
desetak godina, hrvatski bruto doma}i proizvod po glavi stanov-
nika manji je za oko 1000 eura po stanovniku godi{nje, {to je 4
milijarde eura godi{nje ili petina ukupnog bruto doma}eg proiz-
voda godi{nje.”
Budu}i da bez prometne struke i prometne znanosti nije mogu}
kvalitetan pomak u prometu roba, ljudi i informacija, te da tu
zada}u bez navedenih subjekata nije rije{ila ni jedna razvijenija
zemlja, od hrvatske dr`ave se o~ekuje da iz prometne politike
isklju~i politi~are, i struku prepusti stru~njacima i znanstvenici-
ma teoretskog, prakti~nog i ekspertno-simulacijskog usmjere-
nja, kako bi se ubla`ile dosada{nje posljedice nekompetentnosti
u prometnoj politici i dostigle vrijednosti kompatibilne s vrijed-
nostima prometno organiziranih europskih i drugih dr`ava.
Suvremeni menad`ment inkorporiran u prometne znanstvene
discipline i hrvatske prometne kompanije u cjelini, te implemen-
tiran u programe prometnih obrazovnih institucija, u znatno
ve}oj dimenziji od dosada{nje, pridonijet }e tehni~ki, tehnolo{ki
i organizacijski superiornijim rje{enjima ukupnih prometnih
problema i stvoriti preduvjete kvalitetnog tranzitiranja europ-
skog prometa po raspolo`ivoj prometnoj infrastrukturi u svim
smjerovima, a posebice smjerom sjever - jug - sjever, u ~emu }e
pripomo}i sve intenzivnija potra`nja i ponuda, danas isklju~ivo
na promet orijentirane turisti~ke industrije.
Menad`ment “kao proces oblikovanja i odr`avanja okoline u
kojoj pojedinci, rade}i zajedno u grupama efikasno ostvaruju
izabrane ciljeve”, s menad`erima “koji alociraju ljudske i mate-
rijalne resurse, usmjeravaju operacije u poduze}u i planiraju
budu}nost, te poku{avaju odrediti najefikasniji put ostvarenja
ciljeva”, mogu ubudu}e znatno korisnije pridonositi ukupnoj
znanstvenoj anga`iranosti na planu suvremenog usmjeravanja
prometnih resursa i njihova efikasnoga kori{tenja s ciljem kvali-
tetnog uvezivanja hrvatskih prometnih podsustava u europske
prometne integracije, s jedinstvenim, a liderskim pristupom u
povezivanju sjevera i juga Europe u sna`nu prometnu europsku
cjelinu.
Prometne kompanije Republike Hrvatske po poznatim kriteri-
jima pripadaju velikim poduze}ima, koje obilje`ava razli~itost
uloga u suvremenom dru{tvu, izme|u ostalog i zbog primjene
razli~itih na~ina upravljanja velikim kompanijama, ali im nedo-
staju suvremene menad`erske tehnike koje poma`u u izboru me-
toda i tehnika kojima se tako velike kompanije mogu efikasno
organizirati i kompletnom dru{tvu stvarati prihvatljive prinose.
2. Temeljni problemi transformacije
prometne organizacije
2.1 Tranzicijska adaptacija prometnih organizacija
Hrvatske prometne organizacije, kao ukupni nositelji aktivno-
sti prometnog sustava sa svojim podsustavima, u hrvatskom go-
spodarstvu imaju zna~ajnu ulogu zbog toga {to se radi o podu-
ze}ima s iznimno velikim brojem radnika za hrvatske prilike,
koji sa svim svojim obilje`jima i dru{tvenom ulogom u uvjetima
zahtijevane ubrzane tranzicije gospodarskog sektora ove dr`ave,
predstavljaju za Republiku Hrvatsku poseban resurs, zbog ~ega
Vlada do sada nije imala snage poduzeti radikalnije mjere u tran-
sformaciji velikih prometnih kompanija u suvremene prometne
organizacije, {to je temeljnim uzrokom izgubljenog novca i vre-
mena na vi{ekratne, i po nekompetentnom osoblju neuspjele pri-
lagodbe tih poduze}a standardima Europske unije primjerenim
takvim dr`avnim sustavima, kao {to je to slu~aj bez presedana s
Hrvatskom po{tom.
Dr`ava - vlasnik ovih kompanija, nije u dovoljnoj mjeri i pra-
vovremeno sagledala va`nost potpune integracije prometnog su-
stava u eurointegracije u prakti~nom, a ne samo u administrativ-
nom smislu, pa putem nadle`nih institucija nije debirokratizaci-
jom, decentralizacijom i posebice deetatizacijom i depolitizaci-
jom podupirala promjene koje bi dopustile da se u anatomiju or-
ganizacije implementiraju organizacijska sredstva suvremenog
menad`menta, te tako ubrza postupak tranzicije prometnih kom-
panija, uz kadrovsko, tehnolo{ko i organizacijsko osposoblja-
vanje za moderne izazove, koji nas kao suvremena prometna i
gospodarska rje{enja ~ekaju u zavr{nim prometnim to~kama su-
sjednih zemalja.
God. 24 (2004) Br. 1-2 (100-105) Suvremeni promet
Z. KADOI]: MODERNI MENAD@MENT PROMETNOG SUSTAVA - KLJU^ INTEGRACIJE U EUROPSKE ASOCIJACIJE
100
*Primljeno (Received): 2004-02-13
Prihva}eno (Accepted): 2004-04-13

2. Zastarjela transportna tehnologija, amortizirani kapaciteti, ne-
proto~na infrastruktura, diktirane cijene, nekompetentne uprave,
neobrazovani i nepotrebni menad`erski i nemenad`erski kadrovi
raznih profila stru~nosti i obrazovanja, devastirani sustav vrijed-
nosti s demotiviranim menad`erima i radnicima, uzrokom su iz-
nimne sporosti u prihva}anju tranzicijskih pravila i na~ela na
putu k suvremenim modelima prometnih (i drugih) sustava.
