1. Novi
poslovni
mesečnik
Intervjui, komentari,
istraživanja,
stavovi...
broj 1 // maj 2013. // www.bizlife.rs // cena 149 RSDBusiness magazine
tema broja Privredni efekti sporazuma Beograd - Priština // Dobar signal investitorima
BIZLife Conferences&Events
Sloveniji ne treba
strana pomoć
Neophodne strukturne
reforme S23
Ako ne rizikujete,
ne rastete S58
Fiksni kurs - garant
stabilnosti S16
CEFTA nakon pristupanja Hrvatske EU S27
Biznis komentar
Miodrag Kostić
predsednik MK Group
BDF
Luj Robitej, umetnički direktor trupe
Ballet Jazz Montreal
Komentar
Kemal Kozarić
guverner Centralne banke BIH
Prvi put za srpske medije
premijer Slovenije
Alenka Bratušek
Južni tok kroz Srbiju od kraja godine Gas sa mirisom politike s20Biznis i politika
2. BIZLife i Privredna komora Srbije organizuju stručni regionalni skup“CEFTA nakon pristupanja Hrvatske EU” u Privrednoj komori
Srbije, u utorak 21. maja 2013. Ovaj skup će okupiti predstavnike nadležnih državnih organa, privrednih komora,
kao i predstavnike kompanija, ambasada i medija potpisnica CEFTA sporazuma.
Pozvani govornici
• Rasim Ljaljić, ministar unutrašnje i spoljne trgovine i
telekomunikacija Republike Srbije (potvrdio)
• Željko Sertić, predsednik PKS (potvrdio)
• Vincent Degert, šef Delegacije Evropske unije u Srbiji
• Goran Knežević, ministar poljoprivrede Republike Srbije
• Stevan Nikčević, državni sekretar u Ministarstvu spoljne
i unutrašnje trgovine i telekomunikacija Republike Srbije
(potvrdio)
• Bojana Todorović, pomoćnik ministra, Sektor za
multilateralnu i regionalnu ekonomsku i trgovinsku saradnju
Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine i telekomunikacija
Republike Srbije (potvrdila)
• Milica Delević, predsednik Odbora za evropske integracije u
Narodnoj skupštini Republike Srbije (potvrdila)
• Nadan Vidošević, predsednik Hrvatske gospodarske komore
• Nj. E. Željko Kuprešak, ambasador Republike Hrvatske u
Beogradu (potvrdio)
• Denis Čajo, predstavnik Državne kancelarije za trgovinsku
politiku Republike Hrvatske
• Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih
odnosa BiH (potvrdio)
• Jago Lasić, predsednik Privredne komore Federacije BiH
(potvrdio)
• Ismet Kumalić, predsednik Spoljnotrgovinske komore BiH
(potvrdio)
• Nemanja Vasić, potpredsednik Spoljnotrgovinske komore
BiH (potvrdio)
• Maida Ibrišagić Hrstić, ministar za trgovinu i turizam
Republike Srpske
• Prof. dr Stevo Mirjanić, ministar poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede Republike Srpske
• Mr Borko Đurić, predsednik Privredne komore Republike
Srpske
• Velimir Mijušković, predsednik Privredne komore Crne Gore
(potvrdio)
• Valon Saračini, ministar ekonomije Republike Makedonije
• Branko Azeski, predsednik Privredne komore Makedonije
• Valeriu Lazar, potpredsednik Vlade i ministar ekonomije
Republike Moldavije
• Georg Kuku, predsednik Privredne komore Moldavije
•FlorjonMima,ministarekonomije,trgovineienergetikeAlbanije
• Ilir Zhilla, predsednik Unije privrednih komora Albanije
• Lazar Šestović, viši ekonomista Kancelarije Svetske banke u
Beogradu (potvrdio)
• Vladimir Međak, pomoćnik direktora, Kancelarija za evropske
integracije Republike Srbije (potvrdio)
• Milivoje Miletić, direktor Biroa za regionalnu saradnju
Privredne komore Srbije (potvrdio)
• Kristina Đurić, direktor Biroa za saradnju sa EU Privredne
komore Srbije (potvrdila)
Privredna komora Srbije, Beograd 21. maj 2013. u 10h
stručni regionalni skup
INSTITUCIONALNI PARTNER: ORGANIZACIONI PARTNER: PARTNER PANELA: PARTNER PUBLIKACIJE - BIZLIFE MAGAZIN:
IMPERIAL
TOBACCO
„CEFTA nakon pristupanja Hrvatske EU”
3.
4. 04 BIZLIFE
sadržaj
Sadržaj
Impresum
12 Sloveniji ne
treba strana
pomoć
Alenka Bratušek,
premijer Slovenije
16 Fiksni kurs
- garant
stabilnosti
Kemal Kozarić,
guverner Centralne
banke BIH
17 Za Srbiju
fluktuirajući
kurs
Milojko Arsić,
profesor Ekonomskog
fakulteta
20 Gas sa mirisom
politike
Južni tok kroz Srbiju
od kraja godine
23 Neophodne
strukturne
reforme
Miodrag Kostić,
predsednik MK Group
27 CEFTA nakon
pristupanja
Hrvatske EU
BIZLife
ConferencesEvents
28 Bez dalje
liberalizacije
Maida Ibrišagić
Hrstić, ministar
trgovine i turizma
Republike Srpske
29 Prostor na
regionalnom
tržištu
Bojana
Todorović,
pomoćnik ministra,
Ministarstvo spoljne i
unutrašnje trgovine i
telekomunikacija
30 Kompanije sele
proizvodnju
Nemanja Vasić,
potpredsednik
Spoljnotrgovinske
komore Bosne i
Hercegovine
31 Potencijalna
mogućnost za
Srbiju
Velimir Mijušković,
predsednik Privredne
komore Crne Gore
32 Jače
investicione
aktivnosti
Vladimir Međak,
pomoćnik direktora
Kancelarije za evropske
integracije
33 Akcenat
na šećeru i
cigaretama
Kristina Đurić,
direktor Biroa za
saradnju sa EU
Privredne komore Srbije
34 Na gubitku
lokalne
kompanije
Vladimir Mikić,
generalni direktor
Imperial Tobacco
36 Šansa za
Srbiju i BiH
Rodoljub
Drašković,
predsednik poslovnog
sistema Swisslion-
Takovo
42 Srbiji
nedostaje
entuzijazma
Milan Petrović,
generalni direktor
'Štampa sistema'
i predsednik
Srpske asocijacije
menadžera
46 Strategija
ključ uspeha
Mirjana Prljević,
savetnik za strateško
pozicioniranje
52 Like, follow,
hashtag...
Marko Jevtić,
direktor razvoja,
Httpool
53 Borba za
pažnju publike
Igor Božić, medijski
direktor Represent
Communications
58 Ako ne
rizikujete,
ne rastete
Luj Robitej,
Umetnički direktor
trupe Ballet Jazz
Montreal
66 Rešena da
ostvari svoje
vizije
Milka Tomić,
direktor Business
Solutions and
Suport (BSS) i partner
MicrosGroup
L.D.G.
74 Retko i kratko
se nećkam
Vuk D. Vučević,
Associete Partner,
CBL Serbia
Direktor, glavni i odgovorni
urednik
Tatjana Ostojić
tatjana.ostojic@bizlife.rs
Portal menadžer
Ivana Pešić
ivana.pesic@bizlife.rs
Art direktor
Maja Jovanović
maja.jovanovic@bizlife.rs
Urednik Lifestyle
Mirjana Pašćan
mirjana.pascan@bizlife.rs
Redakcija
redakcija @bizlife.rs
Ivana Mihajlović
ivana.mihajlovic@bizlife.rs
Milovan Miličković
milovan.milickovic@bizlife.rs
Dijana Đurović
dijana.djurovic@bizlife.rs
Saradnici:
Danica Stević,
Marija Damjanović,
Daniela Ilić
Foto:
Jelena Vučetić, Marko Rupena,
foto servis Beta
Asistent redakcije
Jelena Dević
jelena.devic@bizlife.rs
Marketing/Advertajzing
Key Account
Nataša Popović
natasa.popovic@bizlife.rs
Sales Representative
Uroš Kečić
uros.kecic@bizlife.rs
Štampa
Rotografika
Segedinski put 72, Subotica
distribucija
Centro Štampa d.o.o.
Izdavač
DIGITAL Life
Kosovska 30, 11000 Beograd
+381 11 303 52 74
+381 11 303 52 75
www.bizlife.rs
Strana
24
Strana
08
Business Magazine
Saznajte više skeniranjem
QR koda. Neophodna
vam je aplikacija (QR
code reader) koja će
aktivirati kameru telefona
i skeniranjem koda odvesti
vas do dodatnog sadržaja.
Dobar signal
investitorima
Dva napred
jedan nazad
Privredni efekti sporazuma Beograd-Priština
Ekonomija Srbije i sveta
Ovo izdanje je
prijavljeno za odit
kod ABC Srbija
ISSN 2334-8011 COBISS SR-ID 198317324
5. BIZLIFE
uvodnik
uvodnik
N
edavno je Mlađan Dinkić, ministar finansija i
privrede, razloge odustajanja od primene po-
reza na drugu nekretninu vredniju od 50.000
evra obrazložio rečima: „Shvatili smo da nije
dobar tajming za primenu ekstraporeza, bez obzira
na to što ga primenjuje skoro cela Evropa.“ Znači, nije
pravo vreme za takvu odluku.
S druge strane, Aleksandar Vučić, potpredsednik
Vlade Srbije je rekao: „Mislim da danas imamo šansu
da budemo deo normalnog sveta i Srbija tu šansu ne
sme da propusti“, pojašnjavajući i razloge potpisivanja
sporazuma sa Prištinom. Konačno, došlo je vreme da se
donese i ovakva odluka.
I kada se tako sagledaju stvari, ispostavi se da je sve
stvar donošenja pravih odluka u pravo vreme.
Uverena sam da upravo u vreme krize, smanjenih
investicija, ekonomske nesigurnosti, treba imati hrabro-
sti i iskoračiti korak napred. Mišljenja sam da je pravi
momenat da se poslovnoj javnosti Srbije i regiona po-
nudi jedan novi pogled na poslovni život. Upravo zbog
toga smo se odlučili za izdavanje BIZLife magazina.
BIZLife nema nameru da zatvara oči pred eko-
nomskim problemima, pre svega Srbije, ali nam je
i cilj da pokažemo mogući put rešenja određenih
situacija u biznisu.
Pored toga, potpuno svesna činjenice da živimo
u vreme digitalizacije, odluka da se
poslovnim ljudima ponude informacije
kroz integrisane kanale komunikacije:
BIZLife portal, BIZLife magazin i BIZLife
konferencije više je nego ispravna.
Misija BIZLife je jasna, prave poslovne informacije,
na pravom mestu i u pravo vreme.
Vizija BIZLife su regionalni integrisani kanali komu-
nikacije – web, štampani mediji, konferencije, TV...
Tim BIZLife je doneo odluku!
BIZLife nema nameru da zatvara
oči pred ekonomskim problemima,
pre svega Srbije, ali nam je i cilj
da pokažemo mogući put rešenja
određenih situacija u biznisu
Odličan tajming
za BIZLife
Kada shvatimo da je dobar tajming da se nešto uradi? Ukoliko imamo sreće
(i/ili pameti) to nam se desi više puta u životu. Međutim, vrlo često smo skloni
da kažemo da je prilika i prošla pored nas, a mi je nismo uočili i iskoristili
Direktor, glavni i odgovorni urednik
Tatjana Ostojić
tatjana.ostojic@bizlife.rs
05
6. 06 BIZLIFE
biznis panorama
BIZNIS PANORAMA
’Nova era’ – Ivica Dačić,
premijer Srbije i Dimitrij
Medvedev, predsednik Vlade
Rusije, prilikom nedavne
posete premijera Srbije Rusiji
’Idemo dalje’ – Christine Lagarde, direktor MMF-a i David Lipton,
zamenik direktora, na sednici prolećnog sastanka sa Svetskom
bankom. Direktor MMF-a je istakla da će ukupno 430 milijardi dolara
dodatnih resursa pružiti nekoliko zemalja uključujući Kinu, Rusiju,
Australiju, Južnu Koreju, Singapur i Veliku Britaniju, a u u cilju po-
moći posustalim ekonomijama širom sveta, a posebno u Evropi.
’Težak ovaj budžet’ - Sa 65 dana zakašnjenja Barack Obama,
predsednik SAD je Kongresu izneo svoj predlog državnog računa za
fiskalnu 2014. koja će početi 1. oktobra, sa ukupnim troškovima od
3,7 biliona dolara i deficitom od 744 milijarde dolara.
Kina vozi ’u leru’? – Kina je zabeležila neočekivno usporeni rast
privrede u prvom kvartalu 2013, što podstiče zabrinutost i nesigur-
nost u oporavak. Druga po veličini ekonomija u svetu porasla je za
7,7 odsto u odnosu na 2012, što je smanjenje u odnosu na prethodni
kvartal od 7,9 procenata.
’Ni zlato više nije ko što je bilo’
- Cena zlata u aprilu je pala za 7,8 odsto.
Ovo je najveći pad na mesečnom nivou
zabeležen od 2011.
’Sve što leti...’ - Najveći nemački vazdušni prevo-
znik Lufthanza je u aprilu bio primoran da otkaže ve-
ćinu letova, žaleći se na ‘preterane’ poteste sindikata,
koji je organizovao jednokratni štrajk zaposlenih.
’Kockarska je tuga...’ - Nicos Anastasiades, kiparski
predsednik, predstavio je plan za ekonomski oporavak. Plan
predviđa otvaranje kockarnica i jačanje turističkog sektora
kako bi se podstakao oporavak ekonomije.
’in vino veritas’ – William Koch, milijarder sa Floride (levo), i John Hueston, njegov advokat, ispred suda
na Manhattanu, nakon odluke porote da su na aukciji 2005. ovom milijarderu vina prodata prevarom. Na ime
kaznene odštete dobio je 12 milliona dolara i to samo dan kasnije pošto mu je sud dodelio 380.000 dolara na
ime naknade štete. Koch je rekao da je to najbolje što mu se desilo od pobede na Američkom kupu 1992.
7. 07BIZLIFE
biznis panorama
’Gde je zapelo...?’ - Posetioci stoje ispred ulaza u muzej Louvre u
Parizu, koji je zatvoren zbog protesta radnika muzeja, koji kao veliki
problem svog posla ističu sve veći broj džeparoša u muzeju. Louvre
tokom aprila svake godine privlači i do 30.000 posetilaca dnevno.
