1. NASLOV RADA: DISEMINACIJA
PROJEKT: GRUNDTVIG ASISTENTURA U PROGRAMU CJELOŽIVOTNOG UČENJA AGENCIJE ZA
MOBILNOST I PROGRAME EU sa sjedištem: Gajeva ulica 22, 10 000 Zagreb, Hrvatska
TRAJANJE PROJEKTA: 10.09.2013. - 19.03.2013.
ORGANIZACIJA PRIJAVITELJ:
„Udruga za očuvanje vilinskih krajeva, život u skladu sa Zemljom i kulturu duha Vilenice“, sa sjedištem
u Vlaškoj 93 B, 10 000 Zagreb, Hrvatska
ORGANIZACIJA DOMAĆIN U PROJEKTU:
"Vrtna akademija Mecklenburg-Vorpommern", GARTENAKADEMIE M-V gGmbH, sa sjedištem u
Hofstraße 2, 17217 Penzlin/Ortsteil Marihn
GRUNDTVIG ASISTENTICA:
Marina Butorac, magistra inženjerka krajobrazne arhitekture, geomantkinja
Obrazovanje:
o Magistra inženjerka krajobrazne arhitekture, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Hrvatska
o Geomantkinja, Edukacija u geomantiji, „Škola cjelovitog pristupa prostoru“ , nekadašnji
„Centar za prirodu i kulturu – Sirion“, 2005./2006., Zagreb, Hrvatska
1
Diseminacija za projekt Grundtvig Asistentura, Grundtvig Asistentica: Marina Butorac, 2012.-2013.

2. 0. SADRŽAJ:
Naslovnica……………………………………………………………………………………………………………………………….…………1
0. SADRŽAJ………………………………………………………………………………………………………………………………………….2
I. Opis provedenih aktivnosti i rezultata………………………………………………………………………………….…….3-14
II. Suradnici/ice, stručnjaci/ice i savjetnici/ice u projektu Grundtvig Asistentura
u Njemačkoj prije provedbe projekta-priprema projekta……………………………………………………………..15
II.1. Suradnici/ice, stručnjaci/ice i savjetnici/ice u provedbi projekta
Grundtvig Asistentura u Njemačkoj……………………………………………………………………………………………….15
III. Popis grafičkih priloga………………………………………………………………………………………………………………….16
III.1. Crteži izrađeni u programu ProgeCad……………………………………………………………………………………….16
III.2.Crteži ručne izrade u tehnici crni flomaster i drvene boje………………………………………………………….16
III.3. Fotografije………………………………………………………………………………………………………………………………..16
IV. Popis materijala korištenih u provedbi Grundtvig aktivnosti………………………………….…………………….17
IV.1. Popis literature……………………………………………………………………………………..…………………………….17-18
IV.2. Popis karata……………………....……………….……………………………………………………………………………………18
IV.3. Film…………………………………………………………..…………………………………………………………..…………………19
IV.4. Internet…………………………………………………………………………………………………………………………………….19
2
Diseminacija za projekt Grundtvig Asistentura, Grundtvig Asistentica: Marina Butorac, 2012.-2013.

3. I.
OPIS PROVEDENIH AKTIVNOSTI I REZULTATA
Provedba Grundtvig Asistenture, Programa Cjeloživotnog učenja Agencije za mobilnost i programe
EU s Udrugom „Vilenice“ kao organizacijom prijaviteljem projekta, u kojem sam bila provoditeljica
aktivnosti - Grundtvig asistentica trajala je od 10.09.2013. do 19.03.2013. Provedba aktivnosti se
odvijala u „Vrtnoj akademiji
Mecklenburg-Vorpommern“ („Gartenakademie MecklenburgVorpommern gGmbH“, skraćeno „Gartenakademie M-V gGmbH“) sjedišta u mjestu Marihn u
Njemačkoj, kao organizaciji domaćin u projektu Grundtvig Asistentura. Uvodnom prezentacijom po
dolasku u vrtnu akademiju „Vrtna akademija M-V“ („Gartenakademie M-V gGmbH“) , te tijekom
provedbe aktivnosti odvila se razmjena praktičnih iskustava i teorijskih znanja iz provedenih
projekata u Hrvatskoj, iz područja osnova permakulture i primjene permakulturnih principa u vrtu,
primjene vrtnih elemenata terapijskog učinka u vrtu, te primjene geomantijske analize u dizajnu vrta i
geomantijskih ruta u krajobrazu, te geomantije šuma o kojoj se podučava u Udruzi „Vilenice“.
Razmjenu i nadopunu znanja o vrtnoj kulturi Hrvatske u Grundtvig projektu sa znanjima vrtne
kulture, učilišnih vrtova, vrtova uz povijesne dvorce, socijalno-osjetljivih vrtova, vrtova za mlade,
tematskih vrtova Njemačke, omogućili su
predstavnici i predstavnice „Vrtne akademije
Mecklenburg-Vorpommern“ („Gartenakademie M-V gGmbH“), “Vrtne akademije Sachsen-Anhalt“
(„Gartenakademie Sachsen – Anhalt e.V.“) iz mjesta Zichtau, radni tim tvrtke „HORTEC“ iz Berlina, te
članice „Mreže vrtova Njemačke“ ( „Gartennetz Deutschland e.V.“), i ostali suradnici i suradnice u
projektu.
Tema programa Grundtvig Asistentura Agencije za mobilnosti i programe EU iz Zagreba je
cjeloživotno učenje, te se provedbom glavnih aktivnosti učilo o metodologiji i specifičnostima
cjeloživotnog učenja u području vrtne kulture, te ekološkog vrtnog dizajna i uređenja vrta, na
primjeru učilišnih vrtova i edukativnih programa vrtnih akademija u Njemačkoj. Ovi edukativni
programi pritom donose prije svega učenje o uzgoju jestivih i ukrasnih vrtova na ekološke načine, koji
time doprinose u očuvanju krajobraza, krajobraznih cjelina, šuma, te živih elemenata krajobraza
poput starih stabala, očuvanju cjelokupnog eko-sustava, kao i njegovog oporavka (Foto 8.). Učenje o
vizualnoj estetici vrtova je također važno jer njemačka vrtna kultura njeguje kulturu uživanja prije
svega u gledanju vrtova. Pritom nije bitan samo izgled vrta, već i uvid u Dušu vrta, kako se može
pronaći u literaturi o dvorcima i vrtovima Mecklenburg Zapadne Pomeranije.
Kada je riječ o estetici vrtova riječ je o doživljaju kroz aktiviranje svih osjetila. Kultura uživanja u vrtu
se odrazila i u povijesti vrtne kulture kroz tzv. „Vrtove uživanja“, koja je obuhvatila vrtove Europe 16.
st., uključujući i vrtove Njemačke (njem. „Lustgarten“ = Vrt uživanja). Bio je to izraz za uređene vrtove
uz objekte stanovanja, u početku dvorce, a u 19. st. i parkove za građanstvo, tj. parkove javne
namjene, namijenjene prije svega uživanju u dijelom ili potpuno uređenom krajobrazu, te posjete
koncertima, kazališnim izvedbama, čitanju poezije i slično. U svrhu nastavka ovog vida vrtne kulture i
očuvanja estetike povijesnih arhitekturnih i vrtno-arhitekturnih matrica objekata vrtnih akademija
koje sam imala priliku posjetiti, „Vrtne akademije M-V“ („Gartenakademie M-V gGmbH“) i „Vrtne
akademije Sachsen-Anhalt e.V.“ („Gartenakademie Sachsen – Anhalt e.V.“) se njeguje znanje o
uzgoju i kreiranju rasporeda bilja u vrtu: aromatičnog bilja, povrća, te voćaka na specifični način, te
specifičnim rezom, koje se također potom komponira u cjelokupno vrtno oblikovanje (Foto 10.).
3
Diseminacija za projekt Grundtvig Asistentura, Grundtvig Asistentica: Marina Butorac, 2012.-2013.

