SlideShare uma empresa Scribd logo
1 de 21
Mjerenja u nastavi
matematike nižih razreda
Što znači mjeriti veličine?
• Mjerenje kao ljudska aktivnost proizašla je iz
potrebe za preciznom i kvantitativnom
usporedbom veličina. Kroz povijest, svakodnevni
život, a posebno oni aspekti vezani za trgovinu i
razmjenu, polučili su potrebu za standardiziranjem
mjera i preciznim definiranjem veličina.
• Kvantitativno usporediti mjerenu veličinu s
mjernom jedinicom te veličine
• Preciznost mjerenja ovisi o brojčanoj skali mjernog
instrumenta
MJERENJE
• Među veličine koje mjerimo spadaju: duljina,
vrijeme, masa, temperatura, tlak, električna
stanja, …
• Svaku veličinu izražavamo u njenim osnovnim
jedinicama za mjerenje u usporedbi sa
standardom. MJERNA JEDINICA je jedinstveno
ime koje pripisujemo mjerama te veličine – npr.
metar (m) za dužinu.
• Osnovni standardi moraju biti i dostupni i
nepromjenjivi.
Metrički ili SI sustav
• SI sustav ima 7 osnovnih fizičkih veličina i njima
pripadajućih 7 mjernih jedinica.
• Osnovne mjerne jedinice uvijek se mogu reproducirati
bez korištenja etalona
• Postoji jednostavna veza izražena racionalnim
brojevima, između mjernih jedinica istog tipa. ( npr.
centimetar, milimetar, …)
• Izvedene mjerne jedinice definiraju se pomoću
osnovnim mjernih jedinica (npr. površina, obujam, …)
• Neke mjerne jedinice iznimno su dopuštene za
upotrebu, ovisno o području djelovanja, tradiciji,
rasprostranjenosti upotrebe i veze s jedinicama
metričkog sustava – litra, celzijev stupanj
Fizikalne veličine
osnovne izvedene
SI sustav mjernih jedinica
7 osnovnih mjernih
jedinica:
Fizikalna
veličina
Oznaka
fizikalne
veličine
Mjerna
jedinica
Oznaka
mjerne
jedinice
duljina d (l,s) metar m
vrijeme t sekunda s
masa m kilogram kg
temperatura T kelvin K
jakost struje I amper A
jakost
svjetlosti
IA kandela cd
Količina tvari n mol mol
Predmetci mjernih jedinica:
exa E 1018 deci d 10-1
peta P 1015 centi c 10-2
Tera T 1012 mili m 10-3
giga G 109 mikro  10-6
mega M 106 nano n 10-9
kilo k 103 piko p 10-12
hekto h 102 femto f 10-15
deka da 10 ato a 10-18
Što znači mjeriti veličine?
• Mjeriti znači kvantitativno odrediti koliko je
puta neka mjerena veličina veća (op. manja)
od veličine koju smo izabrali za mjernu
jedinicu .
Proces mjerenja možemo podijeliti u
tri etape:
• Odabir objekta i veličine koju želimo mjeriti
(npr. Stol-duljina, učionica-obujam, torba-
masa, voda-temperatura …).
• Odabrati odgovarajuću mjernu jedinicu kojom
ćemo veličinu mjeriti (metar, metar kubični,
kilogram, celzijev stupanj...).
• Kvantitativno usporediti mjerenu veličinu s
mjernom jedinicom. Za ovaj korak često se
služimo mjernim instrumentom.
Tri osnovna principa: procjena i usporedba,
tranzitivnosta i konzervacija.
• Mjerenje se bazira na usporedbi etalona
mjerne jedinice s fizičkom veličinom, a time se
i sami metodički postupak mjerenja bazira na
uspoređivanju, a prvi korak na putu ka
kvalitativnom uspoređivanju je procjenjivanje
odnosa
• Usporedba dvije veličine može biti direktna ili
indirektna.
• Tranzitivnost kod mjerenja podrazumijeva da će
dijete zaključiti ako je veličina objekta A veća od
veličine objekta B, a veličina objekta B veća od
istovrsne veličine objekta C, tada će i veličina
objekta A biti veća od veličine objekta C.
• Razvijanje procjene važna je komponenta
matematičke pismenosti i važno jerazvijati je kod
djece, ne samo u okviru mjerenja već i općenito
kod svih matematičkih pojmova i koncepata.
Tri osnovna principa: procjena i usporedba,
tranzitivnosta i konzervacija.
• Osim razvijanja procjene važno je omogućiti
djetetu stjecanje fizičkog i praktičnog iskustva
u mjerenju.
• Konzervacija (Piaget) nemogućnost male
djece da promjenom oblika tijela i skupine
objekata razumiju da nije došlo do promjene u
vrijednosti pojedine veličine objekta ili skupine
objekata.
Tri osnovna principa: procjena i usporedba,
tranzitivnosta i konzervacija.
Konzervacija
Mjerenje duljine
• Duljina je fizička veličina jednodimenzionalnih
tvorevina – crta
• Duljinu određujemo dužini, zakrivljenoj crti
kao što je kružnica, ali i bilo kojoj konačnoj
zakrivljenoj crti, kao što je duljina nekog puta
ili ceste, konopa, staze itd.
Duljina
• Osnovna mjerna jedinica joj je metar
• Mjerni instrumenti za mjerenje duljine –
mjerna vrpca, ravnalo, pomična mjerka,
mikrometarski vijak, GPS , …
Metar
• 1. puta definiran 1792.
– 10 milijunti dio udaljenosti od sjevernog pola
do ekvadora
• Kasnije načinjena šipka od platine i iridija –
prametar, koja se čuva u Uredu za mjere i
utege kraj Parisa
• Danas : udaljenost koju prođe svjetlost u
vakuumu za vrijeme od 1/299 792 458
sekundi
Volumen -obujam
• Dio prostora koji zauzima neko tijelo
• Osnovna mjerna jedinica – 1 m3
• Dozvoljena za uporabu – 1 l (litra)
• 1 l = 1dm3
Čime mjerimo volumen ?
• Tijelima geometrijskih oblika volumen
određujemo pomoću neke formule
• Tekućinama i netopivim čvrstim tijelima
volumen određujemo pomoću menzure
Vrijeme
• Dva aspekta vremena :
– Vremenski interval (koliko je trajalo?)
– Vrijeme (kada se dogodilo?)
• Osnovna mjerna jedinica – 1 sekunda
• Mjerni instrument – sat (ura)
• Sekunda - vrijeme za koje atom cezija – 133
emitira 9 192 631 770 oscilacija svjetlosti

