2. U obrazovnom procesu IKT se mogu
upotrebiti kao:
1. Sredstvo za komunikaciju i izbor nastavnih
sadržaja;
2. Sredstvo za kreiranje obrazovnih sadržaja;
3. Sredstvo za unapređivanje procesa nastave i
obuke ;
4. Istraživački instrumenti;
5. Instrument za podršku vrednovanja i
upravljanja
3. Računarski oblak
• Model informacionog
sistema, u kojem je
kompletna IKT
infrastruktura, apstrahovana
i ponuđena korisnicima u
vidu internet servisa
4. Primenom i razvojem IKT-a u
obrazovanju se bavi:
1. Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog
razvoja (MPNTR)
2. Ministarstvo spoljne i unutrašnje trgovine i
telekomunikacija (MTT)
3. Zavod za unapređivanje obrazovanja i
vaspitanja (ZUOV)
4. Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i
vaspitanja (ZVKOV)
5. Akademska mreža Republike Srbije (AMRES)
5. Saveti koji se bave praćenjem,
razvojem i unapređivanjem kvaliteta
obrazovanja
• Nacionalni prosvetni savet (NPS)
• Savet za srednje stručno obrazovanje (SSOOO)
• Nacionalni savet za visoko obrazovanje (NSVO)
6. Didaktičko-informatička inovacija
• Podrazumeva samo one promene i novine koje su
naučno verifikovane, koje osavremenjuju
vaspitanje i obrazovanje i povećavaju njegovu
efikasnost.
• Primena savremenih didaktičko-informatičkih
inovativnih nastavnih tehnologija, zahvaljujući
pedagoško-psihološkim, tehničkim i kreativnim
znanjima, objedinjuje interne i eksterne nastavne
resurse u stimulativno nastavno okruženje koje
može imati visok stepen efikasnosti.
7. Kriterijumi konstitutivnosti
didaktičko-informatičkih inovacija :
1. Održani naučni skupovi, okrugli stolovi i tematske rasprave
o određenoj inovaciji;
2. Objavljene naučne monografije o relevantnim problemima
koji pripadaju inovaciji;
3. Kvalitet i kvantitet teorijskih radova iz područja određene
inovacije;
4. Empirijska eksperimentalna i neeksperimentalna
istraživanja dometa i ograničenja određene inovacije;
5. Razrađeni metodički postupci za primenu inovacije;
6. Objavljivanje bibliografije radova iz područja određene
inovacije
8. Obrazovna tehnologija
• Obrazovna ili edukativna tehnologija efikasan
je način korišćenja tehnoloških alata u procesu
učenja. Kao koncept, bavi se nizom alata
poput medija, mašina i mrežnog hardvera, kao
i razmatranjem teoretskih perspektiva za
njihovu efikasnu primenu
9. Obrazovna televizija u obrazovanju
Može se primenjivati na različite načine:
Televizija otvorenog kruga priprema se u televizijskim studijima
(regionalne televizije) jednog centra, namenjena je gledaocima svih
područja koja mogu pratiti taj program, daje se u isto vreme,
pretenduje da ima šire i opšteobrazovno značenje, širu kulturnu
misiju i univerzalnu prihvaćenost;
Televizija zatvorenog kruga priprema se, stručno-pedagoški oblikuje
i predstavlja slušaocima užeg regiona, određenog uzrasta, i emituje
u sistemu zatvorene mreže (u okviru jedne škole, fakulteta,
kompanije i dr.)
Web televizija intenzivnije se koristi od početka ovoga veka, sa
povećanjem brzine internet pristupa.
Open IPTV (internet protokol televizija) je nova generacija televizije
tj nov način distribucije televizijskog programa
10. Multimedija
To je medijska interakcija više medijalnih izvora:
• Video
• Tekst
• Animacija
• Ili neki drugi izvor pri čemu je centralni
medijum računar
12. Digitalni jaz
• Termin koji se odnosi na nejednakosti u
kvalitetnom pristupu novim tehnologijama i
sposobnosti proizvodnje kvalitetnih sadržaja
kao i isključenju društveno zapostavljenih
slojeva koji su prisutni u svim evropskim
zemljama. Takođe se odnosi i na izuzetno
neravnomernu raspodelu mogućnosti pristupa
internetu koja danas postoji u svetu, a koja
jasno prati globalnu ekonomsku podelu
između bogatih i siromašnih zemalja i regiona
13. Stilovi učenja učenika
Dubinski pristup učenju-karakteristična je
primena dubinskih strategija obrade
informacija (misaona prerada i elaboracija) u
kombinaciji sa unutrašnjom motivacijom za
učenje;
Površinski pristup učenju-rutinsko
memorisanje u kombinaciji sa spoljašnjom
motivacijom za učenje.
14. Znanje u didaktici
• U didaktici znanje se shvata kao komponenta
obrazovanja, kao sistem naučno proverenih,
logički povezanih činjenica i generalizacija o
prirodi, društvu i čoveku koje je pojedinac
shvatio i usvojio.
15. Šta je obuka?
• Pojam obuka odnosi se na razvoj uskih
kompetencija ili sposobnosti
• Cilj obuke je povećanje perfomanse i efikasnosti.
Deli se na:
1. Obuka za osnovno obrazovanje
2. Obuka za razvoj tehničkih (radnih) veština
3. Obuka za uspešniju saradnju
4. Obuka za rešavanje problema
16. Obrazovanje na daljinu
• Obrazovanje na daljinu predstavlja instrukcioni
način rada sa učenicima koji ne zahteva
prisustvo učenika i predavača u istoj prostoriji.
• Na svom osnovnom nivou, daljinsko
obrazovanje se odvija kada su nastavnik i
učenici fizički odvojeni velikim rastojanjem i
kada se za premošćavanje ovog jaza koristi
tehnologija (tj. govor, video, podaci i štampa),
često u skladu sa komunikacom licem u lice
18. Digitalna kompetencija
• Jedna od osam temeljnih kompetencija za
celoživotno obrazovanje koje je odredila EU
kako bi uspešno odgovorila izazovima razvoja
društva i svetskog tržišta.
• Odnosi se na osposobljenost za sigurnu i
kritičku upotrebu informaciono-
komunikacione tehnologije za rad u ličnom i
društvenom životu kao i u komunikaciji.
19. Faze obrazovanja nastavnika za
upotrebu IKT-a
1. Prva faza-ovladava znanjima i veštinama za
unapređivanje nastavnog rada korišćenjem alata za
produktivnost i komunikaciju.
2. Druga faza-izgradnja kompetencija za unapređenje
tradicionalnih metoda nastave upotrebom
multimedija.
3. Treća faza-osposobljavanje za kreiranje nastavnog
okruženja koje je podržano veb alatima.
4. Četvrta faza-nastavnik kreira inovativna digitalna
nastavna okruženja i mogu da upravljaju novim
okruženjima za učenje.
20. Kako se budući nastavnici
osposobljavaju za sticanje digitalnih
kompetencija?
Vrši se na osnovu Zakona o osnovama sistema
vaspitanja i obrazovanja i pravilniku o stalnom
stručnom usavršavanju.
-kroz aktivnosti koje sprovodi ustanova ili
Ministarstvo;
-nastavnik sam u skladu sa ličnim planom;
-pohađanje odobrenih programa obuka i
stručnih skupova