4. Očuvanje starih sorti vrtnog bilja je, između ostalog, zbog njihove prirodne otpornosti na štetnike
također izuzetno važno.
Provedba aktivnosti projekta Grundtvig Asistentura koja se najvećim dijelom odvijala u „Vrtnoj
akademiji Meckleburg-Zapadno Pomorje“(„Gartenakademie Mecklenburg-Vorpommern gGmbH“),
bila je vezana uz vrt povijesno-kulturnog dobra Marihn nazvanog „Vrt Marihn“ („Der Garten von
Marihn“) u mjestu Marihn, a koji se koristi za odvijanje edukativnih programa akademije. Vrt je
romantičarskog stila , šumovitih dijelova koji sadrže 20 povijesno starih hrastova, lipa i platana, u koje
su uklopljena dva obnovljena krajobrazno uređena jezera, koja odabirom bilja jezerskih obala
oponašaju ona prirodna (Foto 3., Foto 4., Foto 5.). Jezera su povezana uređenim vodenim kanalima
koji prolaze kroz park i kroz selo Marihn (Foto 1.). Zahvaljujući visinskim razlikama pojedinih dijelova
vodotoka u zimskim i proljetnim mjesecima kada se ispune vodom daju vizualni i slušni doživljaj
malih slapova. Sredinom parka dominira snažna vizura koju gradi oblikovana zona zasađena sortom
ruže „Engleska ruža“ uzgajivača Davida Austina iz Engleske, te njenih različitih varijeteta. Rosarium
ove vrste ruža, njegovan ekološkim metodama, unutar kojega su točno odabranim redom slagane
pojedine sorte dizajnirao je Michael Marriot, dizajner Davida Austina. Pritom, u dizajnu pronalazimo
ružičnjak s , primjerice, kompozicijom varijeteta ruža ´Lady Emma Hamilton´ u društvu s ´Port
Sunlight´, ´Molineux´ i ´Comte de Champagne´. Ovaj centralni, povišeni dio parka koji čine organski
oblikovana krila parkovne osi ispunjena ružama nadovezuju se zamišljenom zračnom linijom koja
teče iznad parkovnog jezera prema geometrijski oblikovanom elementu parka smještenom na
nasuprotno uzvišenje, građenom od linijskih elementa koji slijede uzvišenje. Linijski elementi su
formirani slijedom iznutra prema van od niza višeg zimzelenog bilja prema dvostrukom nizu nižeg
zimzelenog bilja, a koji tvore krakove zamišljenog položenog jednakokračnog trokuta na plohi, bez
upisane osnovice, te čiji prazan vrh je i krajnji fokus ove centralne vizualne osi (Foto 2.).
Foto 1. Selo Marihn
Foto 2. Vrt „Vrt Marihn“, središnja os parka
Kroz vijugave šljunkovite šetnice koje teku kroz šumovite dijelove jugozapadnog dijela parka (Foto 6.,
Foto 7.) , stiže se do geometrijski oblikovanih zona aromatičnoga bilja koje se izmjenjuju s gredicama
ruža, te do uzgojnih poligona sadnica povrća, koji se pak izmjenjuju miješanim gredicama s biljkama
koje poboljšavaju i obnavljaju svojstva tla. Ovaj predio vrta sadrži i prostor za kompost koji uključuje
4
Diseminacija za projekt Grundtvig Asistentura, Grundtvig Asistentica: Marina Butorac, 2012.-2013.

5. predio za pripremu konjskog gnojiva od izmeta konja s imanja i pripravu gnojiva od organskog
otpada.
Sjeverni i novo oblikovani dio vrta, osmišljen od gosp. Horst Forytta, ujedno člana pokreta „Spora
hrana Njemačka“ („Slow Food Deutschland“), je sačinjen od nekoliko zona geometrijskog stila
oblikovanja, jestivih vrtova, ružičnjaka, te doživljajnog vrta - labirinta. Pritom su vrtni elementi
jestivog, povrtnog, aromatičnog vrta i voćnjaka, te estetsko-doživljajnog vrta ruža i doživljajnog vrta labirinta smješteni u okvire visoke grabove (Carpinus betulus) živice, te šimšira (Buxus sempervirens)
i tise (Taxus baccata) koje formiraju svojevrsne vrtne sobe (Foto 9., Foto 11., Foto 13., Foto 14., Foto
15., Foto 16.).
Vinogradarstvo je još jedna uzgojna grana koja se njeguje u vrtu, te je također element vrtnog
oblikovanja (Foto 10.). Slijedom toga u cjelokupno vrtno oblikovanje ovoga dijela parka ukomponirani
su i klasični uzgojni, te dekorativno-uzgojni vrtni elementi za vinovu lozu. Vrtne staze isprepletene su
cvjetnjacima i višegodišnjim biljem koje privlači kukce oprašivače: pčele i bumbare. Granica između
ukrasnog i korisnog bilja je zamišljena u vrtu kako bi bila gotovo svugdje tekuća, te kako bi odražavala
skladan suživot koji stoji u središnoj točci koncepta sadnje.
Kako se moglo saznati iz knjiga o povijesti vrtne akademije inspiracija za vrt gdje se do sada
provodila edukacija „Vrtne akademije M-V“ („Gartenakademie M-V gGmbH“) bilo je imanje
Highgrove, princa od Walesa i vojvotkinje od Cornwella s farmom s organskim vrtom .
Foto 3. Veliko jezero, „Vrt Marihn“
5
Foto 4. Veliko jezero, Bilje uz vodu, „Vrt Marihn“
Diseminacija za projekt Grundtvig Asistentura, Grundtvig Asistentica: Marina Butorac, 2012.-2013.

6. Foto 5. Malo jezero sa skulpturom, jesen, „Vrt Marihn“
Foto 6. Šumoviti dio parka , jesen, „Vrt Marihn“
Foto 7. Stara stabla u vrtu, pogled iz rosariuma, „Vrt Marihn“
Foto 8. Krtičnjaci u vrtu, znak zdravog tla, „Vrt Marihn“
Foto 9. Vrtna soba aromatičnog bilja, „Vrt Marihn“
6
Foto 10. Vinogradarski vrtno-oblikovni elementi,
„Vrt Marihn“
Diseminacija za projekt Grundtvig Asistentura, Grundtvig Asistentica: Marina Butorac, 2012.-2013.