’Kada su cvetale...’ – Krajem aprila je u Beogradu održan sasta-
nak Ivice Dačića, premijera Srbije, sa Stefanom Fileom, evropskim
komesarom za proširenje. Evropski komesar je tom prilikom poručio
da je cilj Evropske komisije da Srbija 25. juna dobije datum za poče-
tak pristupnih pregovora.
’Dogovor kuću gradi’ - Njujorški sudija je početkom maja
podržao nagodbu vrednu 55 miliona dolara između porodice Malkin,
vlasnika Empire State Builidinga u srcu Manhattana i malih investi-
tora, koji su se usprotivili planu porodice Malkin da tu kultnu zgradu
transformišu u nekretninu za koju mogu kupe akcije. Ova odluka
suda, praktično je otvaranje mogućnosti da se čuveni neboder pojavi
na berzi putem IPO (inicijalne javne ponude).
’Ko zna zna’ - Warren Buffett, predsednik i glavni izvršni di-
rektor, Berkshire Hathaway, Inc, govori 3. maja tokom proslave
25. godišnjice Ekonomskog kluba u Washingtonu. Dobit Berks-
hire Hathawaya je u prvom tromesečju skočila za 51 odsto, kao
rezultat dobrog poslovanja njegovih osiguravajućih društava i
rasta vrednosti ulaganja.
’Prkoseći gravitaciji’ - Novi svetski
trgovinski centar je već sada postao jedan od
simbola Njujorka. Po projektu ovaj objekat
će dostići visinu od 541,3 metara i 104 sprata,
čime će ponovo postati najviša zgrada na
severnoj hemisferi.
’Naravno, razumemo se’ - Ivica Dačić, premijer
Srbije i Vincent Degert, šef Delegacije EU u Srbiji raz-
govaraju tokom aprilske konferencije ‘Borba protiv
organizovanog kriminala, korupcije i pravosudna
saradnja u regionu jugoistočne Evrope’ u Palati Srbija
u Beogradu.
’Praznik rada’ – U Zagrebu je 3. maja održan javni protest članova Sindikata hrvatskih železničara i
radnika društva Održavanje vagona.
8. BIZLIFE
tema broja08
I
dok svetski mediji dogovor
Beograda i Prištine ocenjuju
istorijskim, ovdašnja javnost
je suzdržanija, mada njen eko-
nomski deo ne krije zadovoljstvo
sve većim šansama Srbije da u
junu dobije datum za početak
pregovora sa Evropskom unijom.
Malobrojni su oni koji se usuđuju
da proriču da li će tako zaista i
biti, jer nas iskustvo uči da na srp-
skoj političkoj sceni nema garan-
tovanih repertoara i da scenario
može da se promeni u poslednjem
trenutku. Tek, trenutno stanje u
ekonomiji je više nego dramatič-
no – glavnih glumaca je mnogo
– rekordnih milion nezaposlenih.
Statistika pokazuje da građani
raspolažu sa 80 dinara po obroku,
a preduzeća su sve nesposobnija
da održe postojeći broj zapo-
slenih, a kamoli da otvore novo
radno mesto. Nelikvidnost, skupi
krediti, visoki troškovi državne
administracije, nekonkurentnost,
pad tražnje... previše za ekonomiju
Dobijanje datuma za početak pregovora sa EU u junu, uticaće na imidž zemlje u
svetu, ali je čak i za povećanje kreditnog rejtinga potrebno da vlast uvaži zahteve
MMF-a i skroji realan deficit budžeta, a za veće benefite poput svežeg stranog
kapitala, potrebno je više od ’istorijskog parafa’. Šta može da se očekuje ukoliko
Srbija u junu (ne) dobije datum, istraživao je BizLife
Dobar signal
investitorima
TEMA BROJA Privredni efekti sporazuma Beograd-Priština
tekst:
Marija
Damjanović
Foto:
Foto servis
Beta
Premijer Srbije Ivica
Dačić u prisustvu visoke
predstavnice EU Ketrin
Ešton parafira sporazum
9. 09BIZLIFE
tema broja
koja i mimo svetske krize ima
unutrašnje strukturne nelogič-
nosti i reforme koje godinama
odlaže.
Poslovna zajednica, stručna
javnost, pa i zvaničnici saglasni su
oko rešenja i vide ga u stranim
investicijama. Poseban
problem je činjenica da
u petoj godini svetske
ekonomske krize
kapitala fali na svim
stranama sveta, a da
ulagači mnogo pažljivije
biraju destinaciju za ulaga-
nje. Srbija kao zemlja koja godi-
nama ide jedan korak napred, a
dva nazad prema EU, nije ona koja
obećava stabilnost i sigurnost,
kako političku, tako i ekonomsku.
Takvu sliku šalje kreditni rejting
(neinvesticioni, špekulativni nivo)
u kome se čita kako trenutna
makroekonomska situacija, tako
i politička, odnosno, zakonodav-
na klima, te vladavina prava i
sveukupan poslovni ambijent.
Eventualnim dobijanjem datuma
za početak pregovora sa EU, slika
Srbije će se zasigurno izmeniti što
je i te kako važno, ali nažalost, po
uverenju znalaca, ne i presudno za
dolazak svežeg kapitala.
No, prepustimo reč stručnjacima.
Milica Delević, predsednik
Skupštinskog odbora za evropske
intergracije, ukratko objašnjava
benefite dobijanja datuma navo-
deći da će u tom slučaju Srbija
za investitore značiti ’sigurnost i
stabilnost’.
“Nema boljeg ohrabrenja za
ulagače od stabilnosti i predvidlji-
vosti, kako ekonomske tako i poli-
tičke. U slučaju dobijanja datuma
postajemo uporedivi sa zemljama
u EU, to je garant usvajanja i
primene evropskih zakona
i standarda. Ako pogle-
date iskustva zemalja
koje su ušle 2004. i
2007. godine, primetan
je rast investicija nakon
otvaranja pregovora što
i mi možemo da očekujemo,
ali svakako manje jer je kriza“,
zaključuje Delevićeva.
Da li to znači i više novca iz
pretpristupnih fondova EU?
Koliko će Srbija dobiti novca
iz pretpristupnih fondova zavisi
od budžeta EU, a ne od samog
čina otvaranja pregovora. Ukoliko
dobijemo datum u junu ove go-
dine, to svakako može pozitivno
da utiče na odluku EU o visini
sredstava koja će izdvojiti za nas
kada budu usvajali budžet za
narednih sedam godina, objasnio
je nedavno Ognjen Mirić, zamenik
direktora Kancelarije za evropske
integracije Vlade Srbije.
Pošto (verovatno) neće biti više
novca iz pretpristupnih fondova,
to nas još jednom upućuje na
strane direktne investicije, koje
su Srbiji neophodne. Ognjen
Pribićević, savetnik u Institutu za
društvenu delatnost i bivši amba-
sador Srbije u Nemačkoj, podvlači
ono što se proteklih nedelja moglo
čuti u Briselu: datum je garancija
da će Srbija jednog dana postati
članica EU.
„Srbija će tada biti označena
kao teritorija Unije. Za strane
investitore to je ključna stvar, ali
ne za one koji dolaze sa 10, 20 ili
30 miliona evra, nego za one koji
dolaze sa ogromnim investicijama.
Verujem da velike investitore mo-
žemo da očekujemo iz Nemačke i
Austrije i eventualno Francuske”,
konkretan je Pribićević.
Kad se pogleda kreditni rejting
Srbije, postaje jasnije zašto u
Srbiju ne dolaze veliki investitori.
Naprosto naša zemlja je svrstana
u kategoriju špekulativnog nivoa
(BB-) sa negativnim projekcija-
ma kretanja privrede, a kada je
oktobra prošle godine poslednji
put smanjena ocena, stručnjaci
agencije StandardPoor‘s upo-
zoravali su na ovogodišnji deficit
budžeta procenjujući ga na blizu
šest odsto. Nisu predvideli ni
Dobijanjem
datuma za
početak
pregovora sa EU,
slika Srbije će
se zasigurno
izmeniti
Prošla, 2013.
’najtanja’ godina
Prošlogodišnji rezultat priliva stranih investicija najgori je u
poslednjih 13 godina.
„Realno prošle godine je bilo nešto ispod milijarde, tačnije 988 miliona
evra. Što se tiče neto investicija, one su daleko manje, odnosno nešto
preko 210 miliona evra, ali je prošla godina prva kad je naša javnost
počela da se bavi neto investicijama, iz dnevnopolitičkih razloga. Naime,
prvi put su zabeleženi veći odlivi, državno preuzimanje OTE paketa
akcija u Telekomu, kao i jedna Telenorova transakcija svoje dobiti ovde,
što se sve beleži pod šifrom strana ulaganja, pa je kritičarima više
odgovaralo da se drže tog neto iznosa. Nas interesuje bruto, to jest
prilivna strana i ona je bila 988 miliona realno”, podvlače u SIEPA-i.
Iz EU više od tri
milijarde evra
Ukupna sredstva koja je EU iz svog budžeta
(2007 - 2013) izdvojila za IPA program, odnosno
pretpristupnu pomoć, bila su 11,5 milijardi evra.
Srbija je godišnje dobijala 200 miliona evra, a za
proteklih deset godina EU je u Srbiju neposredno
uložila 2,2 milijarde evra ili više od 300 evra po glavi
stanovnika. Ta suma je veća od tri milijarde evra
kada se dodaju pojedinačna davanja određenih
zemalja. Hrvatska je recimo na raspolaganju imala
oko 160 miliona evra godišnje, da bi u godini u kojoj
ulazi u EU dobila čak milijardu evra.
Premijer Kosova
Hašim Tači u
prisustvu visoke
predstavnice
EU Ketrin Ešton
parafira sporazum
planirani
deficit
Ovogodišnji planirani
deficit je 3,6 odsto
BDP-a, što je
prema uverenju
stručne javnosti,
a i Međunarodnog
monetarnog fonda,
nerealno.
10. 10 BIZLIFE
tema broja
’da je na putu ka članstvu Srbije u
EU došlo do zastoja usled sporog
sprovođenja reformi u 2011, ali i
suspenzije tehničkih razgovora o
budućnosti Kosova’.
Jasno je da bi, bar kada je
odnos prema Kosovu u pitanju,
Srbija mogla da dobije čak i viši
kreditni rejting, ali kako se ne
ocenjuje samo dijalog, situacija je
neizvesna. Ovogodišnji planirani
deficit je 3,6 odsto BDP-a, što je
prema uverenju stručne javnosti,
a i Međunarodnog monetarnog
fonda, nerealno. Fiskalni savet
nedavno je upozorio na pogorša-
nje fiskalnih tokova u ovoj godini,
procenjujući da će ’budžetska
rupa’ dostići i pet odsto zbog odlu-
ke Vlade da interveniše u Železari
Smederevo, za šta je do sada po-
trošeno oko 50 miliona evra. MMF
ne krije zabrinutost zbog visoke
inflacije (12 odsto prošle godine)
upozoravajući Vladu da je vreme
da donese dugoročan ’kredibilan’
plan smanjenja deficita. Konačno i
ministar finansija, Mlađan Dinkić,
nedavno je priznao da je budžet
loše planiran navodeći da će ovo-
godišnji prihodi biti manji za 30
milijardi dinara no što je planirao.
To otvara, po mnogima, su-
štinsko pitanje, a to je da li datum
sam po sebi znači i dolazak velikih
investitora ili je samo dobar signal
koji valja podupreti konkretnim
akcijama kreatora makroekonom-
ske politike?
“Ako ne bismo dobili datum, to
bi umnogome pogoršalo poziciju
zemlje na međunarodnom tržištu
kapitala gde se Srbija zadužuje.
Kamate bi bile više, a dolazak do
novca teži. Postoji čak i moguć-
nost izolacije Srbije u vidu tihog
bojkota od strane američkih
investitora. Tako je dobijanje
datuma pozitivan korak za imidž
zemlje, ali su nam za privlačenje
investicija nužne reforme”, smatra
Milojko Arsić, profesor Ekonom-
skog fakulteta.
Na nužne reforme poput izme-
na Zakona o radu, ubrzanja izdava-
nja građevinskih dozvola, primene
usvojenih zakona… poslodavci
ukazuju godinama. Recimo, osam
godina se traži izmena Zakona
o radu, godinama se apeluje na
državu da uskladi radno vreme
Poreske uprave sa radnim vreme-
nom preduzeća (zašta ne treba ni
vreme ni novac). Uostalom o uslo-
vima poslovanja u Srbiji možda
najbolje svedoči status podzakon-
skih akata koje je trebalo doneti
kako bi 25 zakona koji regulišu
privredni život u Srbiji moglo i da
se sprovod. Od 362, usvojeno je
tek 206, a od toga 137 sa sedam
meseci kašnjenja u proseku. Za
129 je istekao rok za donošenje, a
kašnjenje je dve godine!
Ne čudi stav Ljubodraga Savića,
profesora Ekonomskog fakulteta
Kreditni rejting
zemalja u regionu?
Rejting kod agencije
StandardPoor's
BB-/negativno
B / stabilni
BB- / stabilni
BB / stabilni
BBB / stabilni
BB+ / stabilni
BB / stabilni
BB+ / stabilni
Rejtign kod
agencije Fitch
BB- / negativni
BB+ / stabilni
BBB- / stabilni
BBB- / stabilni
BB+ / negativni
BBB- / negativni
MMF ne krije zabrinutost zbog
visoke inflacije (12 odsto prošle
godine) upozoravajući Vladu da
je vreme da donese dugoročan
’kredibilan’ plan smanjenja deficita
“Nema boljeg ohrabrenja za ulagače
od stabilnosti i predvidljivosti, kako
ekonomske tako i političke.
Milica Delević, predsednik Skupštinskog odbora
za evropske intergracije
Dobijanje datuma je pozitivan korak za
imidž zemlje, ali su nam za privlačenje
investicija nužne reforme.
Milojko Arsić
profesor Ekonomskog fakulteta
Zemlja
Srbija
Bosna i Hercegovina
Crna Gora
Makedonija
Bugarska
Rumunija
Mađarska
Hrvatska
Ekonomska
’anamneza’
Srbije
BDP 2012.
1,7 odsto
Inflacija 2012.
12 odsto
Javni dug
65 odsto BDP-a
Stopa nezaposlenosti
28 odsto
Broj zaposlenih
1,7 miliona
Broj penzionera
1,7 miliona
11. 11BIZLIFE
tema broja
u Beogradu, koji smatra da su
podjednako važni i datum za
početak pregovora o članstvu
u EU i spovođenje strukturnih
reformi, ali ističe da bi bilo dobro
da Srbija najpre postane savreme-
na uređena evropska država sa
svim propisima koje one imaju, da
funkcioniše na sličan način, pa da
onda konkuriše za članstvo
u EU.
