SlideShare uma empresa Scribd logo
MERIANA EA BASALI LE BAROETSANA BA
BASOTHO
KA
MOOKHO THERESIA HOLOMO
BOITSEBISO
 Surname: Holomo
 Names: Mookho Theresia
 E-mail account: holomomookho@gmail.com
 LinkedIn account: https://www.linkedin.com/in/mookho-
holomo-3baab7192/
 Slide share account: https://www.slideshare.net/.mookho-
holomo
 You Tube account: https://www.youtube.co/mookho-holomo/
Selelekela
 Sechaba sa Basotho ke sechaba se sa ithekeng moroalo ka ho
sebelisa lihloliloeng tsa sona. Har’a lihloliloeng tsena, ho na
le litlama tseo ba li sebelisang e le meriana. Meriana ena ea
fapana.’Na ke tlo bua ka meriana ea basali le baroetsana.
Har’a eona ke tla bua ka meriana ea selomi, ea mofetše, ea
baimana le ea batsoetse.
Meriana ea basali ke eng?
 Meriana ea basali ke meriana e sebelisoang ke
basali feela eseng banna kapa bahlankana.
Methokho ena e ka fumanoa ka ho cheka metso ea
litlama kapa ho ka nkoa metloang ea litlama tseo.
Meriana ea baroetsana ba khathatsoang ke selumi
Sehlapetso
Maleleka kapa Malokela
Monya-mali
Mohlakola
Sehlapetso
Ho ea ka Moteetee (2011), moriana ona o phehelloa
le e meng e be oa nooa e le ho beha matsatsi a
baroetsana taolong. Hona ho bolela hore matsatsi a
baroetsana a linako tsa bona a tlameha ho lekana
khoeli le khoeli a se fokotsehe kapa a eketseha.
Setšoantšo ka: Sisulu National Botanical Garden
Maleleka kapa Malokela
Ho ea ka Seleteng (2015), maleleka ke moriana o
phekolang selomi. Hona ke sesupo sa hore baroetsana ha
ba lokela ho sulafalloa ke ho bona linako tsa bona tsa
tlholeho tsa khoeli le khoeli.
Setšoantšo ka: National Herbarium Pretoria
Monya-mali
Ho ea ka Shale (1999), monya-mali ke o mong oa meriana e thusang ho
phekola selomi. Ke sesupo sa hore moriana ona o etsa hore baroetsana
ba natefeloe ke ho bona linako tsa bona.
Setšoantšo ka: Millennium Seed Project
Kirstenbosch National Botanical Garden
Mohlakola
Ke moriana o fokotsang bohloko ba selomi. Baroetsana ba o pheheloa e
be ba o noa hofihlela ba qetile ho bona linako tsa bona.
Setšoantšo ka: Ebrahim Lawrence Kirstenbosch
National Botanical Garden
Meriana ea basali
Khoara
Qobo
Monatja
Seletjane
Koena e nyenyane
Motabo
Poho-tšehla
Khoara
Ho ea ka Moteetee (2011), khoara ke moriana o nooang ke basali ba
baimana ho phekola lesokolla. Ho bolela hore basali ba tlameha ho
natefeloa bokhachaneng ba bona ba se khathatsoe ke bokuli.
Setšoantšo ka: Stoffel Petrus Bester National
Herbarium Pretoria
Seletjane