Mais conteúdo relacionado

Mais procurados (20)

Centalni i periferijski ugao kruga
Centalni i periferijski ugao krugaCentalni i periferijski ugao kruga
Centalni i periferijski ugao kruga
 
Površina kocke
Površina kockePovršina kocke
Površina kocke
 
Управни говор
Управни говорУправни говор
Управни говор
 
Pisanje suglasnika j
Pisanje suglasnika jPisanje suglasnika j
Pisanje suglasnika j
 
Osna (linijska) simetrija
Osna (linijska) simetrijaOsna (linijska) simetrija
Osna (linijska) simetrija
 
Kartografski znaci
Kartografski znaciKartografski znaci
Kartografski znaci
 
Merenje vremena
Merenje vremenaMerenje vremena
Merenje vremena
 
Gradivne imenice slavica radojicic
Gradivne imenice slavica radojicicGradivne imenice slavica radojicic
Gradivne imenice slavica radojicic
 
Kotiranje
 Kotiranje Kotiranje
Kotiranje
 
Обавештајне реченице
Обавештајне реченицеОбавештајне реченице
Обавештајне реченице
 
Piramida i zarubljena_piramida
Piramida i zarubljena_piramidaPiramida i zarubljena_piramida
Piramida i zarubljena_piramida
 
Imenice, glagoli, recenice
Imenice, glagoli, receniceImenice, glagoli, recenice
Imenice, glagoli, recenice
 
BROJEVI U SRPSKOM JEZIKU
BROJEVI U SRPSKOM JEZIKUBROJEVI U SRPSKOM JEZIKU
BROJEVI U SRPSKOM JEZIKU
 
Građenje reči, vežba
Građenje reči, vežbaGrađenje reči, vežba
Građenje reči, vežba
 
Vasiona Tanja Notaroš Gagić
Vasiona Tanja Notaroš GagićVasiona Tanja Notaroš Gagić
Vasiona Tanja Notaroš Gagić
 
Verizni razlomci1
Verizni razlomci1Verizni razlomci1
Verizni razlomci1
 
Именице
ИменицеИменице
Именице
 
Kocka i kvadar
Kocka i kvadarKocka i kvadar
Kocka i kvadar
 
Pitagorina teorema primjena na romb
Pitagorina teorema  primjena na rombPitagorina teorema  primjena na romb
Pitagorina teorema primjena na romb
 
Kretanje
KretanjeKretanje
Kretanje
 

Mais de OsnovnakolaJovanCvij

Mais de OsnovnakolaJovanCvij (18)

ALGORITMI1.pptx
ALGORITMI1.pptxALGORITMI1.pptx
ALGORITMI1.pptx
 
01 - Brojni sistemi i prevodjenje brojeva.pdf
01 - Brojni sistemi i prevodjenje brojeva.pdf01 - Brojni sistemi i prevodjenje brojeva.pdf
01 - Brojni sistemi i prevodjenje brojeva.pdf
 