Ako Srbija spro-
vede sve neophodne
reforme i uredi svoj
ekonomski i politički
prostor, tako da investi-
tori budu spremni da dođu,
čak i izostanak evropske perspek-
tive ne bi bio veliki gubitak, oce-
nio je Savić u izjavi beogradskim
medijima, a njegov stav u nešto
pesimističnijoj ili realističnijoj
varijanti, deli i Nikola Pavičić,
počasni predsednik kompanije
Tarket Sintelon.
Iako dobijemo datum, u EU
nikada ući nećemo, ukoliko ne
sprovedemo reforme koje odlaže-
mo 13 godina. Ako za godinu i po
dana ne sprovedemo sistemske
reforme doživećemo ekonomski
slom što će izazvati teške posledice
na unutrašnjem planu, a takve nas
neće prihvatiti ni Evropa. Treba da
uspostavimo uslove za razvoj indu-
strije, normalan finansijski sistem,
normalne kamate, stabilan i realan
kurs, prihvatljive poreze za firme u
Srbiji”, preporučuje Pavičić.
Stav Hasana Hanića, dekana
Beogradske bankarske akademije,
u najkraćem rezimira mišljenje
one škole ekonomske misli koja
veruje da je rad na reformama
važniji od dobijanja datuma za pri-
stupne pregovore sa EU.
Dobijanje datuma ubrzalo bi
reformski proces, veruje Hanić
objašnjvajući da se bez reformi ne
mogu stvoriti pretpostavke za reša-
vanje gorućih ekonomskih
problema, kao što su
visok budžetski deficit
ili javni dug, o čemu
smo ranije govorili.
Podseća da za reforme
nije potrebna posebna
finansijska podrška EU.
“Za te procese potrebne su
rešenost i politička spremnost, jer
određene reforme, sigurno neke
pojedince i možda političke stran-
ke dovode u nepovoljniji položaj”,
zaključuje Hanić.
Konačno, šta o svemu misle
nadležni?
“Dobijanje datuma bi svakako
povećalo investicioni rejting
zemlje”, kažu u Agenciji za promo-
ciju izvoza i strana ulaganja SIEPA
odgovarajući i na naše pitanje ima
li domaća privreda kapaciteta za
otvaranje novih radnih mesta ili je
ključ privrednog rasta isključivo u
rukama stranaca.
“Beležimo jačanje domaće pri-
vrede. Često se domaće kompanije
uključuju u dobavljačke lance
stranih kompanija i time dobijaju
stalni priliv novca, kao i transfer
tehnologija. U tim uslovima, one
povećavaju svoj kapacitet za nova
zapošljevanja. Čak 60 odsto kori-
snika našeg Programa finansijske
podrške investicijama su domaća
preduzeća. Oni svakako ne mogu
da ostvare masovna zapošlja-
vanja kao svetski giganti poput
Benettona, Golden Lady, Yurae, ili
Boscha, ali su sve hrabriji u svojim
planovima za širenje”, navode iz
SIEPA-e.
Od demokratskih promena
do danas u Srbiju je ušlo oko 18
milijardi evra stranih investicija,
a ove godine očekuju se svega
dve milijarde evra. Da li će se ovi
planovi i ostvariti biće svakako
jasnije već na leto. ●
Komplikovane ocene, jednostavne poruke
Najbolja ocena kod agencija
StandardPoor's i Fitch čije se
ocene uglavnom gledaju je AAA,
a najgora D. Kao orijentir mogao
bi da posluži broj slova. Naime,
svaka od ocena (A, B, C, D) ima tri
nivoa, odnosno, jedno, dva ili tri
slova. Veći broj slova bolja je ocena.
Takođe, uz slova ide i oznaka minus
ili plus kao nijansirana ocena, a
mimo toga obeležava se i prognoza
kretanja ekonomije buduće zemlje
sa ’pozitivno’, odnosno, ’negativno’.
Od AAA do A: Visoke ocene, preporučljive za investitore (investicioni nivo)
Od BBB+ do BBB: Zadovoljavajuća sposobnost izvršenja obaveza, umeren kreditni
rizik (investicioni nivo)
Od BB+ do BB: Postoji sposobnost izvršenja finansijskih obaveza, ali je prisutan
rizik promene poslovne klime i ekonomskih uslova, kao i znatan kreditni rizik
(neinvesticioni, špekulativni nivo)
Od B+ do B: Trenutno postoji sposobnost izvršenja finansijskih obaveza, ali je prisutan
visok rizik promene poslovne klime i ekonomskih uslova, kao i visok kreditni rizik
Od CCC + do CC: Loša sposobnost izvršenja finansijskih obaveza, veoma visok
kreditni rizik
Od CC do C: Nesposobnost ili veoma loša sposobnost izvršenja finansijskih obaveza,
bankrot ili visoka verovatnoća bankrota
Od DDD do D: Nesposobnost izvršenja finansijskih obaveza, bankrot.
Ako Srbija sprovede sve
neophodne reforme i uredi svoj
ekonomski i politički prostor, tako
da investitori budu spremni da
dođu, čak i izostanak evropske
perspektive ne bi bio veliki gubitak
Fiskalni
savetnedavnoje
upozorio
na pogoršanje
fiskalnih tokova u
ovoj godini
→ više informacija na www.bizlife.rs
12. 12 BIZLIFE
intervju broja
Sa zadovoljstvom napominjem da se odnosi između država u celokupnom
regionu poboljšavaju. Tome nesumnjivo doprinosi dogovor Beograda i Prištine
o normalizaciji odnosa. Posebno pozdravljam i nedavnu izjavu predsednika
Tomislava Nikolića u vezi sa tragičnim događajima za vreme rata u BiH
INTERVJU BROJA Ekskluzivno za BIZLife Alenka Bratušek, premijer Slovenije
tekst:
Tatjana
Ostojić
Marija
Damjanović
13. 13BIZLIFE
intervju broja
P
redstavljajući ciljeve nove
vlade, Alenka Bratušek,
prva žena premijer u
istoriji Slovenije je rekla
da je prioritet njene vlade da ne
doživi grčki scenario. U kojoj meri
je ozbiljna ekonomska situacija u
Sloveniji govori i činjenica da je
Evropska komisija mišljenja da
Španija i Slovenija predstavljaju
trenutno najveći rizik u evrozoni.
Da li Slovenija ima plan za izlazak
iz krize, da li to može da uradi
sama, kakvi su njeni odnosi sa
susedima i zemljama u regionu
eksluzivno u intervjuu za BIZLife
govori Alenka Bratušek, premijer
Slovenije.
● Kao i druge države Evropske
unije, i Slovenija se sreće sa
krizom u ekonomskom i ban-
karskom sektoru. Koji su najveći
izazovi sa kojima se vaša država
suočava i da li ćete poteškoće
moći da rešite sami?
- Slovenija zaista nije usamljeno
ostrvo, ali se, kao i druge evropske
države, suočava sa ekonomskom i
finansijskom krizom. Neophodno
je da što pre popravimo ban-
karski sektor i da se pobrinemo
da on ponovo počne da obavlja
svoju osnovnu funkciju, a to je
kreditiranje zdravih ekonomskih
preduzeća.
Naravno da znam da reči nisu
dovoljne. Samo delima ćemo ube-
diti finansijska tržišta i evropske
institucije da nam nije potrebna
strana pomoć. Još jednom moram
da naglasim da su nas u prošlosti
potpuno neopravdano poredili
sa Kiprom. Naš bankarski sektor
je znatno manji od kiparskog,
a i po nekim makroekonom-
skim pokazateljima smo u boljoj
situaciji nego Kipar. Istina je da
su prognoze za Sloveniju loše, ali
ako nam uspe da pravim postup-
cima to promenimo, na dobrom
smo putu.
● Sami napominjete da je slo-
venački proračun u nezavidnoj
situaciji. Uprkos tome što ste se
uspešno zadužili, kamate su bile
visoke. Ima li alternative među-
narodnoj pomoći Trojke?
- Naravno. Mislim da je, kako za
Evropsku uniju, tako i za njene
države članice, bolje da Slove-
nija svoje poteškoće reši sama.
Alternativa Trojki su dobro
Sloveniji ne
treba strana
pomoć
Prva žena
premijer u
istorijiSlovenije
„Želela bih da mene, kao i sve ostale žene, ne
ocenjuju po tome što smo žene, već po tome koliko
smo uspešne u onome što radimo. Ne pridajem
posebnu važnost činjenici da sam prva žena premijer
u istoriji Slovenije, ne bavim se time. Svu energiju
usmeravam na svoj posao, ” kaže Alenka Bratušek.
Predstojeće članstvo Hrvatske
je u svakom pogledu i u interesu
Slovenije. Ona je jedina susedna
država Slovenije koja još uvek
nije članica EU
14. 14 BIZLIFE
intervju broja
pripremljeni i izvedeni postupci
za sanaciju bankarskog sektora i
ponovno obnavljanje ekonomije.
● Posle dugogodišnjeg spora
sa Hrvatskom, slovenački par-
lament je jednoglasno podržao
ulazak Hrvatske u EU. Šta se
menja u odnosima dveju zemalja,
naročito nakon ulaska Hrvatske
u EU?
- Zajedno sa našim susedom smo
već prešli značajan istorijski put.
Sigurni smo da ćemo u budućnost
sa sobom poneti sve pozitivne
elemente dasadašnjeg suživota,
susedstva i kulturne blizine i da
ćemo ih i dalje razvijati.
Predstojeće članstvo Hrvatske
je u svakom pogledu i u interesu
Slovenije. Ona je jedina susedna
država Slovenije koja još uvek nije
članica EU. Hrvatska je među naj-
važnijim trgovinskim partnerima
Slovenije i najznačajnija desti-
nacija za slovenačke investitore
i zato će njeno članstvo u EU, u
ekonomskom smislu, zasigurno
uticati na jačanje saradnje između
dve države. Ulaskom Hrvatske u
EU doći će do izražaja povezanost
i međusobna zavisnost naših dveju
ekonomija.
Ekonomska saradnja će ojačati
zbog uzajamnih koristi dveju
ekonomija.
Pojaviće se i dodatne mogućnosti
za intenziviranje saradnje Slove-
nije i Hrvatske i na području pre-
kogranične saradnje, na primer,
mogućnost zajedničkog crpljenja
EU sredstava, kao i u okviru razli-
čitih regionalnih inicijativa.
Ovaj uticaj će se svakako osetiti
i u sferi međuljudskih odnosa, na
područjima obrazovanja, kulture
i nauke.
● Kako će ulazak ove zemlje uti-
cati na čitav region i kako gledate
na evrointegracije Balkana?
- Ulaskom Hrvatske, granice EU
će se pomeriti nešto dublje u
region, što je izuzetno pozitivno.
U isto vreme, zapadni Balkan će
sa Hrvatskom u EU dobiti dodatnu
državu zagovornicu procesa proši-
renja. Svakako možemo očekivati
da će članstvo i obaveze, koje iz
toga proizlaze, promeniti odnose
Hrvatske sa ostalim državama
u regionu do neke mere, što je
logična posledica članstva u EU.
Mislim da je, kako za Evropsku
uniju, tako i za njene države
članice, bolje da Slovenija svoje
poteškoće reši sama
Alenka Bratušek je rođena 31.
marta 1970. u Celju. Studirala
je na Fakultetu prirodnih nauka
i tehnologije na Univerzitetu
u Ljubljani. Magistrirala iz
oblasti menadžmenta na
Fakultetu za društvene nauke
Univerziteta u Ljubljani. Pre
ulaska u politiku, radila je za
šest godina na čelu Uprave za
budžet u Ministarstvu finansija
Slovenije. Danas živi u Kranju,
sa suprugom, kćerkom i sinom.
„Nisam se lako odlučila za politiku, jer to nije baš cenjen posao“, izjavila je Alenka
Bratušek, za koju Slovenci kažu da je trenutno i najlepša žena u politici.
2008. - neuspešno se kandidovala za parlament na listi socijalno liberalne stranke
Zares
2011. - na vanrednim parlamentarnim izborima izabrana je na listi stranke Pozitivna
Slovenija
2011. - predsednik je Parlamentarnog odbora za kontrolu budžeta januar 2013. -
imenovana je za predsednika stranke Pozitivna Slovenija nakon što se njen osnivač i
lider Zoran Janković privremeno odrekao svih funkcija u stranci zbog tvrdnji koje su
iznete u izveštaju Komisije za sprečavanje korupcije.
27. februara 2013. - izabrana za mandatara nove vlade Slovenije.
20. marta 2013. - Bratušekova formira vladu.
Biografija Politička karijera
15. 15BIZLIFE
intervju broja
Pod tim podrazumevam, pre sve-
ga, odnose na području trgovine,
carina, upravljanja i prelaženja
granica i drugo. Pritom očekujem
da će to dodatno podstaknuti
ostale države da odlučnije pri-
hvate akcije i reforme i još više
poboljšaju ispunjenje kriterijuma
za približavanje Evropskoj uniji.
Slovenija odlučno podržava
aktivan nastavak politike širenja
EU. Proces se neće završiti
sve dok granica EU na
Balkanu ne bude više
potrebna i dok sve
države regiona ne
budu sasvim rav-
nopravni partneri koji
će sve efikasnije sarađivati
unutar EU.
● Kakvo je iskustvo Slovenije?
U kojim oblastima privreda i
građani najpre osete benefite
priključenja evropskoj porodici
naroda?
- Na početku bih naglasila da
je sam proces uključivanja u
EU - proces prilagođavanja,
odnosno, promene zakonodav-
stva, struktura i načina delovanja
izuzetno važan. Samo ukoliko se
država, koja je kandidat, dobro
pripremi, može ozbiljno da deluje
kao ravnopravan partner unutar
EU i tako ubire sve plodove koje
članstvo nudi. Vladavina prava,
poštovanje ljudskih prava, stabilna
ekonomska sredina, sve su to ele-
menti koji se razvijaju i utvrđuju
u procesu integracije. To snažno
utiče kako na pojedinca, tako i na
društvo u celini.
● Kako vidite bilateralne i eko-
nomske odnose u regionu, pre
svega Slovenije i Srbije?
- Sa zadovoljstvom napominjem
da se odnosi između država u
celokupnom regionu poboljšava-
ju. Tome nesumnjivo doprinosi
dogovor Beograda i Prištine o
normalizaciji odnosa. Posebno
pozdravljam i nedavnu izjavu
predsednika Tomislava Nikolića u
vezi sa tragičnim događajima za
vreme rata u BiH. Srbija je time
pokazala svoju privrženost kon-
struktivnoj regionalnoj saradnji
i uspostavljanju dobrosusedskih
odnosa. Sve to vidim kao značajnu
polugu u podsticanju regional-
ne stabilnosti, pri čemu je od
ključnog značaja implementacija
usvojenih dogovora.