7. Aktivnostima „Vrtne akademije Mecklenburg-Vorpommern“ („Gartenakademie M-V gGmbH“) u
edukativnim vrtovima od njenog osnivanja 2009. i otvorenja 2010. potaknuto je promišljanje i
djelovanje u regiji na temu ekološkog uređenja kod vlasnika/vlasnica vrtova. Mjesto Marihn se
pridružilo samostalnim prijedlogom postati „Cittaslow“ općina. „Cittaslow“ je jedan nastavak
primjene „Slowfood“ filozofije koja poučava o domaćoj i kuhanoj hrani, kao zdravoj prehrani. U tu
svrhu i u svrhu očuvanja regionalne kuhinje kao kulturne raznolikosti, u vrtnoj akademiji se kroz
dosadašnje edukativne programe osim o vrtnom dizajnu bliskom prirodi, biološkom vrtlarenju,
estetskoj i stilskoj raznolikosti moglo saznati i o preradi i marketinškim varijantama regionalnotipskih živežnih namirnica.
Kroz sudjelovanje „Vrtne akademije M-V“ („Gartenakademie Mecklenburg-Vorpommern gGmbH“) u
organizaciji njemačke Savezne vrtne izložbe 2009. u Schwerinu („Bundesgartenschau 2009.
Schwerin“) promišljanje o ekološkom uređenju prostora proširilo se i u širu regiju. To je bilo izuzetno
važno u regiji Jezerskog platoa Njemačke (Die Mecklenburgische Seenplatte), naziva prema
prirodnom krajobraznom fenomenu nastalom otapanjem ledenjačkih jezera gdje gotovo svaki grad i
selo imaju po jedno ili više prirodnih jezera velike bioraznolikosti unutar svoje urbanizirane strukture.
Šumovite i vodene krajobraze ispresijecaju poljoprivredne površine koje teku između sela i većih
gradova s jezgrama jedinstvenih preuređenih i očuvanih povijesno-arhitekturnih i povijesnokrajobrazno-arhitekturnih sklopova, koje nadograđuju novije urbane matrice. O specifičnostima
regije Mecklenburg-Zapadnog Pomorja, osobito njenog ruralnog i poljoprivrednog aspekta učilo se i
posjetom meklenburškom poljoprivrednom sajmu „Die MeLa - 2012“ u mjestu Gülzow-Prüzen OT
Mühlengeez.
Foto 11. Rosarium s aromatičnim biljem, „Vrt Marihn“
7
Foto 12. Jabuke, voćnjak, „Vrt Marihn“
Diseminacija za projekt Grundtvig Asistentura, Grundtvig Asistentica: Marina Butorac, 2012.-2013.

8. Foto 13. Povišene gredice s jagodaa, rana jesen, „Vrt Marihn“
Foto 15. Povrtnjak, „Vrt Marihn“
Foto 14. Povišene gredice s jagodama, kasna jesen, „Vrt Marihn“
Foto 16. Predio s voćaricama, „Vrt Marihn“
Osim učenja o povijesti vrtne akademije i održavanju postojećih vrtova, provedba Grundtvig
aktivnosti s temom cjeloživotnog učenja tekla je slijedom nastavka očuvanja spomenutih ekoloških,
estetskih i kulturnih vrijednosti.
Kroz provedbu Grundtvig aktivnosti obrađivao se aspekt vrtne pedagogije – planiranje i oblikovanje
učilišnog vrta s temom ekološki dizajn i primjena permakulturnih principa u vrtu, tj. permakulturni
dizajn, te priprema prijedloga pratećih edukativnih programa i radionica kroz koji bi se učilišne vrtne
strukture postavile u vrt. Filozofija dizajna učilišnog vrta bila je napraviti originalni dizajn koji će čuvati
prirodna svojstva staništa, te koristiti znanje o procesima u prirodi, što je jedan od temeljnih principa
permakulture.
Rezultat aktivnosti je izrađen predložak za krajobrazno uređenje učilišnog vrta za edukaciju u
ekološkom dizajnu, te primjeni permakulturnih principa u vrtu uključujući i jestivi vrt prema metodi
„Šumski vrt“, Roberta Harta koji kopira procese rasta bilja šumskog sistema kao jednog od
najsavršenijih na planeti Zemlji, te pri izradi kojeg se u planu sadnje koristi niz vrsta jestivog bilja koje
se nekad koristilo u prehrani, a danas je pretežno zaboravljeno ili se koristi isključivo kao dekorativno
bilje ili bilje za livade (III.1.Grafički prilog 1. Tlocrt_Idejno rješenje učilišnog vrta_permakultura i ekološki
dizajn _Grundtvig-Diseminacija-Grundtvig asistentica - Marina Butorac, III.1.Grafički prilog 2. 3D model koncepta - Učilišni vrt s temom permakulture i eko dizajna_Grundtvig –Diseminacija-Grundtvig asistentica Marina Butorac, III.1.Grafički prilog 2.1., 3D model koncepta - Učilišni vrt s temom permakulture_Grundtvig 8
Diseminacija za projekt Grundtvig Asistentura, Grundtvig Asistentica: Marina Butorac, 2012.-2013.

9. Diseminacija - Grundtvig asistentica - Marina Butorac, III.1.Grafički prilog 2.2. 3D model koncepta - Učilišni vrt s
temom permakulture i ekološkog dizajna_Grundtvig – Diseminacija - Grundtvig asistentica - Marina Butorac,
III.1.Grafički prilog 2.3. Edukativni vrt s temom permakulture i eko-dizajna: Konstrukcijski detalj – Gredica
humak_Grundtvig-Diseminacija – Grundtvig asistentica – Marina Butorac, III.2.Grafički prilog 3.
Crtež_Edukativni vrt_ permakultura_eko dizajn-detalj-klima vrt_vrt leptira_Grundtvig-Diseminacija_Grundtvig
asistentica-Marina Butorac, III.2.Grafički prilog 3.1.Crtež_Edukativni vrt na temu permakulture i ekološkog
dizajna-detalj-šumski vrt_Grundtvig-Diseminacija-Grundtvig asististentica-Marina Butorac, III.2.Grafički prilog
3.2.Crtež_ Edukativni vrt na temu permakulture i ekološkog dizajna-detalj odmorišta _vrt leptira-GrundtvigDiseminacija-Grundtvig asistentica-Marina Butorac)
U regiji Mecklenburg Zapadne Pomeranije (Mecklenburg-Vorpommern) livadno divlje bilje se u
posljednje vrijeme sve češće integrira u turističku ponudu restorana kao delicija.
Plan nove učilišne vrtne zone uključuje i natkriti vrtni radno-učilišni i odmorišni paviljon, te plan
opskrbe energije iz održivih prirodnih prije svega lokalnih resursa, te njihovo korištenje kroz
uspostavu ciklusa kruženja energije u vrtu i uz popratne utilitarne elemente, poput učionice na
otvorenom, što je također jedna od premisa permakulturnog dizajna.
Dizajn učilišnog vrta nastao je temeljem učenja o specifičnostima učilišnih vrtova posjećenih vrtnih
akademija tijekom aktivnosti Grundtvig asistenture. Pritom se također uvažavalo specifičnosti
postojećeg povijesnog parka, te njegove kasnije nadogradnje i preuređenja zapuštenog dijela parka i
nekadašnjeg smetlišta kroz dodavanja novih oblikovanih dijelova koji su pratili njegov povijesni
historicistički slog. Za provedbu ovih aktivnosti su ovom prigodom i prvi put nabavljene povijesne
karte vrta dobra Marihn, tj. povijesnog parka s pripadajućim dvorcem, te se učilo o zaštiti parkova uz
dvorce u Njemačkoj.
Pripremne aktivnosti za izradu prijedloga dizajna učilišnog vrta uključivale su i posjetu postojećih
vrtova u okolici, te prikupljanje mišljenja i prijedloga njihovih potencijalnih korisnika/ica. S ciljem
izrade što kvalitetnijeg prijedloga učilišnog prostora vrta prikupljena su mišljenja i prijedlozi o temi
učenja novih znanja uspostave ekološkog jestivog vrta, od različitih grupacija potencijalnih
korisnika/ica, kako u najužoj regiji uz mjesto Marihn, tako i za širu regiju njemačke savezne države
Mecklenburg-Zapadnog Pomorja, uz doprinos suradnika/ica iz Berlina kao grada s kojim je njena
regija usko povezana.
Sudjelovanjem seniorske grupe četvrti u centru Berlina, te njenog voditelja dr. Wolfganga Kramera u
razgovoru na temu učenja o vrtlarenju i vrtnom dizajnu saznalo se o mogućem zanimanju za ove
teme i posjet učilišnom vrtu. Saznalo se također o potencijalnoj ulozi edukacije o vrtovima, te
centara s uzgojnim vrtovima u zbrinjavanju osoba seniorske populacije sa smanjenim prihodima kao
jednim od rješenja zbrinjavanja i osiguranja kvalitete života ove populacije u budućnosti. Nadalje,
učilo se o specifičnostima predavačkog rada sa seniorskom populacijom, na primjeru predavanja
interaktivnog tipa koje je ostavljalo mogućnosti i za kraće grupne diskusije o temama aktualnima toj
dobi. Iz posjeta ovom rekreativnom centru za okupljanje seniora berlinske četvrti saznalo se kako se
u njemu održavaju programi cjeloživotnog učenja za osobe različitih etniciteta koji se time bolje
integriraju u svoju četvrt. Uz centar je i Interkulturalni vrt za provođenje zajedničkog vremena
građana/ki, koji pripada drugim programima organiziranim u ovoj četvrti.
9
Diseminacija za projekt Grundtvig Asistentura, Grundtvig Asistentica: Marina Butorac, 2012.-2013.

