Predavanje „Navigacija kroz notnu, audio i audiovizuelnu biblioteku”, mr Vesne Aleksandrović, govori o svim segmentima upravljanja notnim i audiovizuelnim zbirkama i pruža opšti uvid u raznoliokost poslova na čuvanju i prezentovanju notnih, audio i audiovizuelnih materijala.
Studenti bibliotekarstva (Filološki fakultet u Beogradu) posetili su Odeljenje posebnih fondova Narodne biblioteke Srbije 24. marta 2016. Tom prilikom su voditelji svih zbirki i načelnik odeljenja Maša Miloradović studente upoznali sa širokim opsegom poslova u upravljanju posebnim zbirkama.
49. музичкомузичко делодело
Петнаеста руковет,Петнаеста руковет,
Песме из МакедонијеПесме из Македоније
Стеван Стојановић МокрањацСтеван Стојановић Мокрањац
19091909
руковетруковет
вокално, хорвокално, хор
15;15; h-mollh-moll
остали насловиостали наслови
1515 руковетруковет
XVXV руковетруковет
Песме из МакедонијеПесме из Македоније
наслови песама:наслови песама:
Марије, бела МаријеМарије, бела Марије
Обасјала месечинаОбасјала месечина
Бог да га убије, наноБог да га убије, нано
Прошета, мајко, девет годиниПрошета, мајко, девет години
Сејала Динка босиљакСејала Динка босиљак
други подаци о делудруги подаци о делу
број, тоналитетброј, тоналитет
медијмедиј
обликоблик
датумдатум
аутораутор
насловнаслов
Dobar dan, imaćete priliku danas da sena kratko prošetate kroz notnu, audio i AV zbirku NBS, a za tu šetnju će nam biti potrebna i GPS navigacija, koju ću vam ja obezbediti.
Provešću vas kroz, kako se to moderno i stručno kaže: collection management.
Najpre, prvo da se malo bolje upoznamo sa samim kolekcijama, šta se u njima čuva, koje su to vrste građe:
Prvu kolekciju čine štampana notna izdanja i muzički rukopisi: kolekcija notna građa.
Sledeća okuplja zvučne snimke: audio kolekcija. Zvučni snimci mogu biti muzički, govorni, kombinacija muzike i govora (audio knjige npr.) ili mogu sadržati razne druge zvuke – šumove, zvučne semplove, džinglove itd.
Zvuk se naravno, beleži na različitim nosačima informacija, o tome ćemo nešto kasnije. Dakle, bez obzira na nosač, zvučni snimci kao izdanja, okupljeni su u ovoj kolekciji.
Treća i ujedno najmlađa je AV kolekcija, koju čine filmovi, serije, dokumentarni, edukativni i dr. video snimci...
Takođe na različitim nosačima informacija.
... A referentnu zbirku, koja prati i dopunjuje ove tri, čine monografske, serijske, multimedijalne i dr. Publikacije koje govore o muzici, o filmu, a po načinu na koji prenose informacije, ne spadaju u notnu, audio i AV zbirku – knjige, časopisi, magazini, zbornici, časopisi, CD-ROMovi na muzičke, filmske teme, enciklopedije, katalozi izdavačkih kuća....
Kao što vidimo, o ovim kolekcijama možemo govoriti sa aspekte sadržaja: muzika, govor, filmski, video sadržaji, i iz perspektive kako se taj sadržaj, odnosno informacija, prenosi do nas: da li je to zvuk, slika, film, ili neka druga kombinacija pomenutog.
A naravno, sve poslove u vezi sa upravljanjem kolekcijama, obavlja NAAV – notni, audio i AV bibliotekar. Da vidimo ukratko, ko je taj bibliotekar, koje osobine, veštine, umeća i znanja poseduje:
Najpre, koje osobine bi trebalo da poseduje bibliotekar 21 veka, tzv. CYBRARIAN?
Kako vidimo, on je neprestano na zadatku, on je search engine sa srcem
I moćan je, mnogo moćniji nego što mislimo da jeste!
Što se znanja, odnosno obrazovanja tiče, poželjno je da ima muzičko, bibliotekarsko i IT obrazovanje. Danas možemo naći sve manji broj struka i zanimanja koja nisu uvezana i prožeta IT delatnostima, pa čak i pravnim i dr.
kao čovek od umetnosti i kulture, mora biti i kreativan, a kreativnosti u bibliotekarstvu ima i te koliko, samo je treba naći, upaliti kao iskru i razbuktati.
Značajno je da je otvorenog uma, progresivnih ideja i shvatanja, da stvara nove obrasce povezujući poznate stvari na nov, koherentniji način, jer bibliotekarstvo 21. veka upravo i jeste i delatnost i nauka koja ima moć da celo društvo vodi napred.
Neretko se ovaj bibliotekar nađe na ovakvoj raskrsnici, gde oba puta deluju isto, slično, ili primamljivo ili odbojno čak... A kada pozove svoje super-moći, on uradi sledeće...