Ke moriana o sebelisoang ke basali ba baimana ho phekola bohloko ba ka
mpeng, mofetše oa letsoele, lehlatso le ho matlafatsa takatso ea lijo.
Setšoantšo ka: Nicolette Stoll
Motabo
Ho ea ka Van Wyk (1988), motabo ke moriana o sebelisoang ke baimana
ho bebofatsa pelehi. Moriana ona o etsa hore nako ea mahlaba e
khutsufale. Hona ho bolela hore basali ba se be mahlabeng nako e telele.
Setšoantšo ka: Bart Wursten Mpinge pass,
Great Dyke
Koena e nyenyane
Ho ea ka Molefe (2013), ona ke moriana o phekolang mofetše oa
molomo oa popelo le mafu a mang a amanang le bokhachane ’me o
khutsufatsa le nako ea ho pepa. Ho bolela hore o etsa hore basali ba
natefeloe ke nako ea bona ea boimana.
Qobo
Ke o mong oa meriana e sebelisoang ke basali ho phekola
mofetše oa letsoele, o ka boetse oa kopanngoa le meriana e
meng ho thibela ho qhalaneloa hoa mosali oa moimana.
Monatja
Ke moriana o sebelisoang ke basali ba baimana ho fokotsa sekhahla sa
mafu a bakoang ke boimana le ho thibela poleiti (botšo bo sa tloaelehang
bo bang teng ’meleng oa ngoana ea fihlang) baneng ba so hlahe.
Setšoantšo ka: Lungisani Zondi
Poho- tšehla
Ho ea ka Mpofu (2014), ona ke moriana o nooang ke motsoetse e le ho
hloekisa popelo le ho e khutlisetsa malulong kamor’a ho pepa, ’me o fana
le ka takatso ea lijo ho motsoetse. Ho bolela hore motsoetse o tla ja hantle
molemong oa ho anyesa lesea la hae.
Setšoantšo ka: Beate Sachse National
Herbarium Pretoria
Mehloli ea lipatlisiso
Coates Palgrave, M. (2002). Keith Coates Palgrave Trees of Southern Africa, 3rd edn
Strulk: Cape Town.
Fabian, A. and Germishuizen, G. (1997). Wild flowers of Nothern Africa. Press:
Vlaeberg.
Molefe, N.I., Tsotetsi, A.M., Ashafa, A.O.T. and Thekisoe, O.M.M. (2013). Sesotho
plants and animal names and Plants used by the Basotho Sun Press Med. Plants Res.
7(9):536-542.
Moteetee, A. and Van Wyk, B-E. (2011). The medical ethnobotany of Lesotho: a
Ntšetso-pele
Mpofu, S. J. Msagathi, T.A.M. and Krause, R.W.M.
(2014). The medical ethnobotany of Lesotho: a
review. Bothalia 41 (1): 209-228.
Seleteng Kose, L., Moteetee, A. and Van Vuuren , S.
(2015). Ethnobotanical survey of medicinal plants
Ntšetso-pele
Shale, T.L. Stirk, W.A. Van Staden, J., (1999). Screening of
medicinal plants used in Lesotho for antibacterial and anti-
inflammatory activity. J. Ethnophamacol . 67: 347-354.
Van Wyk, B. and Malan, S. (1988). Field guide to the wild flowers
of the Highveld Struck, Cape Town.