● Kako izgleda porodični život
predsednice vlade? Može-
te li poslovne probleme
da ostavite pred
kućnim pragom i kod
kuće budete samo
mama i partnerka?
- Trudim se da porodični
život razdvajam od posla.
Naravno, to nije uvek moguće.
Moram reći da u poslednjih neko-
liko nedelja kod kuće provodim
vrlo malo vremena. Kada uveče
dođem kući, ukućani obično već
spavaju, tako da je za porodični
život uglavnom rezervisan kraj
sedmice, iako često i tada imam
poslovne obaveze. U svemu tome
je dobro što su moja oba deteta
već skoro odrasla, kćerka ima 19,
a sin 15 godina, tako da razumeju
da posao kojim se bavim znači
promene u našem dosadašnjem
porodičnom životu.
● Kako vidite ulogu žena u
politici?
- Kao što sam već objasnila, želela
bih da nas, žene, ocenjuju po
tome koliko smo uspešne u svom
poslu i da na mišljenje o nama
ne utiče samo to što smo žene.
Činjenica je da na neke stvari
žene imaju drugačije poglede od
muškaraca i zato bi trebalo da nas
u politici bude više. Međutim, za
to moramo da se pobrinemo mi
same – kako u ekonomiji, tako i
u politici, možemo da učinimo da
nas bude više na ’visokim’ polo-
žajima i da predsednice vlade ne
budu samo izuzeci. ●
Ekonomska
saradnja će
ojačati
zbog uzajamnih
koristi dveju
ekonomija
Sa zadovoljstvom napominjem
da se odnosi između država
u celokupnom regionu
poboljšavaju. Tome nesumnjivo
doprinosi dogovor Beograda i
Prištine o normalizaciji odnosa
16. 16 BIZLIFE
komentar
komentar
p
oznato je da se u Bosni i Hercegovini prime-
njuje valutni odbor, kao vid monetarne poli-
tike, koji podrazumeva 100 odsto pokrivenost
domaće valute u opticaju rezervnom valutom,
u našem slučaju evrom, i fiksnu vezanost domaće va-
lute za rezervnu. Iako se smatra konzervativnim, ovaj
model je dao pozitivne rezultate. Pre svega, osigurao
je monetarnu stabilnost, što je posebno važno
u uslovima krize. Konvertibilna marka je
vezana za evro fiksnim kursom, i ima i više
nego stoodstotno pokriće.
U slučaju Bosne i Hercegovine posto-
jeći model monetarne politike zaista se
pokazao opravdanim, otpornim na krizu,
drži nisku inflaciju, privrednici imaju izvesne
garancije da neće doći do erozije njihovih zarada.
Reč je o striktnom, konzervativnom modelu, koji
zabranjuje CBBiH da kreditira banke ili državu, i koji
ne daje dovoljno instrumenata monetarne politike za
instituciju kao što je CBBiH. Ali, ovaj model je ipak
doveo do niske inflacije, stabilnosti valute i do jačanja
poverenja stanovništva u domaću valutu, a posebno
do jačanja poverenja stranih investitora, koji su došli
na bosanskohercegovačko tržište i počeli da pružaju
usluge koje su danas skoro iste kao u EU. Čak i mnogo
jače zemlje, poput Nemačke, Italije i Francuske,
svoj monetarni suverenitet su prenele na Evropsku
centralnu banku, što jasno govori kako monetarna
stabilnost, koja je valutnim odborom uvedena u BiH,
nema alternativu. Valutni odbor daje dovoljno neza-
visnosti CBBiH i ravnopravan status svim građanima
i privrednim subjektima da mogu da računaju sa
konstantnom monetarnom politikom bez iznenađe-
nja, sa niskom inflacijom i promenom kursa domaće
valute. Monetarna stabilnost je izuzetno važna
za BiH, i postoji opasnost da bi s promenom
odnosa prema monetarnoj politici nastalo
mnogo više problema nego koristi. Ovakva
monetarna politika doprinosi i stabiliza-
ciji inflatornih očekivanja i konvergenciji
inflacije ka nivou u zemljama rezervne va-
lute – evra, za koju je fiksnim kursom vezana
konvertibilna marka. Zahvaljujući tome u BiH već
duže vreme prevladava relativno niska inflacija, što
ima uticaj na postizanje tako željene makroekonom-
ske stabilnosti i poslovnog ambijenta, pogotovo u
kontekstu negativnih iskustava s visokom inflacijom
na našim prostorima u prošlosti. Domaća valuta je
stabilna zahvaljujući, pre svega, striktnom provođenju
valutnog odbora kao monetarne politike u našoj zem-
lji. Ovakvu ocenu u više navrata dali su i Predsedniš-
tvo i Parlament BiH, koji su podržali dalje sprovođenje
zakonom uspostavljenog modela monetarne politike
u BiH. CBBiH je zahvaljujući pažljivo planiranoj obave-
znoj rezervi u prethodnim godinama uspela da pomo-
gne bankarskom sektoru da održi likvidnost. Pomogla
je jačanju likvidnosti komercijalnih banaka smanje-
njem stope obavezne rezerve, što je učinjeno tri puta
od izbijanja globalne krize. Ne delimo mišljenje koje
iznose pojedini pripadnici akademske zajednice, da je
fiksni kurs glavni razlog nekonkurentosti, kao ni to
da je poguban za izvoznike. Analize CBBiH pokazale
su da je on vrlo realan. Ciljana inflacija, koju neki
ekonomisti zagovaraju, negativno bi uticala na većinu
građana BiH. U slučaju inflacije od na primer deset
Fiksni kurs - garant
stabilnosti
Čakimnogojačezemlje,poputNemačke,ItalijeiFrancuske,svojmonetarni
suverenitetprenelesunaEvropskucentralnubanku,štojasnogovorikako
monetarnastabilnost,kojajevalutnimodboromuvedenauBiH,nemaalternativu
Kemal Kozarić
guverner
Centralne
banke BIH
Ovakav vid monetarne politike je
karakterističan za nestabilna područja,
a činjenica da se uvodi u rovita
makroekonomska okruženja za kakvo se
smatra i BiH, jasno govori da mi još nismo
spremni za promenu postojećeg modela
Valutni
odbordaje
dovoljno
nezavisnostiCBBiH
iravnopravan
statussvim
građanima
17. 17BIZLIFE
komentar
Milojko Arsić
profesor
Ekonomskog
fakulteta
komentarodsto, plate u BiH bile bi manje za deset odsto, kreditna zadu-
ženja bi bila veća za deset odsto, uvozni proizvodi i reproma-
terijal bi poskupili za deset odsto, jedino bi neki izvoznici bili
u nešto povoljnijoj situaciji. Ali, takav model značio bi i veliku
neizvesnost, jer postoji realna opasnost od inflatorne spirale
iz koje se teško izlazi. Sa stanovišta bankarskog sektora, mo-
del valutnog odbora doprinosi nižem riziku deviznog kursa, a
samim tim i snižavanju sistemskog rizika. Usled neprikladne
ročne usklađenosti između plasmana i izvora sredstava na
početku kreditne ekspanzije, banke su se oslanjale na strane
izvore sredstava, kako bi finansirale dugoročne kredite u BiH.
I pored propisa regulatora o neto otvorenoj poziciji, zbog
valutnog odbora nije dolazilo do oscilacija u vrednostima
aktive i pasive banaka usled promena u kursevima, jer je oko
70 odsto kreditnog portfolija banaka indeksirano ili izdato u
stranim valutama.
Najveći deo ovih indeksiranih i plasmana u stranim valuta-
ma, čak oko 95 odsto, jeste u sidrenoj valuti. Ovakva valutna
usklađenost između plasmana i obaveza komercijalnih banaka
bila je povoljna i sa stanovišta stanovništva, jer je mali broj
njih imao poteškoća sa otplatom postojećih dugovanja usled
aprecijacije valute za koju je kredit bio vezan. Monetarna poli-
tika BiH je jedna od oblasti koje funkcionišu i predstavlja sidro
slabe domaće ekonomije. Ovakav vid monetarne politike je
karakterističan za nestabilna područja, a činjenica da se uvodi
u rovita makroekonomska okruženja za kakvo se smatra i BiH,
jasno govori da mi još nismo spremni za promenu postojećeg
modela. Parlamentarna skupština BiH odlučila je da se ovakva
monetarna politika nastavi na neodređeno vreme, i CBBiH će i
nadalje monetarnu politiku da vodi u okviru valutnog odbora.
Smatramo da je valutni odbor najbolje rešenje za BiH u ovom
trenutku. Najbolje za male, otvorene ekonomije i za nestabilne
uslove poslovanja. ●
Ne delimo mišljenje, koje iznose
pojedini pripadnici akademske
zajednice, da je fiksni kurs
glavni razlog nekonkurentosti,
kao ni to da je poguban
za izvoznike
Za Srbiju
fluktuirajući
kurs
Srbija već nekoliko godina primenjuje režim ciljane
inflacije i sa njim kompatibilan režim upravljano
fluktuirajućeg kursa. Rezultati navedenih politika
mogu se u najboljem slučaju oceniti kao skromni
- inflacija je visoka, a uz to inflacija i kurs dinara se
karakterišu visokom varijabilnošću
I
majući u vidu relativno skromne rezultate i
visoku evroiziranost privrede Srbije, rasprava
o promeni režima monetarne politike i režima
kursa je podjednako legitimna, kao i rasprava
o mogućnosti unapređenja modela ciljane infla-
cije i režima kontrolisano fluktuirajućeg kursa.
U tom smislu relevantna alternativa postojećem
modelu monetarne politike i režimu kursa je
uvođenje deviznog veća, kao što su to uradile
Bosna i Hercegovina i Bugarska.
U vezi sa uvođenjem deviznog veća postavlja-
ju se dva osnovna pitanja. Prvo - da li je u Srbiji
moguće već sada uvesti devizno veće, a drugo, da
li je to poželjno, imajući u vidu osnovne ciljeve
privrede i društva - rast privredne aktivnosti
i zaposlenosti. Odgovor na prvo pitanje je
18. 18 BIZLIFE
komentar
pozitivan. Fiksiranje kursa dinara u formi
deviznog veća je moguće, već u kratkom
roku, uprkos visokom fiskalnom deficitu i
visokom deficitu u tekućem platnom bilan-
su. Fiksni kurs bi, uz dosledno poštovanje
pravila devizog veća, bio dugoročno odr-
živ. Suprotno mišljenju nekih ekono-
mista u Srbiji, u slučaju uvođenja
deviznog veća ne postoji rizik od
trošenje deviznih rezervi.
S obzirom na to da je već
sada moguće uvesti devizno
veće, neophodno je da se procene
prednosti i troškovi koji bi nastali u
tom hipotetičkom slučaju. Prednost fiksnog
kursa je u tome što bi eliminisao rizike i
troškove koji nastaju zbog promena kursa.
Fiksni kurs bi smanjio inflaciju i kamatne
stope, pa bi uslovi privređivanja postali
predvidljiviji, a troškovi poslovanja manji.
Osnovni nedostak fiksnog
kursa je to što bi on mogao
da bude na nivou koji ne
odgovara konkurenosti
privrede. U slučaju fiksnog kursa konku-
retnost privrede bi se mogla obnoviti sma-
njenjem zarada, penzija i troškova države,
odnosno, preko interne devalvacije. Među-
tim, zarade i penzije se teško smanjuju, pa
zbog toga zemlja može u dužem periodu
da ostane nekonkurentna, a to znači da se
suočava sa visokom nezaposlenošću i spo-
rim rastom. Koliko je teško smanjiti zarade,
penzije i troškove države, u demokratskim
društvima, najubedljivije pokazuju primeri
Grčke, Španije i Portugalije. Naravno,
postoje primeri baltičkih zemlja u kojima
su plate i penzije relativno lako smanjene,
ali mislim da su za nas relevatniji primeri
zemalja južne Evrope.
Druga mogućnost je da se zadrži po-
stojeći model monetarne politike i režim
kursa, ali da se smanje njihove mane –
precenjenost dinara i visoka varijabilnost
kursa. Opšta prednost fleksibilnog kursa
je u tome što je njegovom promenom
moguće promeniti cene svih domaćih pro-
izvoda iskazane u evrima, čime se gotovo
trenutno menja međunarodna cenovna
konkurenost privrede. Na primer, ako su
zarade iskazane u evrima visoke u od-
nosu na nivo produktivnosti, one
se lakše svode na konkurentan
nivo depresijacijom nacional-
ne valute, nego smanjenjem
apsolutnog nivoa zarada. Pored
toga, promene kursa značajno
utiču i na imovinsku poziciju rezi-
denata i na inflaciju. Stoga smanjenje
realne vrednosti dinara, kojim se popravlja
cenovna konkuretnost privrede, mora da
bude postepeno, kako se ne bi generisali
kapitalni gubici, odnosno, kursne razlike,
kod građana, privrede i države i povećala
inflacija. Stoga, po mom mišljenju Srbija,
bar u toku nekoliko narednih godina, treba
da zadrži model ciljane inflacije i uprav-
ljano fluktuirajući kurs, ali da pri tome
odgovarajućom kombinacijom monetarne
i fiskalne politike smanji varijabilnost
kursa i inflacije, i realni kurs približi ka
ravnotežnom nivou. Politika fleksibilnog
kursa ima potencijalne prednosti čak i u vi-
sokoevroiziranoj privredi, a da li će se one
iskoristiti zavisi od toga koliko su monetar-
na i fiskalna politika uskađene, kao i da li
su usmerene ka dugoročnim ciljevima ili ka
privremenim koristima. ●
Ekonomski oporavak u
Srbiji ne treba očekivati
u narednih nekoliko
godina
Najveći zadatak vlade bi
trebalo da bude da pronađe
rešenja kako da sanira bilanse
preduzeća i da otpiše ono što
mora, a podigne na zdrave
noge ono što je moguće
Fiksni
kurs bi, uz
poštovanje
praviladevizogveća,
biodugoročno
održiv
19.
