1. Povijest hrvatskog jezika do
20. stoljeća

2. jezici
• latinski
• staroslavenski
• starohrvatski
pisma
• glagoljica
• ćirilica (bosančica)
• latinica

3. od početka pismenosti do 15. stoljeća
• dolazak Hrvata
• primaju kršćanstvo i to preko latinskoga
jezika i pisma latinice
• latinskim jezikom i latinicom koristili su se
prvi hrvatski vladari
• u bogoslužju se najprije rabio latinski jezik

4. spomenici na latinskom jeziku i latinici
• Darovnica kneza Trpimira (852.) -
najstarija isprava hrvatske povijest
• Trpimirov natpis
• Branimirov natpis (888.) - prvi put se
spominje ime Hrvat
• Držislavov natpis
• Nadgrobna ploča kraljice Jelene

5. Trpimirova darovnica, 852. g.
• najstarija sačuvana
isprava hrvatske
povijesti
• pisana latinicom i
latinskim jezikom
• nađena u Rižinicama
podno Klisa

6. Branimirov natpis, 888. g.
• prvi se put spominje
ime Hrvat
• Branimiro comite dux
cruatorum cogitavit…
• Branimir vojvoda knez
Hrvata naumio je…

7. Latinicom su pisani i:
Držislavov natpis, 10.st.
Nadgrobna ploča kraljice Jelene, 976. g.

8. • u 9. stoljeću dolaze Ćiril i Metod i šire
kršćanstvo na jeziku bližem Hrvatima –
staroslavenskom (crkvenoslavenskom,
općeslavenskom)
• postupno u jezik ulaze riječi i osobine hrvatskog
jezika
• s vremenom nastaje starohrvatsi jezik

9. pismo
• Ćiril i Metod u 9. stoljeću stvaraju pismo za
staroslavenski jezik – glagoljicu
(glagolati = govoriti)
• glagoljica – obla i uglata
• Hrvati su razvili poseban oblik glagoljskoga
pisma koji nazivamo uglatom glagoljicom

10. na glagoljici su sačuvani brojni spomenici:
• KLESANI: Valunska ploča, Plominski natpis,
Krčki natpis, Grdoselski ulomak, Senjska ploča...
• PISANI: Kločev glagoljaš, Bečki listići,
Vinodolski zakonik, Razvod istarski, Misal
Hrvoja Vukčića Hrvatinića, Misal kneza
Novaka, Zapis popa Martinca...

11. KLESANI SPOMENICI

12. Plominski natpis, 11. st.
• prikazan je ilirsko-
rimski bog Silvan –
bog flore i faune
• natpis je kratak: "Ovo
je pisao S."

13. Krčki natpis, 11. st.
• pisan hrvatskim
jezikom, oblom
glagoljicom
• bilježi tri stara hrvatska
imena: Dobroslav,
Radonja i Rugota.
• pronađen u Krku

14. Valunska ploča, 11. st.
• pronađena je u Valunu
na otoku Cresu
• dva kratka teksta
istovjetna sadržaja,
pisana dvama pismima
(glagoljicom i
latinicom) i dvama
jezicima (hrvatskim i
latinskim).
• vjerojatno je riječ o
nadgrobnom kamenom
spomeniku neke obitelji

15. Baščanska ploča, 1100. g.
• zapis se sastoji od 13 redaka
glagoljskih slova, a gornji dio
ploče zauzima bordura u obliku
lozice
• prijelaz oble glagoljice u uglatu, a
sadržava i neka latinička i ćirilička
slova
• kamena ploča, duga 198 cm,
visoka 99 cm i debela 8 cm,
pronađena je 1851. godine u crkvi sv.
Lucije u Jurandvoru na Krku
• darovnica hrvatskog kralja
Zvonimira koji je crkvi darovao
jedan posjed

16. značenje Baščanske ploče:
• jezično – prvi cjeloviti sačuvani spomenik na
narodnome jeziku koji je kod nas rano postao
jezikom službene uporabe
• književno – prvi književno organizirani tekst
kojim počinje hrvatska književnost
• povijesno –zabilježeno je narodno i vladarovo
ime: Zvonimir, kralj hrvatski
• pravno – sadržajno ploča predstavlja darovnicu
zemljišta hrvatskoga kralja Zvonimira
benediktinskome samostanu Svete Lucije za
izgradnju crkve o kojoj piše opat Držiha i
izvješće opata Držihe o gradnji te crkve

17. PISANI SPOMENICI

18. Istarski razvod, 13. st.
• skup isprava iz 13. i 14. st. o
utvrđivanju granica između
posjeda feudalnih gospodara Istre
• razvođenje je stari slavenski
pravni običaj kojim se utvrđuju
granice terenskom ophodnjom
• obrisi društvenoga ustrojstva i
gospodarske prilike te život
seoske zajednice u
srednjovjekovnoj Istri
• čakavski književni jezik

