Digitalni atlas hrvatskog liječništva je najopsežnija i najkompleksnija digitalna baza podataka o liječnicima u Hrvatskoj koja prikazuje brojne sociodemografske pokazatelje i podatke u realnom vremenu te se kontinuirano nadopunjava novim analizama i prikazima podataka.

1. Zagreb, lipanj 2020.
DIGITALNI ATLAS
HRVATSKOG
LIJEČNIŠTVA
http://atlas.hlk.hr:8080/atlas/

2. Ciljevi projekta
HLK
u funkciji članova i
šire zajednice
Suradnja i razmjena
podataka u sustavu
eZdravstva
Ažurni i pouzdani
podatci o liječnicima
Planiranje ljudskih
resursa

3. Izvori podataka
Podatci o diplomi SpecijalizantiRadni status Specijalizanti
Podatci o ugovornim liječnicima
Podatci o fizičkim i pravnim osobama
Interoperabilnost prema javnim registrima
KIIS

4. Članstvo, specijalisti, licence,
vrsta ustanove zaposlenja,
EU potvrda
Podatci fizičkih i
pravnih osoba
Timovi i nositelji
u PZZ-u
Specijalizanti
Diplome medicinskih
fakulteta u RH
Radni ili umirovljenički
status, poslodavci
Metodologija prikupljanja podataka

5. • Ministarstvo zdravstva
• HZJZ
• HZZO
• jedinice lokalne i regionalne samouprave
• liječnici
• opća javnost
Komora je spremna podatkovno se integrirati s državnim
institucijama s kojima za sada razmjenjuje podatke.
Korisnici podataka

6. • prikazati demografska obilježja liječništva u Hrvatskoj
i obilježja njihovih kategorija po vrstama i
medicinskim specijalnostima
Svrha Digitalnog atlasa liječništva
• učinkovito planiranje ljudskih resursa u zdravstvu
• pravovremeno uočavanje budućih kadrovskih rizika
• referentna točka za nositelje zdravstvenih politika
• informiranje opće javnosti o ponudi i vrsti liječničke
skrbi na nacionalnoj i županijskoj razini
• uređeniji zdravstveni sustav

7. OPĆI PODATCI O LIJEČNIŠTVU

8. 63%
37%
žene
muškarci
Liječnici u zdravstvenom sustavu
(javno i privatno)
15.29414.394
2017. 2020.

9. Dob liječnika u zdravstvenom sustavu
(javno i privatno)
Prosječna dob
46
15.294
Umirovljenici 4h
502
3 %
60+ zaposleni
2.255
15 %
Broj liječnika 2020.

10. Zaposleni u javnom i privatnom zdravstvu
1,200
8%
14,094
92%
privatno zdravstvo
javno zdravstvo

11. Liječnici u javnom zdravstvu
Prosječna dob
45
14.094
Umirovljenici 4h
275
2 %
60+ zaposleni
1.993
14 %
Broj liječnika
13.819
Broj liječnika bez umirovljenika
64%
36%
žene
muškarci

12. Rast broja liječnika u Hrvatskoj
2019./2010.
broj liječnika 15 % 
Izvor: HZJZ
12,771
13,286 13,431
13,640 13,731
14,057
14,464 14,427
14,810
15,047
15,315
11,000
11,500
12,000
12,500
13,000
13,500
14,000
14,500
15,000
15,500
16,000
2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.
Zaposleni liječnici
4.0%
1.1%
1.6%
0.7%
2.4%
2.9%
-0.3%
2.7%
1.6% 1.8%
-2%
0%
2%
4%
6%
8%
10%
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.
Rast broja zaposlenih liječnika

13. Rast broja liječnika u Njemačkoj
Izvor: Bundes Aertze Kammer; berufstätigen Arzte - zaposleni liječnici koji prakticiraju medicinu, članovi Komore, www.bundesaerztekammer.de/
325,945 333,599 342,063 357,252 371,302 385,149 392,402 402,118
-
50,000
100,000
150,000
200,000
250,000
300,000
350,000
400,000
450,000
2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.
Zaposleni liječnici
2.3% 2.5%
1.9%
2.5% 2.2%
1.7% 2.0% 1.7% 1.9%
2.5%
0.0%
1.0%
2.0%
3.0%
4.0%
5.0%
6.0%
7.0%
8.0%
9.0%
10.0%
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.
Rast broja zaposlenih liječnika
2019./2010.
broj liječnika 21 % 