20. 20 BIZLIFE
biznis i politika
Južni tok kroz Srbiju od kraja godinebiznis i politika
Gas sa
mirisom politikeI uprkos tome što je
bugarski premijer nedavno
izjavio kako bi Bugarska
morala da preispita svoje
učešće u Južnom toku,
a u Srbiji se još uvek ne
zna kako će trasa biti
finansirana, izgradnja,
kažu, kreće krajem godine
i sve teče po planu
I
ako je, nakon nedavnog boravka
srpske državne delegacije u
Moskvi, domaćoj javnosti još
manje jasno kojim, bolje reći, či-
jim parama će se finansirati deoni-
ca gasovoda Južni tok kroz Srbiju,
oba partnera u ovom poslu, i
domaći Srbijagas i ruski Gasprom,
tvrde za mesečnik BIZLife da pri-
preme teku po utvrđenom planu.
Štaviše, od Alekseja Milera, prvog
čoveka Gasproma, moglo se čuti
da radovi na ovom projektu kreću
pre roka, već krajem ove godine,
umesto januara 2014. kako je
ranije dogovoreno. O potrebnih 1,7
milijardi evra, da bi gas potekao
kroz Srbiju od Zaječara do Mađar-
ske, ali i kracima ka Hrvatskoj i
Republici Srpskoj, tek će da se raz-
govara. Tokom boravka premijera
Ivice Dačića i državne delegacije
u Moskvi obelodanjeno je da su
Rusi voljni da sami finansiraju ceo
gasovod, a da će Srbija svoj deo da
vraća kroz odricanje od tranzitne
takse. To za BIZLife potvrđuju i
u samom Gaspromu. „Gasprom
je zaista predložio da finansira
izgradnju Južnog toka u Srbiji, što
bi Srbija vratila kroz prihode od
tranzitnih taksi. To pokazuje
našu posvećenost ovom
poslu i njegovoj imple-
mentaciji“, kažu u ovoj
ruskoj kompaniji.
Ali, Dušan Bajatović,
prvi čovek Srbijagasa,
preduzeća koje je vlasnik
49 odsto kompanije Južni tok
Srbija, osnovane u Švajcarskoj, za
potrebe izgradnje i upravljanja bu-
dućim gasovodom, kaže za BIZLife
da će finansiranje tek biti predmet
razgovora na najvišem nivou
između Gasproma i Srbijagasa i to
već u narednim nedeljama. „Već
smo uložili deo sredstava od oko
19 miliona, a za ovu godinu je pla-
nirano još oko 75 miliona evra. Da
li će ovaj novac i biti angažovan sa
naše strane zavisi i od konkretne
ponude našeg partnera. Takođe,
želimo da obezbedimo priliv od
dividendi za Srbijagas u bilo kom
scenariju“, kaže Bajatović.
Na pitanje odakle Srbijagasu
novac da finansira svoj udeo u
zajedničkom preduzeće, što je naj-
manje 800 miliona evra, Bajatović
odgovara: „Posao je prema preli-
minarnim podacima iz studije op-
ravdanosti vredan oko 1,7 milijardi
evra. Sa kolegama iz Gas
proma je dogovoreno da
se do 30 odsto projekta
finansira uplatom
kapitala akcionara,
a da minimum 70
odsto bude projektno
finansiranje, odnosno, da
se finansira kreditima koje će
kasnije vraćati zajedničko predu-
zeće Južni tok Srbija iz poslova-
nja gasovoda. Mogu vam reći da
postoji ogromno interesovanje
ruskih ali i nemačkih, italijanskih,
pa i američkih banaka za ovaj pro-
jekat. Velika je likvidnost banaka
u Evropi, a malo je dobrih i pre
Premijer Srbije Ivica Dačić i i članovi srpske delegacije razgovaraju sa
zvaničnikom VTB banke Vasilijem Nikolajevičem Titovom i predstavnicima
banke, u Moskvi
Lična karta
gasovoda
Ukupna dužina:
2.380 km
Kopneni deo:
1.455 km
Vodeni deo:
925 km
Vrednost investicije:
16 milijardi evra
Pun kapacitet:
63 milijarde kubnih
metara gasa -2018. g.
Početni kapacitet:
15,75 milijardi kubnih
metara - 2016. g.
tekst:
Danica Stević
foto: beta
Od
AleksejaMilera
moglose čutida
radovi
kreću pre roka,
većkrajemove
godine
21. 21BIZLIFE
biznis i politika
svega sigurnih projekata kao što je
Južni tok. Upravo iz toga razloga
biti u Južnom toku je i stvar pre-
stiža“, uveren je Bajatović.
Sa druge strane, konsultant za
strana ulaganja Milan Kovačević
nije takav optimista. Objašnja-
va za BIZLife da je država još
2008. godine brzopleto potpisala
Međudržavni sporazum koji je
Srbiju stavio u neravnopravan
položaj. On podseća da je greška
napravljena kada je dozvoljeno da
Gasprom bude većinski vlasnik za-
jedničkog preduzeća, iz čega pro-
ističe da smo mi sada u njihovoj
milosti. „U sporazumu jasno piše
da je Srbijagas dužan da finansira
49 odsto vrednosti gasovoda, a
Gasprom 51 odsto, jer su toliko i
vlasnici zajedničkog preduzeća.
Ako se sa Rusima dogovori da oni
sami finansiraju celokupan posao,
pošto mi para ionako nemamo,
pitanje je kako će se taj novac
kasnije vraćati. Jer tranzitnu taksu
naplaćuje zajedničko preduzeće,
a ono je u rukama Gasproma, koji
ima 51 odsto vlasništva. Jedino
što Srbijagas kao suvlasnik dobija
od tog preduzeća su dividende,
ali koliko kompanija u svetu ne
isplaćuje dividende nego rein-
vestira. Dakle, sve je to još uvek
neizvesno. A, da niko zasigurno ne
zna koliko ćemo mi prihodovati
od te takozvane tranzitne takse
najbolje potvrđuje činjenica da
jedan državni zvaničnik priča o
200, a drugi o 300 miliona evra
godišnje. Dakle, ne znaju ni sami“,
kaže Kovačević. On upozorava da
ukoliko se ispostavi da tih divi-
dendi, od kojih bi se vraćali krediti
bankama ili Rusima, ako preuzmu
finansiranje celog posla, ne bude,
ceh će da plate građani Srbije, jer
je država preuzela takvu obavezu
sporazumom sa Rusima. Drugim
rečima, mi smo se obavezali da
ćemo graditi Južni tok, kao i da
ćemo platiti svoj deo u tom poslu,
ovako ili onako.
A dok to ne bude poznato,
mapa južnog toka
gazprom 50%
gazprom 50%
gazprom 50%
gazprom 50%
gazprom 51%
desfa 50%
mvm 50%
plinvodi 50%
omv 50%
srbijagas 49%
gazprom 50%
gazprom 50%
Bulgar energy holding 50%
Wintershall holding 15%
eni 20%
edf 15%
Južni tok transport AG - deo gasovoda ispod Crnog mora
Austrija - Južni tok Austrija
Bugarska- Južni tok Bugarska
Grčka - Južni tok Grčka
Mađarska - Južni tok Mađarska
Slovenija - Južni tok Slovenija
Srbija- Južni tok Srbija
Kompanije učesnici u projektu Južni tok
→ više informacija na www.bizlife.rs
22. 22 BIZLIFE
biznis i politika
jedino što se zna jeste da radove na
Južnom toku više niko ne može da
zaustavi, pa ni nedavna izjava Ma-
rina Rajkova, premijera prelazne
Vlade Bugarske, koji je rekao kako
ta zemlja mora još jednom da pre-
ispita svoje učešće u ovom projek-
tu vrednom 16 milijardi evra. Tako
barem za BIZLife kažu u ruskom
Gaspromu. „Konačna investiciona
odluka za bugarsku deonicu Juž-
nog toka usvojena je u novembru
i mi smo spremni da uradimo sve
što od nas zavisi da realizacija
projekta bude na vreme.“
Zbog izjave Rajkova, ali i raznih
polemika i opstrukcija, koje su se
od početka, najpre na političkom
polju, vodile o ovom projektu,
Bajatović podseća da Južni tok
nije samo ekonomsko-energetski
projekat, već i politički, pa je stoga
izjavu premijera Bugarske po-
trebno tumačiti u tom kontekstu.
„Često su poslednjih nekoliko go-
dina iz Bugarske dolazile oprečne
izjave o ovom projektu, ali kao što
vidite projekat uspešno napreduje
u svim zemljama. Bugari su već
pristali i potpisali da ruska strana
preuzme finansiranje i upravlja-
nje projektom. Verovatna je želja
novog premijera da skrene pažnju
na sebe kao novog partnera. U
skladu sa tim i posmatram sasta-
nak sa ruskim ambasadorom u
Bugarskoj, koji je usledio odmah
posle te izjave i saopštenje nakon
sastanka da je Bugarska potpuno
posvećena projektu, i da Bugarska
gradi strateške odnose sa Ruskom
Federacijom“.
Tako da, tvrde naši sagovornici,
svi radovi teku po planu. Idejni i
glavni projekat za deonicu kroz
našu zemlju biće završeni do kraja
juna, a eksproprijacija zemljišta
kroz koje će gasovod prolaziti
ubzana je usvajanjem Zakona
o Južnom toku, kaže Bajatović.
„Kako su i obezbeđena sredstva za
ovu namenu, građani mogu očeki-
vati da će sve peuzete obaveze biti
izmirene krajem maja“, tvrdi prvi
čovek Srbijagasa. Inače, procena
je da će troškovi eksproprijacije
biti oko 24 miliona evra, a procenu
vrednosti naknade koja će se
davati vlasnicima zemljišta radiće
Poreska uprava.
U Gaspromu i Srbijagasu pod-
sećaju da iza ovog, kako kažu, jed-
nog od najvećih investicionih pro-
jekata u Evropi, stoje i evropske
kompanije poput italijanskog ENI-
ja, francuskog EDF-a i nemačkog
Wintershalla, koji zajedno imaju
polovinu vlasništva u kompaniji
Južni tok transport, nadležnoj za
izgradnju gasovoda preko Crnog
mora, što bi valjda trebalo da bude
dokaz da cela Evropa ima koristi
od budućeg gasovoda, a projekat
neće biti zaustavljen uprkos naga-
đanjima kako on ne odgovara ni
zapadnoj Evropi ni Americi. ●
Pregled
najvažnijih
događaja
jun 2007.
Potpisan Memorandum
o razumevanju između
italijanske kompanije
ENI i ruskog Gasproma o
partnerstvu u projektu
Južni tok.
jun 2010.
Potpisan Memorandum
o razumevanju između
Gasproma i kompanije EDF.
mart 2011.
Potpisan Memoradum
o razumevanju između
Gasproma i kompanije
Vinteršel.
maj 2009.
GaspromiENIsaglasili
sedapovećajukapacitet
gasovodasa31na63
milijardekubnihmetaragasa.
januar 2008.
Potpisan Međudržavni
sporazum između Rusije i
Bugarske.
Potpisan Međudržavni
sporazum između Rusije
i Srbije.
septembar
2009.
Potpisan Međudržavni
sporazum između Rusije i
Turske.
novembar
2009.
Potpisan Međudržavni
sporazum između Rusije i
Slovenije.
Osnovana kompanija Južni
tok Srbija.
novembar
2012.
Konačna investiciona
odluka za Bugarsku i
Sloveniju.
oktobar 2012.
Konačna investiciona
odluka za Srbiju i Mađarsku.
februar 2008.
Potpisan Međudržavni
sporazum između Rusije i
Mađarske.
„Posao je prema preliminarnim podacima iz studije
opravdanosti vredan oko 1,7 milijardi evra.”
Dušan Bajatović
Generalni direktor Srbijagasa
„U sporazumu jasno piše da je Srbijagas dužan da finansira
49 odsto vrednosti gasovoda, a Gasprom 51 odsto.”
Milan Kovačević
konsultant za strana ulaganja
23. 23BIZLIFE
biznis komentar
e
konomski oporavak u Srbiji ne treba oče-
kivati u narednih nekoliko godina,
budući da se očekuje pogoršanje
ekonomskih prilika u Evropi,
posebno u evrozoni. Obaranje deficita i
javnog duga može osnažiti ekonomsku,
budžetsku i opštu finansijsku situaciju u
zemlji. U Srbiji bi moglo više da se uradi
i na planu aktivnih mera, kao što je usavr-
šavanje i podrška mladih. Pored toga, potrebno
je i svesti budžetski deficit na manji nivo, zatim
ukloniti administrativne barijere za poslovanje,
ali i sprovesti poreske reforme kojima bi se sma-
njilo fiskalno opterećenje rada.
Najveći problem u Srbiji je i dalje problem
preduzeća u restrukturiranju. Imate 174 preduze-
ća u restrukturiranju, u kojima radi skoro 50.000
ljudi. Potrebno je da se svakom od tih preduzeća
neko ozbiljno posveti, kako bi se sagledalo koji su
njihovi potencijali, da li u njih u ovom trenutku
možete nešto uložiti, da bi mogla da se vrate na
tržište. Najveći zadatak Vlade bi trebalo da bude da
pronađe rešenja kako da sanira bilanse preduzeća i
da otpiše ono što mora, a podigne na zdrave noge
ono što je moguće.
Srbija ima 50 odsto više admi-
nistracije nego što nam je potreb-
no za ovaj nivo BDP-a. Promene
ne mogu biti samo deklarativnog
karaktera, moramo se usredsre-
diti na suštinsko menjanje usta-
ljenih loših praksi, i to zbog naše
dobrobiti, a ne zato što neko drugi kaže da tako tre-
ba.Tek onda se može razmišljati o drugim stvarima,
poput monetarne i fiskalne politike. Da bi Srbija
ostvarila pozitivne efekte neophodno je povećanje
efikasnosti birokratije i državne regulative, izgrad-
nja kvalitetne infrastrukture, delotvornog
pravnog okvira za poslovanje, suzbijanje
korupcije.