19. Vinodolski zakonik, 1288.g.
• najstariji je pravni tekst
na hrvatskom jeziku
(na čakavštini)
• jedan od najvažnijih
pravnih spisa
srednjovjekovnog
europskog prava
• običajno pravo

20. Misal kneza Novaka, 1368. g.
• knez Novak Disislavić iz
Krbave pisao je tu knjigu
za spasenje svoje duše
• sadrži najstarije poznate
hrvatske stihove, pisane
glagoljicom

21. Hrvojev misal, 1403./04. g.
• najbogatiji je i najljepše
urešen hrvatski glagoljski
rukopis
• napisao ga je glagoljicom
pisar Butko za bosanskog
vojvodu Hrvoja Vukčića
Hrvatinića, a za crkvu sv.
Mihovila u Splitu

22. ćirilica
• u hrvatskim se pisanim spomenicima javlja u
12. st.
• javlja se poput glagoljice u nacionalnoj
inačici: bosančici, bosanici ili hrvatskoj ćirilici
• bosančica posjeduje slova koja nisu postojala
u izvornoj ćirilici
• proširena u južnim hrvatskim krajevima

23. Povaljska listina, 1184. g.
• najstariji spomenik hrvatske
ćirilice sa srednjodalmatinskoga
područja
• nova verzija nastala je 1. prosinca
1250.
• nađena u Povljima na otoku
Braču
• uvid u razne životne aspekte
prostora i vremena u kojem je
nastala

24. Poljički statut, 15. st.
• skup pravnih normi koje su
bile obvezne na određenom
području uprave
• osim pravnih mogu
proučavati povijesni,
ekonomski, politički i drugi
društveni odnosi
• jezik je poljička ikavska
čakavica

25. • od 14. st. Hrvati su latinicom počeli bilježiti i
hrvatski, ne samo latinski jezik
• latinicom je zapisan najstariji spomenik
hrvatskoga pjesništva - Šibenska molitva
• značajni latinički spomenici su i Red i zakon
sestara dominikanki i Korčulanski lekcionar

26. Šibenska molitva, 14. st.
• jedan od najstarijih
hrvatskih latiničkih
tekstova
• i najstariji hrvatski latinički
pjesnički tekst
• pohvala Gospi
• jezik je srednjodalmatinski
čakavski

27. početak tiskarstva
• polovicom 15. stoljeća Johannes Gutenberg
izumio je tiskarski stroj
• pojavom tiska hrvatske knjige sve se češće
tiskaju u domaćim i inozemnim tiskarama (Senj,
Kosinj, Rijeka, Venecija i dr.)
• prve knjige tiskane do 1500. godine zovu se
inkunabule ili prvotisci

28. Misal po zakonu rimskoga dvora, 22. 2. 1483. g.
• prva hrvatska tiskana knjiga
• tiskana je na papiru i na
pergameni
• dvobojna: crna i crvena
• jedna od najljepših tiskanih
inkunabula uopće
• otisnuta samo 28 godina nakon
dovršetka Gutenbergove Biblije
• tiskana na hrvatskom jeziku i
glagoljicom, svjedoči o
društvenom, gospodarskom,
kulturnom i intelektualnom
potencijalu Hrvata u drugoj
polovini 15. st.

29. To prvo hrvatsko jezično razvojno razdoblje
završava krajem 15. st. provalom Turaka.
Tada je zaustavljen i ugrožen brži i bujniji rascvat
hrvatske književne kulture, a mnogobrojnim
seobama pučanstva izmijenjeno je jezično,
dijalektno stanje na mnogim hrvatskim
prostorima.

30. • usprkos turskoj opasnosti, naši ljudi i dalje tiskaju
knjige
• u Senjskoj je glagoljskoj tiskari otisnuto u 16. st. pet
knjiga
• u Riječkoj glagoljskoj tiskari od 1530. do 1531. Šimun
Kožičić Benja tiskao je sedam knjiga
• u 16. st. razvija se i bogata čakavska i štokavska
književnost, a s njome i hrvatski čakavski i štokavski
književnojezični izraz

31. prva književna djela i istaknuti književnici
• prvi epski spjev Judita, Marka Marulića, oca
hrvatske knj., prvo je hrvatsko djelo svjetovne
namjene (1501. nastalo, a tiskano 22.4.1521. g.)
• 22.4. = Dan hrvatske knjige
• prvi hrvatski roman Planine – Petar Zoranić,
napisana 1536., tiskana 1569.
• Petar Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje
- prvi hrvatski putopis u stihovima
• Hanibal Lucić: Robinja - prva drama
• Marin Držić: Dundo Maroje, Novela od Stanca
• Ivan Gundulić: Osman, Dubravka, Suze sina
razmetnoga