Stvori nov put!!! I hrabro ide njime!
Objasnili smo šta su zbirke, koje vrste građe skupljaju, i sada ćemo se blilže upoznati sa collection managementom.
Objasnili smo šta su zbirke, koje vrste građe skupljaju, i sada ćemo se blilže upoznati sa collection managementom.
Počinjemo sa popunjavanjem zbirki, odnosnom, vidovima nabavke građe:
NBS, kao nacionalna, centralna i matična biblioteka, ima zakonsku obavezu da prikuplja obavezni primerak. Sve tri kolekcije o kojima govorimo danas se popunjavaju obaveznim primerkom.
U vezi sa izdavačkom produkcijom, NBS izradjuje CIP zapise za notna, audio i av izdanja. Trenutna produkcija se dakle prati upravo prati i kontroliše kroz izradu CIP zapisa i obavezni primerak
Od 2011. godine, NBS prikuplja i eObavezni primerak, pa tako i štampna notna izdanja bivaju dostavljana u eFormatu, najčešće .pdf-u. eObavezni primerak za audio i av materijale se još uvek ne dostavlja jer podrazumeva značajnu iobimnu tehnički i pravnu infrastrukturu.
Kolekcije se, pored obaveznog primerka, popunjavaju i selektivnom nabavkom, kojom NBS dolazi do značajnih starijih izdanja, sa ciljem popunjavanja i restitucije fonda.
Prvi oblik selektivne nabavke kojim se ove kolekcije popunjavaju je POKLON. Na ovaj način, od darodavaca, dobijamo na poklon starija izdanja notne i audio, pa čak i AV građe, kao i unikatne muzičke rukopise i unikatne avučne i video snimke.
Sledeći, veoma značajan vid nabavke građe je svakako KUPOVINA. Fokus je na starim izdanjima i unikatnoj građi, takođe, koja ima značaj za našu ali i svetsku kulturu i umetnost. Ovo je neretko tzv. ciljana nabavka, gde biblioteka ciljano traži i selktuje građu koju želi da uvrsti u svoj fond.
Treći oblik selektivne nabavke je razmena, u kontekstu ovih zbirki, ne tako obimna po broju nabavljenih publikacija, ali takođe značajna, posebno za SERBIKU.
Posebna kategorija izdanja kojima popunjavamo fond jesu sopstvena izdanja. Ona se odnose na digitalne surogate s jedne strane, i na novu kolekciju koju upravo uspostavljamo, Audio arhivu NBS, koju line digitalno rođeni audio snimci dešavanja u NBS.
Sledeći segment upravljanaj kolekcijama jesu FIZIČKI FORMATI, kojih ima toliko u ove tri zbirke da ću ih samo pobrojati i pokazati vam par slika. Mnoge od njih ćete prepoznati, a neke možda i nećete...
Za notnu građu imamo dva pojavna oblika, medija, formata:
Muzički rukopis, koji sam po sebi nije izdanje te svojomm unikatnošću predstavlja najznačajniji deo notne zbirke NBS.
Štampano notno izdanje, starinskog naziva štampana muzikalija je drugi pojavni oblik notne građe, i odnosi se na izdanja: štampana su, umnožena i distribubirana.
Не тако полако и никако на мала врата, у причу улази и трећи појавни облик – ДИГИТАЛНО нотно издање. У недостатку усвојеног превода, зваћемо га BORN DIGITAL издање. Ово издање има све карактеристике издања осим опипљивог примерка. Нема мирис, не шуште странице кад их окрећете јер то и не можете да радите. Ово издање има свој компјутерски формат, најчешће ПДФ.
NBS ima jednu manju kolekciju digital born muzičkih rukopisa – poklon kompozitora Rajka Maksimovića.
Formata nosača zvulne informacije ima znatno više...
Ево малог историјата појавних облика носача звучне информације. Као што се види, све је почело пре мање од једног ипо века.
Познавање историјата носача звука игра велику улогу у обради ове врсте грађе.
Носачи звучних снимака које библиотека најчешће чува су ове три групе. Барем је тако у НБС. Pored pomenutih nosača zvuka, imamo i manji broj magnetofonskih i dat, radijskih traka, one uglavnom nose unikatne snimke radijskih emisija, radio drama, intervjua itd.
Ово су на једном месту окупљени различити појавни облици носача звучних снимка. Набројати...
Поменули смо да обрада почиње слушањем снимка. Да бисте могли да преслушате све ове формате, потребна су вам бар 4 различита плејера ‘грамофон који може да репородукује плоче снимане на различитим брзинама обртаја – 78, 33, 45 и 16, затим магнетофон, касетофон – касет дек, цд плејер и сада већ не тако нов оптички грамофон, који чита плочу без физичког контакта, без игле, ласерским зраком.
Ма колико чудно звучало, плоче се поново издају и штампају, чак и нашој земљи!