Ekonomska kriza koja je zadesila
Srbiju je prouzrokovana nelimitira-
nim zaduživanjem svih. Verujem da
ćemo uskoro krenuti da fundamentalno
rešavamo probleme i da ćemo se konačno
okrenuti radu, a ne zaduživanju. Ukoliko Srbija
’pobedi’ sebe i obezbedi potrebne prihode koji
mogu da opravdaju rashode, možemo očekivati sve-
tlo na kraju tunela. Za to su nam na prvom mestu
2013. potrebne strukturne reforme. ●
Neophodne
strukturne reforme
„Verujem da ćemo uskoro krenuti da fundamentalno rešavamo probleme
I da ćemo se konačno okrenuti radu, a ne zaduživanju“
Miodrag Kostić
predsednik MK Group
BIZNIS komentar
Najveći zadatak vlade bi trebalo da
bude da pronađe rešenja kako da
sanira bilanse preduzeća i da otpiše
ono što mora, a podigne na zdrave
noge ono što je moguće
Srbijaima
50odsto
višeadministracije
negoštonamje
potrebnozaovaj
nivoBDP-a
24. 24 BIZLIFE
istraživanje
Ekonomija Srbije i svetaISTRAŽIVANJE
Dva napred, jedan nazad
Uočljivo je da na rang-
-listama međunarodnih
finansijskih institucija,
Srbija svake godine
zabeleži veliki napredak
u makar tri oblasti, ali
isto toliko nazaduje
u nekim drugim. Šta
otkriva detaljan uvid u
poslednji izveštaj Svetske
banke Doing business,
predstavlja vam BIZLlife
S
rbija je među najboljima
u svetu po brzini otpoči-
njanja posla, a najlošija,
već tradicionalno, po
brzini i procedurama izdavanja
građevinskih dozvola. Ovako
bi, najkraće, mogli da se opišu
zaključci poslednjeg izveštaja
Svetske banke Doing business
za Srbiju, koji jednom godišnje
’meri’ lakoću poslovanja u 185
država. Srbija je na rang-listi za
ovu godinu zauzela 86. mesto, što
je napredak sa prošlogodišnje 95.
pozicije.
Od oblasti koje se mere u
izveštaju, Srbija je napredova u
tri: osnivanje preduzeća (firma
od prošlog februara može da se
osnuje i sa 100 dinara osnivačkog
kapitala), sprovođenje ugovora i
rešavanje pitanja nesolventnosti
(uvođenje privatnih izvršitelja).
Zvonko Obradović je na čelu
Agencije za privredne registre,
koja je doprinela da se Srbija u
poslednjem izveštaju ’popne’ za 49
lestvica na ovoj rang-listi po indi-
katoru ’pokretanje poslovanja’.
„Izveštaj Svetske banke Doing
business objavljuje se na godiš-
njem nivou kao globalni indeks
konkuretnosti zemalja, a koji
sadrži merenje po osnovu deset
indikatora. Po indikatoru ’pokreta-
nje poslovanja’ naša zemlja je
prošle godine napredovala ukupno
49 pozicija, zahvaljujući usvajanju
Zakona o privrednim društvima i
otklanjanju zahteva za minimalni
početni kapital prilikom otvaranja
firmi u Srbiji. Na listi 185 zemalja,
naša zemlja se danas nalazi na 42.
mestu u svetu, dok istovremeno
ulazi u krug 87 zemalja u svetu
koje ne zahtevaju osnovni početni
kapital prilikom registracije firmi,
čime pruža neposrednu olakšicu
početnicima u poslovanju“, ističe
Zvonko Obradović i dodaje: „Iz
iznetog se može da se zaključi da
Srbija nije nikakav poseban primer
zemlje koja je po ovom osnovu od-
lučila da ukine osnivački kapital,
već je u pitanju uobičajena praksa
u svetu da se postupa na ovakav
način. Može da se zaključi, takođe,
da je ispunjen osnovni cilj da se
registracija firme u svetu što više
sprovodi ujednačeno, nezavisno
od toga u kojoj državi registrujete
firmu. Po ovom osnovu Srbija je
usaglašena sa najsavremenijom
svetskom praksom.
Izveštaj Svetske banke Doing
business, takođe, po kriterijumu
’rešavanja nesolventnosti’ beleži
uticajni
faktori
Investitori ocenjuju
vreme koje im
je potrebno za
otpočinjanje i gašenje
poslovanja, dostupnost
i cenu kvalifikovane
radne snage, veličinu
tržišta i druge faktore
koji utiču na poslovanje.
tekst:
Daniela Ilić
Srbija se najlošije kotira kada je reč
o proceduri izdavanja građevinskih
dozvola, zauzima 179. mesto od
ocenjivanih 185 država
25. 25BIZLIFE
istraživanje
napredak Srbije od 17 mesta, za-
hvaljujući elektronskom registru
sudskih zabrana koji APR, takođe,
vodi.
„Isti Izveštaj svrstava Srbiju
u grupu vodećih deset reforma-
tora u svetu, što na sajtu Svetske
banke može da se razume i kao
poruka koja prezentuje vi-
sok reformski kapacitet
naše zemlje“, dodaje
Obradović.
Đorđe Vuko-
tić, pravni ekspert
Balkanskog centra za
regulatornu reformu i
saradnik Nacionalne alijanse za
lokalni ekonomski razvoj, ukazuje
na to da ozbiljni strani investitori
pažljivo biraju destinaciju za svoja
ulaganja.
„Oni traže destinaciju sa stimu-
lativnim poslovnim okruženjem,
odnosno, ono što je u celom svetu
poznato pod nazivom Business
Friendly Environment“, kaže Đor-
đe Vukotić i ističe da stimulativno
poslovno okruženje pre svega
podrazumeva da država garantuje
pravnu sigurnost investicije, da
su administrativne procedure
jednostavne, brze i jeftine, da je
pravosudni sistem efikasan, a
poreska politika stimulativna.
Investitori ocenjuju vreme koje
im je potrebno za otpočinjanje i
gašenje poslovanja, dostupnost i
cenu kvalifikovane radne snage,
veličinu tržišta i druge faktore
koji utiču na poslovanje. Odluku
donose na osnovu informacija
prikupljenih iz raznih izvora. To
su iskustva drugih investitora, mi-
šljenja i analize lokalnih i međuna-
rodnih eksperata iz raznih oblasti,
a pre svega uporedne anali-
ze i izveštaji relevantnih
međunarodnih insti-
tucija i respektabilnih
analitičara. Treba
napomenuti da samo
finansijski najmoćniji
strani investitori ulažu
značajnija sredstva u analize koje
prethode donošenju odluke o
investiciji, a da na investicionu od-
luku investitora manje ekonomske
moće daleko više utiču proce-
ne relevantnih međunarodnih
institucija, kao što je studija Doing
business.
Veroljub Dugalić, generalni
sekretar Udruženja banaka Srbije,
podseća na izveštaj Svetske banke
od pre tri godine.
„Izveštaj Doing business za
2010. godinu kaže da Srbija po
pristupu kreditnim informacijama
zauzima četvrto mesto na svetu,
a drugo u Evropi. I to je ono što
zavisi od bankarskog sektora.
Međutim, mnogo puta smo isticali,
nisu ekonomski problemi ove
zemlje u bankarskom sektoru i
to je velika razlika u odnosu na
druge zemlje: Grčku, Island, Irsku,
Španiju, Portugaliju. Gotovo bez
izuzetka su tamo problemi nastali
u bankama i širili se u okruženje.
Banke sa ogromnim depozitima
su ušle u probleme, jer je kreditna
zaduženost građana velika“, kaže
Veroljub Dugalić.
I Vukotić se osvrće unazad.
„Tačno je da Srbija ne zauzima
zavidnu poziciju na navedenim
listama. Međutim, Srbija je u
bliskoj prošlosti imala značajne
pomake u poboljšanju uslova po-
slovanja. Podsetiću vas da je Srbija
u Izveštaju Svetske banke Doing
business za 2006. godinu identifi-
kovana kao najveći reformator
samo finansijski najmoćniji strani investitori ulažu
značajnija sredstva u analize koje prethode
donošenju odluke o investiciji, a da na investicionu
odluku investitora manje ekonomske moći daleko više
utiču procene relevantnih međunarodnih institucija
Izveštaj
svetske
banke
Doing business
pokazuje da se
Srbija popela na
86. mesto
Kolikonam
treba...
mesto
42
41
40
76
82
94
103
103
149
179
Oblast
Osnivanje preduzeća
Upis nepokretnosti
Dobijanje kredita
Dobijanje priključka za struju
Zaštita investitora
Međunarodna trgovina
Sprovođenje ugovora
Rešavanje nesolventnosti
Plaćanje poreza
Dobijanje građevinskih dozvola
Oblast
Dobijanje
građevinske
dozvole
Broj dana
269
Broj procedura
18
četvrti
u svetu
Izveštaj Doing
business za 2010.
godinu kaže da Srbija
po pristupu kreditnim
informacijama zauzima
četvrto mesto na
svetu, a drugo u Evropi.
I to je ono što zavisi od
bankarskog sektora.
26. 26 BIZLIFE
istraživanje
zbog implementacije dve izuzetno
značajne reforme: pojednostavlje-
nja otpočinjanja poslovanja, efika-
snost novouspostavljene Agencije
za privredne registre i uvođenja
PDV-a, ali što je paradoksalo i
zbog ubrzanja postupaka pred
Privrednim sudovima koji više
nisu trajali u proseku tri nego dve
godine“, podvlači Vukotić.
Međutim, čak i te godine Srbija
je zauzela nezavidno 92. mesto od
ukupno ocenjivanih 155 zemalja,
zbog veoma lošeg rangiranja
ostalih oblasti koje se ocenjuju
prilikom rangiranja: izdavanje
građevinskih dozvola, izdavanje
licenci, uslovi za spoljnotrgovinski
promet, registracija vlasništva na
nepokretnostima, izvršenje ugovo-
ra. Te godine su lošije od nas bili
kotirani naši susedi Albanija - 117
i Hrvatska 118, a bolje Slovenija
63, Makedonija 81, Bugarska 62 i
Rumunija 78.
Izveštaj Svetske banke Doing
business za 2013. pokazuje da
se Srbija popela na 86. mesto, a
opet zbog poboljšanja uslova za
otpočinjanje poslovanja (usvajanje
Zakona o privrednim druš-
tvima iz 2011. godine),
ubrzanja postupka
izvršenja ugovornih
obaveza (uvođenje
privatnih izvršitelja) i
smanjenja insolventno-
sti. Međutim, naši susedi
su u međuvremnu daleko više
napredovali: Albanija (85), Hrvat-
ska (84), Slovenija (35), Makedo-
nija (23), Bugarska (66) Rumunija
(72) i svi su od nas bolje rangirani
osim BiH (126).
Srbija se najlošije kotira kada
je reč o proceduri izdavanja gra-
đevinskih dozvola, zauzima 179.
mesto od ocenjivanih 185 država.
„Rang-liste potencijalne inve-
stitore opredeljuju da li će uopšte
uzeti u razmatranje investiranje
u određenoj državi. Trenutno loše
kotiranje Srbije na tim listama
šalje loš signal. Ono sigurno neće
blokirati investiciju u delatno-
stima za koje Srbija ima druge
komparativne prednosti, kao
na primer investicije u
viskoprofitabilne i stra-
teške privredne grane,
kao što su telekomu-
nikacije, energetika,
eksploatacija rudnih
bogatstava, ali će svakako
odložiti investiticije u druge
privredne grane. Loše kotiranje
Srbije u vezi sa izdavanjem građe-
vinskih dozvola, šalje investitori-
ma poruku da će im trebati dosta
vremena da izgrade ili adaptiraju
proizvodne hale, pa samim tim i
da otpočnu proizvodnju“, upozo-
rava Vukotić.
Građevinske dozvole od nas
sporije izdaju samo Tadžikistan,
Kina, Indija, Ukraina, Albanija i
Eritreja. Jasno je da investitori
zbog lošeg rangiranja na Doing
business listi u oblasti izdavanja
građevinskih dozvola neće odu-
stati od investicija u Kini, Indiji i
Ukrajini, jer su to ogromna tržišta,
ali veličina tržišta nažalost nije
komparativna prednost Srbije,
pa bi nadležni trebalo ozbiljno da
porazmisle. ●
Izveštaj Svetske Banke ’Doing business’, po
kriterijumu ’rešavanja nesolventnosti’, beleži
napredak Srbije od 17 mesta, zahvaljujući
elektronskom registru sudskih zabrana
„Poslovno okruženje pre svega
podrazumeva da država garantuje
pravnu sigurnost investicije.”
Đorđe Vukotić, pravni ekspert Balkanskog
centra za regulatornu reformu
„Po indikatoru ’pokretanje
poslovanja’ Srbija je prošle godine
napredovala ukupno 49 pozicija.”
Zvonko Obradović, Direktor Agencije za
privredne registre (APR)
„Banke sa ogromnim depozitima
su ušle u probleme, jer je kreditna
zaduženost građana velika.”
Veroljub Dugalić, generalni
sekretar Udruženja banaka Srbije
Trenutno
loše
kotiranje
Srbije na rang
listama šalje loš
signal
27. 27BIZLIFE
CONFERENCEEVENTS
B
ez sumnje je da će pristupanje Hrvatske
Evropskoj uniji 1. jula 2013. godine doneti
određene promene u dosadašnjim ekonomskim
odnosima Srbije i ostalih potpisnica CEFTA
sporazuma. Naime, trgovina većine potpisnica CEFTA
odvijaće se u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i
pridruživanju (SSP), sem u slučaju Moldavije i Kosova*,
koji nemaju SSP.
Promene u trgovinskim tokovima Hrvatske i Srbije,
ali i drugih zemalja potpisnica CEFTA sporazuma, oče-
kuju su u oblasti agrara i prehrambene industrije, dok
se veće promene ne očekuju kod prometa industrijskih
proizvoda.
Naime, u slučaju doslovne primene SSP između Srbi-
je i Hrvatske, a kada je u pitanju carinska zaštita, uslovi
za izvoz iz Srbije na tržište Hrvatske bi se poboljšali,
dok će se za neke hrvatske proizvode naplaćivati cari-
ne, koje se primenjuju na sve ostale članice Evropske
unije. Slična situacija je i s ostalim potpisnicama CEFTA
sporazuma.
Budući da bi se to negativno odrazilo na trgovinu
Hrvatske sa potpisnicama CEFTA, Evropska komisija
je pokrenula pregovore sa svim potpisnicama CEFTA
o izmeni SSP-a i pratećim aneksima, sa ciljem da se za
Hrvatsku zadrže isti uslovi izvoza na njihovo tržište.
Kakav će biti konačan izgled trgovinskih odnosa
Hrvatske i Srbije definisaće Evropska komisija i Vlada
RS u pregovorima koji su u toku. Posebna pažnja u tim
pregovorima se obraća na izvoz šećera i uvoz cigareta.