Niski stupanj formalizacije, velik broj rukovodnih razina, ni-
zak obuhvat planiranja, zanemariv obujam znanstvenoistra`i-
va~kog rada i razvojnih aktivnosti, velik broj organizacijskih je-
dinica, nedefiniran polo`aj na tr`i{tu i sve manja vrijednost pro-
izvodnih ~imbenika, obilje`ja su koja proizlaze iz nasljednih ka-
rakteristika poduze}a monopolskog dru{tva i pretjerano sporog
supstituiranja prometne tradicijske orijentacije.
2.2 Tradicijska organizacija, struktura i kultura
Hrvatske prometne organizacije po poznatim kriterijima su
tradicijske organizacije, {to u znatnoj mjeri djeluje na uspore-
nost transformacijskih procesa koji ove sustave vode korektnoj
kompatibilnosti s ostalim prometnim sustavima Sjeverne i Ju`ne
Europe budu}i da u velikoj mjeri tradicijski imid` proizlazi iz
povijesnog, kulturnog i nacionalnog naslije|a vezanog za prim-
jenu tr`i{nih, organizacijskih, tehni~kih i tehnolo{kih modela
pona{anja u danim uvjetima.
Organizacijska anatomija gra|ena je na obilje`jima primjere-
nim velikim kompanijama kao {to su: “kompleksna organizacij-
ska struktura, velika podjela rada, brojna radna podru~ja, propi-
sani putovi informacija, neznatna povezanost osoblja, formalizi-
rani nepersonalni odnosi naloga i kontrole, delegiranje u mno-
gim podru~jima, veliki problemi koordinacije, visok stupanj for-
malizacije i mala fleksibilnost”, te nizak stupanj informatizacije,
slo`eni postupci u podru~ju organizacijskih promjena, velike
uzastopne i povr{ne organizacijske promjene usmjerene prven-
stveno kupovanju naklonosti politi~kih elita, a bez stru~ne i
znanstvene utemeljenosti u formi i sadr`aju, te potpuna dr`avna
ovisnost administratora (menad`era).
Zbog svojih ozbiljnih nedostataka kao {to su potrebe za veli-
kim brojem osoblja sposobnosti raspolo`ivih generalnim me-
nad`erima, nemogu}e odr`avanje ekonomi~nih sredi{njih slu`bi
kadrova i nabave na vrhovnoj razini, te pove}an problem kontro-
le “top” menad`menta, ali i potpuno zanemarene prednosti koje
takva organizacijska struktura poti~e kroz “premje{tanje odgo-
vornosti na ni`e organizacijske razine kori{tenjem mogu}nosti
kontrole lokalnih tr`i{ta, popravljanjem koordinacije u regijama,
kori{tenjem prednosti izravnih komunikacija s lokalnim intere-
sima, stvaranje dobrih uvjeta za obuku generalnih menad`era u
kojima je mogu}e mjeriti napredak,” deplasirano je govoriti o
tome kako je u prometnim kompanijama organizacijska struktu-
ra nositeljem uspjeha tih kompanija budu}i da procjene govore
kako su upravo te strukture ko~nice u rukama menad`era socija-
listi~kog tipa koji stvaraju lo{u klimu u radnim kolektivima, iza-
zivaju konfliktna stanja, zapostavljaju stru~njake i znanstvenike,
uni{tavaju svoju konkurenciju, prote`iraju ulizice i poltrone,
stvaraju klanove i dinastije i beskrupulozno prisvajaju tu|e zna-
nje i ideje i eksploatiraju ih kao svoje.
Takva klima nepovoljno utje~e na efikasnost radnika i ni`e
rangiranih “nadglednika”, mijenjanje klime i kulture poduze}a
gotovo se ne primje}uje, vo|e uglavnom slu`e kao statisti pod
vodstvom politike, namjerno se gube veze s kupcima, zapostav-
lja se ili ~ak poti~e snaga konkurencije, lobira se za sumnjive
ljudske i menad`erske vrijednosti, poti~e korupcija i nepotizam,
obmanjuje se podacima vlasnike i radnike, i namjerno zapostav-
lja izgradnja, na znanosti, tehnologiji i kadrovskoj snazi kompa-
nija, prepoznatljivog sustava vrijednosti kao temelja suvremenih
organizacija budu}i da se ne odgovara za nastalu {tetu kompani-
jama, njezinim kadrovima i dr`avi u cjelini.
2.3 Standardna vrijednost ljudskoga kapitala
Prometne organizacije vodile su vrlo nepovoljnu politiku ka-
droviranja na svim organizacijskim razinama, a bez sustavnih
planskih projekcija i stvarnih potreba za odre|enom vrstom i po-
trebnim profilom ljudi, potrebitih za gotovo sve zadatke u proiz-
vodnim procesima prometnih usluga, bez sustavnog i planskog
obrazovanja u obrazovnim institucijama zemlje ili u okviru ne-
zamjetljivih oblika obrazovnih organizacijskih cjelina konkretne
organizacije, {to ozbiljno naru{ava kvalifikacijsku strukturu pro-
metnih poduze}a u kojima je zadr`an najpouzdaniji oblik kadro-
viranja po na~elima veza i poznanstava.
^injenica je da su velike prometne kompanije do`ivjele niz
promjena uvjetovanih politi~kim i gospodarskim promjenama, a
propadanjem velikih poduze}a izvan prometnog podru~ja tije-
kom tranzicijskog procesa i pritiskom nekompetentnih kadrova
drugih kompanija na prometni menad`ment, znatno su u nepo-
voljnom promijenile kadrovsku strukturu tih poduze}a, koja se
trenutno ne mo`e smatrati pogodnom za velike tr`i{ne utakmice.
Prometne organizacije jo{ uvijek dobro podnose visoku fluk-
tuaciju kadrova budu}i da vlasnik tih kompanija ne postavlja pi-
tanje u~inkovitosti menad`erskog osoblja, te temeljne karike su-
vremenih kompanija, pa je stvarna vrijednost ljudskoga kapitala
jedna od nekoliko nepoznanica za vlasnika i za menad`ment tih
organizacija.
