2. Anksioznost je nejasan strah, nevezan
za odrđeni objakat ili konkretnu
situaciju. Strah bez očiglednog
spoljašnjeg povoda.
U neprijatnom osećanju strepnje
dominira iščekivanje neodređene
nesreće.
3. Kada se anksioznost događa često i
ometa emotivni život i osećanje
dobrobiti ona kvari kvalitet života i
tada se definiše kao anksiozni
poremećaj.
4. Prema težini ili intenzitetu, anksioznost
može da se kreće od blage
neprijatnosti, brige, do paničnog
poremećaja, koji je praćen srčanim
palpitacijama (“srce lupa jako kao da
hoće da iskoči iz grudi”),
derealizacijom (osećaj kao da se ne
nalazimo u realnosti),
depersonalizacijom (osećaj
odvojenosti od samog sebe)…
5. Skala anksioznosti po intenzitetu
Opuštenost
Neznatna anksioznost
Blaga anksioznost
Umerena anksioznost
Izražena anksioznost
Blaga panika
Umeren napad panike
Intenzivan napad panike
10. 4. Izražena anksioznost
Osećaj nelagodnosti ili
nestvarnosti,
ubrzan rad srca,
stegnuti mišića,
briga o mogućnosti
gubitka kontrole.
11. 5. Blaga panika
Lupanje ili nepravilan
rad srca,
otežano disanje,
doživljaj nestvarnosti
ili vrtoglavica,
izražen strah od
gubitka kontrole,
nagon za bežanjem.
12. 6. Umeren napad panike
Palpitacije,
teško disanje,
osećaj
dezorjentisanosti ili
otuđenosti,
paničan strah kao
reakcija na osećaj
“gubitka kontrole”.
13. 7 – 10. Intenzivan napad panike
Svi simptomi sa
nivoa 6 su pojačani:
užasnutost,
strah od ludila ili smrti,
nagon za bežanjem.
14. Uprkos različitim oblicima,
svi anksiozni poremećaji imaju i
nešto zajedničko, a to su uporan,
težak strah ili uznemirenost u
situacijama u kojima većina zdravih
osoba ne bi osetila ništa od toga.