Dokle se stiglo sa ovim pregovorima, kao i na ostala
pitanje odnosa između Hrvatske i zemalja potpisnica
CEFTA sporazuma daće i Stručni regionalni skup ‘CEFTA
nakon pristupanja Hrvatske EU’, 21. maja 2013. godine u
Privrednoj komori Srbije u organizaciji BIZLife i PKS. In-
stitucionalni partner ovog skupa je Ministarstvo spoljne
i unutrašnje trgovine i telekomunikacija Srbije. ●
CEFTA nakon
pristupanja Hrvatske EU
BIZLIFE CONFERENCEEVENTS
→ više informacija na www.bizlife.rs
28. 28 BIZLIFE
CONFERENCEEVENTS
K
ada je Bosna i Hercegovina, a time i Re-
publika Srpska, u novembru 2007. godine,
ratifikovala Sporazum o izmeni i pristupanju
Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj
trgovini (CEFTA 2006) imala je za cilj ukidanje barijera i
olakšavanje kretanja robe i usluga sa drugim zemljama
potpisnicama Sporazuma. Prihvatanjem CEFTA 2006 Bo-
sna i Hercegovina i Republika Srpska, ujedno, opredelile
su se za liberalizaciju tržišta robe i usluga, nadajući se
uspešnoj ekonomskoj i trgovinskoj saradnji u regionu,
koja predstavlja bitan preduslov za približavanje Evrop-
skoj uniji.
Jedna od zemalja potpisnica CEFTA 2006 je i Hrvat-
ska, koja će od 1. jula 2013. godine, nakon što postane
članica Evropske unije, prestati da bude članica CEFTA
2006, a čime će za nju prestati da važi postojeći Spo-
razum. Time će Hrvatska izgubiti povlašćeni carinski
režim koji ima sa istim. Izvoz Bosne i Hercegovine u Re-
publiku Hrvatsku, u odnosu na celokupan izvoz u zemlje
CEFTA 2006, veoma je značajan i čini oko 47 odsto, dok
ukupan uvoz Bosne i Hercegovine iz Hrvatske čini oko
57 odsto ukupnog uvoza iz zemalja CEFTA 2006. Ono što
će biti problem za proizvođače iz Bosne i Hercegovine
u razmeni sa Republikom Hrvatskom, nakon njenog
pristupanja, jesu još uvek postojeće necarinske i teh-
ničke barijere, koje se ogledaju u nemogućnosti izvoza
proizvoda zbog nepostojanja akreditovanih laboratorija
za ocenu uslaglašenosti proizvoda.
S obzirom na to da sporazum CEFTA 2006 daje veće
koncesije od onih koje su zastupljene u postojećem
Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, ulaskom Repu-
blike Hrvatske u Evropsku uniju, proizvodi iz Hrvatske
biće skuplji i manje konkurentni u odnosu na ostale pro-
izvode poreklom iz zemalja članica CEFTA 2006. Ovo
je, ujedno, i prilika kako za domaće proizvođače, tako i
za ostale proizvođače iz zemalja članica CEFTA 2006, da
povećaju svoje tržišno učešće na štetu proizvođača iz
Republike Hrvatske. S druge strane, ova činjenica će pri-
nuditi određeni broj kompanija iz Republike Hrvatske,
da, u cilju zadržavanja svojih pozicija i dalje dostupnosti
tržištima zemalja CEFTA, na kojima bi poslovali pod
povoljnijim uslovima, svoju proizvodnju organizuju u
istim, gde najveće šanse imaju Bosna i Hercegovina i Re-
publika Srbija, zbog svog geografskog položaja. Dodatan
razlog za preseljenje svoje proizvodnje u zemlje CEFTA,
svakako je činjenica da hrvatske kompanije ostvareni
gubitak usled manjeg plasmana u zemlje CEFTA teško
mogu da kompenzuju povećanim plasmanom na tržištu
Hrvatske i Evropske unije. To je i razlog što određene
kompanije već proširuju ili se pripremaju da prošire
svoje pogone koje imaju u Bosni i Hercegovini i Republi-
ci Srpskoj, dok određeni broj kompanija traži partnere
za preseljenje svoje proizvodnje.
Bosna i Hercegovina nije spremna da dodatno
liberalizuje svoje tržište i insistiraće se na zadržavanju
postojećih carinskih opterećenja za uvoz definisanih
Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Sporazumom
su definisane vrste robe i proizvodnje koje bi Bosna i
Hercegovina trebalo da razvije do ulaska u Evropsku
uniju, kako se u budućnosti, u okruženju sa potpunom
liberalizacijom i jakom konkurencijom, ne bi dogodio
kolaps privrede Bosne i Hercegovine, a što je prihva-
ćeno i od Evropske unije. Davanje dodatnih koncesija
znatno bi ugrozilo domaću proizvodnju, a naročito
poljoprivrednu i prehrambenu proizvodnju. Trenutno se
vode pregovori o potpisivanju Protokola uz privremeni
sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima između
Evropske unije i Bosne i Hercegovine radi pristupanja
Hrvatske u članstvo Evropske unije. ●
Davanje dodatnih koncesija znatno
bi ugrozilo domaću proizvodnju, a
naročito poljoprivrednu i prehrambenu
Bez dalje
liberalizacije
„Ulaskom Republike Hrvatske u Evropsku uniju, proizvodi iz Hrvatske
biće skuplji i manje konkurentni u odnosu na ostale proizvode poreklom iz
zemalja članica CEFTA 2006“
Maida Ibrišagić Hrstić
ministar trgovine i turizma Republike Srpske
BIZLIFE CONFERENCEEVENTS
CEFTA nakon pristupanja Hrvatske EU
29. 29BIZLIFE
CONFERENCEEVENTS
P
osle EU, CEFTA je drugi najvažniji
spoljnotrgovinski partner Srbije. Učešće
trgovine Srbije sa CEFTA potpisnicama
u 2012. godini je predstavljalo 15,7 odsto
od ukupne trgovinske razmene sa svetom, sa
27,9 odsto učešća u ukupnom izvozu i 8,2 odsto
u ukupnom uvozu sa svetom. Najznačaj-
nije CEFTA strane u srpskom izvozu
su Bosna i Hercegovina, Crna Gora i
Makedonija.
Od formiranja CEFTA, trgovinska
razmena sa članicama beleži konti-
nuirani rast, sa izuzetkom 2012. godine
zbog ekonomske krize. Međutim, već u
prva dva meseca 2013. izvoz u CEFTA beleži rast
od 14,8 odsto, dok je uvoz zabeležio pad od 4,5
odsto u odnosu na isti period 2012.
Činjenica je da će pristupanje Republike
Hrvatske Evropskoj uniji 1. jula 2013. doneti
promene u dosadašnjim ekonomskim odnosima
između Srbije I Hrvatske, jer će se trgovina
odvijati u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i
pridruživanju (SSP), umesto u okviru Sporazuma
CEFTA.
Kada posmatramo industrijske proizvode,
prema CEFTA sporazumu razmena između čla-
nica CEFTA obavlja se bez carine. Kada je SSP u
pitanju, potpuno ukidanje carina sa naše strane
u odnosu na EU će se ostvariti 1. januara 2014.
godine. To znači da kada su industrijski proi-
zvodi u pitanju, pristupanje Hrvatske EU neće
značajnije uticati na trgovinske tokove između
dve zemlje.
Međutim, u oblasti agrara i prehrambene
industrije doći će do nekih promena u carinskoj
zaštiti. Naime, između Srbije i Hrvatske se u
okviru CEFTA, recipročno primenjuje bescarin-
ski pristup za oko 68 odsto proizvoda, dok su za
ostale proizvode utvrđene preferencijalne kvote
sa nultom carinom ili preferencijalnom carinom
u okviru kvote za osetljive proizvode kao što su
na primer: meso, mleko, mlečne i mesne prera-
đevine, jabuke, pšenica, kukuruz, šećer, duvan,
cigarete i drugo.
Međutim, prema SSP, Srbija može pot-
puno slobodno da izvozi poljoprivredne
proizvode na tržište EU, bez carina i
kvota (sem kvota sa sniženom cari-
nom za goveđe meso, vino, pastrmke,
šećer), dok Srbija prema EU zadržava
carine na određene poljoprivredne
proizvode i nakon isteka tranzicionog
perioda 2014. godine. Ovo znači da će se, kada
je u pitanju carinska zaštita, uslovi za izvoz iz
Srbije na tržište Hrvatske poboljšati, dok će se za
neke hrvatske proizvode naplaćivati carine koje
se primenjuju za članice Evropske unije.
Poskupljenjem proizvoda koje je Hrvatska do
sada izvozila na tržište CEFTA realno se stvara
mogućnost da Srbija iskoristi taj moment i plasi-
ra više svojih proizvoda u okviru CEFTA.
Srbija u CEFTA ostaje dominantna članica,
sa najvećim suficitom ostvarenim u trgovini u
okviru sporazuma. Od CEFTA potpisnica, Srbija
je najveća, sa najvišim udelom u trgovini kako
industrijskih, tako i poljoprivrednim proizvodi-
ma, posebno kada je reč o izvozu, pa bi teorijski
trebalo da ima najveće šanse da zauzme prostor
na regionalnom tržištu. ●
Prostor na
regionalnom tržištu
„Poskupljenjem proizvoda koje je Hrvatska do sada izvozila na tržište
CEFTA realno se stvara mogućnost da Srbija iskoristi taj moment i plasira
više svojih proizvoda u okviru CEFTA“
Bojana Todorović
pomoćnik ministra, Ministarstvo spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija
u oblasti agrara i prehrambene
industrije doći će do nekih
promena u carinskoj zaštiti
Već
u prva dva
meseca
2013.
CEFTA beleži rast
od 14,8 odsto
BIZLIFE CONFERENCEEVENTS
CEFTA nakon pristupanja Hrvatske EU
30. 30 BIZLIFE
CONFERENCEEVENTS
U
laskom Hrvatske u Evropsku uniju njeni dalji tr-
govinski odnosi sa zemljama potpisnicama CEFTA
sporazuma moraće ubuduće da se posmatraju kao tr-
govinski odnosi između zemalja potpisnicama CEFTA
sporazuma i Evropske unije.
Takođe, treba naglasiti da bi bilateralni razgovori između
pojedinih potpisnica CEFTA sporazuma i Hrvatske na temu
liberalizacije trgovinskih odnosa i postizanje takvog bilateralni-
og sporazuma praktično značili nemogućnost opstanka CEFTA
sporazuma.
Činjenica da Hrvatskoj ulaskom u Evropsku uniju postaju
dostupni mnogi benefiti, koje pruža Evropska unija u obliku
korišćenja povoljnih finansijskih sredstava iz evropskih fondova
kao i bescarinska robna razmena Hrvatske sa svim potpisnicama
EU, dovela bi Hrvatsku u privilegovan položaj u odnosu na sve
članice CEFTA, te bi u eventualno međusobno liberalizovanoj
trgovini hrvatske kompanije imale podsticaj koje kompanijama
iz zemalja CEFTA nisu dostupne.
S obzirom na to da je Hrvatska imala ogroman suficit u
trgovini sa ostalim potpisnicama CEFTA sporazuma normalno je
očekivati da će proizvodi hrvatskih kompanija, na kojima će se
obračunati carinska opterećenja, prilikom uvoza postati nekon-
kurentni na tržištu zemlje uvoznice, potpisnice CEFTA.
Naravno, hrvatske kompanije su svesne te činjenice pa su
otpočele proces preseljenja dela proizvodnje i to uglavnom u
Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.
U Bosni i Hercegovini ulazak Hrvatske u EU vidimo kao šansu
da se smanji deficit koji BiH ima u trgovini sa zemljama CEFTA
sporazuma od oko dve milijarde KM. Delom supstitucijom uvoza
hrvatskih proizvoda domaćom proizvodnjom, a delom proizvod-
njom za hrvatske kompanije u BiH i time bi smo povećali izvoz u
ostale članice CEFTA sporazuma.
Pošto je uvoz agroindustrijskih proizvoda iz Hrvatske u BiH
bio oko 28 odsto ukupnog uvoza, to je istovremeno šansa za
Srbiju da poveća svoje učešće na tržištu BiH, gde Srbija tradicio-
nalno ima veliko prisustvo.
Ako posmatramo izvoz agroindustrijskih proizvoda iz BiH u
Hrvatsku, od 1. jula biće u znatno manjem obimu, zbog činjenice
da mnoge kompanije iz BiH koje su svoje proizvode do sad
izvozili u Hrvatsku, neće biti u mogućnosti da u kratkom roku
prilagode svoju proizvodnju potrebama zadovoljenja evropskih
standarda. Pored toga, sada o eventualnom smanjenju kriteriju-
ma za izvoz više ne odlučuje Hrvatska već Brisel, što će dovesti
do znatnog smanjenja izvoza iz BiH u Hrvatsku, a verovatno će
se sa sličnim problemom manje ili više susresti i ostale članice
CEFTA. Sve ovo je samo još jedan razlog koji ide u prilog tezi da
trgovinski odnosi između potpisnica CEFTA sporazuma i Hrvat-
ske, odnosno EU, još nisu došli u fazu da može da se razgovara o
potpunoj liberalizaciji istih. ●
U Bosni i Hercegovini ulazak
Hrvatske u EU vidimo kao šansu
da se smanji deficit od oko dve
milijarde KM, koji BiH ima u trgovini
sa zemljama CEFTA sporazuma
Kompanije sele
proizvodnju
„Trgovinski odnosi između potpisnica CEFTA sporazuma i Hrvatske,
odnosno EU, još nisu došli u fazu da može da se razgovara o
potpunoj liberalizaciji istih“
Nemanja Vasić
potpredsednik Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine
Prednost
selidbe
Motiv hrvatskih kompanija da deo
proizvodnje presele u BiH i Srbiju su
istovremeno i prednost BiH i Srbije u odnosu
na ostale članice CEFTA sporazuma, a te
prednosti su:
- obim dosadašnje razmene Hrvatske sa
BiH i Srbijom je znatno veći nego sa ostalim
potpisnicama CEFTA sporazuma
-mogućnostbescarinskogizvozaizBiHuTursku
- mogućnost bescarinskog izvoza iz Srbije
u Rusiju
- geografski položaj BiH i Srbije u odnosu na
Hrvatsku
- tradicionalne veze Hrvatske i BiH, posebno
sa onim delovima BiH gde je naseljeno
hrvatsko stanovništvo
- opšte mišljenje da će BiH među poslednjim
potpisnicama CEFTA ući u EU.
BIZLIFE CONFERENCEEVENTS
CEFTA nakon pristupanja Hrvatske EU
31. 31BIZLIFE
CONFERENCEEVENTS
P
Privredni odnosi CEFTA potpisnica sa Hrvat-
skom će se sa njenim ulaskom u EU 1. jula 2013.
odvijati na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju (SSP) koje su pojedinačno zemlje
zaključile sa EU. Suštinske promene se odnose na
stepen liberalizacije, otvorenosti tržišta, kao i oštrije
zahteve prilikom plasmana robe na tržište Hrvatske.