14. Izvor: DZS i UN
Promjena broja stanovnika prema dobi u 000 u
Hrvatskoj

15. EU potrebe za zdravstvenim uslugama prema dobi
___ EU15 (M) _ _ _ EU15 (Ž)
____ EU12 (M) _ _ _ EU12 (Ž)
Izvor: Przywara (2010, 17), * EU15 tzv. „stare“ članice, EU12 nove članice EU od proširenja 2004. i 2007. godine
Relativni udio
zdravstvene potrošnje u
BDP-u/po stanovniku
Dob

16. • rast broja liječnika je kontinuiran u cijeloj zapadnoj Europi
već desetljećima zbog povećanih potreba sustava
• stanovništvo stari - kontinuirani rast populacije 50+
• iseljavanju je sklonija mlađa populacija koja rijeđe koristi
zdravstvene usluge
• sve je više dijagnostičko-terapijskih postupaka(DTP) i
procedura i sve su složeniji
• nije napravljena reforma bolničkog sustava, niti primarne
zdravstene zaštite, kao niti hitne
Zašto je u sustavu potrebno više liječnika?

17. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

18. Obiteljski liječnici
1.643
pacijenta/liječniku
Min i max
1.338-1.907
Republika Hrvatska
Min i max
HZZO
Min broj Standardni broj Max broj
1.275 1.700 2.125
Izvor: HZZO, svibanj 2020.
> 1.700 pacijenata/liječniku (standard HZZO)
Ukupno nedostaje
204
8 %
obiteljska liječnika do
popunjenosti mreže

19. Dob obiteljskih liječnika
Prosječna dob
53
60+ liječnici
650
29 %
65+
152
7 %
Izvor: HZZO, svibanj 2020.
2.248
Broj liječnika

20. Nedostaje 204 obiteljska liječnika do popunjenosti mreže!
Izvor: HZZO, svibanj 2020.
A B C
D
(C – A)
E
(D:C x100)
Županija
Broj liječnika
(ugovoreni
nositelji timova)
Ugovoreni timovi
bez liječnika -
nositelja tima
Potreban broj timova u
HZZO zdravstvenoj
mreži
Nedostaje liječnika do
popunjenosti mreže
% nedostatka
liječnika
Ukupno Hrvatska 2.248 76 2.452 204 8 %
Bjelovarsko-bilogorska 52 15 67 15 22 %
Brodsko-posavska 74 1 92 18 6 %
Dubrovačko-neretvanska 78 1 83 5 6 %
Grad Zagreb 437 5 443 6 1 %
Istarska 111 2 117 6 5 %
Karlovačka 74 1 76 2 3 %
Koprivničko-križevačka 53 5 66 13 20 %
Krapinsko-zagorska 73 1 75 2 3 %
Ličko-senjska 30 2 33 3 9 %
Međimurska 54 0 59 5 8 %
Osječko-baranjska 167 3 178 11 6 %
Požeško-slavonska 33 5 42 9 21 %
Primorsko-goranska 166 2 175 9 5 %
Sisačko-moslavačka 82 11 98 16 16 %
Splitsko-dalmatinska 261 2 268 7 3 %
Šibensko-kninska 62 0 66 4 6 %
Varaždinska 83 3 99 16 16 %
Virovitičko-podravska 35 8 47 12 26 %
Vukovarsko-srijemska 86 4 98 12 12 %
Zadarska 95 1 101 6 6 %
Zagrebačka 142 4 169 27 16 %
> 10 %

21. Primarni ginekolozi
Republika Hrvatska
Min i max
6.643
pacijentica/liječnik
Min i max
5.109 - 10.030
Min broj Standardni broj Max broj
4.500 6.000 9.000
Izvor: HZZO, svibanj 2020.
> 6.000 pacijentica/liječniku (standard HZZO)
Ukupno nedostaje
103
31 %
ginekologa do
popunjenosti mreže