Izostanak kriterija kojima se mo`e valorizirati stvarna vrijed-
nost menad`erskog i nemenad`erskog osoblja u velikim promet-
nim sustavima i njihovim slo`enim organizacijskim strukturama
te krajnje neprofesionalno kadroviranje stvaraju dodatni teret
dr`avi zahtjevima za financijskim potporama iz dr`avnog pro-
ra~una, {to jest cijena socijalnog mira, ali s nesagledivim poslje-
dicama dugoro~ne naravi, koje }e prije svega biti izra`ene ne-
sposobno{}u menad`menta i menad`era da tranzicijski proces
zapo~et 1990. godine zavr{e u potrebnom vremenu, a svakako
prije pridru`ivanja Europskoj uniji i potpune integracije promet-
nog sustava s prometnim eurointegracijama.
Stoga, tvrdnja da je vrijednost ljudskog potencijala posljednjih
deset godina tranzicijskog razdoblja zadr`ana u okviru standar-
dne, odnosno zate~ene devedesetih godina pro{log stolje}a, nije
posebno neo~ekivana, budu}i da se temelji na spoznaji o sporim
tranzicijskim pomacima i podacima o strukturi i koli~ini kadrov-
skog potencijala tranzicijskog razdoblja, te stalnom balansiranju
vlasnika putem nadzornih odbora izme|u potrebe za temeljitijim
promjenama koje zahtijevaju enormna financijska sredstva, i so-
cijalnog mira, koji jam~i “stabilnost” politi~kih vladaju}ih pozi-
cija s poznatim gospodarskim i inim rezultatima.
3. Suvremeni modeli globalnog organiziranja
3.1 Moderna organizacijska struktura
Prometne kompanije su u poziciji da prilagodbom raspona or-
ganizacijskih struktura na osnovi nove podjele zadataka i rein-
Suvremeni promet God. 24 (2004) Br. 1-2 (100-105)
Z. KADOI]: MODERNI MENAD@MENT PROMETNOG SUSTAVA - KLJU^ INTEGRACIJE U EUROPSKE ASOCIJACIJE
101

3. `enjeringom poslovnih procesa na najracionalniji na~in, samo
na menad`erskim kadrovima i njihovim pla}ama, u{tede znatne
svote novca koji }e biti mogu}e usmjeriti u druge poslovne ak-
tivnosti kompanija i dodatno i dostatno obrazovanje znatno
u~inkovitijega kadrovskoga kapitala, odnosno menad`erskog
osoblja.
Op}e je poznato, te na znanosti i suvremenoj organizacijskoj
praksi utemeljeno, da su sve moderne, u~inkovite i konkurentne
tvrtke, posebice velika poduze}a, u procesu tranzicije najlak{e
stekle status suvremenih organizacija, primarnim zahvatom u
podru~je organizacijske strukture kompanije, od koje sve po-
~inje i koja u najprihvatljivijoj formi ve} u startu jam~i gotovo
pedeset posto uspjeha na konkurentnim tr`i{tima, dok su da-
na{nje duboke organizacijske strukture temeljnom zaprekom
efikasnog pona{anja poslovne organizacije u turbulentnom in-
ternom i eksternom okru`enju.
Moderne matri~ne organizacijske strukture s tendencijom brze
transformacije u u~inkovite virtualne prometne organizacije, u
kojima }e tek transportne aktivnosti ostati u domeni fizi~ke tran-
smisije ljudi i dobara, s ugra|enim centrima odgovornosti i
te`i{tem u profitnim centrima odgovornosti, ~iji }e se me-
nad`ment u~initi odgovornim za ukupnu efikasnost dijelova po-
slovnih sustava i u~inkovito kori{tenje kadrovskoga kapitala or-
ganizacije, hrvatske dr`avne prometne kompanije mogu u~initi
sposobnim za velike tr`i{ne utakmice na postoje}em i budu}im
lokalnim, regionalnim, nacionalnim i globalnim tr`i{tima, te u
pravnom, tehni~kom, tehnolo{kom i ekonomskom, poglavito u
organizacijskom smislu, u~inkovito ih umre`iti u europski pro-
metni sustav.
Upravljanjem matri~nim organizacijama mo`e se znatno po-
ve}ati u~inkovitost dr`avnih prometnih organizacija i kompletno-
ga prometnog sustava zemlje budu}i da su utemeljene na u~inko-
vitosti svakog podsustava i prometnih organizacija kao nositelja
tih podsustava ako se za svaki organizacijski dio u strukturi odre-
de precizni ciljevi, odvoje uloge, ovlasti i odgovornosti me-
nad`era i pripadnika organizacijskih timova, s osloncem na zna-
nju i informacijskim tehnologijama utemeljenom utjecaju, urav-
note`enoj mo}i funkcionalnih i projektnih menad`era, te iznimno
iskusnim vode}im menad`erima koji }e se baviti razvojem orga-
nizacije i izgradnjom sposobnih timova, koji }e znati uspostaviti
odgovaraju}u kontrolu tro{kova, vremena i kvalitete s
mogu}no{}u pravovremenog detektiranja odstupanja od standar-
dnih vrijednosti, i, kona~no, s pravi~no nagra|enim menad`erima
organizacijskih cjelina i pripadnika timova.
Ugradnjom profitnih centara odgovornosti u velike teritorijal-
ne organizacijske strukture prometnih organizacija, mogu}e je
preciznije utvrditi odgovornost za financijske rezultate pojedi-
nih prometnih organizacija i prometnih podsustava, te razumnim
tempom velikim prometnim kompanijama osigurati nu`ne pret-
postavke za transformaciju, i prihva}anje dijela dolaznog pro-
meta u smjeru sjever-jug i obratno, ali i prisiliti dr`avne vlasti da
prihvate ~injenicu kako su velike prometne kompanije temelj
ukupne dr`avne aktivnosti u stvaranju standarda svojih gra|ana
koje tek dobro organizirane na tr`i{tu imaju svoje {anse, pod uv-
jetom da i dr`ava postane profitnom organizacijom.