10. U pripremu novoga učilišnog vrta za odrasle s temama vrtne kulture: ekološkog dizajna i
permakulture, uključeno je i informiranje s gosp. Haris Piplas, članom „ECLAS - European Council of
Landscape Architecture Schools“ i voditeljem inicijative Le: NOTRE. Pritom se saznalo o obrazovanju
u krajobraznoj arhitekturi u regiji Mecklenburg - Zapadnog Pomorja, te u Njemačkoj općenito, ali i u
drugim zemljama Europe, te o mogućnostima uključivanja ove studentske populacije u edukativne
programe s temama učilišnog vrta kroz vrtne radionice.
Vrtovi s primjenom permakulturnih principa slove kao vrtovi za „lijene“ ili vrtovi koji ne iziskuju
„puno muke“. Premda i u permakulturnom vrtu ima posla, zbog svojih jednostavnih metoda rada na
zemlji i uzgoja jestivog bilja, učinili su rad sa zemljom i ideju bavljenja poljoprivredom privlačnom, što
je u nekim dijelovima Hrvatske vratilo mlade ljude na selo, oživjelo neka sela, tj. spriječilo njihovo
odumiranje, ali i potaklo osnivanje novih, tzv. eko-sela. Provedene vrtne radionice u Hrvatskoj su
također pobudile interes pojedinih mladih za rad u vrtu i rad sa zemljom. Nevedena radna iskustva,
te prikupljena znanja u području cjeloživotnog učenja u Hrvatskoj su se kroz Grundtvig aktivnosti
prenijela i „Vrtnoj akademiji M-V“ („Gartenakademie Mecklenburg-Vorpommern gGmbH“) u mjestu
Marihn.
Temeljem pripremnih analiza učilišni vrt prilagođen je učenju novih vrtno-uzgojnih tehnika, odraslim
korisnicima s privatnim vrtovima i poljoprivrednim zemljištem, te značajnoj dobnoj grupaciji regije:
seniorima/seniorkama, zatim socijalno osjetljivim grupama, poput mladih, osobito nezaposlenima i
nezaposlenim ženama s interesom u djelatnosti vrtne kulture, te poljoprivrede i agroturizma. Izrađen
je i jedan prijedlog agro-ekološko-umjetničke radionice programom prilagođen ženama žrtvama
nasilja. Zbog svojeg segmenta održive upotrebe prirodnih resursa vrt dizajna prema permakulturnim
principima se u praksi pokazao kao podrška kućnom budžetu.
Primjenom rodno-osjetljivog pristupa dobiven je dizajn učilišnog vrta koji uvažava osobitosti potreba
pojedinih grupacija korisnika/ica. Pritom se vodilo računa kako grupacija mladih treba usmjerenu
pažnju tijekom vrtnih radionica. Tome pomažu dovoljno široke staze, te edukativne cjeline
oblikovane kako bi bile jasne i pregledne (za prostornu kvalitetu preglednosti - npr.: rubnjacima
omeđene pojedine učilišne zone), te prostor za odmor kao i natkriveni prostor za učenje na
otvorenome. Staze i prilazi učilišnim zonama su također prilagođeni osobama koje koriste invalidska
kolica pri kretanju. Također pri dizajnu učilišnog vrta upotrijebljen je rodno-osjetljiv pristup i za
korisnice vrta ženske populacije, pri čemu se vertikalni učilišni vrtni elementi prilagođavaju
prosječnoj visini odraslih žena te time im ih čine praktičnijima za uporabu. Pregledne i dostupe vrtne
strukture s prostorom za odmor u prijedlogu plana vrta prilagođene su također starijim osobama.
O najmlađim posjetiteljima i posjetiteljicama vrta, djeci, koja bi moguće dolazila u posjet kao pratnja
odraslima tijekom edukativnih izleta promišljalo se prilikom izrade plana učilišnog vrta u smislu
stvaranja sigurnog prostora, osobito uz odmorište u području uz vodeni kanal.
Pri dizajnu učilišnog vrta korištena je široka baza prikupljenih podataka o vrtnoj kulturi
Neubrandenburga, uključujući nedavno objavljena istraživanja. Korišteni su i podaci o prirodi, flori i
fauni ove regije, te o specifičnim vodenim prirodnim habitatima koji prevladavaju na Jezerskom
platou Mecklenburg-Zapadnog Pomorja, jezerima i močvarama čija su staništa u ovoj regiji očuvana,
te uspješno integrirana u gradove ili vrlo posjećene uređene ili poluprirodne, poluuređene parkovne
cjeline koje imaju značajnu ulogu u turizmu ove regije. (Foto 17., Foto 18.)
10
Diseminacija za projekt Grundtvig Asistentura, Grundtvig Asistentica: Marina Butorac, 2012.-2013.

11. Foto 17. Ledenjačko jezero, Penzlin
Foto 18.Ptice na vodenim kanalima parkovnog jezera, park dvorca
Schwerin
Za potrebe pripreme učilišne zone u vrtu za odrasle s temom „Šumski vrt“ napravljena je analiza
specifičnih šumskih habitata Njemačke osobito regije savezne njemačke pokrajine MecklenburgZapadno Pomorje, posjetom parka - šume “Zoološkog vrta Ivenack ” ( “Zoologische Gärten Ivenack”)
sa zoološkim vrtom šumskih životinja i domaćih životinja u čijem su uzgoju korištene šume, poput
turopoljskih svinja, u mjestu Ivenack. Posjećene su i edukativne rute s temom šuma botaničkog vrta
„Botanički vrt i botanički muzej Berlin-Dahlem u Berlinu („Botanischer Garten und Botanisches
Museum Berlin-Dahlem“), te drugih zona specifičnog bilja za gradbu jestivog „Šumskog vrta“
prilagođenog zadanome terenu i njegovim prirodnim karakteristikama. O temi edukativnog vrta
aromatičnog bilja, te autohtonim jestivim i aromatičnim vrstama učilo se i kroz primjer edukativnodekorativnog vrta muzeja „Muzej magije i progona vještica u Mecklenburgu“ („Museum für Magie
und Hexenverfolgung in Mecklenburg“) u povijesno-arhitekturnom kompleksu „Stari grad Penzlin“
(„Alte Burg Penzlin“) u gradiću Penzlin u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju. Edukativno-izložbeni
interijeri, te eksterijeri „Centra otkrivanja prirode Müritzeum“ („Das Naturerlebniszentrum
Müritzeum“) u gradu Waren, oblikovani s ugrađenim višeosjetilnim i interaktivnim segmentom
doprinijeli su nadopuni znanja o oblikovanju učilišnih zona s temom vrta i prirode. Napravljena je i
usporedba posjećenih edukativnih vrtova i vrtova namijenjenih učenju „Vrtne akademije M-V“
(„Gartenakademie Mecklenburg-Vorpommern gGmbH“) gdje je pristup vrtovima namijenjenim
edukaciji bez označavanja pojedinih učilišnih cjelina tablicama ili edukativnim i opisnim pločama kao
u drugim posjećenim vrtovima svrhe edukacije o parkovima i prirodi.
Učilišni vrt, predmet aktivnosti, bio je povezan uz krajobraz vodenog kanala, te postojeći šumolik
krajobraz, te je dizajniran prema principima dizajna s prirodom, uz odabir i primjenu jestivog bilja,
koje pronalazimo u prirodi i njihovih jestivih vrtnih kultivara. Specifičnim oblikovanjem biljnoga reda
htjelo se inducirati samoodrživost vrta, čime bi se smanjio input resursa za njihovo održanje. Također
bi se upotrijebila prirodna svojstva bilja u njihovoj samozaštiti i održanju kao ekološki način zaštite od
štetnika. Korištena su i novija istraživanja, znanja i teze o mogućnostima uzgoja brusnica na
močvarnim tlima, te kiselim tlima vodenih kanala, kao vid poljoprivrede s integriranim aspektom
očuvanja okoliša, tj. uzgoja jestivih biljnih vrsta zbog kojih se ne moraju mijenjati osnovne sastavnice
tla, već se koriste intrinzična svojstva.
11
Diseminacija za projekt Grundtvig Asistentura, Grundtvig Asistentica: Marina Butorac, 2012.-2013.