22. Dob primarnih ginekologa
232
Prosječna dob
54
60+
63
27 %
Broj liječnika 2020.
Izvor: HZZO, svibanj 2020.
65+
18
8 %

23. Nedostaje 103 ginekologa do popunjenosti mreže!
Izvor: HZZO, svibanj 2020.
A B C
D
(C–A)
E
(D:C x100)
Županija
Broj liječnika
(ugovoreni
nositelj timova)
Ugovoreni timovi
bez nositelja
Potreban broj
timova u HZZO
zdravstvenoj
mreži
Nedostaje
liječnika do
popunjenosti
mreže
% nedostatka
liječnika
Ukupno 232 40 335 103 31 %
Bjelovarsko-bilogorska 7 1 9 2 22 %
Brodsko-posavska 6 2 12 6 50 %
Dubrovačko-neretvanska 6 4 10 4 40 %
Grad Zagreb 51 0 67 16 24 %
Istarska 13 2 16 3 19 %
Karlovačka 9 1 10 1 10 %
Koprivničko-križevačka 3 3 8 5 63 %
Krapinsko-zagorska 7 3 10 3 30 %
Ličko-senjska 3 2 6 3 50 %
Međimurska 4 1 8 4 50 %
Osječko-baranjska 17 2 23 6 26 %
Požeško-slavonska 3 1 6 3 50 %
Primorsko-goranska 14 4 23 9 39 %
Sisačko-moslavačka 10 3 14 4 29 %
Splitsko-dalmatinska 31 2 35 4 11 %
Šibensko-kninska 6 0 8 2 25%
Varaždinska 7 2 13 6 46 %
Virovitičko-podravska 4 1 7 3 43 %
Vukovarsko-srijemska 8 1 13 5 38 %
Zadarska 8 2 13 5 38 %
Zagrebačka 15 3 24 9 38 %
> 10 %

24. Primarni pedijatri
Republika Hrvatska
Min i max
Min broj Standardni broj Max broj
715 915 1.190
1.416
Min i max
1.117 - 2.540
> 1.190 djece/liječniku (standard HZZO) je cijela Hrvatska
Izvor: HZZO, svibanj 2020.
Ukupno nedostaje
48
16 %
Pedijatara do
popunjenosti mreže

25. Dob primarnih pedijatara
254
Prosječna dob
55
60+ zaposleni
97
38 %
Broj liječnika
65+
25
10 %
Izvor: HZZO, svibanj 2020.

26. Nedostaje 48 pedijatara do popunjenosti mreže!
A B C
D
(C – A)
E
(D:C x 100)
Županija
Broj liječnika
(ugovoreni
nositelj
timova)
Ugovoreni timovi
bez nositelja
Potreban broj
timova u HZZO
zdravstvenoj
mreži
Nedostaje
liječnika do
popunjenosti
mreže
% nedostaliih
liječnika
Ukupno Hrvatska 282 27 330 48 16 %
Bjelovarsko-bilogorska 8 0 8 0 0
Brodsko-posavska 7 0 11 4 36 %
Dubrovačko-neretvanska 9 2 12 3 25 %
Grad Zagreb 60 3 68 8 12 %
Istarska 12 0 15 3 20 %
Karlovačka 8 0 8 0 0
Koprivničko-križevačka 3 2 8 5 63 %
Krapinsko-zagorska 4 1 8 4 50 %
Ličko-senjska 3 0 5 2 40 %
Međimurska 5 0 9 4 44 %
Osječko-baranjska 17 2 23 6 26 %
Požeško-slavonska 4 0 6 2 33 %
Primorsko-goranska 21 1 22 1 5 %
Sisačko-moslavačka 9 3 12 3 25 %
Splitsko-dalmatinska 28 5 36 8 22 %
Šibensko-kninska 6 1 7 1 14 %
Varaždinska 7 2 13 6 46 %
Virovitičko-podravska 5 0 6 1 17 %
Vukovarsko-srijemska 10 0 14 4 29 %
Zadarska 9 1 14 5 36 %
Zagrebačka 19 4 25 6 24 %
Izvor: HZZO, svibanj 2020.
> 10 %