07_funkcije.pptx
07_funkcije.pptx07_funkcije.pptx
07_funkcije.pptx
 
03 Uvod u QBasic (5.r)-1.pptx
03 Uvod u QBasic (5.r)-1.pptx03 Uvod u QBasic (5.r)-1.pptx
03 Uvod u QBasic (5.r)-1.pptx
 
predavanje_1___algoritmi_1456322499054.ppt
predavanje_1___algoritmi_1456322499054.pptpredavanje_1___algoritmi_1456322499054.ppt
predavanje_1___algoritmi_1456322499054.ppt
 
kotiranjerazmeraissimboliugradjevinarstvu-6-201027135930.pdf
kotiranjerazmeraissimboliugradjevinarstvu-6-201027135930.pdfkotiranjerazmeraissimboliugradjevinarstvu-6-201027135930.pdf
kotiranjerazmeraissimboliugradjevinarstvu-6-201027135930.pdf
 
LINIJSKE-ALGORITAMSKE-STRUKTURe-seminarski.ppt
LINIJSKE-ALGORITAMSKE-STRUKTURe-seminarski.pptLINIJSKE-ALGORITAMSKE-STRUKTURe-seminarski.ppt
LINIJSKE-ALGORITAMSKE-STRUKTURe-seminarski.ppt
 
DOPUNSKA NASTAVA.ppt
DOPUNSKA NASTAVA.pptDOPUNSKA NASTAVA.ppt
DOPUNSKA NASTAVA.ppt
 
spa1.ppt
spa1.pptspa1.ppt
spa1.ppt
 
CS02.ppt
CS02.pptCS02.ppt
CS02.ppt
 
5.4.1._tehnicka_dokumentacija_0.pptx
5.4.1._tehnicka_dokumentacija_0.pptx5.4.1._tehnicka_dokumentacija_0.pptx
5.4.1._tehnicka_dokumentacija_0.pptx
 
abc_algoritmi_teorija.ppt
abc_algoritmi_teorija.pptabc_algoritmi_teorija.ppt
abc_algoritmi_teorija.ppt
 
značaj_i_primena_računara(2).ppt
značaj_i_primena_računara(2).pptznačaj_i_primena_računara(2).ppt
značaj_i_primena_računara(2).ppt
 
01 _ Brojni sistemi i predstavljanje brojeva _ 2013.ppt
01 _ Brojni sistemi i predstavljanje brojeva _ 2013.ppt01 _ Brojni sistemi i predstavljanje brojeva _ 2013.ppt
01 _ Brojni sistemi i predstavljanje brojeva _ 2013.ppt
 
Presentation1.pptx
Presentation1.pptxPresentation1.pptx
Presentation1.pptx
 
Presentation1.pptx
Presentation1.pptxPresentation1.pptx
Presentation1.pptx
 
5 Pred5.ppt
5 Pred5.ppt5 Pred5.ppt
5 Pred5.ppt
 
Техничка документација 1.pptx
Техничка документација 1.pptxТехничка документација 1.pptx
Техничка документација 1.pptx
 