32. prve jezikoslovne knjige
• prvi veliki hrvatski rječnik (1595.): Rječnik pet
najodličnijih europskih jezika(latinskoga,
talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i
mađarskoga – Faust Vrančić
• prva hrvatska gramatika (1604.) – Bartol Kašić,
Temelji ilirskoga jezika u dvije knjige
• Gazophylacium - enciklopedijski rječnik
(objavljen 1740.-st. nakon dovršetka rukopisa) –
Ivan Belostenec (u njemu prevladava kajkavski
leksik)

33. hrvatski narodni preporod
• u 19. stoljeću političke i društvene prilike dovode do
nacionalnoga i kulturnoga pokreta pod nazivom
hrvatski narodni preporod ili ilirski pokret
• PREDSTAVNICI ILIRSKOGA POKRETA:
• glavni je predstavnik Ljudevit Gaj
• jezikoslovci: Vjekoslav Babukić, Antun Mažuranić,
Adolfo Veber Tkalčević …
• književnici: Petar Preradović, Stanko Vraz, Ivan
Mažuranić, Dimitrije Demetar …

34. Ljudevit Gaj
• reformator slovopisa (grafije)
• 1830. Kratka osnova horvatsko-slavenskoga
pravopisanja
• 1835. članak Pravopisz (u Danici) – na nekim
glasovima (po uzoru na češki jezik) predlaže
kvačice – č, ž, š, i ě (rogato e, refleks jata:
ije/je/e/i), a rješava i problem glasova lj, nj, đ i tj
• 1835. godine u prilogu Danica Novina Horvatzkih
tiskana je pjesma Antuna Mihanovića Horvatska
domovina, 1846. (14 strofa)
• uglazbio ju je Josip Runjanin
• himnom postaje 1891.
• Hrvatski sabor ju potvrđuje 21.12.1990.

35. hrvatski – službeni jezik
• 1843. Ivan Kukuljević Sakcinski prvi je put u
Saboru održao govor na hrvatskome jeziku
• 23. listopada 1847. hrvatski jezik postao je
službenim jezikom na prijedlog Ivana
Kukuljevića
• U to vrijeme nastaju gramatike: V.Babukića, A.
Mažuranića, A.V.Tkalčevića
• rječnik Bogoslava Šuleka

36. filološke škole
• Zadarska FŠ (Ante Kuzmanić) - osnovica knj. jezika
mora biti narodni štokavsko-ikavski govor; odbacuje
Gajev slovopis, zalažući se za stariju slovopisnu
tradiciju
• Riječka FŠ (Fran Kurelac) - knj. jezik mora biti
utemeljen na elementima zajedničkim svim
slavenskim jezicima; mnogo zastarjelica i
dijalektizama
• Zagrebačka FŠ (Adolfo Veber Tkalčević) - nastavlja
jezikoslovne ideje iliraca; za iskorištavanje čakavskih i
kajkavskih elemenata i čvršću povezanost s književnom
baštinom
• Daničićeva ili vukovska FŠ - oštra oporba Zagrebačkoj
školi; Piši kako govoriš

37. • pobjeda vukovaca počela se ostvarivati 1892.
kad je Hrvatski pravopis Ivana Broza proglašen
obvezatnih pravopisom za sve škole
• Broz slijedi Vuka Karadžića i njegov zahtjev: Piši
kako govoriš!
• Brozov je pravopis, s manjim mijenama, postao
nositeljem novije hrvatske pravopisne tradicije
sve do danas

38. hrvatski jezik u 20.st.
• od 1918. slijedi koncepciju hrvatskih vukovaca - čisti
narodni štokavski
• osnivanje Kraljevine SHS - poništavanje jezičnih
posebnosti naroda Kraljevine - srpskohrvatski jezik* -
podređeni položaj hrv. j. - srbizacija
• otpor srbizaciji u Kraljevini Jugoslaviji
• pravopis D.Boranića, osnivanje Društva hrv.jez.,
• časopis Hrvatski jezik S.Ivšića
• uspostava Banovine Hrvatske - poboljšanje statusa

39. • P. Guberina i K. Krstić: Razlikovni rječnik, 1940.
• NDH- prenaglašen jezični purizam (novotvorenice,
oživljenice)
• SFRJ - zanemarivanje razlika, ponovo prevlast srpskog j.
• naglašen utjecaj komunističke ideologije o jezičnom jedinstvu
za Srbe, Hrvate i Crnogorce, a hrv.rješenja proglašava lošijima
• 17. ožujka 1967. godine kulturne institucije objavljuju u
časopisu Telegram Deklaraciju o nazivu i položaju hrv.
knjiž. jezika kojom traže ravnopravnost u uporabi i
vrednovanju u javnom životu, školstvu i upravi

40. po
nadnevcima deklaracijskih zbivanja -
• 13. ožujka: Deklaracija je prihvaćena
• do 15. ožujka: potpisale su ju sve relevantne udruge
i ustanove
• 17. ožujka 1967. godine: kulturne institucije
objavljuju u časopisu Telegram Deklaraciju