3.2 Virtualna organizacija i nova ekonomija
Visoke tehnologije i nagle promjene, osnovno su obilje`je su-
vremenog okru`enja i vremena u kojem }e znanstvenici biti pri-
siljeni sa stru~njacima svih profila tra`iti odgovore na pitanja
kako najracionalnije upotrijebiti dva najva`nija resursa bu-
du}nosti, znanje i informacije, i kako ih implementirati u slo`en
i sporo transformiraju}i tradicijski prometni sustav, da bi se u
vremenu potpune globalizacije gospodarskih i drugih aktivnosti
efikasno uklju~io u okru`enje bez granica suvremenog svijeta, s
eksponentom u pojavi Nove ekonomije koja sadr`i ono {to je re-
lativno novo u obliku stvarnog i prakti~nog interesa poduze}a i
njihova menad`menta za ljudske potencijale, te njihov razvoj
kao objektivno sagledivi vitalni interes, ne samo razvoja i us-
pje{nosti poslovanja nego i samog opstanka poduze}a.
Specifi~ne potrebe dioni~kih dru{tava, osobito velikih dio-
ni~kih dru{tava – dr`avnih prometnih poduze}a, postale su mo-
deratorom ukupnih transformacijskih aktivnosti tradicijskih or-
ganizacija i ~imbenikom novog modela pona{anja, koje se
po~inje razvijati spoznajom da dr`avni mastodonti vi{e nisu ot-
porni na konkurenciju koja im oduzima tr`i{te, uglavnom u veli-
kim gradovima, na kojem tr`i{tu je ve}ina prometnih podsustava
sa svojim nositeljima poslovnih aktivnosti najosjetljivija na nji-
hovu agresivnost budu}i da se ozbiljno naru{ava odnos ra~uno-
vodstvenih vrijednosti ukupnih poslovnih aktivnosti takvih
kompanija.
Stoga virtualno organizirati prometne podsustave i prometni
sustav zemlje u cjelini, zna~i prometne kompanije s idealnim
predispozicijama u na~inu proizvodnje, prometa i prodaje uslu-
ga, u budu}nosti organizirati kao virtualne organizacije bez or-
ganizacijske strukture, na kojem putu }e neizostavne matri~ne
organizacijske strukture s implementiranim centrima odgovor-
nosti, biti polazne strukture na putu potpune virtualizacije
umre`enih nezavisnih i strate{ki povezanih prometnih organiza-
cija, usmjerenih na svoje esencijalne kompetencije.
Informatika koja sporo ulazi u hrvatske prometne organizacije
kao resurs stalnoga i stabilnoga katalizatora suvremenih tr`i{ta s
dislociranim, a povezanim distribucijskim sredi{tima, direktnim
komuniciranjem s kupcima i katalo{kim kupovanjem prometnih
proizvoda i usluga (bez skladi{tenja), postaje sna`an ~imbenik
napu{tanja klasi~nih organizacijskih rje{enja i primjene suvre-
mene informacijske tehnologije, telekomunikacija i globalizaci-
je poslovanja, kad ljudski kapital, odnosno znanje, postaje
klju~nim resursom organizacije, i kad organizacije kontinuirano
mijenjaju}i se i prilago|avaju}i promjenama, postaju u~e}e or-
ganizacije.
Znanje ili ukupno znanje prometnih kompanija, taj temeljni re-
surs kojeg se u tradicijskim dr`avnim organizacijama apsolutno ne-
gira, kad postane kompatibilno s kvalitetom znanja eksternog
okru`enja, bit }e klju~ni ~imbenik funkcioniranja suvremenog me-
nad`menta i most u povezivanju prometnih organizacija europskog
sjevera i juga u funkciji proizvodnje najboljih prometnih usluga.
Nova ekonomija ne dozvoljava postojanje tradicijskog na~ina
rada gospodarskih sustava bilo koje zemlje, zbog ~injenice {to se
stalno iznova o~ekuje “br`i rast, puna zaposlenost, nove usluge i
proizvodi, visoka kvaliteta i ve}a educiranost radne snage te su-
vremeni na~in poslovanja,“ pa valja sustavno planirati kadrove
za takve izazove ve}im ulaganjem u istra`ivanje, razvoj i moder-
nizaciju, nove tehnologije i menad`erske i nemenad`erske ka-
drove, koji }e znati upravljati prometnim resursima zemlje na
moderan na~in.
3.3 Rein`enjering poslovnih procesa
Rein`enjering poslovnih procesa (Business Process Reengene-
ering) “prihva}en je u svijetu kao alternativa i nadogradnja kon-
God. 24 (2004) Br. 1-2 (100-105) Suvremeni promet
Z. KADOI]: MODERNI MENAD@MENT PROMETNOG SUSTAVA - KLJU^ INTEGRACIJE U EUROPSKE ASOCIJACIJE
102

4. cepcijama i metodama kontinuiranog pobolj{anja procesa i
upravljanja kvalitetom”.
Taj koncept pripada novoj organizacijskoj filozofiji unapre-
|ivanja organizacijskih odnosa, koji ubrzanim postupcima orga-
nizaciju ~ine znatno fleksibilnijom i efikasnijom u internom i
eksternom okru`enju, koje stoga jednako tako reagira na organi-
zacijske zahtjeve za potpunim prihva}anjem ciljnih veli~ina me-
nad`menta konkretne kompanije.
Rein`enjering poslovnih procesa kao jedan od na~ina restruk-
turiranja poduze}a, novi pojam, menad`ersku filozofiju, poslov-
nu orijentaciju, prakti~nu, teorijsku ili znanstvenu disciplinu,
odnosno intuitivnu spoznaju, nije jednostavno definirati, ali val-
ja znati odakle proces zapo~eti, tko }e sve u to biti uklju~en, tko
formulira ideje glede promjena i u kojoj je mjeri mogu}e zako-
ra~iti u su{tinu problema transformacije organizacije, te temelji-
to, radikalno i drasti~no zakora~iti u redizajn poslovnih procesa
da bi se dosegla potrebita efikasnost ukupnih organizacijskih
elemenata i resursa.