Као и за нотна издања, и овде помињемо дигиталне формате звучних снимака, квалитетне, без компресије, компримоване мање или више успешно итд... BORN DIGITAL формати звучних снимака који немају носач у класичном смислу речи. Born digital audio dokument je audio snimak koji je nastao digitalnim enkodiranjem.
Formati audio-...
... vizuelne građe su, kao i u slučaju audio snimaka, u ekspanziji...
NBS ima видео касете – VHS...
... DVD i BluRAY diskove
Наравно, плејери који су потребни да бисте АВ грађу обрађивали су видеo, ДВД плејер, видео и ДВД плејер, а већ неко време је ову врсту грађе, посебно борн диџитал, moguće пуштати и на смарт телевизорима најновије генерације.
Формата born digital видео снимака има више од звучних, јер се због величине, габрита снимка, изнова рађају нове, квалитетније компресије које заузимају све мање места на диску.
Објаснити компресију – згужвана марамица!
Treća oblast upravljanja kolekcijama je opisivanje građe, kako bi korisnici lako našli u elektronskom katalogu traženu informaciju. Prilikom obrade građe iz ove tri kolekcije, koristimo ISBD general standard, Pm – Printed Music za štampana notna izdanja, NB – Non Book standard, ER – electronic Resources standard, a za svate sve češće pitamo i konceptualni model simpatičnog akronima FRBR – u prevodu: funkcionalni zahtevi za bibliografske zapise.
Obrada se odvija sa građom u ruci, odnosno, sa građom u plejeru!
Važan deo opisivanja su i međunarodni standardni brojevi...
Када путујемо ван зeмље, потребан нам је пасош. Када би музичко дело путовало, имало би свој пасош (у нашем случају библиографски запис) ...
и он би можда, могао да изгледа овако (препричати
JMBG broj muzičkog ili AV dela ili samog izdanja otelotvoren je u ISMN; ISBN I ISAN BROJEVIMA
Bez korisnika i omogućavanja pristupa građi cela stvar nema nikakvog smisla. Četvrti deo upravljanja kolekcijama je pristup.
Kolekcijama o kojima govorimo se pristupa na dva načina:
U muzičkoj čitonici NBS
I virtuelno, preko portala DNBS...
Dostupnost građe korisnicima, omogućavaju....
.... Metapodaci. Oni su putokaz i medijator između korisnika i repozirotijuma. Pravilno struktuiranim i dosledno, prema dogovorenim standardima izrađivanim metpodacima,, omogućava se pretraga, prikazivanje i pristup građi.
Elektronski katalozi nisu vidljivi preko googla.... Iz tog razloga, metapodaci za digitalne kolekcije i digitalne biblioteke omogućavaju da se u rezultatima pretrage na googe-u nađu i, na posredan način, katalozi biblioteka.
A sa novim načinima pristupanja građi, najpre mislim na online pristup, u paketu ide i jedna tema o kojoj moramo svi malo više razmišljati: intelektualna svojina i prava.
NBS je uprocesu definisanja jasnih pravnih mehanizama koji bi omogućili korisniku sva zakonima pripadajuća prava.
Imaćete sada mogućnost da ekskluzivno zavirite u trezor NBS, gde se smeštaju i čuvaju sve tri kolekcije:
Kolekcija singlova, ploča na 45 obrtaja...
Zatim kolekcija starih gramofonskih ploča na 78 obrtaja, koja broji nešto preko 2000 naslova... Oko 800 ploča je digitalizovano
Kolekcija audio kaseta
Kolekcije CD i DVD su, u momentu kada sam pravila ove fotografije, bile u procesu preseljenja...
... U nove, kompakt police na koje smo jako ponosni i koje građu PF čuvaju na mnogo bolji način...
Kako sada izgledaju kolekcije CD (levo) i DVD (desno)
Kolekcija VHS video kaseta
Kolekcija štampanih muzikalija – notna izdanja, pored su i muzički rukopisi
Predpčoslednji deo procesa upravljanja kolekcijama odnosi se na zaštitu koja može biti fizička i pravna.
Nijedna biblioteka ne želi ovakve stvari u fondu...
Pa se za tekstualne kolekcije – notnu građu, pribegava uobičajenim procedurama konzervacije...
I skeniranju, zatim obradi digitalnih surogata u PS
Prezentovanje dobro čuvane i zaštićene građe je kruna našeg angažmana u upravljanju kolekcijama, i podrazumeva:
1. Prezentovanje istrtaživačkih procesa i novih saznanja na stručnim i naučnim skupovima, predavanjima, konferencijama...
2. Na portalima digitalnih biblioteka, u našem slučaju – portal DNBS
3. Izlaganje građe na izložbama
4. I kada su u pitanju muzičke kolekcije, izvođenje muzičkih dela na koncertima
Značajnu ulogu igraju i promovisanje kolekcija i rezultata našeg stručnog i naučnog rada u medijima: u novinama, u formi intervjua, priloga, šlanaka, prikaza...
... I u televizijskim i radijskim prilozima, specijanim emisijama id.