Zbog promene režima trgovine koji će pratiti
ulazak Hrvatske u EU i koji će se negativno odraziti na
trgovinu Hrvatske sa potpisnicama CEFTA, Evropska
komisija je pokrenula pregovore sa svim potpisnicama
CEFTA o izmeni SSP-a i pratećim aneksima sa ciljem
da se za Hrvatsku zadrže isti uslovi izvoza na njihovo
tržište. To je i inače praksa EU, koja je takve izmene
Sporazuma pregovarala i kod pridruživanja drugih
zemalja EU.
Sa predstavnicima Crne Gore održana su do sada
dva tehnička sastanka na zahtev Evropske komisije,
na kojima je evropska strana predložila izmenu aneksa
kroz odobravanje dodatnih koncesija od strane Crne
Gore za jedan broj proizvoda za koje će Hrvatska ula-
skom u EU imati nepovoljniji tretman nego što ga tre-
nutno ima. U pitanju su grupe prizvoda: sir, maslinovo
ulje, suhomesnati proizvodi, voda i voda sa dodatkom
šećera i konzervirane sardine, za koje Hrvatska i
inače nije imala slobodan pristup, ali su konce-
sije bile povoljnije nego koncesije date EU.
Može se očekivati da će u realizaciji
regionalne trgovine sličan prilaz imati
Evropska komisija prilikom redefinisanja
trgovinskih odnosa svih CEFTA potpisnica,
usled promena koje će nastati sa punoprav-
nim članstvom Hrvatske u EU.
Ukoliko analiziramo interese proizvođača, uočavamo
da oni uvek traže zaštitu za svoju proizvodnju, odnosno,
proizvode, dok stanovništvo traži trgovinu bez plaćanja
carina. CEFTA je priprema za šire integracije i ne treba
očekivati zaštitu uvođenjem, odnosno, zadržavanjem
carina. Primena STO sporazuma, na čijim pravilima se
zasniva CEFTA 2006, pruža mogućnosti za unapređenje
proizvodnje uz definisane mehanizme zaštite.
Članstvo Hrvatske u EU treba posmatrati kao
potencijalnu mogućnost, kako sa stanovišta pristupa
tržištu robe, preuzumanje dela tržišta drugih CEFTA
potpisnica, tako i pristupa tržištu usluga, uvođenje
viza i drugih ograničenja od strane Hrvatske.
Srbija bi nakon 1. jula 2013. godine, srazmerno
veličini i proizvodnim mogućnostima, mogla da po-
stane glavni igrač na regionalnom tržištu. Po obimu
razmene, tržište CEFTA je na drugom mestu za Srbiju,
odmah iza EU. Međutim, CEFTA tržište je jedino na
kome Srbija ostvaruje značajan suficit. Udeo CEFTA u
ukupnom izvozu se kreće oko 25 odsto, dok je udeo
u uvozu nešto iznad deset odsto. Ukoliko izme-
ne SSP-a, koje je inicirala Komisija, ne budu
usvojene do 1. jula srpski proizvodi bi mogli
da iskoriste taj gap i još bolje se pozicioni-
raju u regionu, posebno na tržištu BiH, kao
i na sopstvenom tržištu, jer od svih CEFTA
zemalja Srbija najviše uvozi iz Hrvatske, više
od 30 odsto.
Sporazumi o slobodnoj trgovini koje Srbija ima
u primeni, mogli bi biti razlog za organizovanje
proizvodnje u Srbiji od strane hrvatskih privrednika,
pri čemu se podrazumeva da će poslovni interesi buti
vodilja za ulaganja. ●
Potencijalna
mogućnost za Srbiju
„Evropska komisija je pokrenula pregovore sa svim potpisnicama
CEFTA o izmeni SSP-a i pratećim aneksima, sa ciljem da se za Hrvatsku
zadrže isti uslovi izvoza na njihovo tržište“
Velimir Mijušković
predsednik Privredne komore Crne Gore
Ukoliko izmene SSP-a koje je inicirala
Komisija ne budu usvojene do 1. jula,
srpski proizvodi bi mogli da iskoriste
taj gap i još bolje se pozicioniraju u
regionu, posebno na tržištu BiH, kao i
na sopstvenom tržištu
Cefta
je priprema
za šire
integracije
i ne treba očekivati
zaštitu uvođenjem,
(zadržavanjem)
carina
BIZLIFE CONFERENCEEVENTS
CEFTA nakon pristupanja Hrvatske EU
32. 32 BIZLIFE
CONFERENCEEVENTS
U
laskom u EU, Hrvatska napušta postojeće
trgovinske odnose i ulazi u spoljnotrgovinski
režim koji EU ima sa sadašnjim trgovinskim
partnerima Hrvatske. Najveći efekti toga
će se osetiti izlaskom Hrvatske iz CEFTA sporazuma.
Promena će značiti da će određeni proizvodi koji su se
iz Hrvatske uvozili u države CEFTA bez carinskog
opterećenja ili sa malim iznosima carine, sada
doći pod režim naplate carine. Budući da
svi sporazumi (SSP) EU sa državama CEFTA
predviđaju potpunu liberalizaciju uvoza
industrijskih proizvoda poreklom iz EU, ova
promena će se odnositi na poljoprivredne i
prerađene poljoprivredne proizvode.
Prema SSP sa Srbijom, potpuna liberalizacija
uvoza industrijske robe poreklom iz EU će biti završena
1. januara 2014. godine. Promena carinskog režima u
najvećem broju slučajeva će značiti viši nivo carine za
proizvode iz Hrvatske. Postoji sa druge strane i manji
broj proizvoda gde za uvoz iz EU važi povoljniji režim
od režima za CEFTA države.
Hrvatska privreda na ovakvu situaciju može da
odgovori na dva načina. Prvi odgovor je preseljavanje
dela proizvodnje u jednu od država CEFTA. Ovo je pre
svega opcija za preduzeća kojima je CEFTA tradicional-
no tržište. U tom slučaju doći će do porasta investicija iz
Hrvatske u region. Iz Hrvatske je u Srbiju prošle godine
uloženo 132 miliona evra, što Hrvatsku čini najvećim
neto investitorom u Srbiji prošle godine. Pitanje za ana-
lizu je koliko je izlazak iz CEFTA na ovo uticao. Činjenica
je da bi ulaganjem u Srbiju, preduzeća iz Hrvatske, koja
ionako planiraju preseljenje proizvodnje u CEFTA regi-
on, jednim potezom došle i do pristupa tržištu Rusije,
što može da da Srbiji dodatnu atraktivnost za ulatanje iz
Hrvatske. Ipak takva mogućnost postoji već duži niz go-
dina, ali nije razvila značajnije interesovanje preduzeća
iz Hrvatske.
Drugi odgovor je prihvatanje gubitka nastalog napla-
tom carine, a što je realna opcija za preduzeća koja se
fokusiraju na tržište EU.
Sa druge strane investicone linije, ulazak Hr-
vatske u Evropsku uniju, može vrlo povoljno
da se odrazi na povećanje broja investicija iz
Srbije u Hrvatsku. Ulaskom Hrvatske u EU i
stupanjem na snagu SSP između Srbije i EU,
počeće da se primenjuje i član 53 SSP, kojim
EU i njene države članice u pogledu poslovnog
nastanjivanja preduzećima iz Srbije garantu-
ju nacionalni tretman, a obe strane (EU i Srbija)
uzdržavaće se od donošenja propisa ili mera kojima se
uvodi diskriminacija u pogledu poslovnog nastanjivanja
preduzeća dveju strana . ●
Iz Hrvatske je u Srbiju prošle godine
uloženo 132 miliona evra, što Hrvatsku
čini najvećim neto investitorom u Srbiji
prošle godine
Promena carinskog režima u
najvećem broju slučajeva
će značiti viši nivo carine za
proizvode iz Hrvatske
Jače investicione
aktivnosti
„Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju može vrlo povoljno da se odrazi na
povećanje broja investicija iz Srbije u Hrvatsku“
Vladimir Međak
pomoćnik direktora Kancelarije za evropske integracije
BIZLIFE CONFERENCEEVENTS
CEFTA nakon pristupanja Hrvatske EU
Ulazak
Hrvatske u
EU može vrlo
povoljno
da se odrazi na
povećanje broja
investicija iz
Srbije
33. 33BIZLIFE
CONFERENCEEVENTS
P
Hrvatska pristupa EU 1. jula 2013. godine, kada će istupiti iz CEFTA spora-
zuma, kao i svih ostalih bilateralnih (EU, EFTA i Turska) i multilateralnih
trgovinskih sporazuma (STO), koji nisu u skladu sa zajedničkom trgovin-
skom politikom EU, kao isključive nadležnosti Unije i početi sa primenom
spoljnotrgovinskog režima EU.
Posledice ulaska u EU Hrvatska će najviše osetiti u trgovini poljoprivredno-pre-
hrambenim proizvodima, koji čine jednu trećinu njene robne razmene sa zemljama
CEFTA. Prema Autonomnim trgovinskim preferencijalima EU za zemlje Zapadnog
Balkana, odobrenim 2000. godine, ove zemlje na tržište EU mogu da plasiraju sve
industrijske i većinu poljoprivrednih proizvoda na tržište EU po bescarinskom
režimu (izuzeci vino, šećer, riba i proizvodi, juneće meso). U isto vreme, svoja
tržišta za industrijske proizvode iz EU otvaraju postepeno, u skladu sa dinamikom
utvrđenom Sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju, dok će tržišta poljopri-
vredno-prehrambenih proizvoda delimično ostati zaštićena sve do njihovog
punopravnog članstva u EU.
U novim okolnostima, Srbija će većinu svojih proizvoda moći da plasira na
hrvatsko tržište pod mnogo povoljnijim uslovima nego što je to trenutno moguće,
posmatrano samo sa aspekta carina, ali uz obavezu ispunjavanja zahteva u pogledu
tehničkih standarda. Hrvatska će počev od 2014. kao država članica EU uživati u
Srbiji bescarinski tretman za određene kategorije poljoprivrednih proizvoda u skla-
du sa odredbama SSP, dok bi njen izvoz određenog broja poljoprivrednih proizvoda
(kao što su meso, mleko, maslac, sir, kukuruz, šljive, jagode, trešnje, paradajz,
paprika, sirće...) i dalje bio pod carinskim opterećenjem sve do ulaska Srbije u EU.
Novi trgovinski režim sa Hrvatskom koji će definisati SSP, biće u načelu nešto
povoljniji za Srbiju u odnosu na CEFTA. Međutim, njegov konačan izgled definisaće
Evropska komisija i Vlada RS u pregovorima koji su u toku. Posebna pažnja obraća
se na izvoz šećera i uvoz cigareta. ●
Akcenat
na šećeru i
cigaretama
Konačan izgled novog trgovinskiog
režima sa Hrvatskom definisaće
Evropska komisija i Vlada RS u
pregovorima koji su u toku
Kristina Đurić
direktor Biroa za saradnju sa EU Privredne komore Srbije
Posledice ulaska u EU Hrvatska će najviše
osetiti u trgovini poljoprivredno-
prehrambenim proizvodima, koji čine jednu
trećinu njene robne razmene sa zemljama CEFTA
BIZLIFE CONFERENCEEVENTS
CEFTA nakon pristupanja Hrvatske EU
Molimo Vas da popunjen i overen primerak prijave za
učešće pošaljete na +381 11 303 52 75 ili na
natasa.popovic@bizlife.rs
Datum:
Potpis i pečat:
NAPOMENE:
- Cena pojedinačne kotizacije je 200€
- Članice PKS-a ostvaruju popust od 50%
- U cenu nije uračunat PDV
P RI J AV A
stručni regionalni skup
________________________________________
Kompanija
________________________________________
Ime i prezime
________________________________________
Funkcija
________________________________________
Adresa kompanije
________________________________________
Poštanski broj
________________________________________
Država
________________________________________
Telefon
________________________________________
Mobilni telefon
________________________________________
Fax
________________________________________
E-mail
________________________________________
PIB
Privredna komora Srbije,
Beograd 21. maj 2013. u 10h
34. 34 BIZLIFE
intervju
Vladimir Mikić, generalni direktor Imperial TobaccoINTERVJU
S
ve države koje pristupaju
EU, u procesu pridru-
živanja koji prethodi
punopravnom članstvu
deklarišu koji su, i u kojim
oblastima, negativni ekonomski
efekti koje ta država da trpi kao
direktnu posledicu ulaska u EU.
Evropska komisija, potom, traga
za mogućim rešenjem kako da se
toj državi kompenzuje taj gubitak.
Postoji više načina: jedan je,
što je slučaj sa Srbijom, da se, u
direktnim pregovorima između
Evropske komisije i zemlje, ili
zemalja, koje su direktan učesnik
odnosa sa zemljom koja pristupa
EU pronađe zakonsko rešenje koje
će anulirati gubitak zemlji koja
pristupa EU, i, drugi, da Evropska
komisija na neki drugi način kom-
penzuje taj gubitak zemlji koja
pristupa EU, objašnjava Vladimir
Mikić, generalni direktor Imperial
Tobacco, i dodaje: „Evropska
komisija je otvorila to pitanje i
dijalog sa nadležnim institucijama
Srbije, ekspertski timovi obeju
strana su izneli svoje stavove i
kalkulacije mogućih rešenja, i
sada se očekuje politički dogovor
na najvišem nivou pregovarača.
Takođe, važno je reći da Srbija
nema nikakvu formalnu obavezu
da prihvati bilo kakav predlog
Evropske komisije, ali, treba
uvek imati na umu da će Srbija, u
eventualnom procesu pridruživa-
nja EU, imati iste takve dijaloge
sa Evropskom komisijom, ali sada
sa ’druge strane’, u kojima će
očekivati razumevanje i svesrdnu
pomoć Komisije u potrebi da kom-
penzuje svoje gubitke nastale kao
direktna posledica punopravnog
članstva EU.“
● Šta jednu duvansku kompaniju
sa aspekta poslovanja najviše
pogađa nakon ulaska Hrvatske
u EU?
- To, pre svega, zavisi o kakvoj se
kompaniji radi, da li je u pitanju
internacionalna ili lokalna kompa-
zatvaranje u nacionalne okvire nije
dobro ni za koga, a, u ovom slučaju,
posebno ne za regionalne proizvođače
najvažniji
sporazum
CEFTA je prvi, i, uz
SSP, do sada najvažniji
sporazum koji
omogućava zemljama
celog regiona da izađu
iz okvira svojih granica
i da, pod jednakim
uslovima, posluju na
mnogo većem tržištu.
Na gubitku
lokalnekompanije
Važno je reći da
Srbija nema nikakvu
formalnu obavezu
da prihvati bilo
kakav predlog
Evropske komisije,
ali, treba uvek imati
na umu da će Srbija,
u eventualnom
procesu pridruživanja
EU, imati iste
takve dijaloge sa
Evropskomkomisijom