12. U prijedlog plana učilišnog vrta ekološkog dizajna i permakulture su u konačnici integrirane prema
svojstvima terena te primjenom pristupa 5 permakulturnih zona, dakle ovisno o potrebi za vodom,
kompostom, te intenzivnošću potrebe za održavanjem, slijedeće vrtne strukture: kompostište,
gredice-humci, od kojih je jedan tijekom trajanja Grundtvig aktivnosti postavljen u vrt, nadalje, kutija
za uzgoj kalifornijskih glista, biljna mandala, vrt leptira, biljna spirala i miješane gredice, jestiva i
miješana živica, uzgoj gljiva na panju, korisno i jestivo livadno bilje, repelentsko bilje, te uobičajeno i
tradicionalno korištene parkovne vrste, a koje su jestive i mogu se uzgajati uspješno, kao otporne na
štetnike, za jestive produkte.
Učilišni jestivi vrt je dizajniran kako bi funkcionirao i kao „klima vrt“, te kako bi se postojeće i
novostvorene mikroklimatske zone iskoristile u uzgoju povrtnih vrsta, poput bundeva, drugih
povrtnica, te voćarica. U učilišno-uzgojnoj zoni s temom „Šumski vrt“ korištene su autohtone jestive
biljne vrste, šumske voćarice te njihovi kultivari, te tradicionalno korištene ukrasne parkovne vrste, a
čiji su dijelovi ili plodovi jestivi sirovi ili u preradi.
U smislu estetike promišljalo se o prijelazima iz jednog sustava parka u drugi, o vizurama, te o mjeni
boja kroz godišnja doba. Komunikacije pritom definiraju staze organskog oblikovanja, a prijelazne
vizure iz dijela parka namijenjenog šetnji i uživanju u vizurama prema učilišnom dijelu parka s temom
„Šumski vrt“ uklopljenog u postojeći šumoviti dio vrta građene su uobičajeno parkovnim vrstama,
vrstama jestivog ploda poput žutike (Berberis thunbergii), te oštrolisne mahonije (Mahonia
aquifolium). Ove vrste imaju dekorativno lišće, mahonija pak vazdazeleno, te cvjetove koji se
naposljetku smjenjuju u plodove u boji. Ove vrste se nadovezuju na voćarice poput brusnica
(Vaccinium vitis idea), aronije (Aronia sp.), loganove maline i loganove bobice (Rubus ×
loganobaccus), te jestive biljke pokrivačice tla, u unutrašnjem dijelu vrta.
Južni dio učilišnog vrta nadovezuje se na šumoliki sjeverni dio vrta, postojećim divljim grmljem trnine
ili crnog trna (Prunus spinosa) koje je iskorišteno za gradbu nastavka tematskog „Šumskog vrta“.
Južni dio vrta odvojen je šišanom grabovom živicom, te visokim zelenim zidom od postojećih
geometrijski oblikovanih zona aromatičnog bilja i ružičnjaka, te cvjetne livade s voćnjakom i košenog
travnjaka s voćnjakom. Vrtni elementi ovog dijela učilišnog vrta osim prema permakulturnim
principima oblikovani su i kako bi se uklopili u postojeći geometrijski slog, te ga prate geometrijskim
oblikovanjem centralne plohe. Druge zone ovog vrta vrtnim elementima i oblikovanjem prate
konfiguraciju postojećeg krajobraza prema savjetu permakulture, dok su granice s postojećim
parkovnim zonama u mekim linijama miješane živice. Od ukrasnog bilja, uz vodeni kanal, uz
autohtone vrste jestivog billja koje pronalazimo uz obale jezera poput obične kupine (Rubus ceasius) i
vodene mente ili vodene metvice (Mentha aquatica) planirani su i patuljasti rododendroni
(Rhododendron sp.) koji osiguravaju i zasjenu vrstama koje rastu u nižem nivou.
Prijedlog dizajna učilišnog vrta uz tehnike malčiranja omogućuje primjenu „no digg“ („nema
kopanja“) pristupa vrta čime se čuvaju osnovna struktura i svojstva tla. Ekološka infrastruktura
učilišnog paviljona uključuje upotrebu bala slame i drvnog materijala, solarne kolektore, biljni
pročistač s jezercem, kompostni toalet, te otvorenu peć. U učilišne vrtne zone planirane su i
specifične biljne vrste privlačne pčelama od kojih je nekolicina vrsta tijekom stoljeća nestala iz regije,
te druge biljke privlačne drugim kukcima oprašivačima u vrtu. U ovu svrhu se primijenjuje i hotel za
kukce. Dizajn učilišnog vrta je planiran također uvažavajući ptice regije, s ciljem stvaranja ravnoteže
između njihovih prirodnih navika i potrebe za očuvanjem bilja, tj. budućih produkata vrta. Slijedeći
12
Diseminacija za projekt Grundtvig Asistentura, Grundtvig Asistentica: Marina Butorac, 2012.-2013.