Mais conteúdo relacionado

Mais procurados

Mais procurados (20)

Mohobelo oa seleribe
Mohobelo oa seleribeMohobelo oa seleribe
Mohobelo oa seleribe
 
Mefuta ea lifate tsa Sesotho
Mefuta ea lifate tsa SesothoMefuta ea lifate tsa Sesotho
Mefuta ea lifate tsa Sesotho
 
Thakaneng
ThakanengThakaneng
Thakaneng
 
Tlhaho le kholo ea ngoana oa mosotho
Tlhaho le kholo ea ngoana oa mosotho Tlhaho le kholo ea ngoana oa mosotho
Tlhaho le kholo ea ngoana oa mosotho
 
Lijo tsa basotho
Lijo tsa basotho Lijo tsa basotho
Lijo tsa basotho
 
Lijo tsa basotho
Lijo tsa basotho Lijo tsa basotho
Lijo tsa basotho
 
Mokhibo oa Sesotho
Mokhibo oa SesothoMokhibo oa Sesotho
Mokhibo oa Sesotho
 
Tlhoboliso ea mohlolohali
Tlhoboliso ea mohlolohaliTlhoboliso ea mohlolohali
Tlhoboliso ea mohlolohali
 
Maele ka khomo
Maele ka khomoMaele ka khomo
Maele ka khomo
 
MEFUTA EA LIJO TSA BASOTHO
MEFUTA EA LIJO TSA BASOTHOMEFUTA EA LIJO TSA BASOTHO
MEFUTA EA LIJO TSA BASOTHO
 
Joala ba Sesotho
Joala ba SesothoJoala ba Sesotho
Joala ba Sesotho
 
Lenyalo la sesotho
Lenyalo la sesothoLenyalo la sesotho
Lenyalo la sesotho
 
PAPALI EA LESOKOANA
PAPALI EA LESOKOANAPAPALI EA LESOKOANA
PAPALI EA LESOKOANA
 
Lepato la sesotho khale
Lepato la sesotho khaleLepato la sesotho khale
Lepato la sesotho khale
 
Phapano ea lenyalo la Basotho mehleng ea khale le mehleng ea kajeno
Phapano ea lenyalo la Basotho mehleng ea khale le mehleng ea kajenoPhapano ea lenyalo la Basotho mehleng ea khale le mehleng ea kajeno
Phapano ea lenyalo la Basotho mehleng ea khale le mehleng ea kajeno
 
Ts'ebelisano 'moho ea Basotho
Ts'ebelisano 'moho ea BasothoTs'ebelisano 'moho ea Basotho
Ts'ebelisano 'moho ea Basotho
 
mokete oa balimo
mokete oa balimomokete oa balimo
mokete oa balimo
 
KEMARO KA SESOTHO
KEMARO KA SESOTHOKEMARO KA SESOTHO
KEMARO KA SESOTHO
 
Papali tsa basotho [morabaraba]3
Papali tsa basotho [morabaraba]3Papali tsa basotho [morabaraba]3
Papali tsa basotho [morabaraba]3
 
