Mekušci

1. Mekušci - Phyllum: Mollusca
63-64. nastavna jedinica
Biologija za 1. razred - svi smjerovi
Violeta Novaković, profesor

3. Zajedničke opšte karakteristike
• Pretežno su vodene životinje, a žive i na kopnenim vlažnim staništima
• Tijelo im je mekano, zaštićeno ljušturom koju luči plašt
• Veličine od nekoliko mm do 15 m
• Površina tijela obložena je jednoslojnim epitelom sa mnoštvom žlijezda
koje luče veliku količinu sluzi
• Bilateralno su simetrični i imaju različit plan građe
• Opisano je više od 100 000 vrsta mekušaca, razvrstanih u 5 grupa:
1. MONOPLAKOFORE
2. HITONI-primitivni (topla mora)
3. PUŽEVI
4. ŠKOLJKE
5. GLAVONOŠCI
Vrlo rijetke

4. Cl. MONOPLAKOFORE Cl. HITONI-primitivni (topla mora)

5. Mekušci
ŠKOLJKE PUŽEVI GLAVONOŠCI
Žive u slanoj i slatkoj vodi Žive u vodi i na kopnu Žive u slanoj vodi

6. Plan građe
PUŽEVI
1. GLAVA
2. UTROBNA KESA
3. STOPALO
4. LJUŠTURA
ŠKOLJKE
1. GLAVA
2. UTROBNA KESA
3. RUČICE ILI
LIJEVAK
(PREOBRAŽENO
STOPALO)
1. UTROBNA
KESA
2. STOPALO
3. LJUŠTURA
GLAVONOŠCI

7. Cl.Gastropoda - Puževi
• Najbrojnija grupa mekušaca (preko 65 000 vrsta)
• Naseljavaju: slane, slatke vode, vlažno zemljište
• Građa tijela: glava, trup, plašt, stopalo, ljuštura
• Ljuštura je jednodijelna, spiralna, krečnjačka , može biti
uvijena u lijevo ili u desno
PLAŠT

8. GLAVENI REGION
• Jedan ili dva para pipaka (na dužem paru su
oči a na kraćem paru hemoreceptori i
mehanoreceptori za dodir)
• U ustima imaju nazubljenu pločicu sa
zubićima koji im služe za sitnjenje hrane –
RADULA ILI TRENICA (RADULA)

9. • STOPALO
• Snažno razvijeno, pljosnato
i mišićavo.
• ISHRANA: uglavnom
biljojedi,saprofiti, ima i
mesoždera a neki su i
paraziti
• Crijevni sistem-potpun

10. • Nervni sistem je
ganglionaran.Imaju
parove ganglija )glavene,
stopaone, bočne i utrobne
)međusobno povezane a od
njih polaze nervi u sve
dijelove tijela
• Krvotok je otvorenog
tipa, imaju srce, vene i
arterije koje završavaju tj.
Otvaraju se u tjelesnoj
duplji.
GANGLIJE

11. • Razmnožavaju se polnim putem. Hermafroditi su. Polni
organi dobro razvijeni.Većina polaže jaja a ima i živorodnih
vrsta. Razviće je direktno, a ima i onih koji se razvijaju
putem metamorfoze.

12. Predstavnici
KOPNENI
SLATKOVODNI

13. MORSKI PUŽEVI

14. Cl. Bivalvia - Školjke
• Ima ih oko 10000 vrsta i žive u morima ali i slatkim
vodama.
• Veličina im se kreće od 1-2mm do 2m u prečniku
• Tijelo im je bočnospljošteno u dvokapkoj ljušturi koju luči
plašt
• Bilateralno su simetrični osim nekih sesilnih kod kojih kapci
nisu isti po obliku.

15. • Prednji kraj ljušture je
širi,a zadnji uži. Kapci
su spojeni mišićima.
• Unutrašnja površina
prekrivena sedefom

16. Građa školjki
• Glava je redukovana
• Prostrana plaštana duplja sa ulaznim i izlaznim
otvorima-sifonima
Sifoni

17. • Dišu na škrge
• Ne kreću se za hranom.
Crijevni sistem im je potpun
• Imaju filtracioni način
ishrane. Hrane se
planktonom; mali je brij
grabljivica.

18. • Krvni sistem-otvoren
• Ekskrecija-pomoću cjevčica za izlučivanje
• Nervni sistem – ganglionaran. Imaju čulne organe na
stopalu, plaštu i škrgama

19. • Polno razmnožavanje; odvojenih su
polova,;mali br.hermafrodita. Oplođenje je
spoljašnje- u vodi
Zrela jaja

20. Raznovrsnost školjki

22. Cl. Cephalopoda - glavonošci

23. • Isključivo morski
organizmi
• predatori veličine 6-70mm
a neki mogu biti dugi i
do16m
• Najinteligentniji i
najkrupniji mekušci
Opšte odlike

24. • Kretanje na “mlazni pogon” (Kreću se izbacivanjem
vode iz plaštane duplje,kroz lijevak- mišićni organ
koji je nastao od stopala i ima ulogu u kretanju)

25. Građa tijela

27. • Ishrana – love ručicama, hrane se ribama,rakovima
i drugim sitnim životinjama
• Posjeduju otrovne žlijezde i mastiljavu kesu koja
služi za napad i odbranu-

28. • Disanje-pomoću škrga
• Krvni sistem-”skoro” zatvoren. Hobotnice imaju veći
broj srca.Tjelesna tečnost je plave boje (sadrži bakar)
• Izlučivanje-pomoću bubrega
• Nervni sistem-ganglionaran (razvijen”mozak”) Čula
su dobro razvijena
• Razvijene oči (uočavaju plen od 0.5cm na 1,5m);
slične očima kičmenjaka. Imaju sposobnost
memorisanja i učenja

29. • Razmnožavanje-
polno- odvojenih su
polova
• Briga o potomstvu

30. Pitanja za utvrđivanje:
• Zašto se mekušci tako zovu?
• Koje su najpoznatije i najzastupljenije klase mekušaca?
• Koje su karakteristike spoljašnjeg izgleda puževa, školjki i
glavonožaca?
• Šta je radula?Je li kararakteristična za sve mekušce?
• Koji mekušci imaju razvijene oci?
• Navedite po tri predstavnika za svaku klasu mekušaca!

31. Očekivani ishodi učenja:
• Razlikovanje klasa mekušaca
• Poznavanje plana građe sve tri klase mekušaca
• Objasniti u čemu se ogleda evolutivni napredak
ove grupe organizama u odnosu na pljosnate i
valjkaste crve!