Poznato je da su prometne kompanije zbog iznimno slo`enih
odnosa restrukturiranja i kompleksne transformacije iz tradicij-
skih u suvremene organizacije, zakasnile u pojedinim fazama
prilagodbe suvremenijim trendovima organiziranja, {to je u prvi
plan postavilo potrebu radikalnog redizajniranja poslovnih pro-
cesa, koje }e iz temelja pokrenuti tranziciju poslovnih funkcija
kompanije, postoje}ih tehnologija, pravnih, proceduralnih i poli-
ti~kih osobina, a sve pod uvjetom da se menad`ment svake poje-
dine prometne kompanije opredijeli za one zahvate koji }e na
najefikasniji na~in s “dramati~nim pobolj{anjem klju~nih para-
metara poslovanja kao {to su: tro{kovi, kvaliteta usluga i brzi-
na”, upravo njihovu kompaniju dovesti u podru~je prihvatljive
razine klju~nih parametara poslovanja.
Uvje`bavanje menad`era za takve naporne aktivnosti kojima
se svi relevantni ~imbenici i elementi organizacije dovode u stu-
panj potpune napregnutosti do granica ispu{tanja kontrole kon-
fliktnih situacija, od posebne je vrijednosti u po~etnom stadiju
napu{tanja tradicijskih vrijednosti i prihva}anja totalne promje-
ne mi{ljenja ljudskoga kapitala svake organizacije.
Hrvatske prometne kompanije na putu usvajanja visokih teh-
nologija i sve agresivnije prometne konkurencije, s potrebom
sve kra}eg vremena zamjene zastarjelih proizvoda i usluga,
nu`no se moraju orijentirati onim proizvodima i uslugama koje
mogu proizvoditi bolje od svojih konkurenata, napu{tanjem
usluga koje zastarijevaju i za sebe nepotrebno ve`u velike ko-
li~ine iznimno skupoga `ivog rada, kako bi se svim legalnim
sredstvima branilo prometno tr`i{te, posebice ono velikih grado-
va, u kojima konkurencija bez tradicije napreduje nevjerojatnom
brzinom zbog svojih niskih tro{kova i tu|e, krajnje neracionalno
postavljene organizacije.
Suvremeni trendovi globalizacije tra`e da se organizacije pri-
lagode rje{avanju poslovnih problema na na~in koji velike
hrvatske prometne kompanije ne prepoznaju kao potrebu za
primjenom rein`enjeringa poslovnih funkcija budu}i da su egzi-
stirale u relativno sigurnoj okolini bez turbulencija i naprezanja
menad`erskog i nemenad`erskog osoblja, a koje nije na vrijeme
detektiralo promjene u svijetu, sve zahtjevnije kupce i sve agre-
sivniju konkurenciju.
Dr`avne, iznimno birokratske organizacije, siroma{ne inven-
tivnim, kreativnim i inovativnim kapacitetima, mogu imati oz-
biljnih problema u stvaranju vizije i postavljanju ciljeva, uspo-
re|ivanju s najboljima i definiranju uspjeha, inoviranju procesa i
transformiranju organizacije, ali i pra}enju procesa u kojima je
proveden rein`enjering, {to nu`no zahtijeva sna`an i kreativan
menad`erski potencijal, pa tu treba proces zapo~eti i dati mandat
za provo|enje promjena onima “koji imaju jasnu viziju, do-
voljno hrabrosti da se upuste u korjenite i radikalne promjene, i
koji su potpuno predani tom poslu, uz dovoljno vremena na ra-
spolaganju.”
Rein`enjeringom poslovnih procesa u hrvatskim prometnim
poduze}ima mogu}e je izazvati velike i kvalitetne organizacij-
ske promjene, tako da }e dobro usmjerene u kratkom vremenu
proizvesti odre|ene implikacije, i to: “funkcijske odjele zamije-
niti procesni timovi stru~njaka i specijalista razli~itih profila po-
trebnih za realizaciju odre|enog procesa, jednostavne poslove
pojedinaca zamijenit }e vi{edimenzionalni zadaci, nadgledani
pojedinci }e postati samostalni i autonomni nositelji poslova,
umjesto uske specijalisti~ke naobrazbe tra`it }e se cjelovito
obrazovanje, nagra|ivanje zaposlenih prema aktivnostima zami-
jenit }e nagra|ivanje prema rezultatima koje }e postizati, napre-
dovat }e se temeljem znanja i sposobnosti, rad }e biti usmjeren
zadovoljstvu korisnika, odnosno kupaca usluga, a ne udovolja-
vanju nadre|enim menad`erima, nadglednici }e postati treneri, a
organizacijska struktura }e postati plitka i niska s ugra|enim
centrima odgovornosti na prihvatljivim to~kama.
Prihva}anjem ovog modela nemogu}e je bez izgradnje suvre-
menih organizacijskih struktura koje mogu apsorbirati redizajni-
ranjem nastale organizacijske proizvode, a {to podrazumijeva
usporednu pripremu anatomije organizacije prometnih kompa-
nija na ve} opisani na~in, da bi rein`enjering poslovnih procesa
u prometnim kompanijama postigao svrhu i cilj i doveo ih na ko-
rak do potpune implementacije u eurointegracije u punom smi-
slu te rije~i.
3.4 Ljudski kapital i u~e}a organizacija
Zna~ajan doprinos u mijenjanju odnosa prema ljudima i njiho-
voj ekonomskoj valorizaciji dali su ponajprije rezultati global-
nih istra`ivanja koji su artikulirali spoznaju o zna~enju ulaganja
u ljude te o utjecaju njihova razvoja i sposobnosti na dru{tvenu
proizvodnost i razvoj, sa`etu u koncepciji ljudskoga kapitala i
njegova velikog zna~enja u stvaranju novih vrijednosti.
Pet temeljnih vje{tina kojima raspola`e suvremena organizaci-
ja koja u~i istodobno su i bitne pretpostavke uspje{nosti rein`e-
njeringa poslovnih procesa u poslovanju, kao {to su: “sustavno
rje{avanje problema, eksperimentiranje s novim pristupima,
u~enje iz vlastitog iskustva i pro{lih doga|aja, u~enje iz iskustva
i najbolje prakse drugih i preno{enje znanja brzo i efikasno kroz
cijelu organizaciju.” One ujedno kao negacija asociraju na pet
najve}ih nedostataka tradicijskih prometnih kompanija koje va-
lja temeljito redefinirati i prakti~no primijeniti, da bi proces po-
vezivanja s razvijenim Sjeverom u kratkom vremenu potpuno
uspio.
