1. • Glagoljica i starohrvatski jezik u bogoslužju
• Sveta braća Ćiril i Metod
• Glagoljica
• Preteče novih vremena

2. • U cijeloj Katoličkoj crkvi sve do završetka Drugoga
vatikanskoga sabora (1965.) službeni jezik bio je
latinski.
• Nijedan narod rimskoga obreda nije mogao slaviti misu
na svom jeziku. Jedina iznimka bili su Hrvati koji su na
narodnom jeziku slavili misu i vlastitim pismom
(glagoljicom) pisali liturgijske knjige.

3. • Knez Rastislav je želio da mu
narod bude pokršten i što bolje
poučen u vjeri, pa je 862.
godine poslao molbu
bizantskom caru da mu pošalje
misionare vješte slavenskom
jeziku.
• Izbor cara pao je na dvojicu
učenih Grka iz Soluna – braću
Ćirila i Metoda.
• Posebnim pismom –
glagoljicom, Ćiril i Metod su
preveli najvažnije dijelove
Biblije i bogoslužne knjige na
razumljiv slavenski jezik te
tako započeli svoje misionarsko
dijelo u Moravskoj.

4. • Uskoro su im se
suprotstavili germanski
svećenici, koji su ih
optužili za krivovjerje, no
papa Hadrijan II. shvatio je
njihovu igru te odobrio
bogoslužje na slavenskom
jeziku, a Metoda je
postavio na čelo panonske
biskupije u Sirmiju
(današnje Srijemske
Mitrovice).
• Napadi germanskih
svećenika nastavili su se i
za vrijeme pape Ivana VIII.
Koji je također odlučno
stao u obranu slavenskoga
bogoslužja.

5. • Ćiril i Metod zajedno sa
svojim učenicima su razvili
slavensko bogoslužje i u
Hrvatskoj.
• U 10.st. služba Božja na
narodnom jeziku bila je
raširena i dobro ukorijenjena
u mnogim hrvatskim
krajevima.
• Narodni je jezik sačuvan u
bogoslužju sve do 10.st.
• Kod drugih rimokatoličkih
slavenskih naroda uporaba
narodnog jezika u bogoslužju
prestala je smrću Ćirila i
Metoda.

6. • Glagoljica je potpuno nestala,
osim kod Hrvata. Služila im
je za prepisivanje dijelova
Biblije, književnih djela,
različite bogoslužne
tekstove i dr.
• Glagoljica je postala pismo
za svakodnevnu uporabu.

7. • U poznatim glagoljaškim
tiskarama u Senju, Rijeci i
Kosinju izrađivani su i
ukrašavani
misali, evanđelistari, brevi
jari.
• Prva tiskana knjiga na
hrvatskom jeziku je Misal
po zakonu rimskog dvora
iz 1483. godine, koja je
također napisana
glagoljicom.
• Glagoljica je bila raširena
i u drugim slavenskim
zemljama, ali u Hrvatskoj
je pronađeno najviše
glagoljskih natpisa.
MISAL – liturgijska knjiga u kojoj su sabrani svi
• Među najstarijim
misni tekstovi (osim čitanja).
natpisima, posebno se EVANĐELISTAR – liturgijska knjiga koja sadržava
ističu: Bašćanska odlomke iz evanđelja za čitanje tijekom crkvene
ploča, Valunska ploča i godine.
Plominski natpis. BREVIJAR – službena crkvena knjiga molitvenih
tekstova i čitanja za sve dane u godini,

8. Bašćanska ploča

9. Plominski natpis

10. Valunska ploča

11. • Jedno vrijeme je hrvatskom narodu prijetila opasnost od
zatiranja i gubitka narodnog jezika, no upravo zahvaljujući
glagoljici se očuvala domaća hrvatska riječ.
• Poznati širitelji glagoljske ideje na domaćim i europskim
prostorima, kao i mnogi bezimeni svećenici glagoljaši, redovnici
i svjetovnjaci, nisu bili samo čuvari pisma i jezika, nego i
istinski prosvjetitelji.

12. • Slaveći Boga na razumljivom narodnom jeziku, Hrvati ni u
jednom trenutku nisu doveli u pitanje jedinstvo Katoličke crkve.
• Korištenje vlastitoga jezika i pisma, nije im bila izlika za
narušavanje crkvenog zajedništva.
• Odanost Crkvi svjedočili su na vlastiti način, svojim jezikom i
pismom.
• Evanđelje se od davnine utjelovilo u našu kulturu, jezik i
običaje.
• Naši su predci po tome bili vjesnici nove svijesti koja je u
Katoličkoj crkvi probuđena na Drugom vatikanskom koncilu
(1962.-1965.) koji je svakom narodu dopustio uporabu vlastitog
jezika u bogoslužju.

13. Hvala na pažnji !
Izradile: Katarina Tot i Helena Lisac, 8.d.