346913768-Mjerenja-ppt.ppt

  • 2. Što znači mjeriti veličine? • Mjerenje kao ljudska aktivnost proizašla je iz potrebe za preciznom i kvantitativnom usporedbom veličina. Kroz povijest, svakodnevni život, a posebno oni aspekti vezani za trgovinu i razmjenu, polučili su potrebu za standardiziranjem mjera i preciznim definiranjem veličina. • Kvantitativno usporediti mjerenu veličinu s mjernom jedinicom te veličine • Preciznost mjerenja ovisi o brojčanoj skali mjernog instrumenta
  • 3.
  • 4. MJERENJE • Među veličine koje mjerimo spadaju: duljina, vrijeme, masa, temperatura, tlak, električna stanja, … • Svaku veličinu izražavamo u njenim osnovnim jedinicama za mjerenje u usporedbi sa standardom. MJERNA JEDINICA je jedinstveno ime koje pripisujemo mjerama te veličine – npr. metar (m) za dužinu. • Osnovni standardi moraju biti i dostupni i nepromjenjivi.
  • 5. Metrički ili SI sustav • SI sustav ima 7 osnovnih fizičkih veličina i njima pripadajućih 7 mjernih jedinica. • Osnovne mjerne jedinice uvijek se mogu reproducirati bez korištenja etalona • Postoji jednostavna veza izražena racionalnim brojevima, između mjernih jedinica istog tipa. ( npr. centimetar, milimetar, …) • Izvedene mjerne jedinice definiraju se pomoću osnovnim mjernih jedinica (npr. površina, obujam, …) • Neke mjerne jedinice iznimno su dopuštene za upotrebu, ovisno o području djelovanja, tradiciji, rasprostranjenosti upotrebe i veze s jedinicama metričkog sustava – litra, celzijev stupanj
  • 6. Fizikalne veličine osnovne izvedene SI sustav mjernih jedinica
  • 7. 7 osnovnih mjernih jedinica: Fizikalna veličina Oznaka fizikalne veličine Mjerna jedinica Oznaka mjerne jedinice duljina d (l,s) metar m vrijeme t sekunda s masa m kilogram kg temperatura T kelvin K jakost struje I amper A jakost svjetlosti IA kandela cd Količina tvari n mol mol
  • 8. Predmetci mjernih jedinica: exa E 1018 deci d 10-1 peta P 1015 centi c 10-2 Tera T 1012 mili m 10-3 giga G 109 mikro  10-6 mega M 106 nano n 10-9 kilo k 103 piko p 10-12 hekto h 102 femto f 10-15 deka da 10 ato a 10-18
  • 9. Što znači mjeriti veličine? • Mjeriti znači kvantitativno odrediti koliko je puta neka mjerena veličina veća (op. manja) od veličine koju smo izabrali za mjernu jedinicu .
  • 10. Proces mjerenja možemo podijeliti u tri etape: • Odabir objekta i veličine koju želimo mjeriti (npr. Stol-duljina, učionica-obujam, torba- masa, voda-temperatura …). • Odabrati odgovarajuću mjernu jedinicu kojom ćemo veličinu mjeriti (metar, metar kubični, kilogram, celzijev stupanj...). • Kvantitativno usporediti mjerenu veličinu s mjernom jedinicom. Za ovaj korak često se služimo mjernim instrumentom.
  • 11. Tri osnovna principa: procjena i usporedba, tranzitivnosta i konzervacija. • Mjerenje se bazira na usporedbi etalona mjerne jedinice s fizičkom veličinom, a time se i sami metodički postupak mjerenja bazira na uspoređivanju, a prvi korak na putu ka kvalitativnom uspoređivanju je procjenjivanje odnosa • Usporedba dvije veličine može biti direktna ili indirektna.
  • 12. • Tranzitivnost kod mjerenja podrazumijeva da će dijete zaključiti ako je veličina objekta A veća od veličine objekta B, a veličina objekta B veća od istovrsne veličine objekta C, tada će i veličina objekta A biti veća od veličine objekta C. • Razvijanje procjene važna je komponenta matematičke pismenosti i važno jerazvijati je kod djece, ne samo u okviru mjerenja već i općenito kod svih matematičkih pojmova i koncepata. Tri osnovna principa: procjena i usporedba, tranzitivnosta i konzervacija.
  • 13. • Osim razvijanja procjene važno je omogućiti djetetu stjecanje fizičkog i praktičnog iskustva u mjerenju. • Konzervacija (Piaget) nemogućnost male djece da promjenom oblika tijela i skupine objekata razumiju da nije došlo do promjene u vrijednosti pojedine veličine objekta ili skupine objekata. Tri osnovna principa: procjena i usporedba, tranzitivnosta i konzervacija.
  • 15. Mjerenje duljine • Duljina je fizička veličina jednodimenzionalnih tvorevina – crta • Duljinu određujemo dužini, zakrivljenoj crti kao što je kružnica, ali i bilo kojoj konačnoj zakrivljenoj crti, kao što je duljina nekog puta ili ceste, konopa, staze itd.
  • 16. Duljina • Osnovna mjerna jedinica joj je metar • Mjerni instrumenti za mjerenje duljine – mjerna vrpca, ravnalo, pomična mjerka, mikrometarski vijak, GPS , …
  • 17. Metar • 1. puta definiran 1792. – 10 milijunti dio udaljenosti od sjevernog pola do ekvadora • Kasnije načinjena šipka od platine i iridija – prametar, koja se čuva u Uredu za mjere i utege kraj Parisa • Danas : udaljenost koju prođe svjetlost u vakuumu za vrijeme od 1/299 792 458 sekundi
  • 18. Volumen -obujam • Dio prostora koji zauzima neko tijelo • Osnovna mjerna jedinica – 1 m3 • Dozvoljena za uporabu – 1 l (litra) • 1 l = 1dm3
  • 19. Čime mjerimo volumen ? • Tijelima geometrijskih oblika volumen određujemo pomoću neke formule • Tekućinama i netopivim čvrstim tijelima volumen određujemo pomoću menzure
  • 20.
  • 21. Vrijeme • Dva aspekta vremena : – Vremenski interval (koliko je trajalo?) – Vrijeme (kada se dogodilo?) • Osnovna mjerna jedinica – 1 sekunda • Mjerni instrument – sat (ura) • Sekunda - vrijeme za koje atom cezija – 133 emitira 9 192 631 770 oscilacija svjetlosti