27. SPECIJALISTI U BOLNICAMA

28. Specijalisti u bolnicama
6.011
Prosječna dob
49
60+ zaposleni
886
15 %
Broj specijalista
2020.
54 %
Udio liječnica
Umirovljenik 4h
161
3 %
6.077
Broj specijalista 2017.
- 66

29. Epidemiolozi u javnom zdravstvu
155
Prosječna dob
53
60+ zaposleni
27
17 %
Broj specijalista
2020.
Umirovljenik 4h
3
2 %

30. Infektolozi u javnom zdravstvu
117
Prosječna dob
51
60+ zaposleni
26
22 %
Broj specijalista
2020.
Umirovljenik 4h
3
3 %

31. ODLAZAK LIJEČNIKA U INOZEMSTVO

32. Liječnici otišli u inozemstvo od 2013.
Ukupno otišli
liječnici od 2013.
874
Prosječna dob
36
Specijalističko
radno iskustvo
8

33. Odlazak diplomiranih liječnika bez radnog staža u
RH (nakon 2013.)
1
6 6
23
47
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

34. Otišli u inozemstvo od 2013. prema specijalizacijama

35. DOLAZAK LIJEČNIKA U HRVATSKU

36. Članovi HLK-a s diplomom stečenom izvan RH
1
9 10
27
29
18
22
0
5
10
15
20
25
30
35
2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019
11%
84%
5%
Država diplome
EU Regija (BiH, Srbija, S.Makedonija) Ostale države

37. Ulazak liječnika iz drugih država u hrvatsko zdravstvo
(nakon 2013.)
Državljanstvo Broj članova Država izdavanja diplome
Hrvatska 94
BiH 62, Italija 6, Libija 1, S. Makedonija 1,
Slovačka 1, Slovenija 4, Srbija 18, Sveta Lucija 1
Sjeverna Makedonija 7 Sjeverna Makedonija
Bosna i Hercegovina 5 Bosna i Hercegovina
Crna Gora 2 BiH 1, Srbja 1
Rusija 3 Rusija 2, Tadžikistan 1
Bjelorusija 1 Bjelorusija
Nizozemska 1 Nizozemska
Novi Zeland 1 Srbija
Slovenija 1 Slovenija
Srbija 1 Srbija
Ukupno 116

38.  očekuje se apsolutni i relativni rast populacije 65+
 trend odlaska liječnika u EU je stabilan, a bilježimo eksponencijalni rast odlazaka
najmlađih liječnika
 u sljedeće četiri godine (do kraja 2024. godine) iz javnog zdravstva u mirovinu
odlazi 1.993 liječnika, od toga 886 specijalista u bolnicama
 porast ukupnog broja liječnika temelji se prije svega na porastu mladih tek
diplomiranih liječnika i porastu broja specijalizanata
 poseban nedostatak liječnika prisutan je u PZZ-u, osobito u ginekološkim i
pedijatrijskim ambulantama
 velike razlike u broju pacijenata/liječniku u hrvatskim županijama u PZZ-u
 liječnici u PZZ-u prosječno stariji od bolničkih liječnika (4-6 godina stariji)
 stopa rasta broja liječnika nije zadovoljavajuća s obzirom na starost stanovništva i
sve veću složenost zdravstvenih usluga
 zbog duljine trajanja specijalističkog usavršavanja potrebno je planirati za min 10
godina
 veliko je opterećenje bolničkog sustava, a broj specijalista u bolničkom sustavu je
pao
Zaključci

39. Zahvala timu koji je radio na projektu:
Ivan Raguž, Hrvatska liječnička komora
Ivan Bekavac, Hrvatska liječnička komora
Ivan Bojčić, Hrvatska liječnička komora
Ivan Čipin, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Šime Smolić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
http://hlk-biapp-is1.hlk.local:8080/atlas/