Menad`ment prometnih poduze}a mora znati ra~unati
tro{kove i gubitke koje organizacija ima zbog negativnih stavo-
va, niske motivacije, nezadovoljstva zaposlenih i sli~nih “neuh-
vatljivih “ subjektivnih varijabli o kojima se nije vodilo dovo-
ljno ra~una, odnosno menad`eri moraju znati procijeniti dobit
od njihova pobolj{anja.
Uporno inzistiranje i upu}ivanje znanstvenika i istra`iva~a na
va`nost upravljanja ljudskim potencijalima, praksa prometnog
sustava je samo sporadi~no prihva}ala i uglavnom ignorirala s
tragi~nim posljedicama za neke prometne kompanije i njihove
Suvremeni promet God. 24 (2004) Br. 1-2 (100-105)
Z. KADOI]: MODERNI MENAD@MENT PROMETNOG SUSTAVA - KLJU^ INTEGRACIJE U EUROPSKE ASOCIJACIJE
103

5. najkompetentnije, a marginalizirane i diskriminirane kadrove
najproduktivnije radne i `ivotne dobi, zbog koje je prakse izgub-
ljeno dragocjeno vrijeme u prilagodbi kompanija zahuktalom
valu globalizacije i na tim na~elima potrebne transformacije i
implementacije u prometne europske asocijacije.
Okretanje ljudskim potencijalima za hrvatski je promet objek-
tivna ekonomska nu`nost budu}i da je za pogon dinamike razvo-
ja potrebna velika razli~nost ljudskih vje{tina bez kojih su eko-
nomski izgledi svake zemlje lo{i, pa }e obrazovanje i razvoj lju-
di zapravo biti investicije u kvalitetu prometnih proizvoda, a po-
stupanjem na drugi na~in, razaraju}om brzinom korisnici }e se
okrenuti i prelaziti konkurenciji.
Obrazovanje i njegovi efekti pridonose pove}anju radnih spo-
sobnosti i poduzetni{tva, pripremi dru{tva za budu}e potrebe,
pove}anju fleksibilnosti i sposobnosti prilagodbe promjenama,
podizanju kulture i razvoju obrazovnih institucija.
Pove}ati zainteresiranost, identifikaciju i uklju~enje zaposle-
nih u rje{avanje poslovnih problema i ostvarenje ciljeva, od iz-
nimne je va`nosti za poslovni uspjeh tradicionalnih prometnih
sustava i njihovu integraciju s okru`enjem, napose u funkciji
tranzicije u smjeru sjever-jug-sjever Europe, zato {to prijelaz iz
industrijskog u informacijsko dru{tvo nu`no zahtijeva potrebu
kontinuirane prilagodbe tehnolo{kog, ekonomskog i dru{tvenog
supstrata kompanija.
4. Elementi konkurentske sposobnosti
prometnih poduze}a
4.1 Strate{ko povezivanje prometnih kompanija
Strate{ko povezivanje prometnih kompanija Republike Hrvat-
ske u uvjetima kada }e Vlada dopustiti slobodnije kretanje kapi-
tala i resursa ovih poduze}a, ali i budu}e stanje uvjetovano pri-
stupanjem Europskoj uniji s dozvolom ulaska konkurencije u
tr`i{te nabave proizvoda i usluga dr`avnih kompanija i dr`avne
administracije, ~init }e jedan od velikih zaokreta u daljnjoj po-
slovnoj politici velikih hrvatskih tehni~kih poduze}a, zbog ~i-
njenice {to }e na zajedni~kim tr`i{tima nastupati djelotvornijim
rasporedom inputa i efikasnijom distribucijom outputa na rela-
tivno {irokom prostoru.
Interno i eksterno okru`enje svake prometne organizacije bit-
no }e se izmijeniti pod utjecajem varijabli nove ekonomije i glo-
balne orijentacije, sna`nim prodorom konkurencije na tr`i{ta
tradicijskih organizacija, i stalne prenapregnutosti odnosa iz-
me|u gospodarskih aktera agresivnog natjecanja za premo}nim
utjecajem nad kupcima prometnih proizvoda i usluga.
Prometne kompanije dr`ave u u~vr{}ivanju povezni~ke fun-
kcije sjevera i juga Europe s neutraliziranjem multipliciranja
transportnih kapaciteta na istim relacijama, nu`no }e se morati
strate{ki povezivati i stvarati dodanu vrijednost temeljenu na
uzajamnosti po kojoj partneri preuzimaju, mijenjaju ili integrira-
ju specifi~ne poslovne resurse i kompetencije poradi obostrane
koristi, pa svaki partner mora za sebe stvarati ve}u vrijednost ne-
goli to mo`e u~initi samostalno, budu}i da je na izvjestan i opip-
ljivi na~in motiviran tako i postupati.
Hrvatske prometne kompanije vi{e ne mogu funkcionirati u
nekompatibilnim i netransparentnim uvjetima s Europom, a na
krajnjim prometnim to~kama nepovezane s ostatkom svijeta,
ve} moraju biti spremne prihvatiti suvremene globalizacijske or-
ganizacijske trendove i “brandove” kao svoje efikasne konku-
rentske ~imbenike u stvaranju kooperativnih interkorporacijskih
odnosa na sada{njim i budu}im prometnim i drugim tr`i{tima.
Menad`ment prometnih poduze}a }e sam odrediti ciljeve, iza-
brati tehnike i sredstva koja vode do odre|enog stupnja integra-
cije, menad`eri }e prona}i najbolji na~in upravljanja strate{kim
savezom, zauzeti stavove i formirati principe dono{enja poslov-
nih odluka, zajedni~ki odlu~ivati i procjenjivati doprinose, up-
ravljati ciljevima, mjeriti uspje{nost upravljanja savezom, te
uspje{no otklanjati eventualne sukobe, u ~emu }e pomo}i stva-
ranje potpune percepcije virtualizacije prometnog/prometnih
poduze}a Republike Hrvatske ako se sada{nji menad`ment
promjeni a mnogi “menad`eri” zamijene suvremeno orijentira-
nim, obrazovanim i sposobnim.