13. ovaj cilj plan sadnje u vrtno oblikovanje integrira biljne vrste poput suncokreta, te je uklopljeno i
malo kupalište za ptice.
Primjena principa permakulture koji poštuje tradicionalno korištene graditeljske tehnike lokalne
zajednice, se očitovala u integriranju u vrtne strukture prijedloga učilišnog vrta tradicionalne
poljoprivredne kamene zidove kakve pronalazimo u krajobrazu okolne regije. Nadalje, o ovoj temi, te
o ostalim specifičnim tradicionalnim tehnikama gradnje prirodnim materijalima, poput upotrebe
slame za gradnju krova, te o tehnikama gradnje zemljom učilo se iz prikupljene literature, te kroz
posjete poljoprivrednim imanjima u regiji.
Primjenom permakulturnih principa u uređenju krajobraza, kako se dosad pokazalo kroz praksu
sprečava se zagađenje jezera, močvara i drugih voda. Time se čuvaju vode kao jedan od najznačajnijih
prirodnih i krajobraznih elemenata ove regije, ali i doprinosi zdravom tlu i/ili oporavku tla
onečišćenog kroz uzgojne procese konvencionalne poljoprivrede. Dizajn jestivog vrta koji uključuje
cjelovit ekološki pristup, te ciklično korištenje vode uz upotrebu biljnog pročistača doprinosi i
očuvanju čistoće Istočnog i Baltičkog mora kao značajnog dijela krajobraza sjevera MecklenburgZapadnog
Pomorja (Mecklenburg-Vorpommern), koje je također potencijalno ugroženo
nepročišćenim utilitarnim poljoprivrednim vodama kako se pokazalo u aktivnostima pripremnih
analiza.
U izradu učilišnog vrta integrirani su i rezultati geomantijske analize, te je napravljen prijedlog
edukativne geomantijske rute s potencijalnom namjenom za edukativne geomantijske radionice, te
u rekreativne svrhe. O edukaciji u području geomantije se tijekom aktivnosti saznalo od voditeljice
geomantijskih seminara u Berlinu, Suzanne Lutz i drugih geomanata/kinja, polaznika i polaznica
seminara u gradu Berlinu, te Internet istraživanjem. Tijekom Grundtvig aktivnosti u Berlinu
informiralo se o temi geomantije i iz literature iz geomantije na njemačkom jeziku dobivene na
pregled od članice „Mreže vrtova Njemačke“ („Gartennetz Deutschland e.V.“) . U Njemačkoj postoji
niz akademija, grupa i škola koje poučavaju o primjeni geomantijskog znanja, te postoje edukativni
programi na temu primjene geomantije u vrtu, arhitekturi, njegovanju šuma itd.
Za učilišni vrt napravljen je i plan primjene vrta osim za spomenute grupacije ljudi, te za studente i
znanstvene suradnike i suradnice iz područja poljoprivrede, šumarstva, ekologije, biologije,
ekonomije, i drugih struka, također i za druge, popratne aktivnosti, poput izložbene. Pritom, izložili bi
se proizvodi proizašli iz radionica i edukativnih ciklusa, kojima bi se povezalo umjetnost i znanja o
ekološkom dizajnu i ekološkom jestivom vrtu. Kroz te aktivnosti aktiviralo bi se nove prostore za
sudjelovanje lokalnih umjetnika/ica iz uže i šire regije. Produkti vrta bi također bili u ponudi
posjetiocima i posjetiteljicama, te se degustirali u za to predviđenim postojećim ili novim sadržajnim
cjelinama vrta čime bi se potaklo dodatnu održivost vrta u cjelokupnom sustavu vrta uz trenutnu
ponudu sapuna, likera i slatkog od ruža, te sadnica sorte „Engleska ruža“.
Permakulturni principi dizajna uključuju razmišljanje kako su elementi nekog krajobraza povezani , te
osim što uključuju promišljanje veze čovjek - priroda, uključuju i povezivanje s, prije svega lokalnom
zajednicom, te faktor međuljudskih odnosa, tj. njegovanje međuljudskih odnosa (primjena nenasilne
komunikacije, načela suradnje i sl.).
13
Diseminacija za projekt Grundtvig Asistentura, Grundtvig Asistentica: Marina Butorac, 2012.-2013.

14. Nadalje, Grundtvig aktivnosti su uključivale sudjelovanje i učenje o promotivnim aktivnostima vrtnih
akademija, ali i povijesnih parkova uz dvorce, terapeutskih parkova, te tematskih parkova u
Njemačkoj. Ove aktivnosti su provedene u suradnji s „Mrežom vrtova Njemačke“ („Gartennetz
Deutschland e.V.“) koja okuplja regionalne vrtne inicijative, te su uključivale sudjelovanje na sastanku
ranije spomenute Mreže, na kojem sam imala priliku saznati o međunarodnoj nagradi osnovanoj u
Engleskoj „Green Flag Award“ („Nagrada Zelena Zastava“), kojom se odlikuju najbolji zeleni prostori,
vrtovi i parkovi, te joj je cilj ohrabriti implementaciju visokih ekoloških standarda, postavljanjem
mjere vrijednosti izvrsnosti za rekreativne zelene zone. Nadalje, aktivnosti u suradnji s „Mrežom
vrtova Njemačke“ („Gartennetz Deutschland e.V.“) su se provodile sudjelovanjem u Internet projektu
„Vrtni asistent“ („Garten Assistent“), te sudjelovanjem na najvećem sajmu prehrane, poljoprivrede i
vrtova u Njemačkoj „Međunarodni zeleni tjedan Berlin“ („Internationale Grüne Woche Berlin“)
(Foto 19.). Osim rada na prezentacijskom štandu zajedno s predstavnicima/icama članica „Mreže
vrtova Njemačke“ („Gartennetz Deutschland e.V.“) jedna od Grundtvig aktivnosti je bila i
sudjelovanje u izradi dizajna i oblikovanja prezentacijskog štanda „Mreže vrtova Njemačke
(“Gartennetz Deutschland e.V.)“ te njegovom postavljanju kroz timski rad.
Foto 19. Sajam 78. „Međunarodni zeleni tjedan Berlin“ („Internationale Grüne Woche Berlin“), prezentacijski štand Mreže
vrtova Njemačke („Gartennetz Deutschland“) s predstavnicama organizacija, Berlin
Tijekom provedbe navedenih aktivnosti s predstavnicima i predstavnicama članica „Mreže vrtova
Njemačke“ („Gartennetz Deutschland e.V.“) razmijenjeno je također znanje o permakulturi kroz
kratki uvod u permakulturu koji sam provela za radni tim „Hortec“ iz Berlina.
Tijekom Grundtvig aktivnosti razmijenjeno je također znanje o vrtnoj kulturi Hrvatske, renesansnim
ladanjskim vrtovima Dubrovnika kao i tradiciji liječilišnih vrtova Dalmacije i Kvarnera, te njihovih
šetnica uz more, terapeutskih vrijednosti, kao i o parkovima uz dvorce, te historicističkim i
secesijskim vrtovima urbanih sklopova kontinentalne i istočne Hrvatske.
14
Diseminacija za projekt Grundtvig Asistentura, Grundtvig Asistentica: Marina Butorac, 2012.-2013.

