1. Protisti su najčešće jednoćelijski bakterijski
organizmi koji mogu živeti u kolonijama.
Protisti se dele na: -protiste sa bičevima
-protiste sa trepljama
-amebe
-protisti koji grade spore
2.
3. Kod KOLONIJALNIH protista odredjene jednike su se
specijalizovale za odredjene funkcije.
Na površini se nalazi ĆELIJSKA MEMBRANA. Neke
jedinke imaju zaštitnu opnu (PELIKULU) ili ZAŠTITNU
LJUŠTURU. Ljuštura, opna, daju stalan oblik protistima.
Nepovoljne uslove mogu da prežive u obliku CISTE.
Dobijaju zaštitnu opnu i ne razmnožavaju se.
U membrani se nalaze receptori koji omogućavaju da
reaguju na hemijske materije i na dodir. Neki trepljari i bičari
poseduju OČNU MRLJU pa mogu da razlikuju svetlo i tamu.
Neki protisti su veoma opasni paraziti dok su neki korisni i
značajne su karike u lancu ishrane.
4. Može biti:
1. Bezpolno – a) prostom deobom na jednake delove,
b) dele se prvo jedra (multipna deoba) kod
višejedranih.
c) pupljenje – neravnomerna deoba jer je pupoljak
uvek manji od jedinke od koje je nastao
2. Polno – konjugacija – same jedinke postaju gameti, manji
su muški gameti, ali nekad su i iste veličine kod višejedarnih
dele se mala jedra, dve jedinke se približe i preko mostića se
razmenjuju genetički materijali.
izogameti- morfološki isti gameti
Anizogameti (heterogameti)- muški sitniji i pokretan a ženski
krupniji i nepokretan
6. Najčešće upijaju hranljive materije celim telom, ali
neki protisti imaju i ćelijska usta.
Nepotrebne materije mogu izbacivati egzocitozom,
ili preko specijalnih otvora.
7. Kretanje se može obavljati preko :
1. Pseudopodija – lažnih nožica – ceo ćelijski sadržaj
se izliva u jednom pravcu i tako se kreću,
2. Pomoću biča – koji grade mikrotubule,
3. Pomoću treplji – koje su iste gradje kao bičevi,
samo su kraći i mogu se nalaziti duž celog tela, ili
na odredjenim delovima.
4. Nepokretni – sesilni, sporozoe
8. Može biti:
1. Gušća i homogena uz membranu
2. Redja i zrnasta u unutrašnjosti sa organelama
9. Najčešće je ovalno ili prati oblik jedinke.
Broj jedara je najčešće 1 ali ako ima više jedara
onda nisu iste veličine.
Veliko (macro) jedro ima metaboličku ulogu, a malo
(micro) jedro ima ulogu u razmnožavanju.
10. Mogu biti: 1. hranljive (liziranje hrane)
2. kontraktilne (koriste se za
osmoregulaciju, a preko njih se izbacuje višak vode)
11. Bičari su hetertrofni protisti, koji mogu biti jednoćelijski
ili žive u kolonijama.
Žive u slatkoj i slanoj vodi, a mogu biti i paraziti i to vrlo
patogeni.
Poseduju bič (jedan ili više) kojim se kreću. Ako
poseduju više bičeva onda oni nisu iste dužine.
Poseduju zaštitnu opnu – pelikulu koja im daje oblik.
Sadrže: jedno jedro, jednu hranljivu vakuolu, neki
poseduju ćelijska usta, koja mogu a ne moraju da služe za
izbacivanje nesvarenih deoba, očnu mrlju i kontraktilnu
vakuolu.
12. Razmnožavanje je bezpolno, uzdužnom deobom a kod
nekih je moguć polni način razmnožavanja.
Preživljavaju nepovoljne uslove u obliku ciste, a kiseonik
upijaju celim telom.
Trihomonas
-Parazit, vrsta bičara. Poseduje venac bičeva.
-Živi u crevu čoveka i polnim odvodima.
13. Pripanozoma izaziva bolest spavanja, koja počinje
temperaturom i groznicom.
Leishmania
Bičar koji izaziva bolest rana po koži.
16. Amebe su protisti koji se kreću pomoću pseudofobija.
Žive u slatkoj i slanoj vodi. Jednoćelijski su organizmi, a mogu
živeti i u kolonijama. Mogu biti paraziti.
Gradja nema pelikulu, ali neke vrste mogu da grade
ljušture.Kontraktilna vakuola slatkovodnih ima oblik
meska,jednojedarne su,imaju hranljive vakuole.Mogu da ciste
17. U citoplazmi se nalazi jedno jedro, ali više hranljivih
vakuola koje razlažu hranljive sastojke koje su upili celom
površinom tela preko ćelijske membrane.
Imaju kontraktilnu vakuolu, a nepovoljne uslove mogu da
prežive u obliku ciste.
Razmnožavanje:
1. Pupljenje – bezpolno, prosta deoba
2. Polno (ponekad)
Dizenterična ameba izaziva dizenteriju i živi u crevu
čoveka, a čovek se njome može zaraziti ako jede neoprano
voće i povrće.
19. Građa amebe
1. Pseudopodija u formiranju;
2. Ektoplazma;
3. Endoplazma;
4. Jedro;
5. 6. i 7. Hranljive vakuole;
8. Sitni organizam u hranljivoj
vakuoli;
9. Kontraktilna vakuola;
10. Pseudopodija u povlačenju
20.
21. Drugi naziv je ‚‚sporocista”. Ovi protisti su nepokretni, jer
dobijaju čvrstu opnu pelikulu i tako prelaze u spore.
Uglavnom su paraziti. Ne poseduju organele za izlučivanje.
Razmnožavanje: smenom polne i bezpolne genracije.
Plazmodijum – malarija – živi u crvenim krvnim zrncima.
Razmnožava se bezpolno u čoveku a polno u MALARIČNOM
KOMARCU.
Kokcidije su vrste sporozoa koje nadapaju zečeve i ribe.
22. Trepljari su najrazvijenija vrsta protista.
Kreću se pomoću treplji koje se mogu nalaziti na celom telu ili
samo na odredjenim delovima.
Trepljari imaju stalan oblik zahvaljujući PELIKULI.
U njima se nalazi:
1. Više jedara (nejednake veličine)
2. Micronucleus i macronucleus
3. Dve kontraktilne vakuole
4. Hranljivu vakuolu
5. Usni otvor – citostom
6. Ždrelo
23. Za ishranu koriste ŽDRELO, HRANLJIVU VAKUOLU, a
nesvarene materije izbacuju citopigom.
Razmnožavanje:
1. Bezpolno – poprečnom deobom (multipno)
2. Polno – konjugacijom