4.2 Sustav potpune kvalitete usluga
prometnih kompanija
Stvaranje vrijednosti za korisnike prometnih usluga mnogo je
vi{e od samog eliminiranja nedostataka proizvoda koji su nami-
jenjeni podmirivanju potreba korisnika, posebice u uvjetima
me|unarodne razmjene usluga izme|u prometno razvijenog sje-
vera i juga Europe.
Prilagodba prometnim politikama unutarnjeg tr`i{ta Europske
unije ujedno je i prigoda sustavnim pristupom a ubrzanim meto-
dama i tehnikama razvijati proizvode koji se mogu u potpunosti
nadograditi na neki drugi po~etni proizvod budu}i da je iz prakse
poznato da prometne usluge po~inju u jednoj, a zavr{avaju u ne-
koj drugoj destinaciji, s percepcijom kako }e biti prenijete u
stanju u kojem su i primljene, {to i nije uvijek tako.
Temeljno pitanje na koje u hrvatskim prometnim poduze}ima
nema pravog odgovora jest: kako stalnim pobolj{avanjem kvali-
tete istovremeno pove}ati i vrijednost usluge za kupce te osigu-
rati profitabilnost za prometne kompanije, koje uz to imaju i dru-
ge ozbiljne izvore svakodnevnih neuspje{no reguliranih
tro{kova.
Najizgledniji izlaz je u suvremenom oblikovanju postoje}ih
prometnih kompanija suvremenim menad`erskim alatima i teh-
nikama u rukama iskusnih menad`era, koji su u stanju iz temelja
preokrenuti smjer prometnih poslovnih aktivnosti, u ~emu, kad
su u pitanju tradicijske organizacije, nije preduvjet ili poseban
uvjet mladost menad`era, ve} iznimno radno iskustvo i suvre-
meno menad`ersko obrazovanje budu}i da nije mogu}e tradicij-
ske vrijednosti velikih prometnih kompanija u potpunosti napu-
stiti, ali ih je mogu}e u mnogo ~emu transformirati, uva`avaju}i
~injenicu da svladavanje prometnih pravila i procedura, te njiho-
vo uklanjanje iz proizvodnog lanca, za mlade neiskusne me-
nad`ere ne mora biti nimalo lako ni jednostavno, {to vi{e, u su-
vremenoj menad`erskoj praksi postoji dosta primjera druk~ijeg
predznaka.
Suvremeni menad`ment je rje{enje koje valja prihvatiti, a su-
vremeni menad`eri (kompletni i spremni na stalno usvajanje no-
vih multidisciplinarnih znanja i vje{tina) klju~ su rje{enja pro-
blema dr`avnih, birokratiziranih, centraliziranih, neorganizira-
nih, skupih i tehnolo{ki i organizacijski zaostalih prometnih
kompanija, koje trenutno nisu u stanju efikasno tranzitirati po-
nu|eni promet.
Poznati ~imbenici utjecaja na kvalitetu prometnih proizvoda i
usluga kakvi se isporu~uju potro{a~ima mogu se definirati kao:
tr`i{ni zahtjevi i djelovanje konkurencije, tr`i{na politika pro-
God. 24 (2004) Br. 1-2 (100-105) Suvremeni promet
Z. KADOI]: MODERNI MENAD@MENT PROMETNOG SUSTAVA - KLJU^ INTEGRACIJE U EUROPSKE ASOCIJACIJE
104

6. metnih organizacija, politika proizvoda i usluga organizacije,
specifikacije proizvoda i usluga potpomognuti upravljanjem
kvalitetom procesa (sposobnost procesa, menad`erski postupci
osiguravanja i kontrole kvalitete prometnih proizvoda i usluga,
stupanj suglasnosti sa specifikacijama).
5. Sumarne poruke
Suvremeni menad`ment (ili nova znanstvena disciplina) koji
nema tradiciju u hrvatskim prometnim kompanijama zbog iz-
nimno kompleksnih odnosa izme|u resursa i okru`enja, imple-
mentirana u poslovne aktivnosti prometnih poduze}a hrvatske
dr`ave, pridonijet }e njihovom efikasnom poslovanju poslije
uspje{ne tranzicije iz tradicijske u modernu organizaciju, ~ime
}e se znatno unaprijediti odnos prometa i dr`ave i izgraditi u~in-
kovit model skladnog funkcioniranja prometnog sustava u ukup-
nom gospodarstvu Republike Hrvatske, od ~ega }e imati nepo-
sredne koristi svaki gra|anin ove zemlje kroz stalno pove}ava-
nje razine standarda i unapre|ivanje suradnje s razvijenim okru-
`enjem europske provenijencije.
Suvremene organizacije kao proizvod modernog menad`men-
ta otklonit }e sve nesporazume oko vremenske, tehni~ke, tehno-
lo{ke, politi~ke, pravne, sociolo{ke, organizacijske i ine druge
komponente integracije s internim i eksternim okru`enjem, te na
najmanju mjeru smanjiti mogu}e nepovoljne uzroke raznolike
kompatibilnosti s eurointegracijama i prometnim asocijacijama.
Moderni menad`ment kao klju~ni ~imbenik uspje{nog razvit-
ka prometnih kompanija i kao proces koji odre|uje tempo pri-
bli`avanja modernim prometnim sustavima drugih zemalja, te-
meljem prometne misije, vizije, ciljeva i strategije, te ~imbenik
izgradnje strate{kih saveza prometnih kompanija, osnovanim na
suvremenom znanju prometnih menad`era, bit }e katalizatorom
ukupne prometne politike i indikatorom uspje{nosti u odnosu na
druge poslovne sustave.
Ukupni rezultat }e biti: primjerena konkurentska sposobnost,
iznimna tranzitna u~inkovitost i velika novostvorena vrijednost
prometnih poduze}a Republike Hrvatske sa sna`nom ulogom u
povezivanju europskog prometa u u~inkovitu prometnu cjelinu.