15. II. Suradnici/ice, stručnjaci/ice i savjetnici/ice u projektu Grundtvig Asistentura u Njemačkoj
prije provedbe projekta-priprema projekta:
Angelika Groh, dipl. ing. ekonomije, nezavisna savjetnica, Njemačka
Marijana Kondres, v.d. Voditeljica odsjeka za Grundtvig, Agencija za mobilnost i programe Europske
unije iz Zagreba, Hrvatska
II.1. Suradnici/ice, stručnjaci/ice i savjetnici/ice u provedbi aktivnosti Grundtvig Asistenture u
Njemačkoj:
Gospodin Horst Forytta, direktor „Vrtne akademije Mecklenburg - Vorpommern“ („Gartenakademie
Mecklenburg-Vorpommern gGmbH“), Marihn
Gđa. Verena Hoppe, vrtna arhitektica i radni tim „Vrtne akademije Mecklenburg-Vorpommern“
(„Gartenakademie Mecklenburg-Vorpommern gGmbH“), Marihn
Gosp. Dr. Wolfgang Kramer, dipl. sociolog, mag.filozofije, geronto-socioterapeut , i seniorska grupa
Rekreativnog centra za seniore u Berlinu, Schreinerstr. 53, Berlin, (http://www.wolfgangkramer.net/)
Gosp. Haris Piplas, Dipl.-Ing., Mag.Sc. Urbani dizajn,
Istraživač i demonstrator na Tehničkom institutu u Zürich-u,Član organizacije „ECLAS-Europskog
savjeta obrazovnih ustanova u krajobraznoj arhitekturi“ i voditelj inicijative za Lenotre: grupa mladih
akademika i virtualna online zbivanja za doktorat (radionice, seminari) u „Eclas – European Council of
Landscape Architecture Schools“, urednik Internet časopisa IFLA Europe (IFLA Europe Online Journal),
IFLA – International federation of landscape architects
Gđa. Christa Ringkamp, krajobrazna arhitektica i radni timovi „Hortec-Berlin“, Berlin i akademije
„Vrtna akademija Sachsen-Anhalt“ („Gartenakademie Sachsen-Anhalt e.V.“) , Zichtau
Gđa. Petra Derkensen, krajobrazna arhitektica i predstavnici/predstavnice organizacija članica Mreže
vrtova Njemačke („Gartennetz Deutschland e.V.“), Berlin
Gosp. Torsten Weiss, dipl. biolog, voditelj edukativnih programa,“ Centar otkrivanja prirode –
Müritzeum“ , Waren („Das Naturerlebniszentrum Müritzeum“ /Müritzeum gemeinnützige GmbH
(Müritzeum gGmbH), Waren
Gđa. Monika Vibrans, dipl. knjižničarka, „Centar otkrivanja prirode Müritzeum“ („Das
Naturerlebniszentrum Müritzeum“/ Müritzeum gemeinnützige GmbH (Müritzeum gGmbH), Waren
Gđa. Susan Lambrecht, knjižničarka, Gradska knjižnica Penzlin (Stadtbibliothek Penzlin), Penzlin
Gđa. Suzanne Lutz, geomantkinja, prostorna planerka, „Geomantijska grupa Berlin“ iz
Berlina/“Geomantiegruppe Berlin“, Berlin
Stručno osoblje knjižnice visokog učilišta „Hochschule Neubrandenburg“ , Neubrandenburg
15
Diseminacija za projekt Grundtvig Asistentura, Grundtvig Asistentica: Marina Butorac, 2012.-2013.

16. III. Popis grafičkih priloga
III.1. Crteži izrađeni u programu ProgeCad
Grafički prilog 1. Tlocrt_Idejno rješenje učilišnog vrta_permakultura i ekološki dizajn _Grundtvig-DiseminacijaGrundtvig asistentica - Marina Butorac
Grafički prilog 2. 3D model - koncepta - Učilišni vrt s temom permakulture i eko dizajna_Grundtvig –
Diseminacija-Grundtvig asistentica - Marina Butorac
Grafički prilog 2.1., 3D model koncepta - Učilišni vrt s temom permakulture_Grundtvig - Diseminacija Grundtvig asistentica - Marina Butorac
Grafički prilog 2.2. 3D model koncepta - Učilišni vrt s temom permakulture i ekološkog dizajna_Grundtvig –
Diseminacija - Grundtvig asistentica - Marina Butorac
Grafički prilog 2.3. Edukativni vrt s temom permakulture i eko-dizajna: Konstrukcijski detalj – Gredica
humak_Grundtvig-Diseminacija – Grundtvig asistentica – Marina Butorac
III.2. Crteži ručne izrade u tehnici crni flomaster i drvene boje
Grafički prilog 3. Crtež_Edukativni vrt_ permakultura_eko dizajn-detalj-klima vrt_vrt leptira_GrundtvigDiseminacija_Grundtvig asistentica-Marina Butorac
Grafički prilog 3.1.Crtež_Edukativni vrt na temu permakulture i ekološkog dizajna-detalj-šumski vrt_GrundtvigDiseminacija-Grundtvig asististentica-Marina Butorac
Grafički prilog 3.2.Crtež_ Edukativni vrt na temu permakulture i ekološkog dizajna-detalj odmorišta _vrt leptiraGrundtvig-Diseminacija-Grundtvig asistentica-Marina Butorac
III.3. Fotografije
Foto 1. Selo Marihn
Foto 2. Vrt „Vrt Marihn“, središnja os parka
Foto 3. Veliko jezero, „Vrt Marihn“
Foto 4. Veliko jezero, Bilje uz vodu, „Vrt Marihn“
Foto 5. Malo jezero sa skulpturom, jesen, „Vrt Marihn“
Foto 6. Šumoviti dio parka , jesen, „Vrt Marihn“
Foto 7. Stara stabla u vrtu, pogled iz rosariuma, „Vrt Marihn“
Foto 8. Krtičnjaci u vrtu, znak zdravog tla, „Vrt Marihn“
Foto 9. Vrtna soba aromatičnog bilja, „Vrt Marihn“
Foto 10. Vinogradarski vrtno-oblikovni elementi, „Vrt Marihn“
Foto 11. Rosarium s aromatičnim biljem, „Vrt Marihn“
Foto 12. Jabuke, voćnjak, „Vrt Marihn“
Foto 13. Povišene gredice s jagodama, rana jesen, „Vrt Marihn“
Foto 14. Povišene gredice s jagodama, kasna jesen, „Vrt Marihn“
Foto 15. Povrtnjak, „Vrt Marihn“
Foto 16. Predio s voćaricama, „Vrt Marihn“
Foto 17. Ledenjačko jezero, Penzlin
Foto 18.Ptice na vodenim kanalima parkovnog jezera, park dvorca Schwerin
Foto 19. Sajam 78. „Međunarodni zeleni tjedan Berlin“ („Internationale Grüne Woche Berlin“), prezentacijski
štand Mreže vrtova Njemačke („Gartennetz Deutschland“) s predstavnicama organizacija, Berlin
Grafičke priloge izradila: Marina Butorac
16
Diseminacija za projekt Grundtvig Asistentura, Grundtvig Asistentica: Marina Butorac, 2012.-2013.