Sephafi
SephafiSephafi
Sephafi
 

Meriana ea basali le baroetsana ba basotho video slide

  • 1. MERIANA EA BASALI LE BAROETSANA BA BASOTHO KA MOOKHO THERESIA HOLOMO
  • 2. BOITSEBISO  Surname: Holomo  Names: Mookho Theresia  E-mail account: holomomookho@gmail.com  LinkedIn account: https://www.linkedin.com/in/mookho- holomo-3baab7192/  Slide share account: https://www.slideshare.net/.mookho- holomo  You Tube account: https://www.youtube.co/mookho-holomo/
  • 3. Selelekela  Sechaba sa Basotho ke sechaba se sa ithekeng moroalo ka ho sebelisa lihloliloeng tsa sona. Har’a lihloliloeng tsena, ho na le litlama tseo ba li sebelisang e le meriana. Meriana ena ea fapana.’Na ke tlo bua ka meriana ea basali le baroetsana. Har’a eona ke tla bua ka meriana ea selomi, ea mofetše, ea baimana le ea batsoetse.
  • 4. Meriana ea basali ke eng?  Meriana ea basali ke meriana e sebelisoang ke basali feela eseng banna kapa bahlankana. Methokho ena e ka fumanoa ka ho cheka metso ea litlama kapa ho ka nkoa metloang ea litlama tseo.
  • 5. Meriana ea baroetsana ba khathatsoang ke selumi Sehlapetso Maleleka kapa Malokela Monya-mali Mohlakola
  • 6. Sehlapetso Ho ea ka Moteetee (2011), moriana ona o phehelloa le e meng e be oa nooa e le ho beha matsatsi a baroetsana taolong. Hona ho bolela hore matsatsi a baroetsana a linako tsa bona a tlameha ho lekana khoeli le khoeli a se fokotsehe kapa a eketseha. Setšoantšo ka: Sisulu National Botanical Garden
  • 7. Maleleka kapa Malokela Ho ea ka Seleteng (2015), maleleka ke moriana o phekolang selomi. Hona ke sesupo sa hore baroetsana ha ba lokela ho sulafalloa ke ho bona linako tsa bona tsa tlholeho tsa khoeli le khoeli. Setšoantšo ka: National Herbarium Pretoria
  • 8. Monya-mali Ho ea ka Shale (1999), monya-mali ke o mong oa meriana e thusang ho phekola selomi. Ke sesupo sa hore moriana ona o etsa hore baroetsana ba natefeloe ke ho bona linako tsa bona. Setšoantšo ka: Millennium Seed Project Kirstenbosch National Botanical Garden
  • 9. Mohlakola Ke moriana o fokotsang bohloko ba selomi. Baroetsana ba o pheheloa e be ba o noa hofihlela ba qetile ho bona linako tsa bona. Setšoantšo ka: Ebrahim Lawrence Kirstenbosch National Botanical Garden
  • 11. Khoara Ho ea ka Moteetee (2011), khoara ke moriana o nooang ke basali ba baimana ho phekola lesokolla. Ho bolela hore basali ba tlameha ho natefeloa bokhachaneng ba bona ba se khathatsoe ke bokuli. Setšoantšo ka: Stoffel Petrus Bester National Herbarium Pretoria
  • 12. Seletjane Ke moriana o sebelisoang ke basali ba baimana ho phekola bohloko ba ka mpeng, mofetše oa letsoele, lehlatso le ho matlafatsa takatso ea lijo. Setšoantšo ka: Nicolette Stoll
  • 13. Motabo Ho ea ka Van Wyk (1988), motabo ke moriana o sebelisoang ke baimana ho bebofatsa pelehi. Moriana ona o etsa hore nako ea mahlaba e khutsufale. Hona ho bolela hore basali ba se be mahlabeng nako e telele. Setšoantšo ka: Bart Wursten Mpinge pass, Great Dyke
  • 14. Koena e nyenyane Ho ea ka Molefe (2013), ona ke moriana o phekolang mofetše oa molomo oa popelo le mafu a mang a amanang le bokhachane ’me o khutsufatsa le nako ea ho pepa. Ho bolela hore o etsa hore basali ba natefeloe ke nako ea bona ea boimana.
  • 15. Qobo Ke o mong oa meriana e sebelisoang ke basali ho phekola mofetše oa letsoele, o ka boetse oa kopanngoa le meriana e meng ho thibela ho qhalaneloa hoa mosali oa moimana.
  • 16. Monatja Ke moriana o sebelisoang ke basali ba baimana ho fokotsa sekhahla sa mafu a bakoang ke boimana le ho thibela poleiti (botšo bo sa tloaelehang bo bang teng ’meleng oa ngoana ea fihlang) baneng ba so hlahe. Setšoantšo ka: Lungisani Zondi
  • 17. Poho- tšehla Ho ea ka Mpofu (2014), ona ke moriana o nooang ke motsoetse e le ho hloekisa popelo le ho e khutlisetsa malulong kamor’a ho pepa, ’me o fana le ka takatso ea lijo ho motsoetse. Ho bolela hore motsoetse o tla ja hantle molemong oa ho anyesa lesea la hae. Setšoantšo ka: Beate Sachse National Herbarium Pretoria
  • 18. Mehloli ea lipatlisiso Coates Palgrave, M. (2002). Keith Coates Palgrave Trees of Southern Africa, 3rd edn Strulk: Cape Town. Fabian, A. and Germishuizen, G. (1997). Wild flowers of Nothern Africa. Press: Vlaeberg. Molefe, N.I., Tsotetsi, A.M., Ashafa, A.O.T. and Thekisoe, O.M.M. (2013). Sesotho plants and animal names and Plants used by the Basotho Sun Press Med. Plants Res. 7(9):536-542. Moteetee, A. and Van Wyk, B-E. (2011). The medical ethnobotany of Lesotho: a
  • 19. Ntšetso-pele Mpofu, S. J. Msagathi, T.A.M. and Krause, R.W.M. (2014). The medical ethnobotany of Lesotho: a review. Bothalia 41 (1): 209-228. Seleteng Kose, L., Moteetee, A. and Van Vuuren , S. (2015). Ethnobotanical survey of medicinal plants
  • 20. Ntšetso-pele Shale, T.L. Stirk, W.A. Van Staden, J., (1999). Screening of medicinal plants used in Lesotho for antibacterial and anti- inflammatory activity. J. Ethnophamacol . 67: 347-354. Van Wyk, B. and Malan, S. (1988). Field guide to the wild flowers of the Highveld Struck, Cape Town.