Naslov članka: Tri antiutopije projekt / tema u 1. razredu gimnazije (primjer dobre prakse – odrađeno u 1.a, 1.b i 1.d razredu šk. godine 2020./2021.)

1. Aldous Huxley, Vrli novi svijet
Smjernice za čitanje
 Pojmovi: utopija, antiutopija, distopija
 Najpoznatije utopije i antiutopije u povijesti književnosti i filma
 Objasni naslov Vrli novi svijet
 Tema, vrijeme, mjesto radnje romana
 Objasni društvenu strukturu vrlog novog svijeta
 Radnja:
 Koji prizor otvara početak romana?
 Likovi (karakterizacija): Upravitelj Centra, gospodin Henry Foster, Lenina
Crowne, Fanny Crowne, Nadzornik Mustafa Mond, Bernard Marx, Benito Hoover,
Helmholtz Watson, John Divljak, Linda
a) Značenje upotrebe kratica (U.C.- Upravitelj Centra) i titula: Njegovo fordstvo
Nadzornik Mustafa Mond, nadimaka: Divljak
 Glavni likovi:
1) Objasni po čemu se Bernard Marx ne uklapa u okolinu
2) Helmholtz Watson
3) Lenina
4) Mustafa Mond
5) John Divljak
6) Linda
 Intertekstualnost u romanu:
a) Shakespeare
b) Biblija, kršćanstvo
 Znanstveni postupci
a) Uzgoj djece u inkubatorima (Postupak Bokanovskog – u čemu je napredak?
Zašto je taj postupak jedan od najvažnijih elemenata društvene stabilnosti?)
b) Hipnopedija
c) Metode ektogeneze, uvjetovanja refleksa neopavlovskom metodom
hipnopedije
 Huxlyjeve ideje koje su ostvarene u suvremenosti
 Subverzivni potencijal opisivanja „fordovske“ religije
 Objasni ulogu some u vrlom novom svijetu
 Sličnosti svijeta romana i svijeta u kojem živimo
a) Hipnopedijom se ljudi potiču na potrošnju (da bi gospodarstvo funkcioniralo)
b) Različiti jezici su izumrli
c) Znakovi starenja izazivaju gađenje, forsiranje vječne mladosti
d) Forsiranje jednakog izgleda i poimanja ljepote što dokida individualnost
e) Porast dostupnosti pornografije
“Mi smo pronašli sreću” kažu posljednji ljudi i žmirkaju
očima. Imaju svoje sitno zadovoljstvo za dan, i svoje sitno
zadovoljstvo za noć; ali čuvaju zdravlje. Kadikad pomalo
otrova: to daje prijatne snove. Naposljetku mnogo
otrova, da bi umiranje bilo lako.“
F. Nietzsche: Tako je govorio Zaratustra

2. f) Porast upotrebe lijekova za smirenje
 Uvjerljivost iznesenih znanstvenih postupaka
 Bizarnosti – fordovska religija, djecu se potiče na erotske igre, Dom osjeta i
osjetilne predstave, kura umjetne trudnoće, SDO – surogat dubokih osjećaja...
(pronađi čim više!)
 Priča o dječaku Reubenu Rabinoviču
 Ispiši primjere bizarnog žargona
 Odnos prema knjigama i umjetnosti
 Odnos prema radu i slobodnom vremenu u vrlom novom svijetu (usporedi s
Aristotelovom izrekom Dosada i dokolica majka su filozofije.)
 Odnos prema znanosti
 Objasni koja će znanja, po Huxleyu, dovesti do revolucije u ljudskom
ponašanju tako da ljudi zavole svoje robovanje i time do sretnijeg i stabilnijeg
svijeta (tehnika sugestije - hipnopedija, smještanje pojedinaca „na njihovo mjesto“,
zamjena za alkohol i narkotike koja pruža užitak i zaborav stvarnosti - soma,
eugenika)
 Protumači Huxleyjeve rečenice iz predgovora:
a)Stvarno djelotvorna totalitarna država bila bi ona u kojoj svemoćna izvršna vlast
političkih glavešina i njihove vojske upravljača kontrolira populaciju robova koje
nije potrebno prisiljavati, jer oni vole svoje robovanje. U današnjim totalitarnim
državama, zadaća da robovi zavole svoje robovanje dodijeljena je ministarstvima
promidžbe, masmedijima i učiteljima. (i objasni svoj stav – pokušaj oprimjeriti
situacije kad ljudi „vole svoje robovanje“)
b) Okrugli klinovi u četvrtastim rupama skloni su opasnim mislima o društvenom
sustavu i zaraziti ostale svojim nezadovoljstvima.
c) Budući da se okviri političke i ekonomske slobode smanjuju, seksualna se
sloboda, kao kompenzacija, povećava.
 Uloga seksualnog promiskuiteta u vrlom novom svijetu
 Parole, hipnopedijske izreke – objasni!
a) „Svatko pripada svima“
b) „Kad pojedinac nešto osjeti, društvu krah zaprijeti“
c) „Bolje staro baciti nego ga popravljati“, „krpati je antisocijalno“
d) „Bolje gram nego sram“
e) „Svaki dan liječniku treba ići pa te bolest neće stići“
 Odaberi i protumači citate iz romana koji ti se čine najvažnijima:
 Objasni geslo Svjetske Države (planeta): ZAJEDNICA, ISTOVJETNOST,
STABILNOST
 Objasni poimanje CIVILIZIRANOSTI u vrlom novom svijetu
 Objasni odnos prema smrti i umiranju te važnosti pojedinačnog života
(usporedi s npr. Pismom gospođi Vineti – Ako odeš - Mike Antića)

3.  Poveži temu i završetak romana s nekim drugim književnim djelima (npr. u
Šumi Striborovoj Ivane Brlić-Mažuranić baka na kraju radije bira svoju
nesreću nego svu sreću ovoga svijeta- Divljak bira nesreću radije nego
lažnu sreću; Nietzscheov pojam posljednjeg čovjeka iz Tako je govorio
Zaratustra; Barthes u Fragmentima ljubavnog diskursa o usamljenosti
zaljubljenog – Bernard i Divljak su zaljubljeni i neuklopljeni )
 Objasni učinke „ciparskog eksperimenta“