17. IV. Popis materijala korištenih u provedbi Grundtvig aktivnosti
IV.1. Popis literature
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
„Arhitektura u Mecklenburg-Zapadnog Pomorja“/Arhitektur in Mecklenburg und Vorpommern 18001950“, Bernfried Lichtnau, Steinbecker Verlag, Dr. Ulrich Rose, 1996.
Botanički bilten za Mecklenburg-Zapadno Pomorje, Neubrandenburg/Botanischer Rundbrief für
Mecklenburg – Vorpommern, 2009., Neubrandenburg
„Crvena lista ptica Mecklenburg-Zapadnog Pomorja“/ "Rote Liste der Brutvögel MecklenburgVorpommern", Studeni, 2003., Ministarstvo okoliša Mecklenburg-Vorpommern, Schwerin
„Crvena lista ugroženih dnevnih leptira Mecklenburg-Zapadnog Pomorja“/"Rote Liste der gefährdeten
Tagefelter Mecklenburg-Vorpommerns", Der Umweltminister des Landes Mecklenburg-Vorpommern,
1993.
„Crvena lista ugroženih vrsta višeg bilja Mecklenburg-Zapadnog pomorja“/„Rote Liste der gefährdeten
Höheren Pflanzen Mecklenburg – Vorpommern, Umweltministerium, Macklenburg-Vorpommern,
Stand März, 2005.
„Čudesni izleti i ciljevi pješčenja oko Tollense“/"Wunderwolle Tollense Ausflugs – und Wanderziele
rund um", Gudrum Mohr
Doprinos istraživanju područja prirode „Istočna obala Müritz"/„Beitrage zur Erforschung des
Naturschutzgebietes "Ostufer der Müritz", Greifswald 1962.
„Dvorci i vrtovi u Mecklenburg-Vorpommern“/“Schlösser und Gärten in Mecklenburg-Vorpommern“,
Josef Adamiak, VEBE. A.Seemann Verlag, Leipzig
„Dvorci i vrtovi u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju“/Schlösser und Gärten in MecklenburgVorpommern, Joachim Skerl, Thomas Grundner, Hinstoff Verlag, gmbH, Rostock
“Ekološka poljoprivreda”, pisana predavanja za kolegij “Ekološka poljoprivreda” Agronomskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), author: Ph.D. Ivica Kisić
“Elementalna bića-emocionalna razina Zemlje”, autor: Marko Pogačnik, /“Elementarwesen: Die
Gefühlsebene der Erde”/, Izdavač: Droemer Knaur, 1995
Flora zaštićenih područja prirode „Istočna obala Müritz“/ Die Flora des Naturschutzgebietes 'Ostufer
der Müritz'. Beiträge zur Erforschung Mecklenburgischer Naturschutzgebiete 1 , Jeschke, L. (1962)
„Jestivo divlje bilje“ /„Essbare Wildpflanzen“, autori: Steffen Guido Fleischhauer, Jürgen Guthmann,
Roland Spiegelberger, AT Verlag, 2007.
„Kako napraviti šumski vrt“/“How to make a forest garden“, autor: Patrick Whitefield, Permanent
publications, 2002.
„Mogućnosti korištenja močvarnih staništa, utjecaj na okoliš, klimatskih utjecaja, isplativost,
primjenjivost i potencijali u Mecklenburg-Zapadnom pomorju, Institut za trajno, okolišno ispravan
razvoj prirodnih predjela Zemlje (DUENE) e.v./ "Nutzungsmöglichkeiten auf Niedermoorstandorten,
Umweltwirkungen, Klimarelevanz und Wirtschaflichkeit sowie Anwendbarkeit und Potenziale in
Mecklenburg – Vorpommern, / Institut für Dauerhaft Umweltgerechte Entwicklung von Naturräumen
der Erde (DUENE)
„Muškarci i njihovi lijepi vrtovi“/„Männer und ihre außergewöhnlichen Gärten“ , Karine von Rumohr
„Najljepši privatni vrtovi Njemačke“ / „Deutschlands schönste Privatgärten“, Gary Rogers/Silke Kluth
Objavljeni radovi na temu krajobraza, Institut za botaniku i ekologiju krajobraza Greifswald/Institut für
Botanik und Landschaftsökologie Greifswald
„Park Alt-Rehse u promjeni u Tollense Park života“/"Der Park von Alt-Rehse im Wandel zum Tollense
Lebenspark", Wolfgang Köpp
„Poljodjelac-buntovnik“, Sepp Holzer, 2004.
17
Diseminacija za projekt Grundtvig Asistentura, Grundtvig Asistentica: Marina Butorac, 2012.-2013.

18. •
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
„Povijesni vrtovi oko Neubrandenburga“/"Historische Gärten um Neubrandenburg", Marens Köhler,
2002.
„Povijest jednog krajobraza i njegovih stanovnika oko njemačkog jezera Binnensee“/"Die Geschichte
einer Landschaft und ihrer Bewohner rund um Deutschlands größten Binnensee“, Axel Müller
„Praktična primjena u vrtu, voćnjaku i poljoprivredi“, Sepp Holzer, 2004.
„Rad s tezom - Dio Poljoprivreda, Divergirajući prostorni zahtjevi poljoprivrede, turizam i
zdravstvo - sprečavanje sukoba, smanjenje smetnji potencijala, razvoj sinergije "/"Thesenpapier – Teil
Landwirtschaft,
Divergierende
Raumansprüche
von
Landwirtschaft,
Tourismus
und
Gesundheitwirtschaft – Konfliktvermeidung, Abbau von Störpotentialen, Entwicklung von Synergien"
„Steinernes Gedächtnis Gutsanlage und Gutshäuser in Mecklenburg-Vorpommern“, Renate de Veer
Stručni radovi na temu autohtonih biljnih vrsta/Serija Informacijskog centra za genetske resurse (IGR),
Centar za poljoprivrednu dokumentaciju i - podatke (ZADI), "in situ očuvanja biljnih genetskih izvora u
Saveznoj Republici Njemačkoj na prirodnom mjestu i na poljoprivrednim farmama, Zbornik radova sa
simpozija od 11-13 listopada 1995 u. Bogensee, urednik: F. Begemann i R.Vögel,/Schriften zu
Genetischen Ressourcen, Schriftenreihe des Informationszentrums für Genetische Ressourcen (IGR),
Zentralstelle für Agrardokumentation und – information (ZADI), "In situ Erhaltung pflanzegenetischer
Ressourcen in der Bundesrepublik Deutschland am natürlichen Standort und on farm, Tagungsband
eines Symposiums vom 11. bis 13. Oktober 1995. in Bogensee, Herausgeber dieses Bandes, F.
Begemann und R. Vögel
“Škola geomantije” /“Schule der Geomantie”/, autor: Marko Pogačnik, Izdavač: Droemer Knaur (2000)
“Vodeno bilje – životni prostor vrtnog jezera” (“Wasserpflanzen-Lebensraum Gartenteich”), specijalno
izdanje za Universo (Genehmigte Sonderausgabe für Universo, Karl Müller Verlages-Silag Media AG)
„Vodič kroz nacionalne parkove Njemačke“/"Der große ADAC – Freizeitführer. Die letzten Paradiese",
Unsere schönsten Natur – und Nationalparks in Deutschland
„Vrtna ruta u Mecklenburg-Vorpommern“ /„Gartenrouten in Mecklenburg-Vorpommern“, Wolf
Krage/Jörn Lehmann
„Vrtovi i parkovi“/"Gärten und Parks in M-V „,Herwyn Ehlers/Teresa Funke, Christian Verlag, Hamburg,
2000.
Zaštita prirode u Mecklenburg-Vorpommern“/Naturschutz in Mecklenburg-Vorpommern,
E.-W.Rabius/R.Holz (Hrsg.), izdavač: Demmler Verlag, 1993.
„Zeleni alati za održivu revoluciju“, Dražen Šimleša/Bruno Motik, ožujak, 2007.
IV.2. Popis karata
Popis karata:
•
•
•
•
Plan “Vrta Marihn” (“Der Garten von Marihn”), promotivni letak “Vrta Marihn” u izdanju “Vrta
Marihn” , Marihn (“Der Garten von Marihn”, Marihn)
„Karta Marihna 1786-1788_1:25 000“ (Die Karte von Marihn 1786 – 1788_1:25 000), autor: Carl
Friedrich Wiebeking
„Karta Marihna 1788_Grafik_1:50 000“ („Die Karte von Marihn 1788_Grafik_1:50 000“), autor:
Friedrich Wilhelm von Schmettau
„Karta Marihna_1877-1888_1:25 000“ („Die Karte von Marihn_1877-1888_1:25 000“), autor:
nepoznat
Izvor: Glavni zemljišni arhiv Schwerin, Landeshauptarchiv Schwerin, 19 053 Schwerin
18
Diseminacija za projekt Grundtvig Asistentura, Grundtvig Asistentica: Marina Butorac, 2012.-2013.

19. IV.3. Film
Film:
Dokufikcija “2030 - Pobuna seniora” ( ZDF 2007), (Dokufiction – “2030 - Aufstand der Alten” (ZDF 2007), autor:
Jörg Lühdorff
IV.4. Internet
Tema: Nagrada „Green Flag Award“:
URL: http://greenflag.keepbritaintidy.org/
Tema: Edukacija u geomantiji
URL: http://www.axis-mundi.info/
URL: www.anima-mundi-akademie.de
URL: http://geomantie-berlin.de/
19
Diseminacija za projekt Grundtvig Asistentura, Grundtvig Asistentica: Marina Butorac, 2012.-2013.