LITERATURA
[1] Basari}, Z., Neuki i sve stariji pred Novom ekonomijom, Komentar, Poslovni magazin,
br..9/03. str. 18.
[2] Buble, M., Management, Ekonomski fakultet, Split, 1993. str. 3.
[3] Dadi}, I., Modeli i metode optimiranja u prometu, Autorizirana predavanja V generacija 1.
semestar, FPZ, Zagreb, 2002, str. 3.
[4] ^eki}, M[., Bo{njak, I., Menad`ment u transportu i komunikacijama, Univerzitet u Saraje-
vu – Sveu~ili{te u Zagrebu, 2000. str. 146.
[5] Grubi{i}, D., Mjesto i uloga velikih poduze}a u hrvatskom gospodarstvu u usporedbi s
gospodarstvima razvijenih zemalja.(iz Buble, M., Redizajniranje velikih hrvatskih podu-
ze}a u funkciji gospodarskog razvoja, , Ekonomski fakultet, Split, 1998. str. 16.)
[6] Kadoi}, Z., Hrvatska po{ta – ciljevi i strategije u funkciji dizajniranja organizacijske
strukture, Zbornik radova I , osmo me|unarodno znanstveno stru~no savjetovanje “Promet i
odr`ivi razvitak”, pod pokroviteljstvom me|unarodne znanstvene asocijacije International Fe-
deration of Communication Association, HZDP – Hrvatsko znanstveno dru{tvo za promet,
Opatija 27.-28. travnja 2000., pp. 46-52.
[7] Kadoi}, Z., Menad`ment kvalitete po{tanskih usluga velikih gradova, Zbornik radova I,
jedanaesto me|unarodno znanstveno stru~no savjetovanje “Promet u gradovima”, pod pok-
roviteljstvom me|unarodne znanstvene asocijacije International Federation of Communica-
tion Association, HZDP – Hrvatsko znanstveno dru{tvo za promet, Opatija 24.-25. travnja
2003., pp. 57-65 .
[8] Sikavica ,P., Novak, M., Poslovna organizacija, Informator , Zagreb, 1999. str. 886.
[9] Skoko, H., Potpuno upravljanje kvalitetom, Sinergija, Zagreb, 2000., str. 112.
[10][onje V., Nova ekonomija pru`a priliku ali nije “~arobni {tapi}”, Intervju, Poslovni maga-
zin, br. 9/03. str. 14-15.
[11]Tipuri}, D, Markulin, G.,Strate{ki savezi-suradnjom poduze}a do konkurentske predno-
sti, Sinergija, Zagreb, 2002. str . 44.
[12]Trupac, I.,Kolenc, J., Logistics in Transportation, Suvremeni promet, br. 3-4, str. 224.
[13]Weihrich, H., Koontz, H., Mened`ment, Mate, Zagreb, 1994, str. 246.
SA@ETAK SUMMARY
Zlatko Kadoi}
Moderni menad`ment prometnog sustava – klju~
integracije u europske asocijacije
Priop}enje je trebalo ukazati na ~injenicu da ukupni europski promet
efikasno umre`en izme|u pojedinih ~lanica Europske unije mo`e ostati
temeljnim gospodarskim ~imbenikom svake zemlje pojedina~no i Unije
u cjelini, pod uvjetom da prometno neorganizirane zemlje svoje pro-
metne resurse ubrzano transformiraju iz tradicijskih u suvremene vri-
jednosti i u~inkovito ih stave na raspolaganje kompletnoj prometnoj za-
jednici, {to je izme|u ostalog zada}a hrvatskih prometnih organizacija i
Vlade Republike Hrvatske u pripremnom razdoblju pridru`ivanja Eu-
ropskoj uniji.
Temeljni ~imbenik transformacije }e biti moderni menad`ment koji ra-
spola`e potrebnim metodama i tehnikama, ali ih valja implementirati u
prometne podsustave i modernim organizacijskim alatima preoblikovati
dr`avne prometne kompanije u uspje{ne profitno eksponirane organiza-
cije sa sna`nim povezni~kim svojstvima ukupnog europskog prometa.
Suvremena organizacijska rje{enja kakva poznaje napredan svijet
svuda su oko nas, na neka se ovim radom ukazuje, a mnoga valja pro-
na}i u poznatoj teoriji i praksi suvremenih sustava te ih primijeniti,
kako bi prometni sustav Hrvatske prestao biti uskim grlom u povezi-
vanju sjevera i juga Europe te postao respektabilan ~imbenik globalnog
okru`enja.
Klju~ne rije~i: menad`ment, prometni sustav, integracije, europske
asocijacije
Zlatko Kadoi}
Modern Management of the Traffic System – the Key of
Integration into the European Associations
The report should have pointed out the fact that the complete European
traffic effectively networked between individual members of the Europe-
an Union can stay the basic economic factor of each country and the
Union as a whole, under the condition that countries not organised regar-
ding traffic transform rapidly their traffic resources out of the traditional
and into modern values, and make them effectively available to the whole
traffic community, what is, among other things, the task of Croatian traf-
fic organisations and of the government of the Republic of Croatia in the
preparatory period for integration into the European Union.
The fundamental factor of transformation will be modern manage-
ment, which has necessary methods and techniques, but they should be
implemented into traffic subsystems and, using modern organisation to-
ols, traffic companies of the country should be transformed into succe-
ssful profitable organisations with powerful capabilities of connecting
of the complete European traffic.
Modern organisational solutions known to the advanced world are all
around us, some are pointed out in this paper, but many are to be found
in familiar theory and practice of modern systems, and to be applied in
order to declare the Croatian traffic system a former bottleneck in the
connections of the North and South of Europe, as well as to make it a re-
spectable factor of the global environment.
Key words: management, traffic system, integrations, European Asso-
ciation
Suvremeni promet God. 24 (2004) Br. 1-2 (100-105)
Z. KADOI]: MODERNI MENAD@MENT PROMETNOG SUSTAVA - KLJU^ INTEGRACIJE U EUROPSKE ASOCIJACIJE
105