2. 2
Književnost humanizma i
renesanse u Hrvatskoj
Humanizam, koji se na razmeđi 14. i 15. st.
raširio Italijom, brzo je pronašao plodno tlo i na
istočnoj obali Jadrana, gdje u svim
dalmatinskim komunama, od Zadra do
Dubrovnika, nalazimo na predstavnike novoga
duha.
U cijelokupnoj hrvatskoj književnosti 16. i 17. st.
svijest o opasnosti od Turaka, u to doba su doprli
do samih gradskih zidina.
3. 3
Ta okrenutost zbilji i problemima s Turcima
bila je posebnost hrvatskog humanizma u
odnosu na onaj europski.
U kontinentalnom djelu Hrvatske humanistička
su se strujanja širila s dvora kralja Matije
Korvina, na kojem su djelovali mnogi hrvatski
humanisti i renesansni umjetnici.
7. Među najpoznatijim djelima iz ovog razdoblja
svakako spada spjev Judita, Splićanina Marka
Marulića.
8. M.Marulić: Judita
Prvi put tiskana u Veneciji
1521.
Pisana je čakavskim
narječjem, prvi je naš ep.
Marko Marulić
9. 9
Marko Marulić
Hrvatski je književnik i kršćanski humanist.
Otac hrvatske književnosti.
Često mu se dodijeva i etnik Splićanin.
Marulić u doba turskih napada na dalmatinske
gradove piše djelo Judita kojim želi ohrabriti
Splićane i građane ostalih dalmatinskih gradova
da se odupru osmanlijskoj opasnosti.
10. 10
Središte renesansne književnosti nalazilo se je u
Dubrovniku, rodnom mjestu Marina Držića,
čija komedija Dundo Maroje spada među remed-
djela hrvatske književnosti.
13. 13
Marin Držić
Rođen je 1508.g. u Dubrovniku, u obitelji
trgovaca pučana
Nadimak VIDRA - zbog čestog boravka u
Rijeci dubrovačkoj
Odlazi na studij u Sienu
1541. godine izabran je za rektora sienskog
studentskog doma – Dominus Marinus
Raugeus
14. Otok Hvar je iznjedrio dva velikana hrvatske
književnosti: Hanibala Lucića, koji je napisao
Robinju, prvu hrvatsku dramu, i Petra
Hektorovića, poznatog po djelu Ribanje i
ribarsko prigovaranje.
19. Hanibal Lucić
Hrvatski je renesansni pjesnik, dramatik
i prevoditelj
Podrijetlom hvarski vlastelin, sin Antuna i Goje
Bio je sudac i odvjetnik hvarske gradske općine
20. 20
Petar Hektorović
Hrvatski renesansni pjesnik i erudit
Odlikovao se i glazbenim i graditeljskim
znanjem, pa je ostavio više notnih zapisa
bugaršćica i lirskih pjesama koje su mu pjevali
hvarski ribari
21. 21
Zadranin Petar Zoranić, također prožet
domoljubljem i sviješću o turskoj opasnosti,
autor je Planina, djela koje se danas smatra
prvim hrvatskim romanom
24. 24
Petar Zoranić
Još su ga zvali "Veliki Ninjanin"; "Hrvatin“
Hrvatski renesansni pisac
Zoranić je poznat kao pisac prvog hrvatskog
romana Planine iz 1536. godine
25. Renesansno graditeljstvo u
Hrvatskoj
Početak renesansnog graditeljstva u Hrvatskoj
predstavlja katedrala sv. Jakova u Šibeniku,
koja je ujedno i prva renesansna građevina
izvan Italije. Gradnju je predvodio zadarski
graditelj Juraj Matvejev, poznat kao Juraj
Dalmatinac
Karakteristično je miješanje gotičkog i
renesansnog stila
26. Juraj Dalmatinac
Hrvatski i talijanski kipar i graditelj.
Njegovi radovi:
a) Fasada Šibenske katedrale Sv. Jakova - 72
kamene glave koje okružuju apside
b) Portal crkve Svetog Frane u Anconi
c) Oltar bl. Arnira u župnoj crkvi u Kaštel
Lukšiću(1448.g)
d) Oltar Sv. Staša u katedrali Sv. Dujma u
Splitu (1448.g)
28. Istovremeno dolazi i do procvata svjetovnog
graditeljstva
Psim gradskih vjećnica i kneževskih palača, od
kojih su najpoznatiji Knežev dvor i palača
Divona u Dubrovniku
30. Najpoznatiji i najbrojniji renesansni ljetnikovci u
Hrvatskoj sagrađeni su na dubrovačkom
području i na otoku Hvaru
Nasuprot tomu renesansno graditeljstvo u
kontinentalnoj Hrvatskoj obilježeno je gradnjom
fortifikacijskih objekata
Najpoznatiji primjer tog graditeljstva je utvrda
Karlovac iz 16. st. ,sagrađena u obliku
šestokrake zvijezde
32. Renesansno kiparstvo i
slikarstvo u Hrvatskoj
Likovna je umjetnost bila usko vezana uz
crkveno graditeljstvo
Katedralu u Šibeniku Juraj Dalmatinac ju je
ukrasio sa 72 isklesane glave koje uokviruju
vijenac katedrale.
36. 36
slike hrvatskih renesansnih slikara poput
dubrovčanina Nikolu Božidarevića, najčešće su
krasile crkvene oltare.
37. 37
Nikola Božidarević
Poznat u Italiji i kao Nicolò Raguseo
Bio je najveći dubrovački i hrvatski slikar na
prijelazu iz gotike u renesansu.
Spominje se 1475. kao izvođač freski u Kneževu
dvoru, a 1476. kao učenik slikara Petra
Ognjanovića iz čije radionice 1477. godine polazi
na nauk u Veneciju.