Džon Stajnbek spada u velike američke pisce, možda najveće. Njegova dela su književni klasici. Većina njegovih najpoznatijih romana dobila je filmsku ekranizaciju. U tim filmovima igrali su mnogi poznati glumci: Spenser Trejsi, Hedi Lamar, Henri Fonda, Džejms Din, Džon Malkovič...Stajnbek je Nobelovu nagradu za književnost dobio 1962. godine, svakako za celokupan književni opus, a posle svog poslednjeg romana "Zima našeg nezadovoljstva". Dvadesetak godina pre toga dobio je Pulicerovu nagradu.
DŽON STAJNBEK - 60 GODINA OD NOBELOVE NAGRADE.pptx
1.
2. Džon Stajnbek
(1902 – 1968)
Američki književnik
Nobelovac (1962)
Najpoznatiji romani:
“O miševima i ljudima”
“Plodovi gneva”
“Neizvesna bitka”
“Istočno od raja”
“Zima našeg nezadovoljstva”
3. “I ovo verujem:
da je slobodan, istraživački um pojedinca
najvrednija stvar na svetu. A za ovo bih
se borio:
slobodu uma da krene u bilo kom pravcu,
bez direktive.
I protiv ovoga se moram boriti:
bilo koje ideje, religije ili vlade
koja ograničava ili uništava
pojedinca. Ovo je ono što sam ja
i za šta se zalažem”.
CITAT
“Istočno od raja”
4.
5. “Pokušajte da razumete ljude”
“U svakom iskrenom pisanju na svetu postoji osnovna tema.
Pokušajte da razumete ljude, ako se budete razumeli, bićete
pažljivi jedni prema drugima.
Dobro poznavanje čoveka nikada ne vodi u mržnju i skoro
uvek vodi ka ljubavi”.
6. PRVI KNJIŽEVNI USPESI
Zbirka priča “Kvart tortilja”
(1935) o monterejskim
paisanosima.
Pozitivne kritike, popularnost
i novac.
Po njoj je 1942. godine
snimljen film sa Hedi Lamar
i Spenserom Trejsijem.
7.
8. PULICEROVA NAGRADA
“Neizvesna bitka” (1936)
“O miševima i ljudima” (1937)
“Plodovi gneva” (1939) – mnogi misle njegov najbolji roman
Ovaj roman doneo mu je 1940. godine Pulicerovu nagradu za
književnost.
9.
10.
11.
12. HRIŠĆANSKE SLIKE
U romanu “Plodovi gneva” mnogi su primetili upotrebu
hrišćanskih slika i motiva.
Junaci romana, Tom i Džim Kejsi, tumače se kao figure slične
Hristu u različitim periodima njegovog života, odnosno
vaskrsenja.
Religioznih slika, međutim, ima i kod drugih likova i
elemenata zapleta.
Stajnbek će se biblijskom tematikom i motivima baviti i
kasnije, posebno u romanu “Istočno od raja”.
13. DRUGI SVETSKI RAT
Bio je ratni dopisnik za jedne njujorške novine.
Dela: “Bombe su bačene” (1942), “Mesec je zašao”(1942),
“Ruski dnevnik”(1948), “Jednom je bio rat”(1958).
14. POSLERATNI PERIOD
Socijalne teme, odnosno
nepravde u društvu, siromaštvo,
težak život i surovost koju
eksploatacija nameće bile su
Stajnbekova velika preokupacija,
ima je u njegovim najboljim
predratnim delima.
Socijalnoj kritici se Stajnbek
vraćao i posle rata, u delima
kao što su: “Gužva u fabrici”,
“Zalutali autobus”, “Biser”.
Ipak, ta dela su nešto opuštenija
i sentimentalnija od njegovih ranijih priča.
15. POZNE GODINE
“Vatrena svetlost” (1950) – dramski komad “upakovan” u roman,
drama o moralu koja se okreće oko supružnika.
“Istočno od raja” – monumentalna epska priča, saga o dolini Salinas,
hronika piščeve porodice i alegorijski roman o identitetu, patnji, tuzi
i čovečnosti koji je namenio svojim sinovima.
Teme romana povezuju se sa biblijskom Knjigom Postanja (naročito
sa pričom o Kainu i Avelju).
Jedan deo ovog romana poslužio je reditelju Eliji Kazanu za film
“Istočno od raja” iz 1955. godine sa Džejmsom Dinom i Džuli Haris
u glavnim ulogama.
16.
17.
18. Citat
“Verujem da jaka žena
može biti jača od
muškarca,
posebno ako joj se desi
da ima ljubavi u srcu.
Mislim da je žena koja
voli neuništiva”.
“Istočno od raja”
19. Citat
“Strašno je ne biti
voljen. To je najgora
stvar na svetu…
To te čini zločestim,
nasilnim i okrutnim”.
“Istočno od raja”
20. POSLEDNJI ROMAN
Roman “Zima našeg nezadovoljstva” je koliko psihološka i
priča o samospoznaji, toliko i moralni portret Amerike
šezdesetih godina 20. veka.
Taj roman mnogi nisu smatrali toliko dobrim kao što su bili
njegovi prethodni romani, ali stoji činjenica da je baš posle
tog romana dobio Nobelovu nagradu, 1962. godine.
21.
22. “Biti živ znači imati ožiljke” – citat iz “Zime
našeg nezadovoljstva”
23. FILMOVI
Književna dela Džona Stajnbeka dobila su niz filmskih
ekranizacija: “Tortilja flat”, “Neizvesna bitka”, “O miševima i
ljudima”, “Plodovi gneva”, “Istočno od raja”…
Sam Stajnbek napisao je nekoliko scenarija: za dokumentarni
film “Zaboravljeno selo” (1941), u koatorstvu za igrani film
“Biser” (1947), za “Crvenog ponija” (1949) i biografski film
“Viva Zapata”.